MINISTARSTVO PROMETA I VEZA

Na temelju člana 21. stava 3. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 42/90) i člana 91. Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 41/90 i 47/90) ministar prometa i veza donosi

PRAVILNIK

o održavanju i zaštiti javnih cesta

Ovim pravilnikom uređuje se održavanje i zaštita javnih cesta i pripadajućih objekata u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

1. Ciljevi održavanja

Održavanje i zaštita javnih cesta i objekata ima osnovne ciljeve:

- spriječiti propadanje,

- umanjiti troškove korisnika osiguranjem dobrog stanja javne ceste i objekata,

- omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje cestovnog prometa,

- zaštititi javnu cestu, cestovno zemljište i objekte od korisnika i trećih osoba,

- ekološki zaštititi okoliš.

Aktivnosti održavanja i zaštite javnih cesta i pripadajućih objekata, odvijaju se u okviru cjelovitog sustava gospodarenja i upravljanja javnim cestama i objektima.

Svrha gospodarenja i upravljanja javnim cestama i ubjektima jest donošenje racionalnih i pravovremenih ndluka temeljenih na

- bazi cestovnih i prometnih podataka,

- sustavnom praćenju stanja javnlh cesta i objekata,

- modelima odlućivanja.

Poduzeće "Hrvatske ceste" ustrojava bazu cestovnih podataka i bazu podataka o objektima, te sustavno prati stanje javnih cesta i objekata prema modelima odlućivanja

2. Vrste održavanja javnih cesta i objekata

Vrste održavanja javnih cesta i objekata jesu:

- tekuće održavanje,

- pojačano održavanje.

Tekuće održavanje uključuje sve redovite aktivnosti održavanja koje se obavljaju tijekom cijele godine, na svim elementima i dijelovima javne ceste ukljućujući i sve objekte i instalacije, prvenstveno u cilju održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti javnih cesta i sigurnosti prometa.

Pojačano održavanje obuhvaća radove kojima je osnovni cilj sačuvati prvobitno stanje javne ceste s njenim projektiranim elementima, te radove na korekcijama elemenata cesta u svrhu poboljšanja odvijanja prometa.

U pojačano održavanje objekata na javnim cestama spadaju svi oni radovi, koje je potrebno izvršavati zbog dugoročnog osiguranja prvobitne sigurnosti prometa, te prvobitne sigurnosti. stabilnosti i trajnosti objekata na javnim cestama.

Za radove u okviru pojačanog održavanja javnih cesta i objekata potrebno je izraditi odgovarajuću tehničku dokumentaciju.

Tehničke uvjete za radove na održavanju i zaštiti javnih cesta i objekata izrađuje Poduzeće "Hrvatske ceste".

Svi radovi tekućeg i pojačanog održavanja javnih cesta i objekata izvršavaju se u skladu s planom i programom održavanja.

Pisani izvještaji o izvršenim radovima tekućeg i pojačanog održavanja na javnim cestama i objektima unose se u bazu cestovnih podataka.

Radi uvida u stanje javnih cesta i objekata obavljaju se redovni, sezonski, godišnji, glavni i izvanredni pregledi javnih cesta i objekata. Pored toga obavlja se i služba obilaska javnih cesta i objekata (ophodarska služba), koja se realizira i izvan redovnog radnog vremena, kao i kontrola osovinskog opterećenja, ukupne dopuštene mase i dimenzija vozila.

a) Ophodarska služba

Služba obilaska organizira se na:

- svim auto-cestama.

- svim magistralnim cestama,

- regionalnim cestama s PGDP većim od 4.000 vozila/dan,

- regionalnim i lokalnim cestama, u vrijeme turističke sezone, s prosječnim ljetnim dnevnim prometom većim od 5.000 vozila/dan.

b) Redovni pregled

Redovni pregled obavlja se na svim javnim cestama na kojima nije organizirana ophodarska služba i to:

- na regionalnim cestama najmanje dva puta tjedno,

- na lokalnim cestama najmanje jedanput tjedno.

U periodu odmrzavanja i jakih kiša ili u drugim slučajevima kad je ugrožena sigurnost prometa (odroni, klizanja, podlokavanje, vododerine i sl.) učestalost pregleda treba prilagoditi stanju ugroženosti prometa na javnim cestama i objektima.

c) Sezonski pregled

Sezonski pregled obavlja se radi ustanovljenja stanja javnih cesta i objekata prikazanog po opsegu i intenzitetu oštećenja.

Stanje javnih cesta se određuje vizualnim pregledom uz mogućnost korištenja odgovarajuće mjerne opreme prema potrebi.

