ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 19/91) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. svibnja 1981. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o unutarnjim poslovima.

Pročišćeni tekst Zakona o unutarnjim poslovima obuhvača Zakon o unutrašnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 16/90, 47/90 i 19/91 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 200-01/91-04/02

Zagreb, 27. svibnja 1991.

ZAKON

o unutarnjim poslovima

(pročišćeni tekst)

Unutarnji poslovi prema ovom zakonu su poslovi koji se odnose na:

1. zaštitu Ustavom utvrđenog poretka (poslovi Službe za zaštitu ustavnog poretka),

2. zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi, zaštitu imovine, sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela, pronalaženje i hvatanje učinioca kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim organima, održavanje javnog reda i mira, vršenje kriminalističko-tehničkih poslova, sigurnost i kontrolu te regulaciju prometa na cestama, kontrolu prelaska preko državne granice i kretanje i boravak u graničnom pojasu, kretanje i boravak stranaca, putovnice za prelazak preko državne granice i kretanje i boravak u graničnom pojasu, javne skupove, nabavljanje, držanje i nošenje oružja i streljiva, eksplozivne tvari, pružanje neophodne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i epidemijama, inspekciju u oblasti zaštite od požara i tehničkih pregleda vozila, osobne karte, vozačke isprave, registraciju vozila, prijavljivanje prebivališta i boravišta građana, državljanstvo (poslovi javne sigurnosti).

3. zaštitu državne granice Republike Hrvatske te zaštitu nepovredivostj državnog teritorija, narušavanje javnog reda i mira u većem opsegu, zaštitu od terorističkog i drugog nasilnog djelovanja odnosno oružane pobune, zaštitu zračnih luka i zračnog prometa, zaštitu obale i mora, pružanje pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugih akcidenata, zaštitu određenih osoba, objekata i prostora, te druge poslove utvrđene zakonom (poslovi Zbora narodne garde

4. ostali unutarnji poslovi određeni zakonom.

Unutarnje poslove obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

Ministarstvo unutarnjih poslova pored poslova iz članka 1. ovoga zakona, obavlja i druge poslove određene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Evidenciju o državljanstvu vodi općinski organ uprave nadležan za opću upravu.

Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zajedno s drugim nadležnim tijelima štiti pravni poredak i Ustavom utvrđeno državno ustrojstvo te nepovredivost državnog teritorija i brani teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

Ministarstvo obavlja poslove iz svog djelokruga samostalno na temelju i u okviru ustava, zakona i drugih propisa, a u skladu s utvrđenom politikom Sabora Republike Hrvatske.

Ministarstvo upoznaje javnost o pitanjima iz svog djelokruga koja su od interesa za građane i pravne osobe kao i o mjerama za njihovo rješavanje i o tim pitanjima daje informacije predstavnicima javnih i drugih sredstava informiranja.

Ministarstvo neposredno obavještava građane i pravne osobe o pitanjima iz svog djelokruga za koja su oni neposredno zainteresirani.

Obavještenja iz stavka 2. ovoga članka mogu se uskratiti kada se radi o državnoj, vojnoj, poslovnoj ili službenoj tajni.

Informacije i obavještenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka daje ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.

U obavljanju poslova radnici Ministarstva dužni su štititi i čuvati živote ljudi i dostojanstvo čovjeka i mogu primjenjivati samo one mjere prinude koje zakon predviđa i kojma se s najmanje štetnih posljedica za građane i pravne osobe i njihova prava postiže izvršenje službenog posla.

Kada građani ili pravne osobe podnesu prijavu da je radnik Ministarstva u obavljanju službenih poslova poduzeo prema njima mjeru koja je u suprotnosti s odredbom stavka 1. ovoga članka Ministarstvo je dužno podnosioca prijave obavijestiti u roku 30 dana što je poduzelo povodom prijave.

U izvršavanju poslova iz svoje nadležnosti Ministarstvo se oslanja na inicijativu i pomoć građana i pravnih osoba, mjesnih zajednica, državnih i drugih organa.

Ministarstvo je dužno u okviru zakonom utvrđenih ovlaštenja pružati potrebnu pomoć građanima, pravnimosobama, državnim i drugim organima kada su ugrožena njihova prava, životi ili imovina.

Građani, pravne osobe, državni i drugi organi pružaju pomoć Ministarstvu u ostvarivanju zadataka iz njegove nadležnosti, a naročito u zaštiti Ustavom utvrđenog poretka, osobne sigurnosti ljudi i imovine, te u sprečavanju i otkrivanju kaznenih djela i održavanju javnog reda i mira.

Ministarstvo pruža stručnu pomoć pravnim osobama te državnim i drugim organima u organiziranju poslova fizičke i tehničke zaštite, vrši nadzor nad primjenom propisa o načinu obavljanja te zaštite i provjerava osposobljenost radnika fizičke zaštite u rukovanju oružjem.

Propisi o upravi, radnim odnosima, zdravstvenom, mirovinskom i invalidskom osiguranju te usmjerenom obrazovanju, primjenjuju se i na Ministarstvo ako ovim zakonom nije drugačije odrećeno.

1. Zajedničke odredbe

Ministarstvo prati stanje i pojave u oblasti unutarnjih poslova i poduzima potrebne mjere, te neposredno izvršava zakone i druge propise iz oblasti unutarnjih poslova i osigurava izvršenje tih propisa, ako njihovo izvršavanje nije stavljeno u nadležnost drugih organa uprave.

Ministarstvo za svoj rad odgovara Saboru Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske.

Unutarnje poslove iz članka 1. ovoga zakona obavljaju redarstvene službe ustrojene u Ministarstvu i to:

1. Služba za zaštitu ustavnog poretka.

2. Služba javne sigurnosti (u daljnjem tekstu: Policija),

3. Zbor narodne garde.

U Ministarstvu se osnivaju organizacijske jedinice u kojima se obavljaju i drugi poslovi utvrđeni ovim zakonom i propisima o unutarnjem ustrojstvu.

Vlada Republike Hrvatske odrećuje ukupan broj zaposlenih u Ministarstvu osim za Zbor narodne garde.

Ministar unutarnjih poslova donosi akt o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva.

Radom Ministarstva rukovodi ministar unutarnjih poslova.

Odluku o radu dužem od punog radnog vremena donosi nadležni rukovoditelj.

