ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 74. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine" br. 47/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 1991. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o usmjerenom obrazovanju.

Pročišćeni tekst Zakona o usmjerenom obrazovanju obuhvaća Zakon o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 42/89 - pročišćeni tekst) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 57/89 i 47/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa : 602-03/90-01 /08

Zagreb, 15. veljače 1991.

ZAKON

o usmjerenom obrazovanju

Usmjereno obrazovanje obuhvaća sadržaje i oblike obrazovanja kojima se nakon završetka osnovnog obrazovanja pojedinac osposobljava za rad na poslovima i zadacima određene stručnosti i stupnjeva složenosti.

Usmjereno obrazovanje programski se povezuje s osnovnim obrazovanjem i čini jedinstveni sistem odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni rad u usmjerenom obrazovanju čine stručni, proizvodni. umjetnički i znanstveni rad, kojim se ostvaruje cilj i zadaci usmjerenog obrazovanja.

Usmjereno obrazovanje je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Cilj je usmjerenog obrazovanja, odgajanje, obrazovanje i osposobljavanje omladine i građana za profesionalni rad kao i stalno razvijanje njihovih intelektualnih sposobnosti i kulturnih potreba.

Zadaci usmjerenog obrazovanja jesu

- stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti i vještina za rad na temelju znanstvenih spoznaja i dostignuća;

- informiranje i usmjeravanje učenika i studenata i radnih ljudi, kako bi se obrazovali u skladu s društvenim potrebama i prema svojim sklonostima i sposobnostnima;

- razvijanje istraživačke i inventivne sposobnosti omladine i radnih ljudi i njihovo osposobljavanje za primjenu rezultata znanstveno-istraživačkog i stručnog rada;

- povezivanje teorijskog obrazovanja i praktičnog rada i uključivanje učenika i studenata u proizvodni i drugi društveno koristan rad;

- formiranje ličnosti koja svoj društveni položaj zasniva na rezultatima vlastitog rada;

- omogućavanje radnim ljudima i građanima da se neprestano obrazuju, osposobljavaju i usavršavaju;

- razvijanje potreba radnih ljudi i građana za neprestanim obrazovanjem, samoobrazovanjem i podizanjem svoje opće kulture;

- poticanje aktivnog sudjelovanja u kulturnom životu i njegovanje estetskih vrijednosti te razvijanje kulture rada i života pojedinaca i društvene zajednice:

- razvijanje humanosti i humanih odnosa medu spoloivima:

- izgrađivanje pozitivnog odnosa prema čuvanju i obogaćivanju prirodnih i radom stvornih vrijednosti i čovjekove sredine.

Radnici u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama imaju pravo i dužnost da samostalno ili u suradnji s radnicima u organizacijama usmjerenog obrazovanja:

- planiraju obrazovne potrebe i njihovo zadovoljavanje u okviru planova društveno-ekonomskog razvoja;

- dogovaraju programe, potrebna sredstva, kriterije i mjerila za vrednovanje rada i rezultata odgojno-obrazovnog rada;

- utvrđuju odgojno-obrazovne programe i odlučuju o uvjetima, metodama i oblicima njihovog ostvarivanja;

- organiziraju obrazovanje u procesu rada i u tu svrhu stvaraju potrebne kadrovske, prostorne i druge uvjete;

- osiguravaju uključivanje učenika i studenata u rad te radnih ljudi i građana u obrazovanje.

Radnici u organizacijama usmjerenog obrazovanja imaju pravo i dužnost da:

- u suradnji s radnicima u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti planiraju i utvrđuju materijalne i kadrovske uvjete za ostvarivanje planova usmjerenog obrazovanja;

- donose planove razvoja svojih organizacija i organiziraju odgojno-obrazovni rad;

- ostvaruju odgojno-obrazovne programe, te predlažu njihovo usklađivanje prema razvojnim potrebama društva u cjelini;

- razvijaju društvene i kulturne aktivnosti u radnoj i životnoj sredini.

Odgojno-obrazovni rad u djelatnosti usmjerenog obrazovanja provode radnici organizacija usmjerenog obrazovanja kojih je to osnovna djelatnost, i to: srednje škole (u daljem tekstu: nastavne organizacije), fakulteti, više i visoke škole i umjetničke akademije (u daljem tekstu: znanstveno-nastavne organizacije), te organizacije učeničkog i studentskog standarda (u daljem tekstu: đački domovi i studentski centri).

Organizacije iz stavka 1. ovoga članka organiziraju i izvode programe usmjerenog obrazovanja pod uvjetima iz ovoga zakona.

Organizacije privrede i društvenih djelatnosti mogu, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, samostalno organizirati i izvoditi programe usmjerenog obrazovanja.

U djelatnosti usmjerenog obrazovanja poseban društveni interes, izražava se u:

- ostvarivanju cilja i zadataka usmjerenog obrazovanja, u skladu sa člankom 2. i 3. ovoga zakona;

- utvrđivanju programa odgojno-obrazovnog rada i donošenju plana razvoja organizacija usmjerenog obrazovanja;

- odlučivanju o osnovnoj namjeni korištenja sredstava i osnovnim uvjetima stjecanja dohotka;

- izboru odgojno-obrazovnih radnika, nastavnika, odgajatelja, suradnika te drugih odgojno-obrazovnih radnika i vrednovanju njihovog rada u ostvarivanju cilja i zadataka usmjerenog obrazovanja;

- utvrđivanju elemenata, osobnog i društvenog standarda učenika, studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja, te poslova u organizacijama učeničkog i studentskog standarda kojima se osigurava njihovo ostvarivanje;

- donošenju statuta i drugih samoupravnih općih akata organizacija usmjerenog obrazovanja kojima se uređuju poslovi od posebnog društvenog interesa;

- donošenju odluka o promjeni i proširenju djelatnosti i o statusnim promjenama organizacija usmjerenog obrazovanja.