Sezonski pregled obavlja se u pravilu nakon zimskog razdoblja, a po potrebi i u jesen.

d) Godišnji pregled objekata

Godišnji pregledi objekata se vrše najmanje jedanput u svake dvije godine.

Vizualno se pregledavaju svi dijelovi objekta, uz eventualno potrebne izmjere i ispitivanja, prvenstveno bez razaranja.

e) Glavni pregled objekata

Glavni pregledi vrše se najmanje jedanput svakih šest godina. U godini u kojoj se vrši glavni pregled, izostavlja se godišnji pregled.

Glavne preglede vrše osobe zaposlene u Poduzeću "Hrvatske ceste", te osobe zaposlene u specijaliziranim organizacijama.

Glavni pregled je detaljan pregled svih dijelova objekta, uz potrebne izmjere i ispitivanja.

Uređaji i oprema koja se koristi za glavni pregled mora omogućiti pregled svih dijelova objekta, a ispitivanja trebaju biti u što je moguće većoj mjeri bez razaranja.

f) Izvanredni pregled

Izvanredni pregled dionice javne ceste obavlja se:

- u najkraćem roku nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode, teže nezgode i oštećenja, eksplozije, slijeganja. klizanja),

- prije i nakon prolaza izvanrednih tereta

- po isteku garantnog roka.

Izvanredni pregled obavlja se komisijski o izvanrednom pregledu komisija sastavlja zapisnik.

Radovi na otklanjanju eventualno nastalih oštećenja moraju se započeti odmah nakon obavljenog izvanrednog pregleda te poduzeti odgovarajuće mjere za sigurno odvijanje prometa.

Ako su oštećenja takvog opsega i ozbiljnosti da ih se ne može odmah otkloniti, moraju se izvesti radovi za osiguranje privremenog odvijanja prometa.

Poduzeće "Hrvatske ceste" donosi

- plan ophodarske službe s popisom dionica,

- detaljan opis načina obilaska i pregleda javnih cesta i objekata i vođenja dokumentacije o obilasku,

- detaljan opis načina kontrole osovinskih opterećenja teških teretnih vozila i vodenja dokumentacije o kontrolama.

Način i sadržaj pregleda, kao i potrebno osoblje za njegovo obavljanje određuje Poduzeće "Hrvatske ceste"

Prikupljeni podaci koriste se za ažuriranje banke podataka.

1. Vrste radova

Tekuće održavanje javnih cesta obuhvaća slijedeće radove:

- čišćenje (kolnika, sustava za odvodnju, okoliša, opreme i dr.),

- košnja trave i rezanje granja uz cestu,

- ličenje i označavanje horizontalne signalizacije,

- ličenje kilometarskih oznaka, stupova prometnih znakdva i nosača rasvjetnih tijela,

- popravak antikorozivne zaštite odbojnih i zaštitnih ograda,

- popravci i zamjena opreme i signalizacije na cesti,

- uređenje sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drenaža i drugo),

- uredenje bankina (planiranje i poravnavanje),

- uređenje i mjestimični popravci opsega pokosa usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova

- mjestimični popravci manjeg opsega betonskih pasica i rubnjaka,

- popravak lokalnih oštećenja kolnika (udarnih jama, pojedinaćnih i mrežastih pukotina, uzdužnih i poprećnih denivelacija, omekšanog asfaltnog zastora, zaglađenih površina zastora, oštećenih rubova i razdjelnica betonskog kolnika),

- površinske zaštite asfaltnog kolnika (površinske obrade, tanki asfaltni pokrovi).

- hitni popravci i intervencije u svrhu uspostavljanja prometa,

- osiguranje prohodnosti ceste u zimskim uvjetima.

2. Održavanje kolnika

Pod održavanjem kolnika prema ovom pravilniku smatra se održavanje kolničke konstrukcije i površine voznih, rubnihi zaustavnih traka i ulazno-izlaznih traka, raka za ubrzavanje i usporavanje vozila, autobusnih stajališta i parkirališta u sastavu ceste.

Površine iz satva 1. ovog člana treba održavati tako da budu čiste, posebno od masnih mrlja, blata, smeća i drugih otpadaka.

S površine ceste treba ukloniti odmah po saznanju ili najkasnije prilikom redovnog pregleda ceste materijal osulina i odrona ili pojedinačno kamenje koje padne na kolnik. Ako to nije moguće, ugrožena mjesta reba označiti prometnim znakovima. Ukoliko je time uzrokovan prekid prometa na javnoj cesti trebe odmah po saznanju poduzeti mjere da se promet što prije uspostavi.

