|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 8. i 133. Ustava Republike Hrvatske, te članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske
- potvrđujući svoju riješenost za izgradnju Republike Hrvatske kao socijalne države
- smatrajući da su socijalna prava radnika dio stvarne demokracije i preduvjet ukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja
- u cilju zaštite i promicanja socijalnih prava kao dio ljudskih prava i temeljnih sloboda, Sabor Republike Hrvatske na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine donio je sljedeće
1. Sabor Republike Hrvatske podržava europsku suradnju na zaštiti, promicenju, kolektivnoj i individualnoj garanciji socijalnih prava radnika, te u tom smislu prihvaća Povelju o osnovnim socijalnim pravima radnika.
2. Sabor Republike Hrvatske zadužuje Vladu Republike Hrvatske i nadležna ministarstva da izrade cjelovit projekt socijalne države kao i tekst Hrvatske socijalne povelje te je dostave Saboru na raspravljanje i usvajanje.
3. Sabor Republike Hrvatske polazeći od teksta Povelje i njenih intencija zadužuje Vladu Republike Hrvatske i nadležna ministarstva da analiziraju stanje u ovoj oblsti s aspekta europskih pravnih standarda i zahtjeva u pogledu zaštite i promicanju socijalnih prava, te da podnesu zakonske prijedloge, odgovarajuće propise i poduzmu druge mjere neophodne za njihovu dosljednu zaštitu i ostvarivanje. Prava sadržana u Povelji pri tome mogu biti samo polazna osnova za njihovu daljnju dogradnju.
4. Prijedlozi i mjere, kao i ukupna politika Sabora, Vlade i nadležnih ministarstava u ovoj oblasti zasnivat će se na principima i zahtjevima utvrđenim europskim aktima o socijalnim pravima radnika kao što su:
- osiguranje boljih uvjeta života i rada
- sloboda kretanja, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, socijalna zaštita, obrazovanje i izobrazba
- sprečavanje bilo kakve diskriminacije kod zapošljavanja, gubitka radnog mjesta ili nagrađivanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost ili uvjerenje
- poboljšavanje dijaloga izmedu države, poslodavca i radnika, kolektivno pregovaranje i ugovaranje, stvaranje uvjeta za uvođenje tržišta radne snage
- informiranje, konzultiranje i učestvovanje radnika u donošenju odluka
- zaštite djece, žena, starijih osoba i invalida
5. Ovi zaključci, te Povelja o osnovnim socijalnim pravima radnika objavit će se u "Narodnim novinama".
Klasa: 550-01/91-01/04
Zagreb, 26. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Beblć, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Drušveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
PRVI DIO
SLOBODA KRETANJA
1. Svaki radnik Europske zajednice ima pravo na slobodu kretanja na teritoriju Zajednice, koje se može ograničiti iz razloga javnoga reda, sigurnosti ili zdravlja.
2. Pravo na 5lobodu kretanja omogućava svakom radniku bavljenje bilo kojim zanimanjem ili profesijom u Zajednici u skladu s principima jednakoga položaja glede zapošljavanja, uvjeta rada i socijalne zaštite u zemlji domačinu.
3. Pravo na slobodu kretanja takoder obuhvaća:
- usklađenost uvjeta za nastanjivanje u svim državama - članicama, posebice onih uvjeta koji se tiću okupljanja obitelji;
- uklanjanje prepreka koje nastaju nepriznavanjem diploma ili odgovarajućih certifikata o profesionalnoj osposobljenosti;
- poboljšanje životnih i radnih uvjeta radnika u pograničnim područjima.
ZAPOŠLJAVANJE I NAGRAĐIVANJE
4. Svaka osoba slobodna je da izabere zanimanje u skladu s propisima koji važe za to zanimanje i da se njime bavi.
5. Svaki posao se pravedno nagrađuje.
U tom smislu, u skladu s aranžmanima primijenjenim u svakoj zemlji:
- radnicima se mora utvrdili pravedna plaća tj. plaća koja je dovoljna de im omogući pristojan životni standard;
- radnici koji nemaju stalni posao s punim radnim vremenom imaju pravo na pravedno određenu odgovarajuću plaću;
- plaće mogu biti zadržane, obustavljene ili prenesene samo u skladu s nacionalnim zakonima, takve odredbe moraju sadržavati mjere koje omogućavaju određenom radniku da i dalje koristi (uživa) neophodna sredstva za život svoj i svoje obitelji.