Ministar unutarnjih poslova ima zamjenika.

U Ministarstvu ima određeni broj pomoćnika ministra unutarnjih poslova utvrđen općim aktom o unutarnjoj organizaciji i načinu rada Ministarstva.

Zamjenik i pomoćnik ministra unutarnjih poslova obavljaju poslove utvrđene zakonom i općim aktom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva.

2. Služba za zaštitu ustavnog poretka

Služba za zaštitu ustavnog poretka obavlja poslove zaštite Ustavom utvrđenog poretka.

Služba za zaštitu ustavnog poretka u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka prikuplja podatke i obavijesti te poduzima druge potrebne mjere i vrši radnje radi otkrivanja i sprečavanja djelatnosti usmjerenih na podrivanje ili rušenje Ustavom utvrđenog poretka i ugrožavanje sigurnosti zemlje.

Za obavljanje poslova zaštite ustavnog poretka na odrećenim područjima osnivaju se organizacijske jedinice Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Sjedišta i područja na kojima djeluju organizacijske jedinice iz stavka 3. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.

Akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Službe za zaštitu ustavnog poretka donosi ministar unutarnjih poslova uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Ministar unutarnjih poslova dužan je Saboru Republike Hrvatske, predsjedniku Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske davati podatke o radu te stanju i pitanjima Službe za zaštitu ustavnog poretka kao i o načinu izvršavanja njenih prava i dužnosti.

Predsjednik Republike Hrvatske razmatra stanje u oblasti zaštite Ustavom utvrđenog poretka te pokreće inicijative za poduzimanje mjera i usklađivanje djelatnosti nadležnih organa u provođenju utvrđene politike u toj oblasti.

Kontrolu zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka obavlja Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka čije članove imenuje Sabor Republike Hrvatske.

Komisija nadzire zakonitost rada Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih organa, te prava i sloboda utvrdenih normama međunarodnog prava.

Sastav Komisije uređuje se Poslovnikom Sabora Republike Hrvatske.

Način rada Komisije uređuje se Poslovnikom koji donosi Komisija.

Komisija najmanje jedanput godišnje izvještava Sabor Republike Hrvatske. Činjenice i podaci izneseni na sjednicama Komisije i u materijalima pripremljenim za sjednice odnosno po zaključku Komisije smatraju se državnom tajnom.

Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti, po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev skupštine općine odnosno Skupštine grada Zagreba informira skupštinu općine odnosno Skupštinu grada Zagreba o stanju i pitanjima zaštite Ustavom utvrdenog poretka na njenom području.

Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti može zahtijevati da se odgodi informiranje skupštine općine odnosno Skupštine grada Zagreba o stanju i pitanjima zaštite Ustavom utvrđenog poretka na određeno vrijeme ili da se to učini na sjednici bez prisustva javnosti.

Ministar unutarnjih poslova može, kada je to neophodno radi sigurnosti zemlje, rješenjem odrediti da se prema pojedinim fizičkim i pravnim osobama te organima poduzmu mjere kojima se odstupa od načela nepovredivosti tajne pisama i drugih sredstava komuniciranja i o tome uz obrazloženje, u najkračem mogućem roku, obavještava predsjednika Republike.

Kada Sabor Republike Hrvatske odnosno između njegovih zasjedanja predsjednik Republike ocijeni da su nastale izvanredne prilike koje ugrožavaju javni poredak, ministar unutarnjih poslova može privremeno a najduže za vrijeme dok postoje te prilike, ograničiti ili zabraniti kretanje osobama na javnom mjestu kao i rješenjem narediti pojedinim osobama boravak u mjestu boravišta odnosno prebivališta s obavezom javljanja.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti zahtjev za sudsku zaštitu Vrhovnom sudu Hrvatske u roku tri dana od dana prijema rješenja.

Vrhovni sud Hrvatske dužan je donijeti odluku po zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka u roku 48 sati od podnošenja zahtjeva.

Zahtjev za sudsku zaštitu ne odlaže izvršenje rješenja.

3. Policija

Policija obavlja poslove iz članka 1. točke 2. ovoga zakona i ostale unutarnje poslove za čije obavljanje nije predvidena nadležnost druge redarstvene službe.

Za obavljanje poslova policije u Ministarstvu se osnivaju organizacijske jedinice - policijske uprave.

Sjedište i područje na kojima se osnivaju i djeluju policijske uprave iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.

Policijske uprave prate stanje i pojave u oblasti unutarnjih poslova, organiziraju, koordiniraju i usmjeravaju rad policijskih stanica, te neposredno učestvuju u obavljanju složenijih poslova iz te oblasti za područje za koje su osnovani.

Policijske uprave rješavaju u prvom stupnju po propisima iz oblasti unutarnjih poslova, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Protiv rješenja policijske uprave može se izjaviti žalba komisiji Ministarstva koju imenuje ministar unutarnjih poslova..

Za neposredno obavljanje poslova policije i drugih unutarnjih poslova na području općine osniva se policijska stanica kao organizacijska jedinica policijske uprave iz stavka 1. članka 21. ovoga zakona.

Policijska stanica obavlja i poslove u vezi neposrednog ostvarivanja prava, obaveza i pravnih interesa građana, pravnih osoba, državnih i drugih organa koji se odnose na oblast unutarnjih poslova.

U općini na čijem je području sjedište policijske uprave, poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja ta policijska uprava.

Ministar unutarnjih poslova može za obavljanje odrećenih poslova iz članka 1. točke 2. ovoga zakona osnovati policijske ispostave na području za koje je osnovana policijska uprava.

Radi posebnih razloga sigurnosti, održavanja ili uspostavljanja javnog reda i mira, kao i u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epidemijama, ministar unutarnjih poslova osniva posebne jedinice.

Aktom o osnivanju posebne jedinice određuju se radnici Ministarstva i polaznici škola za unutarnje poslove stariji od 18 godina koji čine posebne jedinice.

Kada izvršavaju poslove iz stavka 1. ovoga članka polaznici škola u sastavu posebnih jedinica smatraju se ovlaštenim službenim osobama.

4. Zbor narodne garde

Za obavljanje poslova iz članka 1. točke 3. ovoga zakona, osniva se Zbor narodne garde.