Poslovi čišćenja obavljaju se prema potrebi a obavezno nakon prestanka rada zimske službe.

a)Asfaltni kolnik

Tekuće održavanje asfaltnih kolnika odnosi se posebno na oštećenja kao što su: udarne jame, pukotine (pojedinaćne i mjestimično mrežaste), ulegnuća, kolotrazi, ispusi, iznojavanje veziva i zaglađivanje asfalta.

Udarne jame zatvaraju se istom vrstom materijala od kakvog je izgrađena konstrukcija kolnika.

lznimno od odredbe stava 1. ovog člana, u zimskom razdoblju, udarne se jame mogu, privremeno zatvarati (krpati) i drugom vrstom materijala.

Udarne jame zatvaraju se odmah po saznanju, a najkasnije u roku 48 sati.

Pojedinačne pukotine (uzdužne, poprečne, parabolične i dr.) odnosno napukline između kolnika i pasice, popravljaju se odgovarajućom masom iIi površinskorn zaštitom. Mjestimično mrežasto ispucani zastor kolnika popravlja se na dijelu koji je zahvaćen tim oštećenjem.

Načini popravljanja ovise o uzrocima nastanka i opsegu oštećenja, a mogu biti: nanošenje mase za ispunjavanje pukotina, površinske zaštite, glodanje deformirane površine uz presvlačenje asfaltnom masom ili glodanje zaglađenih asfaltnih kolnika radi povećanja hvatljivosti.

Sve popravke tog tipa potrebno je izvršiti najkasnije prije početka rada zimske službe.

U okviru tekućeg održavanja popravljaju se i manje površine kolnika zahvaćene kolotrazima i uleknućima čija dubina prelazi 14 mm za ceste s dopuštenom brzinom većom od 100 km/sat, odnosno 20 mm za ceste s dopuštenom brzinom 80-100 km/sat i 28 mm za ceste s brzinom do 80km/sat.

lspusi i slična uštećenja kolnka popravljaju se tijekom sezone redovnog održavanja.

Iznojavanje veziva i razmekšani asfaltni zastor pri visokoj temperaturi treba posipati kamenom sitneži odmah čim se uoči da uslijed prolaza vozila ne dolazi do utiskivanja kotača i deformiranja zastora kolnika.

Zaglađenu površinu asfaltnog zastora koja bitnlo utječe na smanjenje sigurnosti prometa treba ohrapaviti, ili joj dodati novi površinski sloj (površinska obrada, tanka presvlaka i sl).

b) Betonski kolnik

Oštećenja rubova betonskih ploča treba popraviti tijekom sezone redovnog održavanja.

Razdjelnice betonskih ploča moraju biti ispunjene. Zalijevanje razdjelnica obavlja se standardnim materijalom. Pukotine u betonskoj ploči moraju se ispuniti standardnim materijalom tijekom sezone tekućeg održavanja.

c) Kolnik od kamene kocke

Udarne jame manjeg opsega nastale izbacivanjem kocki moraju se zatvoriti odmah po saznanju, a najkasnije u roku od 48 sati.

Oštećenja nastala deformacijom kolnika moraju se popraviti preslagivanjem kocki ili presvlačenjem asfaltom tijekom sezone tekućeg održavanja.

d) Kolnik od kamenog materijala

Udarne jame, ispusi, kolotrazi i druga lokalna oštećenja zatvaraju se istom vrstom materijala od kojeg je izrađen zastor kolnika.

Zastor od kamenog materijala mora imati poprečni nagib veći od 4%, a manji od 7%. Oštećenja treba otkloniti tijekom sezone tekućeg održavanja.

Poravnanje kolnika radi profiliranja i izravnanja površine kolnika, vrši se strojno.

3. Iskop prijekopa i ponovna izvedba kolnika

Iskop prijekopa na javnoj cesti u svrhu polaganja razlićitih instalacija, ukljućujući ponovnu izvedbu ćitave konstrukcije kolnika kao i tla ispod nje, treba izvesti i sanirati u skladu s tehničkim uvjetima Poduzeća "Hrvatske ceste".

4. Održavanje betonskih pasica i rubnjaka

Betonske pasice i rubnjake treba stalno održavati u ispravnom stanju.

5. Održavanje bankina

Održavanje bankina treba obavljati redovito.

Intervenirati treba po uočenju nedostataka.

Bankina treba biti u razini kolnika ili najviše 3 cm ispod te razine.

Bankina viša od razine kolnika treba imati poprečni nagib na vanjsku stranu, ne manji od 4% niti veći od 8%.

Kod bankine niže od razine kolnika nagib mora biti kao i poprećni nagib kolnika. ali ne manji od 4% za stabiliziranu, odnosno 7% za nestabiliziranu bankinu.