Ostvarivanje posebnog društvenog interesa iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s ovim zakonom, drugim propisima i općim aktom organizacije.

U općini se u skladu s potrebama i mugućnostima udruženog rada osigurava povezivanje i usklađivanje zajedničkih potreba i interesa radnika u organizacijama i radnim zajednicama i radnika u usmjerenom obrazovanju radi obrazovanja i zapošljavanja omladine, radnih ljudi i građana, te stvaraju uvjeti za uključivanje usmjerenog obrazovanja u društveno-ekonomski razvoj općine.

Usmjereno obrazovanje pripadnika narodnosti ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o odgoju i obrazovanju na jezicima narodnosti.

Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i u slučaju kada organizacija usmjerenog obrazovanja organizira u inozemstvu obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika na privremenom radu odnosno njihove djece.

Nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i nad zakonitošću rada organizacija usmjerenog obrazovanja obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i nad zakonitošću rada organizacija srednjeg usmjerenog obrazovanja i đačkih domova na području grada Zagreba obavlja gradski organ uprave nadležan za poslove obrazovanja.

Sadržaj i način uređivanja poslova od posebnog društvenog interesa u statutu organizacija usmjerenog obrazovanja utvrdit će ministar prosvjete i kulture posebnim uputstvom.

Na odredbe ugovora o udruživanju u sveučilište, ugovora o udruživanju u Zajednicu sveučilišta Republike Hrvatske kao i na odredbe statuta sveučilišta kojima se uređuju poslovi od posebnog društvenog interesa suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske.

Odredbe zakona o udruženom radu i Zakona o radnim odnosima primjenjuju se i na organizacije usmjerenog obrazovanja odnosno na radnike u ovim organizacijama, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Utorak, 12. ožujka 1991.

Polazna osnova za utvrđivanje potreba u usmjerenom obrazovanju su srednjoročni i dugoročni planovi razvoja organizacija i radnih zajednica te društveni planovi društveno-političkih zajednica.

Planiranje potreba u usmjerenom obrazovanju temelji se na rezultatima znanstvenog i razvojnog istraživanja tih potreba u skladu s planiranim razvojem organizacija i društveno-političkih zajednica. kao i na mogućnosti usmjerenog obrazovanja da obrazuje radnike koji će svojom stručnošću i stupnjem obrazovanja zadovoljavati potrebe udruženog rada, pratiti razvoj znanosti i tehnologije i svojim radom pridonositi povećanju proizvodnosti rada i dohotka.

Pri planiranju potreba u usmjerenom obrazovanju uzimaju se u obzir i osobne potrebe građana, a njihovo zadovoljavanje osigurava se u skladu s društvenim potrebama i materijalnim mogućnostima društvene zajednice.

Planovima organizacija i radnih zajednica, te planovima društveno-političkih zajednica utvrđuje se:

- vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja do nivoa prvog zanimanja za sve učenike koji se u planskom razdoblju, nakon stečenog osnovnog obrazovanja, upisuju u programe usmjerenog obrazovanja;

- vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja kojima se osigurava zamjena radnika koji će tokom planskog razdoblja prestati s radom;

- vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja kojima se osigurava zadovoljavanje potreba za novim stručnim radnicima neophodnim za proširenje materijalne osnove rada, za unapređivanje organizacije rada i razvoj društva u cjelini.

Srednjoročnim planom kojeg utvrđuje Sabor Republike Hrvatske, utvrđuju se ukupne potrebe u usmjerenom obrazovanju.

Ukupne potrebe u usmjerenom obrazovanju obuhvaćaju:

- pojedinačne potrebe organizacija i radnih zajednica.

- zajedničke potrebe organizacija i radnih zajednica;

- zajedničke potrebe društva;

- osobne potrebe građana.

Pod pojedinačnim potrebama organizacija i radnih zajednica u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe koje su u neposrednoj vezi s razvojem proizvodnje i drugih djelatnosti, s organizacijom rada i tehnološkim napretkom tih organizacija i zajednica.

Pod zajedničkim potrebama organizacija i radnih zajednica smatraju se one potrebe u usmjerenom obrazovanju kod kojih postoji određeni stupanj međusobne ovisnosti organizacija i radnih zajednica, potrebe koje proizlaze iz programa i planova razvoja radne i složene organizacije, poslovnih i drugih zajednica, a koje traže zajedničko planiranje, solidarnost i uzajamnost u njihovom zadovoljavanju.