Predsjednik Republike propisuje ustroj i broj pripadnika Zbora narodne garde na prijedlog ministra obrane i ministra unutarnjih poslova.

Propise o osposobljavanju pripadnika Zbora narodne garde donosi ministar obrane.

Zbor narodne garde djeluje na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Zbor narodne garde je profesionalna, uniformirana, oružana formacija, vojnog ustroja za obrambeno-redarstvene dužnosti.

Zbor narodne garde u obavljanju poslova iz svog djelokruga djeluje samostalno i zajedno sa drugim redarstvenim službama Ministarstva i službama Ministarstva obrane, te pruža pomoć državnim tijelima u slučajevima određenim zakonom.

Jedinicama Zbora narodne garde zapovijeda Ministarstvo obrane.

Jedinice Zbora narodne garde mogu se upotrijebiti za izvršenje poslova javne sigurnosti i zaštite ustavnog poretka Republike Hrvatske na traženje ministra unutarnjih poslova uz odobrenje predsjednika Republike.

Kada obavljaju poslove iz svoje nadležnosti, pripadnici Zbora narodne garde imaju posebne dužnosti i ovlaštenja propisana ovim zakonom.

Radnici Ministarstva koji imaju posebne dužnosti i ovlaštenja određena zakonom su ovlaštene službene osobe.

Poslove koje obavljaju ovlaštene službene osobe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.

Ministarstvo izdaje ovlaštenim službenim osobama službenu legitimaciju, a može im izdati i posebnu oznaku (značku)

Obrazac službene legitimacije i oznake (značke) propisuje ministar unutarnjih poslova.

Ovlaštena službena osoba dužna je poslove zaštite života i osobne sigurnosti Ijudi, sprečavanja izvršenja kaznenih djela, otkrivanja tih djela i hvatanja njihovih učinilaca i održavanja javnog reda i mira obavljati u svakoj prilici, bez obzira nalazi li se na službenoj dužnosti i da li joj je to stavljeno u zadatak.

Ovlaštena službena osoba dužna je poslove iz nadležnosti Ministarstva obavljati i u slučaju kad izvršenje tih poslova dovodi u opasnost njen život.

Ovlaštene službene osobe dužne su nositi uniformu kada održavaju javni red i mir, kontroliraju i reguliraju promet na cestama, kontroliraju putnički promet preko državne granice ili kada obavljaju druge poslove javne sigurnosti prema propisima o načinu postupanja Policije.

Ovlaštene službene osobe koje obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka su pripadnici Policije i Zbora narodne garde.

Pripadnici Policije i Zbora narodne garde nose propisanu uniformu, oružje, posebne oznake i drugu opremu.

Vlada Republike Hrvatske donosi propise o uniformi, naoružanju, posebnim oznakama i opremi te o zvanjima i činovima ovlaštenih službenih osoba.

Ovlaštene službene osobe obavljaju poslove samostalno, u skladu s ovlaštenjima propisanim zakonom i propisima donijetim na temelju zakona, te po naređenju i uputi nadležnog rukovodioca.

Ovlaštene službene osobe imaju pravo zadržati osobu koja remeti ili ugrožava javni red i mir ili ako je to nužno radi razloga sigurnosti.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zadržavanje može trajati najduže 24 sata.

Iznimno, osoba se može zadržati do tri dana kada je potrebno utvrditi njen identitet, kada su je izručili inozemni organi sigurnosti i treba je prepratiti nadležnom organu ili kada je potrebno osigurati najviše predstavnike domačih i stranih predstavničkih ili političkih organa, kao i najviše predstavnike međunarodnih organizacija

O zadržavanju osobe donosi se rješenje.

Zadržana osoba ima pravo žalbe ministru unutarnjih poslova u roku 24 sata od uručenja rješenja. Ministar unutarnjih poslova dužan je u roku 48 sati donijeti rješenje o žalbi.

Žalba ne odlaže izvršenje.

Ovlaštena službena osoba dužna je odmah upoznati zadržanu osobu o razlozima zadržavanja i njenim pravima, a o zadržavanju bez odlaganja obavijestiti porodicu zadržane osobe ili osobu koju odredi zadržana osoba.

U obavljanju poslova ovlaštene službene osobe imaju pravo legitimirati građane te ih u slučajevima odrećenim zakonom privesti nadležnom organu.

Kada ovlaštene službene osobe obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka u građanskom odijelu, dužne su se prethodno legitimirati.

Radi prikupljanja podataka o kaznenim djelima i o njihovim učiniocima i suučesnicima, ovlaštene službene osobe mogu tražiti potrebna obavještenja i od osoba koje se nalaze u pritvoru ili u ustanovama za izvršenje kaznenih odnosno prekršajnih sankcija, uz suglasnost istražnog suca odnosno rukovoditelja te ustanove.

Ovlaštene službene osobe imaju pravo poslužiti se prometnim sredstvima drugih organa, pravnih osoba ili građana u slučajevima kada hvataju učinioca kaznenog djela ili kada žrtve kaznenog djela, elementarne nepogode ili nesretnog slučaja treba prevesti najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene službene osobe imaju pravo upotrijebiti i sredstva veze drugih organa, pravnih osoba i građana.

Ovlaštena službena osoba dužna je radi naknade troškova na zahtjev izdati potvrdu o upotrebi prometnog sredstva odnosno sredstva veze.

U obavljanju poslova policije na moru i na unutarnjim plovnim putovima ovlašteni brodovi i zrakoplovi i ovlaštene službene osobe na njima imaju pravo provjeriti zastavu i zaustaviti sumnjivo plovilo, izvršiti pregled njegovih isprava, pretražiti plovilo, te ga goniti, uzaptiti i sprovesti nadležnom organu, ako se plovilo u obalnom moru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nad njenim epikontinentalnim pojasom ili na unutarnjim plovnim putovima ne pridržava propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka gonjenje stranog plovila može početi ako se plovilo ne zaustavi nakon upučenog vidljivog ili zvučnog poziva na zaustavljanje s udaljenosti koja mu omogućuje da poziv primi. Nakon početka gonjenja, posadu stranog plovila može se upozoriti i zastrašiti pucnjem u zrak. Ako se strano plovilo ne zaustavi niti nakon upozoravajučih hitaca, vatreno oružje se može upotrijebiti i protiv samog stranog plovila. Pri upotrebi vatrenog oružja prema stranom plovilu ovlaštene službene osobe su dužne u največoj mogućoj mjeri štititi živote njegove posade.