6. Održavanje usjeka, zasjeka i nasipa

Nestabilno kamenje i manji odroni zemlje koji pokazuju tendenciju odvajanja ili klizanja moraju se skidati s pokosa usjeka i zasjeka čim se pojava uoči.

Oštećene žičane mreže i druge naprave za sprečavanje padanja kamenja i odrona na kolnik ceste treba popraviti odmah, a najkasnije u roku od 30 dana po uočenju oštećenja

Oštećenja pokosa nasipa treba popraviti što prije, a najkasnije u roku tri mjeseca od njegova nastanka

7. Održavanje objekata za odvodnju

Čišćenje, po potrebi i produbljivanje cestovnih i odvodnih jaraka na propisani profil i uzdužni pad obavlja se tako da se omogući nesmetana odvodnja s područja cestovnog zemljišta. Čišćenje rigola i vodolovnih grla u izvar gradskim područjima obavlja se stalno tako da se osigura nesmetana odvodnja.

Sprečavanje pritjecanja vode na kolnik sa strane (s pristupnih putova, dvorišta, itd.), te sprečavanje stvaranja vododerina na kolniku i bankinama treba izvršiti odmah. a najkasnije 30 dana po saznanju.

Održavanje slobodnog profila propusta od nanosa, raslinja, granja i sl treba vršiti stalno.

Popravak podlokanog temelja, odnosno ležišta propusta treba izvršiti odmah.

Popravak i obnova teracanja dna jarka i površine ispred ulaza i izlaza propusta, treba izvršiti tijekom tekućeg održavanja

Drenažne procjednice i drenažne cijevi treba kontrolirati najmanje dva puta godišnje, u proljeće i jesen, za vrijeme otapanja snijega i neposredno poslije jakih kiša, te dotrajale obnoviti tijekom tekućeg održavanja.

Uništeni ili nestali poklopac revizionog okna ili slivnika rešetke na javnoj cesti zamijeniti odmah po saznanju ili na odgovarajući način osigurati otvor.

8. Održavanje opreme ceste

a) Odbojne i druge ograde i smjerokaznistupići

Oštećene odbojne idruge ograde treba popraviti najkasnije u roku od 10 dana po uočenom oštećenju.

Uništene odbojne i druge ograde i smjerokazne stupiće treba zamijeniti u najkraćem roku.

Odbojne i druge ograde i smjerokazne stupiće treba čistiti i ispravljati stalno, a osobito poslije zimskog razdoblja.

Odbojne i druge ograde treba Iičiti prema potrebi, a najmanje jedanput u 4 godine.

b)Kilometarske oznake, kolobran i granično kamenje

Betonske ili kamene kolobrane i kilometarske oznake i granično kamenje treba čistiti, popravljati i dopunjavati stalno a ličiti jedanput godišnje tijekom sezone.

c) Vertikalna prometna signalizacija

Prometne znakove treba održavati čistim, a nagnute i porušene znakove treba ispravljati odmah.

Uništeni prometni znakovi na javnoj cesti moraju se postaviti odmah.

Zamjena ili obnova dotrajalih znakova obavlja se prema potrebi.

d)Horizontalna prometna signalizacija

Na svim javnim cestama sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera prometne trake moraju biti razgraničene središnjom linijom. Na svim magistralnim cestama širine kolnika 6,60 m ucrtavaju se rubne linije.

Istrošene oznake na kolniku (horizontalna signalizacija) treba obnavljati prema potrebi i to:

- za glavne turističke pravce najkasnije do konca svibnja,

- za sve ostale ceste tijekom redovnog održavanja. Iznimno na kraćim dionicama ceste, na kojima se u toku godine obavi presvlačenje kolnika asfaltnom masom oznake na kolniku moraju se povući odmah nakon presvlačenja kolnika.

e)Svjetlosna prometna signalizacija i ogledala

Održavanje i ispravnost semafora i druge svjetlosne signalizacije treba obavljati stalno, a kvarove otkloniti odmah.

Ličenje stupova i nosača semaforskih uređaja obavlja se prema potrebi.

Programe rada semaforskih uredaja treba usklađivati s prometnim potrebama.

Ogledala na nepreglednim mjestima ceste i križanjima, moraju se čistiti stalno. Razbijena i dotrajala ogledala moraju se zamijeniti u najkraćem roku.

f)Rasvjeta

Na dionicama javnih cesta i objektima izvan naseljenih mjesta na kojima je izgrađena rasvjeta, u funkciji prometa mora se osigurati da najmanje 2/3 rasvjetnih tijela bude u ispravnom stanju, s time da su ispravna rasvjetna tijela približno ravnomjerno raspoređena. Ličenje nosača rasvjetnih tijela obavlja se prema potrebi.

g) Telekomunikacijski uređaji i oprema

Telekomunikacijski uređaji i oprema kao i uredaji za automatsku naplatu cestarine moraju biti stalno u ispravnom stanju.