Pod zajedničkim potrebama društva u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe koje traže uzajamnost i širu solidarnost, a to su:

- obrazovanje osoba u programima usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju u dijelu koji nije zadovoljen pojedinačnim i zajedničkim pot.rebama organizacija i radnih zajednica;

- obrazovanje osoba u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog (VI/1) i sedmog (VII/1) stupnja u odgojno-obrazovnoj i kulturno-umjetničkoj struci te u području prirodoslovno-matematičkih znanosti u dijelu koji nije zadovoljen pojedinačnim i zajedničkim potrebama organizacija i radnih zajednica;

- obrazovanje koje je neophodno za usvajanje novih tehnologija, ako nije utvrdeno kao pojedinačna ili zajednička potreba organizacija i radnih zajednica;

- obrazovanje vatrogasnih kadrova;

- obrazovanje omladine s teškoćama u razvoju;

- povećani troškovi usmjerenog obrazovanja na jezicima narodnosti;

- obrazovanje radnika na privremenom radu u inozemstvu i njihove djece u opsegu koji je utvrđen društvenim dogovorom ili samoupravnim sporazumom;

- ostvarivanje programa prosvjetno-pedagoške službe i znanstvenoistraživačkog rada te djelovanja informacijskog sistema, koji su od interesa za usmjereno obrazovanje u cjelini:

- ostvarivanje programa rada i djelatnosti sveučilišta;

- međunarodna suradnja u djelatnosti usmjerenog obrazovanja koja se ostvaruje prema međunarodnim ugovorima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske.

Pod osobnim potrebama u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe građana za stjecanje toga obrazovanja prema njihovim sklonostima i sposobnostima.

Ako osobne potrebe građana nisu zadovoljene u okviru pojedinačnih i zajedničkih potreba organizacija i radnih zajednica i zajedničkih potreba društva, građani ih mogu zadovoljiti na osnovi planova upisa, u okviru utvrđenih kapaciteta organizacija usmjerenog obrazovanja.

Naknadu za zadovoljavanje osobnih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju građani koji se upisuju u pojedini program usmjerenog obrazovanja neposredno iz vlastitih sredstava na osnovi ugovora s organizacijom usmjerenog obrazovanja.

Visina naknade iz stavka 2. ovoga članka određuje se prema kriterijima i mjerilima utvrđenim u Republičkom fondu usmjerenog obrazovanja Hrvatske i prema broju upisanih polaznika u pojedini program.

Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa društva u području usmjerenog obrazovanja osiguravaju se u budžetu Republike i izdvajaju na račun Republičkog fonda usmjerenog obrazovanja Hrvatske (u daljem tekstu: Republički fond) pri Ministarstvu prosvjete i kulture i njima raspolaže Ministarstvo prosvjete i kulture.

Ministarstvo prosvjete i kulture;

- predlaže programe, oblike, opseg, kvalitetu i način zadovoljavanja potreba u usmjerenom obrazovanju (obrazovni standard usmjerenog obrazovanja u Republici);

- utvrđuje jedinstvene osnove, normative, standarde i kriterije za financiranje programa i vrednovanje rezultata rada organizacija usmjerenog obrazovanja;

- utvrduje elemente učeničkog i studentskog standarda i osigurava potrebne uvjete za obrazovanje i unapređivanje rada nadarenih učenika i studenata;

- utvrđuje u suradnji s organizacijama usmjerenog obrazovanja planove upisa učenika, studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja u programima koji se financiraju u Republičkom fondu;

- utvrduje osnove razvoja mreže i srednjoročni plan mreže programa i organizacija usmjerenog obrazovanja;

- utvrduje kriterije i osigurava sredstva za financiranje programa međunarodne prosvjetne suradnje;

- uređuje i druga financijska i materijalna pitanja i obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti.

Obrazovni standard iz stavka 1. alineje 1. ovoga članka utvrđuje Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Organizacije usmjerenog obrazovanja stječu sredstva iz Republičkog fonda na osnovi vrednovanja njihovog cjelokupnog odgojno-obrazovnog, stručnog ili umjetničkog rada.

Organizacije usmjerenog obrazovanja mogu stjecati sredstva i prodajom usluga i roba na tržištu kao i iz drugih izvora.

Kao savjetodavno tijelo u upravljanju sredstvima Republičkog fonda i odlučivanju o njihovom raspoređivanju u Ministarstvu prosvjete i kulture osniva se poseban odbor.

Djelokrug i ovlaštenja odbora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje i njegove članove imenuje i razrješava ministar prosvjete i kulture.

Republički fond ima direktora.

Direktora fonda imenuje Vlada Republike Hrvatske na četiri godine na prijedlog ministara prosvjete i kulture.

Ministarstvo prosvjete i kulture obavezno jedanput godišnje dostavlja Saboru Republike Hrvatske izvještaj o Radu republičkog fonda.

Programi usmjerenog obrazovanja su programi za stjecanje stručne spreme od prvog do sedmog stupnja i programi za osposobljavanje i usavršavanje:

U programima za stjecanje stručne spreme od prvog do sedmog stupnja polaznik se obrazuje i osposobljava za rad na poslovima i zadacima određene vrste i složenosti i za nastavak obrazovanja.

U programima za osposobljavanje i usavršavanje građani obnavljaju i dopunjuju stečena znanja i razvijaju druge sposobnosti i vještine za rad u struci, za zadovoljavanje kulturnih potreba, opće i tehničko obrazovanje.

Programi usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme su medusobno povezani tako da:

- omogućuju polazniku koji je završio određeni program nastavak obrazovanja u programu za stjecanje višeg stupnja stručne spreme u istoj struci odnosno obrazovnom profilu;

- omogućuju polazniku koji je stekao stručnu spremu trećeg odnosno četvrtog stupnja nastavak obrazovanja u svakom programu za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja:

- omogućuju polazniku prijelaz iz jednog programa u drugi srodan program istog stupnja stručne spreme.