6. Svakoj osobi moraju se osigurati besplatne usluge javnih službi za zapošljavanje.
UNAPREĐIVANJE ŽIVOTNIH I RADNIH UVJETA
7. Ostvarivanje unutarnjeg tržišta mora voditi poboljšanju životnog standarda radnika Europske zajednice. Ovaj proces mora biti rezultat približavanja ovih uvjeta, a postignuti napredak će se očuvati posebice po pitanju organizacije radnog vremena i drugih oblika zapošljavanja koji nisu stalno zaposleni, kao što su ugovori na određeni rok, posao sa skračenim vremenom (part time job), privremeni ili sezonski posao.
Poboljšanje mora pokriti, gdje je to potrebno, razvoj nekih aspekata (regulative prilikom zapošljavanja) radnog zakonodavstva kao što su postupak kolektivnog otpuštanja i postupak u slučaju stečaja (bankrota).
8. Svaki radnik Europske zajednice ima pravo na odmor tijekom tjedna i na godišnje plaćene odmore, čije trajanje treba uskladiti s nacionalnim praksama.
9. Uvjeti zapošljavanja svakoga radnika Europske zajednice određeni su zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o zapošljavanju u skladu s aranžmanom primijenjenim u svakoj zemlji.
SOCIJALNA ZAŠTITA
U skladu s aranžmanom primijenjenim u svakoj zemlji:
10. Svaki radnik Europske zajednice ima pravo na odgovarajuću socijalnu zaštitu i, bez obzira na svoj status i veličinu poduzeća u kojemu je zaposlen, ima pravo na odgovarajući iznos pomoći iz socijalnog osiguranja.
Osobama koje nisu mogle pristupiti ili ponovno pristupiti tržištu radne snage i nemaju sredstava za život mora se omogućiti da prime dovoljno sredstava i socijalne pomoći za život u toj posebnoj situaciji.
SLOBODA UDRUŽIVANJA I KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA
11. Poslodavci i radnici Europske zajednice imaju pravo na udruživanje radi stvaranja profesionalnih organizacija ili sindikata po svom izboru, radi obrane svojih ekonomskih i socijalnih interesa.
Svaki poslodavac i svaki radnik imaju pravo da se pridruže ili ne pridruže takvoj organizaciji bez ikakvih posljedica po osobu ili posao kojim se bave.
12. Poslodavci ili organizacije poslodavaca, s jedne strane, i organizacija radnika s druge, imaju pravo na pregovore i zaključivanje kolektivnih ugovora pod uvjetima određenim nacionalnim zakonodavstvom i praksom.
Dijalog između zainteresiranih strana proizvodnje na europskom nivou, koji se mora razvijati, treba, ukoliko se partneri o tome slože, rezultirati ugovornim odnosom, posebice na strukovnom (occupational) i sektorskom nivou.
13. Pravo na organiziranu kolektivnu akciju u slučaju sukoba interesa uključuje pravo na štrajk, koji je predmet nacionalne regulative i kolektivnih ugovora.
U svrhu lakšeg rješavanja sukoba u proizvodnji, treba unaprijediti donošenje i poštivanje odgovarajućih postupaka za nagodbu, posredovanje i arbitražu u skladu s nacionalnom praksom.
14. Unuternji pravni poredak, država - članica određuje pod kojim se uvjetima i u kojoj mjeri prava iz članka 11 - 13. primjenjuju na oružane snage, policiju i državnu službu.
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
15. Svaki radnik Europske zajednice mora imati mogućnosti za stručno osposobljavanje i za korist od toga tijekom svog radnoga vijeka.
Uvjetima kojima se odreduju mogućnosti stručnog osposobljavanja ne smiju biti diskriminacijski na temelju nacionalnosti.
Nadležne javne službe,poduzeća ili partneri u proizvodnji, svaki u okviru svoje nadležnosti treba da uspostave sistem stalne obuke i usavršavanja ili omogućavaju pojedincu prekvalifikaciju, uzimanjem dopusta u svrhu osposobljavanja, stručno usavršavanje ili sticanje novih znanja, posebice u smislu tehničkih promjena.
JEDNAK POLOŽAJ ZA MUŠKARCE I ŽENE
16. Mora se osigurati jednak položaj muškaraca i žena. Moraju se stvoriti jednake mogućnosti za muškarce i žene.
U tu svrhu treba pospješiti aktivnosti u cilju sigurne primjene principa jednakosti muškaraca i žena glede prava na zapošljavanje, plaću, uvjete rada, socijalnu zaštitu, obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i napredovanje u službi.
Također, treba poduzeti mjere da muškarci i žene usklade svoje poslovne i porodične odnose.
INFORMIRANJE, KONZULTIRANJE I SUDJELOVANJE RADNIKA
17. Informiranje, konzultiranje i sudjelovanje radnika mora se razviti na odgovarajući način, imajući u vidu postojeću praksu u raznim državama članicama.
To se posebice mora provesti u kompanijama ili grupama kompanija koje imaju poduzeća ili kompanije u dvije ili više država članica.