9. Košenje trave i održavanje zelenila

Na bankinama i razdjelnom pojasu javnih cesta košenje trave i korova obavlja se po potrebi, a najmanje dva puta godišnje (do kraja mjeseca svibnja odnosno mjeseca rujna)

Na bankinama i razdjelnom pojasu javnih cesta na kojima su postavljeni smjerokazni stupići, kilometarske oznake i odbojne ograde trava i korov ne smiju prelaziti visinu od 25 cm.

Košenje trave na pokosima nasipa, usjeka i u cestovnim i odvodnim jarcima i iza odbojne ograde obavlja se najmanje jedanput godišnje.

Živicu, grmlje i krošnje drveća koje se nalazi na zemljišnom pojasu treba održavati u skladu s hortikulturnom tehnologijom, ali tako da ne zaklanjaju prometne znakove i da bude osigurana potrebna preglednost i gabarit javne ceste

10. Održavanje zemljišnog pojasa

Smeće, otpatke i druge predmete treba stalno čistiti i odstranjivati sa zemljišnog pojasa.

11. Tekuće održavanje mostova, vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, nathodnika, pothodnika i propusta

U tekuće održavanje objekta posebno spadaju:

- čišćenje kolnika i uklanjanje manjih oštećenja na kolniku,

- čišćenje staza za pješake i staza za službenu uporabu i uklanjanje manjih oštećenja na njima,

- čišćenje dijelova konstrukcije,

- uklanjanje i zamjena oštećenih rubnjaka,

- popravljanje oštećenih mjesta izolacije,

- popravak i uređenje spojnica i fuga,

- popravljanje ili zamjena dijelova ograde za pješake ili odbojne ograde,

- čišćenje sustava odvodnje,

- čišćenje prijelaznih naprava i manji radovi na njima.

- čišćenje ležajeva i ležajnih klupa,

- popravak dijelova oštećenog zaštitnog i završnog nalića metalne konstrukcije ili drugih metalnih dijelova na objektu,

- čišćenje korita vodotoka na dijelu ispod objekta,

- uklanjanje nanešenog granja ili plovećih predmeta uz stupove u vodotoku,

- zatrpavanje i osiguranje podlokanih mjesta uz stupove I upornjake,

- obnova horizontalne i vertikalne prometne signalizacije,

- održavanje ispravnosti svjetlosne prometne signalizacije,

- održavanje ispravnosti rasvjete

a) Kolnici i staze za pješake

Tekuće održavanje kolnrka i staza za pješake na objektima vrši se istovjetno tekućem održavanju kolnika na javnim cestama.

Čišćenje kolnika i staza za pješake na objektima mehaničkim sredstvima i vodom vrši se najmanje dvaput godišnje, i to u jesen i po završetku razdoblja zimskog održavanja.

Čišćenje dijelova objekta izloženih onečišćenju sredstava za zimsko održavanje, ili mogućem nakupljanju nečistoće vrši se najmanje jedanput godišnje i to po završetku razdoblja zimskog održavanja.

b)Rubnjaci

Tekuće održavanje rubnjaka na objektima vrši se istovjetno tekućem održavanju rubnjaka na javnim cestam a.

c) Hidroizolacija

Na mjestima na kojima je uočeno procurivanje na objektima na javnim cestama ili na mjestima na kojima je hidroizolacija oštećena istu treba što prije obnoviti.

Oštećena mjesta hidroizolacije moraju se obnoviti najkasnije do početka slijedeće zime.

d) Ograde

Oštećene ili uništene odbojne ograde na objektima ili ograde za pješake, treba što prije popraviti ili zamijeniti novim.

Do definitivnog popravka potrebno je osigurati pješaka i vozila odgovarajućim provizorijem.

Novi dijelovi ograde, kojima se zamjenjuju uništeni dijelovi ograde moraju u svemu biti jednaki postojećoj ogradi.

e)Sustav odvodnje

Sustav odvodnje na objektima prema potrebi mehanički se čisti i ispire vodom.

Ćišćenje sustava odvodnje radi se najmanje dva puta godišnje i to u jesen, te po završetku razdoblja zimskog održavanja.

f) Prijelazne naprave

Prijelazne naprave na objektima po potrebi se mehainički čiste, ispiru vodom i održavaju. najmanje dvaput godišnje i to u jesen, te po završetku razdoblja zimskog održavanja.