Programi usmjerenog obrazovanja za stjecanje određenog stupnja i vrste stručne spreme sadrže opće, zajedničke i posebne sadržaje.

Opći sadržaji iz stavka 1. ovoga članka omogućavaju spoznaje o općim zakonitostima razvitka prirode i društva, stjecanje općih znanja iz područja društvenog razvitka, kulture, znanosti, tehnike, proizvodnje i drugih oblasti ljudske djelatnosti, osiguravaju široku osnovu za usvajanje stručno-teoretskih i praktičnih znanja i omogućavaju radnu-profesionalno usmjeravanje polaznika usmjerenog obrazovanja u svim područjima ljudskog rada.

Opće sadržaje sačinjavaju zajednička odgojno-obrazovna osnova usmjerenog obrazovanja i drugi opći sadržaji, koji su istovjetni za sve vrste obrazovnih programa za stjecanje istog stupnja stručne spreme.

Zajednički sadržaji iz stavka 1. ovoga članka su stručni i znanstveni sadržaji obrazovnih programa, koji su zajednički za srodne obrazovne profile ili struku na određenom stupnju stručne spreme.

Posebni sadržaji iz stavka 1. ovoga članka su stručni i znanstveni sadržaji obrazovnih programa, koji su specifični za obrazovanje polaznika određenog profila, odnosno smjera.

U svakom programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje određenog stupnja stručne spreme posebno se utvrđuju sadržaji koji se savladavaju putem stručne prakse.

Učeniku koji se nakon završenog osnovnog obrazovarija upisuje u programe usmjerenog obrazovanja osigurava se savladavanje zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja koja obuhvaća općekulturne. društveno-ekonomske, prirodoslovno-matematičke i politehničke sadržaje.

Program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja sadržajno je povezan s programom osnovnog odgoja i obrazovanja.

Program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja izvodi se uporedo s programom usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju.

Učenik koji je završio osnovno obrazovanje može se upisati u programe usmjerenog obrazovanja pojedine struke, odnosno u programe usmjerenog obrazovanja za zanimanje u okviru prvog, drugog, trećeg ili četvrtog stupnja stručne spreme.

Pod programom usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju, u smislu ovoga zakona, razumijeva se program usmjerenog obrazovanja po kojem polaznici stječu znanje, vještine, sposobnosti i radne navike za rad na poslovima i radnim zadacima određene vrste i složenosti.

Obrazovni profil je osnova za izradu programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme određene vrste i složenosti.

Pod obrazovnim profilom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se stupanj i vrsta znanja, sposobnosti, vještina i radnih navika koje polaznik usmjerenog obrazovanja mora steći za obavljanje poslova i radnih zadataka određene vrste i složenosti, a koji su utvrđeni na osnovi radnih zadataka, poslova i funkcija određene vrste i složenosti, karakterističnih za grupu zanimanja ili pojedino zanimanje.

Obrazovni profil utvrđuje se u skladu s ciljem i zadacima usmjerenog obrazovanja i razvojnim potrebama organizacija i društva u cjelini, a na osnovi:

- zahtjeva koji proizlaze iz poslova i radnih zadataka utvrdenih u okviru struka, a u skladu sa stupnjem razvoja znanosti, tehnike, tehnologije i organizacije rada;

- utvrđenih potreba obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja i samoobrazovanja.

Obrazovni profil označava se stručnim nazivom u skladu sa zakonom.

Za svaki obrazovni profil donosi se okvirni obrazovni program usmjerenog obrazovanja, kojim se utvrđuje opći, zajednički i posebni sadržaji iz članka 25. ovoga zakona. Za svaki obrazovni profil utvrđuje se samo jedan okvirni obrazovni program.

Okvirnim obrazovnim programom utvrđuje se cilj i zadaci obrazovnog programa, opis obrazovnog profila, stručni nazivi, programska struktura i programski sadržaji obrazovanja prema odgojno-obrazovnim područjima odnosno predmetima. redoslijed i trajanje izvođenja pojedinih programskih sadržaja, trajanje izvođenja cjelokupnog obrazovnog programa, stručna praksa i proizvodni rad, kadrovski i materijalni uvjeti, standardi i normativi opreme i prostora potrebni za izvođenje obrazovnog programa, a kod programa za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja i osnovna literatura i udžbenici.

Iznimno od odredbe iz članka 29. stavka 2. ovoga zakona a u skladu s Dogovorom o jedinstvenom uređivanju stručnog naziva za završene studije na medicinskom i stomatološkom fakultetu ("Narodne novine", br. 5/85) za obrazovanje profila sedmog (VII/1) stupnja stručne spreme u medicini i stomatologiji utvrđuje se ovim zakonom stručni naziv doktor medicine odnosno doktor stomatologije.

Stručni naziv iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i osobama koje su prema Zakonu o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima ("Službeni list SFRJ",br. 13/63) stekli stručni naziv liječnika odnosno zubnog liječnika.

Stručni naziv iz stavka 1. ovoga članka stavlja se iza imena osobe koja ga je stekla.

Okvirne obrazovne programe za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja donosi Republički fond.

Okvirne obrazovne programe za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja donosi znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta uz suglasnost Republičkog fonda na osnovi mišljenja Zajednice sveučilišta.