18. Takvo informiranje, konzultiranje i sudjelovanje mora biti ostvareno na vrijeme. posebice u sljedećim slučajevima:
- kada se u poduzeću uvode tehnološke promjene, koje s aspekta radnih uvjeta i organizacije rada imaju veliki utjecaj na radnu snagu;
- u vezi s restrukturiranjem poslovanja poduzeća ili u slučajevima integracije (poduzeća) koja utječu na zaposlenost radnika;
- u slučajevima kolektivnog otpuštanja;
- kada su radnici u prekograničnim područjima pogođeni politikom zapošljavanja poduzeća u kojima rade.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SIGURNOST NA RADU
19. Svakom se radniku moraju osigurati zadovoljavajući zdravstveni i sigurnosni uvjeti u sredini u kojoj radi. Moraju se donijeti odgovarajuće mjere kojima bi se ostvarilo dalje usklađivanje uvjeta u ovoj oblasti i očuvao već ostvareni napredak.
Tim mjerama mora se posebice voditi računa o obučavanju, informiranju, konzultiranju i usklađenom učešću radnika glede mogućih rizika i mjera poduzetih radi njihovog uklanjanja ili smanjenja.
Provođenje mjera za uspostavljanje unutrašnjeg tržišta treba da doprinese ovoj vrsti zaštite.
ZAŠTITA DJECE I OMLADINE
20. Ne umanjujući značaj pravila koja mogu biti još povoljnija za mlade ljude, posebice ona koja im osiguravaju pripremu za posao stručnim osposobljavanjem, i koja su predmet derogacija ograničenih na neke lakše poslove, minimum godina za zapošljavanje ne može biti od minimuma godina kada se završava škola, a u svakom slučaju ne može biti manji od 15 gndina.
21. Mladi ljudi koji rade na poslovima kojima se ostvaruje zarada moraju dobiti pravednu plaću u skladu s nacionatnom praksom.
22. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kojima će se prilagoditi radno zakonodavstvo koje se tiče mladih radnika, njihovom specifičnom razvoju. stručnom osposobljavanju i potrebama zapošljavanja. Trajanje rada za mlade ispod 18 godina posebice se mora ograničiti - bez mogućnosti da se to ograničenje prekorači pravom na prekovremeni rad - i rad noću zabraniti, osim za neke posebne poslove predviđene nacionalnim zakonodavstvom i drugom regulativom.
23. Na kraju obveznog školovanja mladima se ljudima mora pružiti mogućnost da dobiju početno stručno školovanje koje će trajati dovoljno da ih osposobi da se prilagode zahtjevima svog radnog života, za mlade radnike to školovanje treba da se obavlja tijekom radnog vremena.
STARE OSOBE
Prema aranžmanima koji se primjenjuju u svakoj zemlji:
24. Svaki radnik Europske zajednice mora, u vrijeme umirovljenja, raspolagati sredstvima koja će mu omogućiti pristojan životni standard.
25. Svaka osoba koja je stekla godine za mirovinu, ali nema pravo na mirovinu ili nema neke druge izvore prihoda, mora raspolagati odgovarajućim sredstvima, medicinskom i socijalnom pomoći koja odgovara njenim potrebama.
INVALIDI
26. Svi invalidi, bez obzira na porijeklo i prirodu njihovog invaliditeta moraju imati pravo na konkretne dodatne mjere kojima se poboljšava njihovo uključivanje u društveni i profesionalni život.
Ovim mjerama posebice se mora voditi računa o mogućnostima primaoca pomoći, njegovoj stručnoj osposobljenosti, općem stanju, mogućnostima da mu se približi, njegovoj mobilnosti, uvjetima prijevoza i stanovanja.
DRUGI DIO
PRIMJENA POVELJE
27. U posebnoj je nadležnosti država - članica da u skladu s nacionalnom praksom, a posebice u skladu sa zakonskim mjerama ili kolektivnim ugovorima, garantiraju osnovna socijalna prava ove povelje i da primijene socijalne mjere koje su od bitnog značaja za nesmetano djelovanje unutarnjeg tržišta kao dio strategije ekonomske i socijalne kohezije.
28. Europski savjet poziva Komisiju da što prije dostavi moguće inicijative, u skladu sa svojim ovlaštenjima predviđenim ugovorima u vezi s primjenom pravnih instrumenata za efektivnu primjenu onih prava koja su u nadležnosti Zajednice u trenutku kada unutarnje tržište bude ostvareno.
29. Komisija treba svake godine, u zadnja tri mjeseca godine podnijeti izvještaj o primjeni Povelje u državama članicama i u Europskoj zajednici.
30. Izvještaj Komisije treba proslijediti Europskom savjetu, Europskom parlamentu i Ekonomskom i socijalnom komitetu.