Dijelovi prijelaznih naprava na objektima koji mogu u uobičajenoj upotrebi olabaviti (vijci i sl.) provjeravaju se i dovode u prvotno stanje prema potrebi a najmanje dvaput godišnje i to u vrijeme čišćenja prijelaznih naprava.

g) Ležajevi i zglobovi

Ležajevi, uključivo ležajne klupe i zglobovi na objektima čiste se i održavaju najmanje jedanput godišnje.

h) Zaštittni i završni nalič

Uklanjanje uočenih oštećenja zaštitnog i završnog naliča na rasponskom sklopu ili drugim metalnim dijelovima na objektu vrši se što je prije moguće.

Oštećenja moraju biti uklonjena najkasnije do poćetka slijedeće zime.

i)Koritovodotoka

U cilju održavanja ustaljenog toka vode u vodotoku zabranjeno je vađenje materijala iz korita uzvodno i nizvodno od objekta, te bacanje otpadnih materijala u korito.

Oštećena zaštita dna korita vodotoka i pokosa ispod objekta, te uzvodno i nizvodno od njega obnavlja se što je prije moguće.

Obnova zaštite mora se izvršiti najkasnije do početka slijedeće zime.

Podlokana mjesta uz stupove i upornjake objekata moraju se osigurati odmah po njihovom uočavanju.

Osiguranje se vrši kamenim nabačajem ili gabonima

j) Prometna signalizacija i rasvjeta

Istrošena, oštećena ili uništena horizontalna i vertikalna prometna signalizacija, te svjetlosna signalizacija, rasvjeta i ogledala na objektima obnavlja se na isti način kao i na javnim cestama kako je to propisano članovima 51, 52, 53, 54, i 55. ovog pravilnika.

12. Tekuće održavanje tunela, galerija, potpornih i obložnih zidova

a)Tuneli

Rigole. slivnike, odvodne kanale, separatore kao i sve građevine koje služe odvodnji treba održavati i čistiti redovno da se osigura efikasna odvodnja.

Kamen, zemlju i drugi materijal iznad portala tunela ili iznad portalnog potpornog zida koji bi mogao pasti na kolnik treba stalno odstranjivati.

Hidroizolaciju tunelske obloge treba redovno kontrolirati i na eventualnim mjestima procurivanja vode izvršiti kaptažu i popravak.

Ledene sige na svodu tunelske obloge moraju se odmah odstraniti i očistiti.

Reflektirajuće oznake (mačje oči) na svodu tunela, reflektirajuće oznake na kolniku i rubnjacima i prometni znaci u tunelu moraju biti stalno čisti, ispravni i uočljivi.

Uređaji za ventilaciju tunela te uređaji za nadgledavanje, vođenje i regulaciju prometa instalirani u tunelu kao i u komandnom centru moraju stalno biti u ispravnom stanju.

Oznake koje označavaju niše i okretnice u tunelu trebaju biti stalno čiste, ispravne i uočljive.

Hidrantska i protupožarna mreža mora biti stalno ispravna i funkcionalna.

U tunelima s instaliranom rasvjetom mora se osigurati da najmanje 3/4 rasvjetnih tijela bude u ispravnom stanju i to približno ravnomjerno raspoređena.

Rasvjetna tijela (svjetiljke) treba najmanje jedanput godišnje očistiti (oprati) od natalužene prašine, ćađe i dima.

U cilju poboljšanja efikasnosti osvjetljenja u tunelu treba svakih 4 do 5 godina oličiti tunelsku oblogu do visine min 4,5 m oc' kolnika.

Pranje i čišćenje tunelske obloge, kolnika i pješačkih (revizionih) staza, treba redovito vršiti i odstraniti svu prIjavštinu.

b) Galerije

Na kosinama galerija kontrolirati stabilnost kamenog materijala, isti redovno odstranjivati da se spriječi padanje na kolnik

c) Potporni i obložni zidovi

Na mjestima potpornih i obložnih zidova redovno treba kontrolirati funkcioniranje drenaže, procjednica (bankina) rigola i odvodnih kanala i iste treba održavati i čistiti.

Oštećene dijelove zidova od betona treba obnavljati uz izvedbu kvalitetnog spoja.

Obrušene, oštećene i deformirane dijelove suhozida ili gabona treba obnoviti s kvalitetnim materijalom i profiliranjem na projektirano stanje.

Ćišćenje diletacija i sljubnica, punjenje pukotina i sljubnica te nadomještavanje ispalog kamenja na potpornim i obložnim zidovima treba obaviti prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.