Ukoliko nije bilo prekidano, gonjenje se može nastaviti i na otvorenom moru i u isključivom ekonomskom pojasu bilo koje države, sve dok strano plovilo ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke treće države.

Fizičke i pravne osobe te državni i drugi organi dužni su postupati po naređenjima koja izdaju ovlaštene službene osobe kad obavljaju u skladu s ovim zakonom poslove u svezi zaštite života i osobne sigurnosti ljudi. zaštite imovine, održavanja javnog reda i mira. sigurnosti prometa na cestama i opće opasnosti izazvane elementarnim nepogodama i epidemijama.

Radi savladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba privesti, zadržati ili lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili objekt koji osiguravaju, ovlaštene službene osobe imaju pravo upotrijebiti primjerenu fizičku snagu, palicu. mlazove vode, sredstva za prisilno zaustavljanje motornih vozila, plinska i druga sredstva prinude utvrdena propisima.

Ovlaštene službene osobe dužne su prije upotrebe sredstava prinude na prikladan način upozoriti osobe prema kojima namjeravaju upotrijebiti ta sredstva.

Ovlaštene službene osobe nisu dužne postupiti prema stavku 2. ovoga članka ako bi se time moglo dovesti u pitanje izvršenje službenog zadatka.

Ovlaštene službene osobe nose vatreno oružje, a mogu ga upotrijebiti pri obavljanju službenih poslova, ako drugačije ne mogu:

1. zaštititi život ljudi,

2. spriječiti bijeg osobe zatećene u vršenju kaznenog djela ugrožavanja teritorijalne cjeline, podrivanje vojne i obrambene moći, nasilje iz neprijateljskih pobuda prema SFRJ, oružane pobune, terorizma, uništenje važnih objekata privrede, povrede teritorijalnog suvereniteta,

3. spriječiti bijeg osobe zatećene u vršenju kaznenog djela otmice zrakoplova, ugrožavanja sigurnosti leta zrakoplova, ubojstva, silovanja, teške krađe, razbojničke krađe i razboj ništva,

4. spriječiti bijeg osobe lišene slobode ili osobe za koju je izdat nalog za lišenje slobode zbog izvršenja kaznenih djela iz točke 2. i 3. ovoga stavka,

5. spriječiti bijeg osobe koja je protivno propisima pokušala priječi državnu granicu prometnim sredstvom i odbija postupiti po naredenju ovlaštene službene osobe,

6. odbiti od sebe neposredni napad kojim se ugrožava njihov život.

7. odbiti napad na osobu ili objekt koji osiguravaju. Pod zaticanjem u vršenju kaznenih djela, u smislu točke 2. i 3. stavka 1. ovoga članka, smatra se zaticanje učinioca kaznenog djela na mjestu izvršenja kaznenog djela.

Ovlaštene službene osobe mogu upotrijebiti vatreno oružje samo ako upotrebom fizičke snage, palice ili drugih sredstava prinude ne mogu izvršiti službeni zadatak

Prije upotrebe vatrenog oružja ovlaštene službene osobe dužne su na to upozoriti osobu protiv koje ga namjeravaju upotrijebiti i zastrašiti je pucanjem u zrak, ako je to u datoj situaciji moguće.

Pri upotrebi vatrenog oružja ovlaštene službene osobe dužne su čuvati život drugih osoba.

Kada ovlaštene službene osobe izvršavaju službeni zadatak pod neposrednim rukovodstvom, sredstva prinude mogu upotrijebiti samo po naređenju rukovoditelja.

Kada su sredstva prinude upotrijebljena u granicama ovlaštenja isključena je odgovornost ovlaštene službene osobe koja ih je upotrijebila.

Kada se protiv ovlaštene službene osobe vodi kazneni postupak zbog upotrebe sredstava prinude ili drugih radnji u obavljanju službenog posla. Ministarstvo će joj osigurati besplatnu pravnu pomoć u tom postupku.

Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć ovlaštenoj službenoj osobi, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s pruanjem pomoći.

Ministarstvo na pismeni zahtjev pruža pomoć državnim i drugim organima te pravnim osobama koje vrše javna ovlaštenja radi osiguranja izvršenja njihovih izvršnih odluka, ako se pri izvršenju tih odluka pruža fizički otpor ili ako se takav otpor može opravdano očekivati.

Nadležni rukovoditeIj odlučuje o načinu pružtinja pomoći i o tome obavještava podnosioca zahtjeva.

Ako nadležni rukovoditelj iz stavka 2. ovoga članka odbije pružiti pomoć, podnosilac zahtjeva može uložiti žalbu ministru unutarnjih poslova u roku 15 dana.

Ministarstvo suraduje s organima i organizacijama kada ove održavaju red na odrećenom području, objektu ili priredbi i pruža im pomoć u održavanju reda.

Kada ovlaštena službena osoba vrši službu u sredstvima javnog prometa, ima pravo na besplatan prijevoz tim sredstvima i na osiguranje koje imaju putnici.

U Ministarstvu radni odnos može zasnovati osoba koja pored općih ispunjava i slijedeće uvjete:

1. da nije pravomoćno osuđivana za kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugo kazneno djelo izvršeno iz niskih pobuda.

2. da nije pravomoćno osuđivana za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske i protiv dužnosti

3. da ima psihičke, fizičke i zdravstvene sposobnosti. Osoba koja zasniva radni odnos u Ministarstvu pored općih uvjeta mora ispunjavati i posebne uvjete.

Posebne uvjete i način utvrdivanja propisuje ministar unutarnjih poslova.

Radni odnos u Ministarstvu zasniva se bez natječaja.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju za to ovlasti.

Radnik je dužan prije zasnivanja radnog odnosa prihvatiti i potpisati izjavu čiji sadržaj propisuje ministar unutarnjih poslova.

Osoba koja zasniva radni odnos u Ministarstvu dužna je položiti stručni odnosno dopunski ispit.

Stručni odnosno dopunski ispit polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje ministar unutarnjih poslova.

Za poslove ovlaštene-službene osobe Policije radni odnos može zasnovati osoba koja pored općih ispunjava i slijedeće uvjete :

1. da je regulirala obvezu služenja vojnog roka.