Nosilac izrade i predlagač okvirnih obrazovnih programa za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja je Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, a za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja koja te programe izvodi.

Inicijativu za donošenje i izradu novih obrazovnih programa mogu davati organizacije, odgojno-obrazovne organizacije, nastavnici te druge samoupravne organizacije i zajednice.

Organizacija usmjerenog obrazovanja, na osnovi utvrdenih obrazovnih programa, donosi izvedbeni program u kojem utvrđuje način i oblike izvođenja okvirnog obrazovnog programa, izborne i fakultativne obrazovne sadržaje i raspored po kojem se izvodi program polazeći od zahtjeva zainteresiranih organizacija privrede i društvenih djelatnosti, te mogućnosti, interesa i potreba polaznika.

Izvedbeni program iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u skladu s uvjetima utvrđenim u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Programi usmjerenog obrazovanja iz članka 25. ovoga zakona sastoje se iz obrazovnog dijela programa i fakultativnih programskih sadržaja.

Obavezni dio programa obuhvaća programske sadržaje obavezne za sve polaznike i izborne programske sadržaje koje polaznik slobodno bira.

Izborni programski sadržaji su onaj dio obaveznog programa utvrđenog okvirnim programom u kojem je polazniku omogućeno da bira između određenih, alternativno propisanih programskih sadržaja, prema svojim interesima i sposobnostima.

Fakultativne programske sadržaje predviđene izvedbenim programom polaznik bira po vlastitom opredjeljenju, prema svojim interesima i sposobnostima.

Fakultativni programski sadržaji omogućavaju polazniku da izborom dodatnih sadržaja stječe šira znanja za rad, kao i da zadovoljava svoje osobne potrebe i interese.

Organizacija usmjerenog obrazovanja utvrđuje fakultativne programske sadržaje, koje polaznici mogu birati, te osigurava njihovo izvođenje, ako se za taj program prijavilo najmanje 15 polaznika. Izuzetno se fakultativni programski sadržaji mogu organizirati i za manji broj polaznika, ako je to od šireg društvenog interesa, što uvrđuje Republički fond.

Fakultativne programske sadržaje mogu zajednički organizirati i izvoditi više organizacija usmjerenog obrazovanja, kada postoji interes polaznika, a jedna ih organizacija ne može samostalno izvoditi.

Kadrovski i materijalni uvjeti iz članka 29. stavka 2. ovoga zakona, potrebni za organiziranje i izvođenje određenog programa usmjerenog obrazovanja jesu:

- potreban broj nastavnika određene stručnosti, suradnika, odgajatelja i drugih stručnih radnika;

- potreban prostor, oprema i nastavna sredstva.

Organizacija usmjerenog obrazovanja može organizirati više programa usmjerenog obrazovanja, ako su za svaki program ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i ako su drugi zahtjevi koji proizlaze iz odgojno-obrazovnog rada u okviru utvrđenog kapaciteta organizacije.

Nakon uspješno savladanog programa usmjerenog obrazovanja stječe se stručna sprema odgovarajućeg stupnja.

Pod stručnom spremom u smislu ovoga zakona razumijevaju se opća i stručna znanja te vještine neophodne za obavljanje određenih poslova i zadataka.

Stručna sprema se označava nazivom i oznakom iz koje se vide vrsta i stupanj stručne spreme.

Stručna sprema iz stavka 1. ovoga članka razvrstava se u osam stupnjeva prema društvenom dogovoru o jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i stručne spreme u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Stručna sprema prvog (I) stupnja stječe se

- završavanjem obrazovnog programa za prvi stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja;

- završavanjem posebnog programa osnovnog obrazovanja koji sadrži i program stručnog osposobljavanja za stjecanje stručne spreme prvog stupnja.

Stručna sprema drugog (II) stupnja stječe se

- završavanjem obrazovnog programa za drugi stupanj stručne spreme u različitim oblicima stručnog obrazovanja i osposobljavanja nakon stečene stručne spreme prvog stupnja:

- završpvanjem obrazovnog programa za drugi stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja;

- završavanjem posebnog programa osnovnog obrazovanja koji sadrži i program stručnog osposobljavanja za stjecanje stručne spreme drugog stupnja.

Osobe s teškoćama u razvoju mogu steći stručnu spremu prvog ili drugog stupnja i bez završenog osnovnog obrazovanja, prema posebnom postupku kojeg propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture.

Organizacije i druge samoupravne organizacije i zajedice dužne su zainteresiranim radnicima, koji su stekli stručnu spremu prvog ili drugog stupnja, ornogućiti da savladaju program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije.

Sredstva za obrazovanje radnika iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju organizacije neposredno ili u okviru Republičkog fonda.

Stručna sprema trećeg (III) stupnja stječe se nakon završenog osnovnog obrazovanja završavanjem programa zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja i obrazovnog programa za treći stupanj stručne spreme.

Osoba koja je stekla stručnu spremu prvog ili drugog stupnja može steći stručnu spremu trećeg stupnja ako prije ili u toku savladavanja obrazovnog programa za treći stupanj stručne spreme savlada i program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja.

Stručna sprema četvrtog (IV) stupnja stječe se nakon završenog osnovnog obrazovanja završavanjem programa zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja i obrazovnog programa za četvrti stupanj stručnje spreme.