1. Aktivnosti održavanja javnih cesta u zimskim uvietima

Pod održavanjem javnih cesta u zimskim uvjetima (zimska služba) razumijevaju se radovi neophodni za održavanje prohodnosti javnih cesta i sigurnog odvijanja prometa za utvrđeni režim prometa u zimskom razdoblju.

Pod neophodnim radovima održavanja javnih cesta u zimskim uvjetima razumijevaju se osobito:

- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta,

- organiziranje mjesta pripravnosti za održavanje javnih cesta u zimskim uvjetima i njihovo označavanje,

- zaštitne mjere protiv stvaranja sniježnih nanosa, zapuha i lavina,

- čišćenje snijega s kolnika, ulazno-izlaznih traka, traka za ubrzavanje i usporavanje vozila, autobusnih stajališta i prometne signalizacije,

- zaštita cesta od poledice (sprečavanje klizavosti) posipavanjem posipalima na usponima, u krivinama i na mostovirna,

- obilježavanje rubova kolnika propisanim crveno-bijelim oznakama na mjestima gdje se može zamesti trag ceste i označavanje opasnih mjesta.

- stalno i povremeno obavještavanje o stanju i prohodnosti cesta, kao i upozoravanje korisnika cesta odgovarajućim prometnim znacima i pločama obavještenja,

- uklanjanje vozila ost.avljenih na kolniku ceste koja onemogućuju normalno čišćenje ceste od snijega,

- osiguravanje odvodnje s kolnika za vrijeme otapanja snijega,

- postavljanje Udgovarajuće prometne signalizacije u slučaju zatvaranja ceste ili posebnog režima vožnje.

2. Plan rada zimske službe

Plan rada zimske službe donosi Poduzeće "Hrvatske ceste" najkasnije do 15. listopada za dolazeće zimsko razdoblje.

Plan iz stava 1. ovog člana mora sadržavati prioritete čišćenja, stupnjeve pripravnosti kao i ugovore za korištenje mehanizacije u trećem stupnju pripravnosti.

Poduzeće "Hrvatske ceste" dostavlja plan rada zimske službe na mišljenje Ministarstva prometa i veza.

Planom rada zimske službe uređuje se osobito

- mjesta pripravnosti zimske službe,

- stupnjevi pripravnosti,

- potrebni broj ljudstva. mehanizacije i materijala za posipanje i njihov razmještaj po mjestima pripravnosti zimske službe,

- redoslijed i prvenstvo izvođenja radova na održavanju cesta u zimskim uvjetima,

- dinamika provođenja pojedinih aktivnosti,

- način obavještavanja o stanju cesta.

3. Stupnjevi pripravnosti zimske službe

Prvi stupanj pripravnosti uvodi se nastupanjem zimskih uvjeta, u pravilu 15. studenog, a što se definira Planom rada zimske službe.

Prvi stupanj pripravnosti (dežurstvo) je stupanj pripravnosti u kojemu se organizira stalna dežurna služba opremljena UKV uređajima koji su montirani u mjestima pripravnosti (stalni), u vozilima (pokretni) i centralnom mjestu dežurstva organizacije za održavanje cesta (stalni).

Dežurna služba u tom stupnju pripavnosti treba biti osposobljena i organizirana da u slučaju potrebe može hitno intervenirati i prikupiti potrebnu mehanizaciju i radnike.

Drugi stupanj pripravnosti uvodi se kada temperatura zraka oscilira oko 0" C s predvidivom mogućnošću slabih oborina (kiša, susnježica ili snijeg) te se s obzirom na stupanj prohlađenosti kolnika može pojaviti poledica.

Po određenom redoslijedu izvode se radovi na sprečavanju poledice i to:

- na punom profilu i dužini auto-ceste,

površine kolnika na dužini najmanje 10 m ispred i iza uspona većeg od 4%

- krivine radijusa manjeg od 300 m,

- mostovi i propusti,

- raskršća,

- željezničko-cestovni prijelazi u nivou,

- prilazi benzinskim stanicama.

Po potrebi čisti se snijeg s kolnika ceste.

Drugi stupanj pripavnosti uvodi se i nakon početka padanja snijega kad se ne predviđa dulje trajanje padavina.

Treći stupanj pripravnosti zimske službe uvodi se kada se predvida intenzivnije i dulje padanje snijega, a ukljućuje posebne radove čišćenja snijega.

Četvrti stupanj pripravnosti uvodi se kada planom predvideni broj radnika i mehanizacije nisu dovoljni za svladavanje vremenske nepogode. U tom slučaju postupa se kao i u slučaju drugih elementarnih nepogoda (poplava, potres itd.).

Prioritet zimskog održavanja javnih cesta određuje se po cestovnim pravcima prema njihovoj prometno-ekonomskoj važnosti i značenju te značaju sadržaja i objekata uz cestu.