2. da ima treči (III) odnosno četvrti (IV) stupanj stručne spreme,

3. da nije starija od 25 godina.

Za poslove pripadnika Zbora narodne garde, radni odnos može zasnovati osoba koje pored općih ispunjava i slijedeće uvjete:

1. da je regulirala obvezu služenja vojnog roka.

2. da ima završenu najmanje osnovnu školu.

3. da nije starija od 35 godina.

Odredba stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 1. ovoge članka ne odnosi se na žene, a odredba stavka 1. i 2. ovoge članka ne odnosi se na osobe koje zasnivaju radni odnos na poslovima za koje je utvrden šesti (VI) i sedmi (VII) stupanj stručne spreme.

Osobe bez odgovarajućeg iskustva zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje poslova.

Trajanje pripravničkog staža i program obuke propisuje ministar unutarnjih poslova a za pripadnike Zbora narodne garde ministar obrane.

Pripravniku koji u propisanom roku s uspjehom ne završi, odnosno za kojeg se ocijeni da neće moći s uspjehom završiti pripravnički staž odnosno dopunsko obrazovanje, prestaje radni odnos.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pripravnik je dužan nadoknaditi troškove školovanja.

Radnik koji je s uspjehom završio pripravnički staž odnosno dopunsko obrazovanje, dužan je ostati u radnom odnosu u Ministarstvu najmanje dvostruko duže od vremena provedenog na školovanju, odnosno najmanje dvije godine, ako je školovanje trajalo manje od godinu dana.

Radnik koji ne ispuni obavezu iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadoknaditi troškove školovenja, u skladu s ugovorom.

Za obavljanje određenih poslova policije radni odnos na određeno vrijeme mogu zasnovati punoljetne osobe koje su za obavljanje tih poslova prethodno stručno osposobljene.

Za vrijeme obavljanja poslova osobe iz stavka 1. ovoga članka nose propisanu uniformu i posebne oznake.

Poslove, uniformu i posebne oznake te način i opseg prethodnog stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar unutarnjih poslova.

Osobe koje imaju ratni raspored u Ministarstvu mogu se angažirati za izvršavanje odrećenih unutarnjih poslova.

Osobe iz stavka I. ovoga članka mogu sredstva prinude određena ovim zakonom upotrijebiti samo po naredenju ovlaštene službene osobe.

Poslove koje mogu obavljati osobe iz stavka 1. ovoga članka te način i uvjete njihovog obavljanja propisuje ministar unutarnjih poslova.

Kada interesi službe zahtijevaju, radnici su dužni poslove obavljati i duže od punog radnog vremena.

Kada interesi službe zahtijevaju, radnik može biti raspoređen na drugo radno mjesto.

Radnik raspoređen na radno mjesto u organizacijskoj jedinici koja se nalazi na području druge općine ili grada Zagreba ima pravo na:

1. putne i selidbene troškove,

2. jednokratnu novčanu naknadu u visini jednomjesečne akontacije osobnog dohotka.

3. osobni dohodak ostvaren na ranijem radnom mjestu ukoliko je viši od osobnog dohotka radnog mjesta na koje je rasporeden,

4. sedmodnevni plaćeni dopust svaka tri mjeseca radi posjete porodici i troškova prijevoza za takvu posjetu,

5. mjesečnu naknadu za odvojeni život ako uzdržava porodicu, dok mu se ne osigura stan,

6. zadovoljenje stambene potrebe u roku dvije godine. Prava iz stavka 2. ovoga članka nema radnik za vrijeme trajanja obaveze proistekle iz ugovora o školovanju, radnik rasporeden po vlastitom zahtjevu kao i radnik čiji bi daljnji rad na ranijem radnom mjestu štetio interesu službe.

Radnik može biti privremeno raspoređen na radno mjesto u organizacijsku jedinicu koja se nalazi na području druge općine odnosno grada Zagreba, a najduže na godinu dana.

Radniku iz stavka 1. ovoga članka pripadaju prava iz članka 60. stavka 2. točka 3. do 5. ovoga zakona.

Rješenje o rasporedu u slučaju iz članka 60. i 61. ovoga zakona donosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.

Žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje.

Ovlaštena službena osoba koja je odlukom zdravstvene komisije Ministarstva oglašena nesposobnom za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe zbog profesionalnog oboljenja ili povrede koja je nastupila u vršenju službe ili povodom vršenja službe, raspoređuje se na drugo radno mjesto koje odgovara njenoj stručnoj spremi i zdravstvenom stanju.

Ovlaštena službena osoba iz stavka 1. ovoga članka zadržava osobni dohodak i druga prava iz radnog odnosa koja imaju radnici na radnom mjestu na kojima je ona do tada radila, ali najdulje tri godine.

Pravo iz stavka 2. ovoga članka ima ovlaštena službena osoba bez obzira na vrijeme provedeno na radnom mjestu ovlaštene službene osobe.

Ako ovlaštena službena osoba nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka ostane na radnom mjestu, pripadaju joj prava na osnovi poslova i zadataka na koje je raspoređena.

Radnik može biti stavljen na raspolaganje kada to zahtijevaju naročiti interesi službe.

Rješenje o stavljanju radnika na raspolaganje donosi ministar unutarnjih poslova.

Protiv rješenja ministra unutarnjih poslova o stavljanju radnika na raspolaganje može se izjaviti žalba Vladi Republike Hrvatske.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Radnik koji je stavljen na raspolaganje može biti na raspolaganju dok ne bude raspoređen na drugo radno mjesto ili dok ne zasnuje radni odnos ili dok mu ne prestane radni odnos po drugoj osnovi, a najdulje jednu godinu, nakon čega mu prestaje radni odnos.

Radniku stavljenom na raspolaganje oduzima se službena legitimacija i oružje i za to vrijeme ne može nositi uniformu.

Dok se nalazi na raspolaganju radnik ima pravo na naknadu osobnog dohotka u visini prosječnog osobnog dohotka ostvarenog u posljednja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka radniku koji ima 35 (muškarci) odnosno 30 (žene) godina mirovinskog staža, po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka pripada novčana naknada u iznosu od 65% od prosječnog osobnog dohotka koji je radnik ostvario u posljednja tri mjeseca dok ne zasnuje radni odnos ili dok ne stekne uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu.