Osoba koja je stekla stručnu spremu prvog ili drugog stupnja može steći stručnu spremu četvrtog stupnja ako prije ili u toku savladavanja obrazovnog programa za četvrti stupanj stručne spreme savlada i program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja.

Osoba koja nakon stečene stručne spreme trećeg stupnja nastavlja, u pravilu, uz rad obrazovanje u programu za četvrti stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila, stječe stručnu spremu četvrtog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program za treći stupanj stručne spreme.

Stručna sprema petog (V) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za peti stupanj stručne spreme, nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg ili četvrtog stupnja uz radno iskustvo od najmanje dvije godine na odgovarajučim poslovima a iznimno od jedne godine ako je to utvrdeno drugim propisima.

Stručna sprema šestog (VI/1) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za šesti stupanj stručne spreme nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg, četvrtog ili petog stupnja. Izuzetno stručna sprema šestog stupnja (VI/1) u odgojno-obrazovnoj struci stječe se završavanjem obrazovnog programa za šesti stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja.

Osoba koja nakon stečene stručne spreme petog stupnja nastavlja obrazovanje u programu za šesti stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila može steći stručnu spremu šestog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program za peti stupanj stručne spreme.

Nakon stečene stručne spreme šestog (VI/1) stupnja stječe se osposobljenost za obavljanje poslova uže specijalnosti u struci završavanjem obrazovnog programa specijalizacije.

Osoba koja završi program iz stavka 1. ovoga članka u okviru stečene stručne spreme šestog stupnja postaje osposobljena za određene poslove (stručna sprema VI/2 stupnja).

Stručna sprema sedmog (VII/1) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za sedmi stupanj stručne spreme nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg, četvrtog, petog ili šestog stupnja stručne spreme.

Osoba koja nakon stečene stručne spreme šestog ili izuzetno petog stupnja nastavlja obrazovanje u programu za sedmi stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila stječe stručnu spremu sedmog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program šestog odnosno petog stupnja.

Završavanjem programa postdiplomskog obrazovanja, nakon stečene stručne spreme sedmog stupnja (VII/1) stječu se znanja potrebna za obavljanje specijalističkih visokostručnih poslova, odnosno za sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (stručna sprema VII/2).

Programi postdiplomskog obrazovanja obuhvaćaju:

- studij za specijalističko usavršavanje;

- studij za znanstveno usavršavanje;

- studij za umjetničko usavršavanje.

Osoba koja završi odgovarajući program postdiplomskog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka stječe stručni naziv magistar, magistar znanosti odnosno magistar umjetnosti i može ga označavati kraticom "mr" koja se stavlja i spred i rnena.

Program postdiplornskog obrazovanja za znanstveno usavršavanje organizira se u skladu sa Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti

Stručna sprema osmog (VIII) stupnja stječe se doktoratom znanosti.

Osoba koja je samoobrazovanjem stekla određena znanja i pokazala određene sposobnosti i vještine može steći stručnu spremu pojedinog stupnja i bez završavanja utvrđenog obrazovnog programa, ako u posebnom postupku dokaže da je ovladala tim znanjima i da je osposobljena za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka odgovarajuće složenosti.

Ministar prosvjete i kulture propisat će postupak iz stavka l. ovoga članka.

Trajanje izvođenja svakog obrazovnog programa za stjecanje stručne spreme pojedinog stupnja utvrđuje se na osnovi složenosti programa i vremena potrebnog za njegovo savladavanje.

Trajanje izvodenja obrazovnog programa može iznositi :

- za obrazovni program za prvi stupanj stručne spreme - od tri mjeseca do jedne godine;

- za obrazovni program za drugi stupanj stručne spreme - od šest mjeseci do dvije godine;

- za obrazovni program za treći stupanj stručne spreme - od dvije i pol do tri godine;

- za obrazovni program za četvrti stupanj stručne spreme - od tri do četiri godine;

- za obrazovni program za peti stupanj stručne spreme - od šest mjeseci do jedne godine;

- za obrazovni program za šesti stupanj stručne spreme - od godinu i pol do dvije godine, izuzetno dvije i pol godine;

- za obrazovni program specijalizacije nakon stečene stručne spreme šestog stupnja - od šest mjeseci do jedne godine ;

- za obrazovni program za sedmi stupanj stručne spreme u pravilu četiri, a izuzetno pet, a za studij medicine šest godina;

- za studij za specijalističko obrazovanje - od jedne do dvije godine;

- za studij za znanstveno ili umjetničko usavršavanje, nakon stečene stručne spreme sedmog stupnja - od godinu i pol do dvije godine.

Obrazovni program može se izvoditi u trajanju dužem od utvrđenog u članku 49. ovoga zakona kada se organizira za polaznike koji se obrazuju uz rad.

Trajanje izvodenja obrazovnog programa za polaznike iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše za polovinu vremena duže od vremena koje je utvrđeno za taj program u članku 49. ovoga zakona.

Redovni učenici i studenti koji u skladu s društveno utvrdenim kriterijima imaju status vrhunskog sportaša mogu se uključiti u obrazovne programe koji se organiziraju za polaznike uz rad odnosno savladati ga u trajanju utvrdenom u stavku 2. ovoga članka.

Za osobe s teškoćama u razvoju organizacije usmjerenog obrazovanja organiziraju obrazovanje na osnovi posebnih izvedbenih programa, primjenom odgovarajućih oblika i metoda rada.