Detaljne kriterije te prioritete održavanja javnih cesta utvrduje Poduzeće "Hrvatske ceste" na temelju mišljenja Ministarstva prometa i veza.

Zabranjena je upotreba motornih vozila za mehaničko uklanjanje snijega s kolnika na onim objektima gdje bi njihovim radom mogle biti oštećene ili uništene prijelazne naprave ili vodolovna grla.

Zabranjena je upotreba motornih vozila za mehaničko uklanjanje snijega na objektima s drvenim kolnikom neposredno izloženim prometu.

Na vodotocima na kojima se stvara led, ispod objekta koji imaju stupove u vodotoku, prema neposrednoj potrebi treba razbijati ledenu koru uzvodno i nizvodno od mosta, kako bi se omogućilo ledenim santama da otplove nizvodno.

a) Vrste radova

Pojačano održavanje javnih cesta posebno obuhvaća:

- obnavljanje zastora kolnika sa svrhom zaštite strukture kolnika i poboljšanje kvalitete vožnje,

- pojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje,

- mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste,

- poboljšanje sustava odvodnje ceste,

- zamjenu i ugrađivanje nove vertikalne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, elastićni odbojnici i slično) na većim dionicama ceste,

- saniranje odrona i popuzina unutar zemljišnog pojasa ceste, te sanacija klizišta manjeg opsega,

- ublaživanje nagiba pokosa i ostali radovi na zaštiti kosina od erozije,

- sanaciju potpornih i obložnih zidova,

- zaštitu ceste od podlokavanja,

- radove na uredenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od sniježnih zapuha:

- manje korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, križanja, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa.

Pojačano održavanje objekata posebno obuhvaća:

- cjelovitu zamjenu kolnika. ili zamjenu većih dijelova kolnika,

- cjelovitu zamjenu hidroizolacije ili zamjenu većeg dijela hidroizolacije.

- zamjena ili veći popravak dijelova rasponske konstrukcije i donjeg stroja,

- zamjenu i popravak dijelova sustava za odvodnju,

- zamjenu i popravak ležajeva ili njihovih dijelova,

- popravljanje ili zamjenu prijelaznih naprava,

- uređenje prijelaza za nasip,

- zaštitu stupova i upornjaka od podlokavanja,

- antikorozivnu zaštitu i ličenje objekata,

- zaštitu cjelokupnih betonskih površina.

Radovi na održavanju javnih cesta obavljaju se primjenom suvremene tehnologije i mehanizacije u vrijeme kada su za takve radove najpovoljniji vremenski uvjeti.

Iznimno, one radove koji se izvode radi otklanjanja stanja na javnoj cesti i objektima koje neposredno ugrožava sigurnost prometa, treba izvršiti odmah, odnosno u najkraćem mogućem vremenu.

Za održavanje javnih cesta i objekata upotrebljavaju se materijali koji odgovaraju zahtjevima propisanim jugoslavenskim standardima i odgovarajućim pravilnicima i tehničkim uvjetima za radove na javnim cestama.

Kvaliteta upotrijebljenih materijala dokazuje se uvjerenjemo kvaliteti ili atestima.

Kvaliteta izvedenih radova kod pojačanog održavanja dokazuje se odgovarajućim uvjerenjem o kvaliteti.

Za održavanje javnih cesta i objekata upotrebljavaju se iste vrste materijala od kojih je javna cesta i objekt izgrađen.

Rokovi za izvođenje radova na održavanju javnih cesta i objekata utvrđuju se godišnjim planom i programom radova održavanja javnih cesta i objekata, u skladu s prioritetima utvrdenim sustavom gospodarenja održavnaja.

Mjesto izvođenja radova na javnoj cesti i objektima označava se odgovarajućom privremenom prometnom signalizacijom u skladu s posebnim propisima.

Odmah po završetku radova izvođač je dužan ukloniti privremenu prometnu signalizaciju.

Radovi nadžiranja, tj. provedba pregleda javnih cesta i objekata vremenski se trebaju izvoditi tako da ne remete nesmetano odvijanje prometa. Izuzetak od navedenog su radovi pri godišnjim glavnim pregledima objekata kod kojih se promet može uz odgovarajuće sigurnosne mjere ograničiti, ali ne prekinuti.

Poduzeće "Hrvatske ceste" dužno je donijeti program postavljanja smjerokaznih stupića i zaštitne ograde na dionicama javnih cesta gdje nisu izvedeni u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine", broj 45/85).

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Narodnim novinama".

Klasa : 011 -01/91 -02/ 10

Urbroj 535-01 -91-1

Zagreb, 15. ožujka 1991.