Vrijeme provedeno na raspolaganju smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu.

Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog izvršenja neodgodivih i važnih poslova.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Ovlaštenim službenim osobama, zbog težine i prirode poslova i posebnih uvjeta rada, svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na takvim poslovima računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja.

Ovlaštenoj službenoj osobi na temelju rješenja ministra unutarnjih poslova može iznimno prestati radni odnos s pravom na mirovinu i prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje mirovine ako ima najmanje 25 godina mirovinskog staža od čega najmanje l0 godina mirovinskog staža stečenog na poslovima i zadacima ovlaštene službene osobe.

Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari starosnu ili invalidsku mirovinu po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ili pravo na mirovinu prema članku 68. ovoga zakona, mirovina se određuje od njenog prosječnog mjesečnog osobnog dohotka ostvarenog u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu ili od mirovinske osnovice utvrđene po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ako je to za nju povoljnije.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka ima i radnik Ministarstva koji u času ostvarivanja prava na mirovinu nije ovlaštena službena osoba, ako ima najmanje 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 10 godina mirovinskog staža provedenih na poslovima iz članka 67. ovoga zakona.

Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje radni odnos u Ministarstvu zbog ostvarivanja prava na mirovinu, pripada otpremnina u visini njenog osobnog dohotka ostvarenog u posljednjih pet mjeseci, pod uvjetom da je najmanje 10 godina mirovinskog staža provela na radnom mjestu ovlaštene službene osobe.

Ovlaštene službene osobe koje su uslijed bolesti ili povrede nastale u vršenju službe ili povodom vršenja službe spriječene za rad primaju naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka službena osoba prima naknadu u visini akontacije osobnog dohotka iz prethodnog mjeseca, ako je to za nju povoljnije.

Kada se za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad poveča akontacija osobnog dohotka za isti postotak povečat će se i naknada utvrđena prema stavku 2. ovoga članka.

Razliku izmedu naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad koju osigurava nadležni fond zdravstva i zdravstvenog osiguranja i naknade utvrđene prema stavku 2. i 3. ovoga članka. osigurava Ministarstvo.

Ovlaštena službena osoba koja u vršenju službe ili povodom vršenja službe izgubi život, sahranit će se na trošak Ministarstva u mjestu koje odredi njena porodica.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka ima i radnik Ministarstva koji nije ovlaštena službena osoba, ako po naredenju nadležnog rukovoditelja bude određen za izvršenje odrećenih poslova utvrđenih zakonom i tim povodom izgubi život.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porodici koju je uzdržavao poginuli radnik pripada jednokratna novčana pomoć koja ne može biti manja od 12 prosječnih osobnih dohodaka ostvarenih u privredi Republike u posljednjem mjesecu uvečana za 20%.

Osobe koje pruže pomoć Ministarstvu i tim povodom budu povrijeđene, razbole se ili su trajnije spriječene za rad bez svoje krivnje, imaju pravo iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja kao i osobe u radnom odnosu.

Osoba koja prilikom pružanja pomoći Ministarstvu izgubi život, sahranit će se na teret sredstava Republike u mjestu koje odredi njena porodica.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, porodici poginule osobe pripada jednokratna novčana pomoć koja ne može biti manja od 12 prosječnih osobnih dohodaka ostvarenih u privredi Republike u posljednjem mjesecu uvečana za 20%.

Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. do 3. ovoga članka osigurava Republika.

Okolnosti pod kojima je radnik izgubio život (članak 72) kao i okolnosti pod kojima su osobe pružale pomoć Ministarstvu i posljedice koje su tim povodom nastale (članak 73) utvrđuje komisija koju imenuje ministar unutarnjih poslova.

Odluku o ostvarivanju prava iz članka 72. i 73. ovoga zakona donosi ministar unutarnjih poslova na prijedlog komisije iz stavka 1. ovoga članka.

Radniku koji je osuden za kazneno djelo navedeno u članku 49. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga zakona, prestaje radni odnos danom uručenja pravomočne presude.

Radniku koji zasnuje radni odnos suprotno odredbi članka 76. ovoga zakona prestaje radni odnos u Ministarstu.

Radnici ne mogu zasnovati radni odnos kod drugog organa, pravne osobe, poslodavca. niti obavljati samostalnu profesionalnu djelatnost, ni druge poslove nespojive s njihovim dužnostima.

Radnici su dužni čuvati službenu tajnu za koju su saznali u službi ili povodom vršenja službe.

Službenom tajnom, u smislu ovoga zakona, smatra se:

1. sve ono što je kao državna, vojna ili službena tajna određeno zakonom ili propisima donijetim na temelju zakona,

2. podaci i dokumenti koji su zakonom, propisima donijetim na temelju zakona i općim aktima utvrđeni kaa poslovna tajna,

3. podaci i dokumenti naznačeni kao službena odnosno poslovna tajna od strane drugih organa ili pravnih osoba.

4. mjere, radnje, podaci i izvori informacija čije bi priopćavanje bilo štetno za interes pojedinaca ili pravnih osoba kao i za uspješno obavljanje službenih poslova.

Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa u Ministarstvu.

Radnici mogu u pisanju stručne literature, publicistike i memoarske građe koristiti podatke i materijale do kojih su došli radom u službi ili na drugi način samo uz prethodnu suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Ministar unutarnjih poslova donosi propise o službenoj tajni, o njenom čuvanju i o oslobadanju od dužnosti čuvanja službene tajne.

Primarnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva organizira i provodi Dom zdravlja radnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske prema općim propisima o zdravstvenoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Ministar unutarnjih poslova može svojom odlukom uz pojedine organizacijske jedinice Ministarstva organizirati odgovarajuću zdravstvenu službu.

U slučaju nastupanja izvanrednih prilika zdravstvena zaštita ovlaštenih radnika provodi se prema pravilniku o zdravstvenoj zaštiti.

Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra obrane Republike Hrvatske.

Organizacijskim jedinicama i radnicima Ministarstva mogu se u skladu s općim aktom Ministarstva dodjeljivati priznanja, pohvele i nagrade za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju službenih poslova.

Radnik odgovara disciplinski ako povjerene dužnosti i radne obaveze ne izvršava uredno i savjesno, ako se ne pridržava zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju u službi.

Povrede dužnosti i radnih obaveza (u daljnjem tekstu: radna disciplina) mogu biti i lakše i teže.

I.akše povrede radne discipline propisuju se općim aktom.

Za lakše povrede radne discipline postupak pokreće, vodi i donosi rješenje ministar unutarnjih poslova ili radnik koga on za to ovlasti.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku 15 dana prvostupnom disciplinskom sudu čije je rješenje konačno.

Težom povredom radne discipline smatra se naročito:

1. zloupotreba položaja ili prekoračenje službenog ovlaštenja,

2. povreda dužnosti čuvanja službene tajne,

3. nesavjesno obavljanje službe,

4. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje propisanih mjera,

5. davanje netočnih podataka ako je to bilo od utjecaja za donošenje odluka nadležnih organa ili su time nastale druge štetne posljedice,

6. neudovoljavanje zahtjevu ovlaštenih organa ili organizacija odnosno nedostavljanje traženih podataka ili isprava,

7. neovlaštena posluga sredstvima povjerenim radnicima za izvršavanje posla,

8. sprečavanje građana i pravnih osoba da koriste svoja prava na podnošenje zahtjeva, žalbe, prigovora ili predstavke,

9. neopravdano odugovlačenje u rješavanju zahtjeva građana i pravnih osoba,

10. svaka radnja ili propuštanje radnje u namjeri da se onemogući ili oteža pravilno i brzo funkcioniranje službe,

11. odbijanje izvršavanja službenog zadatka,

12. neopravdano izostajanje s posla do 5 radnih dana,

13. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe,

14. svako kazneno djelo koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu,

15. ponavljanje lakših povreda radne discipline,

16. iznošenje neistinitih činjenica kojima se narušava ugled službe,

17. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima radnika Ministarstva i

18. povreda propisa kojima se ureduje rad službe, kao i propisa o nošenju službene odjeće i oznaka.

Prijedlog za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka za teže povrede radne discipline podnosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.

Za teže povrede radne discipline postupak pokreće, vodi i donosi odluku disciplinski sud.

Prvostupni disciplinski sud osniva se u policijskoj upravi iz članka 21. stavka 1. ovoga zakona i u sjedištu Ministarstva.

O žalbi protiv odluke koju donosi prvostupni disciplinski sud odlučuje drugostupni disciplinski sud u sjedištu Ministarstva.

Žalba protiv prvostupne odluke može se podnijeti u roku 15 dana od dana prijema odluke.

Prvostupni disciplinski sud sastoji se od predsjednika i dva člana, a drugostupni od predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi imaju zamjenike.

Predsjednika i članove prvostupnog i drugostupnog disciplinskog suda imenuje ministar unutarnjih poslova.

U disciplinski sud ne mogu se imenovati ni određivati radnici kojima je izrečena disciplinska mjera dok ne bude brisana iz evidencije.

Čanak 86.

Rad disciplinskog suda je javan.

Kada je povreda radne discipline učinjena u vezi sa čuvanjem službene tajne, u disciplinskom postupku isključit će se javnost.

Kada se u disciplinskom postupku iznose podaci koji su službena tajna ili ako to zahtijevaju razlozi morala isključuje se javnost sa cijele ili dijela rasprave.

U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka radniku protiv kojega se vodi postupakosigurava se na njegov zahtjev branilac iz redova Ministarstva.

Za povredu radne discipline radniku se mogu izreči slijedeće mjere:

1. javna opomena,

2. novčana kazna,

3. prestanak radnog odnosa.

Javna opomena se izriče za lakšu povredu radne discipline.

Novčana kazna izriče se prema odredbama općeg akta a u skladu sa zakonom.

Ako disciplinski sud ne odluči o zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka u roku od 30 dana od dana primljenog zahtjeva, pokretanje disciplinskog postupka prenosi se u nadležnost prvostupnog disciplinskog suda u sjedištu Ministarstva.

Radnik može biti udaljen od dužnosti kada je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili kada je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne discipline i ako bi njegovo daljnje obavljanje službenog posla štetilo interesima službe.

Iznimno kada je to potrebno s obzirom na prirodu povrede radne discipline i druge okolnosti u vezi s obavljanjem službenih poslova, ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti može radnika udaljiti od dužnosti i prije pokretanja disciplinskog postupka i o tome obavijestiti diciplinski sud.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka disciplinski sud mora u roku 8 dana donijeti odluku o pokretanju disciplinskog postupka.

Smatra se da je radnik udaljen od dužnosti dok se nalazi u pritvoru.

Rješenje o udaljenju od dužnosti donosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.

Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti može se u roku 8 dana podnijeti žalba disciplinskom sudu čije je rješenje konačno.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Ovlaštenoj službenoj osobi koja je udaljena od dužnosti oduzima se službena legitimacija i oružje i ne može za to vrijeme nositi uniformu.

Udaljenje od dužnosti može trajati do donošenja konačne odluke o povredi radne discipline a najdulje godinu dana.

Za vrijeme dok traje udaljenje od dužnosti radnik ima pravo na naknadu osobnog dohotka u visini jedne polovine akontacije osobnog dohotka.

Radniku pripada razlika do pune naknade akontacije osobnog dohotka i ostala prava koja se ostvaruju po osnovi rada ako je kazneni postupak pravomočnom odlukom suda obustavljen, ali ne zbog nenadležnosti ili ako radniku nije izrečena disciplinska mjera zbog teže povrede radne discipline.

Radnici Ministarstva dužni su se redovnim i dopunskim obrazovanjem po utvrđenim programima usavršavati za izvršavanje službenih poslova.

Posebne sadržaje obrazovnog programa koje ostvaruje Obrazovni centar donosi ministar unutarnjih poslova.

Stručno obrazovanje u okviru Ministarstva provodi Obrazovni centar za unutarnje poslove u čijem sastavu djeluju Srednja škola za unutarnje poslove koja obrazuje kadrove četvrtog (IV) stupnja stručne spreme i Fakultet kriminalističkih znanosti koji obrazuje kadrove šestog (VI/1, VI/2) i sedmog (VII/1) stupnja stručne spreme.

U okviru Obrazovnog centra odvijaju se i drugi oblici dopunskog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika Ministarstva.

Polaznici Srednje škole imaju pravo na zdravstveno osiguranje, besplatan smještaj i prehranu, na propisanu odjeću i obuču, kao i na udžbenike i druga pomagala za učenje, te mjesečnu naknadu za osobne potrebe u skladu sa standardom koji utvrđuje ministar unutarnjih poslova.

Prijem kandidata na Fakultet kriminalističkih znanosti i Srednju školu za unutarnje poslove vrši se putem natječaja.

Polaznici svih oblika obrazovanja koji su uspješno završili školovanje raspoređju se kao pripravnici s pripravničkim stažem u trajanju od najmanje šest mjeseci.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pripravnici se oslobađaju obaveze polaganja stručnog ispita za poslove i zadatke koji odgovaraju stupnju stečene stručne spreme.

Pripravniku prestaje radni odnos u Ministarstvu ako s uspjehom ne završi pripravnički staž.

Radnici koji su završili Fakultet kriminalističkih znanosti i Srednju školu za unutarnje poslove dužni su ostati u radnom odnosu u Ministarstvu dvostruko duže od vremena provedenog na školovanju.

Radnici koji ne ispune obavezu iz stavka 4. ovoga članka dužni su nadoknaditi troškove školovanja u skladu s ugovorom.

Ministar unutarnjih poslova propisuje program i način provođenja pripravničke prakse i kriterije za ocjenu njene uspješnosti.

Sredstva za djelatnost odgoja i obrazovanja na temelju planiranih programa osiguravaju se u okviru nadležnog fonda u skladu s propisima o usmjerenom obrazovanju

Sredstva za specifične potrebe odgoja i obrazovanja osiguravaju se u okviru proračuna Republike.

Sredstva za rad Ministarstva te sredstva za opremanje i modernizaciju službe, sredstva za zadovoljavanje stambenih potreba, kao i sredstva za druge potrebe utvrđena zakonom ili drugim propisima, osim sredstava iz članka 98. stavka 1. ovoga zakona osiguravaju se u proračunu Republike.

Sredstva za osobne dohotke radnika Ministarstva osiguravaju se na osnovi kriterija utvrđenih aktom o utvrdivanju kalkulativnih prosjeka osobnih dohodaka radnika u organima uprave kojima se sredstva za rad osiguravaju u proračunu Republike uvečana za najmanje 20% zbog posebnih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova i zadataka ovlaštenih službenih osoba.

Kriterije za rasporedivanje sredstava za osobne dohotke utvrduje ministar unutarrljih poslova.

Republika osigurava sredstva za posebne namjene s kojima se podmiruju određene potrebe Ministarstva radi ostvarivanja jedinstvenog djelovanja službe unutarnjih poslova na temelju utvrđenih potreba i standarda, i to: za nabavu propisane odjeće, obuče i opremu ovlaštenih službenih osoba, za nabavu oružja i streljiva te za nabavu zaštitnih sredstava pri radu, za specijalne zadatke, za stručno obrazovanje i usavršavanje radnika, za smještaj i ishranu polaznika obrazovanja, za troškove izvodenja nastave, odjeće, obuče, oružjai streljiva te naknade za osobne potrebe polaznika Srednje škole za unutarnje poslove, te za druge potrebe obrazovanja, materijalne troškove i potrebnu opremu za sve oblike stručnog obrazovanja i usavršavanja za koje se ne osiguravaju sredstva po kriterijima iz članka 98. ovoga zakona, sistematske troškove prijema radnika i njihovog upučivanja na rad, za troškove radnicima iz članka 60. ovoga zakona, za otpremnine ovlaštenih službenih osoba, za troškove sahrane radnika koji pogine u vršenju službe ili povodom vršenja službe kao za pomoć njegovoj porodici, za osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja na radu, za nagrade i priznanja, za smještaj i ishranu zadžanih osoba, kao i za prepratu tih osoba.

Sredstva za posebne namjene rasporeduju se aktom ministra unutarnjih poslova.

Neutrošena sredstva za posebne namjene prenose se u narednu godinu i koriste s istom namjenom.

Sredstva za tehničku opremu i radni prostor utvrduju se na osnovi programa opremanja i modernizacije službe.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se aktom ministra unutarnjih poslova.

Sredstva za rad koja se rasporeduju na organizacijske jedinice iz članka 21. stavka 1. ovoga zakona vode se na njihovim žiro i drugim računima.

Radnici Ministarstva ne mogu se stranački organizirati ni politički djelovati u Ministarstvu.

Radnici Ministarstva nemaju pravo na štrajk ako bi se štrajkom onemogućilo obavljanje poslova iz članka 1. ovoga zakona.

Ministarstvo surađuje s drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske.

Ministarstvo suraduje s odgovarajućim saveznim organima i nadležnim tijelima drugih republika u obavljanju poslova od interesa za Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može suradivati s tijelima i organizacijama nadležnim za unutarnje poslove drugih država i međudržavnih zajednica.

Ministarstvo vodi statistiku i evidenciju o primjeni zakona i drugih propisa iz oblasti unutarnjih poslova.

Propise o načinu vodenja statistike i evidencije u oblasti unutarnjih poslova i davanju podataka iz tih evidencija donosi ministar unutarnjih poslova.

Ministar unutarnjih poslova, u okviru ovlasti utvrđenih zakonom, donosi pravilnike, naredbe, obvezatne upute, odluke i druge izvršne akte za primjenu zakona i drugih propisa.

Propise o načinu obavljanja poslova redarstvenih službi Ministarstva donosi ministar unutarnjih poslova.

Ministar obrane u okviru ovlasti utvrđenih zakonom donosi propise o zasnivanju i prestanku radnog odnosa te disciplinskoj odgovornosti pripadnika Zbora narodne garde.

Nekretnine, pokretne stvari i druga sredstva općinskih i gradskih sekretarijata za unutrašnje poslove, prenose se na korištenje bez naknade na Ministarstvo 1. siječnja 1990. godine.

Na dan stupanja na snagu Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89) prestaje važiti Zakon o organima unutrašnjih poslova ("Narodne novine", broj 11/77, 34/79, 27/81, 12/85, 46/87 i 55/88).

Propisi doneseni radi izvršavanja Zakona o organima unutrašnjih poslova ostaju na snazi do donošenja propisa za izvršavanje Zakona o unutarnjim poslovima ako nisu u suprotnosti s njegovim odredbama.