Izuzetno, za osobe s većim teškoćama u razvoju, obrazovanje za rad u prvom zanimanju obavljaju i organizacije koje izvode posebne programe za te osobe, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama usmjerenog obrazovanja.

Programi usmjerenog obrazovanja za osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu trajati najviše dva puta duže od trajanja izvođenja programa utvrđenog u članku 49. ovoga zakona, a vrijeme trajanja obrazovanja utvrđuje se posebnim izvedbenim programom.

Uvjete, način i postupak obrazovanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisati će ministar prosvjete i kulture.

Za učenike, koji se iz zdravstvenih ili drugih razloga ne mogu uključiti u redovne programe usmjerenog obrazovanja, obrazovanje organizira najbliža odgovarajuća organizacija usmjerenog obrazovanja na osnovi posebnih izvedbenih programa.

Polaznika uključenog u redovni program usmjerenog obrazovanja koji zbog promjene zdravstvenog stanja u toku obrazovanja ne može savladati pojedine sadržaje utvrđene izvedbenim programom može se privremeno osloboditi obaveze savladavanja tih sadržaja.

Odluku o oslobadanju, od obaveze savladavanja pojedinih sadržaja donosi nadležni organ organizacije usmjerenog obrazovanja.

Uvjete, način i postupak oslobađanja učenika od obaveze savladavanja pojedinih sadržaja propisat će ministar prosvjete i kulture.

Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izrazito nadarenim polaznicima da razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti.

Polaznici usmjerenog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka mogu u posebno utvrdenom izvedbenom programu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od onog koje je utvrđeno u članku 49. ovoga zakona, a na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Programi usmjerenog obrazovanja ostvaruju se u organizacijama usmjerenog obrazovanja i organizacijama privrede i društvenih djelatnosti putem predavanja, vježbi, seminara, stručne prakse, sudjelovanja polaznika u proizvodnom, stručnom, znanstvenom ili umjetničkom radu; konzultacijama, hospitiranjem, mentorskim radom; samoobrazovanjem, javnim nastupima, ekskurzijama, radio i televizijskim emisijama, dopisnim obrazovanjem i drugim oblicima obrazovanja.

Rad i obaveze učenika i studenata u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada utvrđuje se u okviru 42-satnog radnog tjedna.

U programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja nastava (predavanja, vježbe, seminari, praktična nastava i nastava tjelesne i zdravstvene kulture) može trajati dnevno najviše šest nastavnih sati po 45 minuta, ili po 60 minuta za praktičnu nastavu, odnosno godišnje najviše do 1.100 nastavnih sati.

Izuzetno, nastava iz stavka 2. ovoga članka, može trajati dnevno i sedam nastavnih sati odnosno godišnje najviše 1.240 nastavnih sati za polaznike koji:

1. savladavaju fakultativne programske sadržaje;

2. savladavaju uz određeni program obrazovanja i program materinjeg jezika s elementima nacionalne kulture na jeziku narodnosti ili uče jezik drugog naroda odnosno narodnosti;

3. savladavaju posebne programe kojima se u kraćem roku od propisanog stječe odgovarajući stupanj stručne spreme.

Izuzetno od odredaba iz stavka 2. i 3. ovoga članka, nastava može iznosti i više od 1.100 odnosno 1240 nastavnih sati godišnje za učenike koji uz redovni program struke istovremeno savladavaju umjetničke programe.

Za polaznike iz stavka 4. ovoga članka organizirat će se obrazovanje pod posebnim uvjetima. Uvjete i način obrazovanja tih polaznika propisat će ministar prosvjete i kulture.

Nastava putem predavanja, vježbi i seminara može trajati u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja najviše 30 nastavnih sati tjedno odnosno najviše 900 nastavnih sati godišnje.

Nastava putem predavanja može iznositi najviše dvije trećine od ukupnog broja sati određenih izvedbenim programom za oblike nastave iz stavka 6. ovoga članka. U programima postdiplomskog obrazovanja za specijalističko odnosno umjetničko usavršavanje nastava putem predavanja može iznositi najviše 300 sati godišnje.

Ukupne obaveze u radu i obrazovanju polaznika koji se obrazuju uz rad utvrđuju se, u pravilu, u okviru 42-satnog radnog tjedna, na način određen općim aktom organizacije ili radne zajednice, a prema posebnom izvedbenom programu.

Nastava putem predavanja, vježbi i saminara za polaznike iz stavka 1. ovoga članka može trajati najviše polovinu vremena utvrđenog u članku 56. ovoga zakona.

Programe usmjerenog obrazovanja ostvaruju organizacije usmjerenog obrazovanja u suradnji sa zainteresiranim organizacijama i radnim zajednicama na osnovi sporazuma kojim se utvrđuje:

- uključivanje stručnjaka iz organizacija privrede i društvenih djelatnosti u ostvarivanju obrazovnih programa;

- uključivanje učenika i studenata u stručnu praksu i proizvodni rad u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti;

- zajedničko korištenje prostora, opreme, literature i stručne dokumentacije za izvođenje utvrđenih obrazovnih programa.

Dio programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog (VI/1) i sedmog (VII/1) stupnja u odgojno-obrazovnoj struci (vježbe iz metodike) izvodi se u centrima usmjerenog obrazovanja koji se utvrde kao vježbaonice nastavničkih škola i fakulteta.

Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje ministar prosvjete i kulture na prijedlog prosvjetno-pedagoške službe i nastavničkih škola i fakulteta. Kriterije financiranja vježbaonica utvrđuje Republički fond.

Radi što uspješnijeg ostvarivanja obrazovnog programa, organizacije privrede i društvenih djelatnosti dužne su učenicima. studentima i drugim polaznicima osigurati stručnu praksu, prema kriterijima utvrđenim u Republičkom fondu.

Programski sadržaji koji se savladavaju putem stručne prakse izvode se u laboratorijima, praktikumima, radionicama i proizvodno-obrazovnim jedinicama i proizvodnim radom u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, na osnovi sporazuma između tih organizacija i organizacija usmjerenog obrazovanja.

Sporazumom iz stavka 2. ovoga članka uređuju se prava, obaveze i odgovornosti učenika i studenata prema organizacijama, pravo na naknadu u skladu s postignutim rezultatima u radu i sudjelovanje u samoupravljanju.

Organizacija obavezna je svojim općim aktom, a u skladu sa samoupravnim sporazumom iz stavka 2. ovoga članka utvrditi :

- poslove i radne zadatke na kojima će učenici i studenti obavljati stručnu praksu i proizvodni rad u skladu s izvedbenim obrazovnim programom;

- stručne radnike i nosioce samoupravnih funkcija koji će sudjelovati u ostvarivanju programa radne i samoupravne prakse;

- zaštitu na radu učenicima i studentima.

U toku savladavanja svakog obrazovnog programa za stjecanje određenog stupnja stručne spreme polaznik je obavezan da određeno vrijeme provede na proizvodnom radu odnosno na poslovima zanimanja ili struke za koju se obrazuje.

Programi usmjerenog obrazovanja i odgojno-obrazovni rad u svakom obrazovnom programu organiziraju se po školskim godinama.

Školska godina u nastavnim organizacijama traje od 1. rujna do 31. kolovoza naredne godine, a školska godina u znanstveno-nastavnim organizacijama traje od 1. listopada do 30. rujna naredne godine.

Školska godina dijeli se u pravilu na semestre.

Između semestara i nakon završene nastave polaznici imaju odmor.

Polaznici se uključuju u program usmjerenog obrazovanja u pravilu poćetkom školske godine.

Početak i završetak nastave i trajanje odmora polaznika utvrđuje se izvedbenim programima, a u ovisnosti o specifičnostima programa i uvjetima za njegovo ostvarivanje, te u skladu s posebnom odlukom ministra prosvjete i kulture.

Nastava u organizacijama usmjerenog obrazovanja izvodi se na hrvatskom književnom jeziku.

Nastava za pripadnike pojedinih narodnosti ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o odgoju i obrazovanju na jezicima narodnosti.

Odgojno-obrazovni rad u usmjerenom obrazovanju izvodi se u obrazovnim grupama.

Obrazovna grupa organizira se za pojedine predmete, obrazovna područja ili za oblik izvođenja programa usmjerenog obrazovanja.

Broj i veličina obrazovnih grupa utvrduje se izvedbenim programima u skladu s kriterijima koje utvrduje Republički fond.

Polaznik usmjerenog obrazovanja može biti uključen u više obrazovnih grupa ako se u njima savladaju sadržaji iz izabranih programa.

Uspjeh polaznika u stjecanju znanja, sposobnosti i vještina u obrazovnim programima usmjerenog obrazovanja izražava se ocjenama odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Prolazne ocjene su: odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan.

Učenik u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja završava s uspjehom godinu ako iz svih predmeta ima prolazne ocjene i ako je izvršio druge obaveze iz te godine programa. Na osnovi prolaznih ocjena iz pojedinih predmeta utvrduje se godišnji opći uspjeh učenika:

Opći uspjeh učenika utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih programskih sadržaja odnosno predmeta i to: s ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3,50; s ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2,50; i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena 2 do 2,50.

Uspjeh polaznika može se izraziti i opisno. Ministar prosvjete i kulture utvrdit će predmete iz kojih se uspjeh izražava opisno te propisati način i postupak opisnog ocjenjivanja, a po pribavljenom mišljenju Zavoda za unapređivanje odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.

Uspjeh učenika u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog, drugog, trećeg, četvrtog i petog stupnja prati se i ocjenjuje u toku nastave. Uspjeh učenika u programima usmjerenog obrazovanja uz rad ili iz rada, ocjenjuje se i na temelju znanja pokazanog na ispitu.

Uspjeh redovnog učenika i ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u obrazovnoj grupi.

Redovni učenik koji je na kraju nastave negativno ocijenjen iz najviše tri predmeta ima pravo do roka upisa u narednu školsku godinu polagati ispite iz tih predmeta. Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je za te učenike organizirati dopunsku nastavu.

Učenik iz članka 64. ovoga zakona stječe pravo upisa u narednu godinu, ako je do roka upisa u narednu školsku godinu pozitivno ocijenjen iz svih predmeta prethodne godine.

Učenik koji nije zadovoljan s ocjenom utvrđenom na kraju godine može pismeno zatra.žiti u roku od 24 sata od utvrđivanja ocjene da bude ponovno ispitan i ocijenjen pred komisijom. O opravdanosti zahtjeva učenika odlučuje organ određen statutom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Učenik u programu za prvi ili drugi stupanj stručne spreme može ponavljati godinu programa samo jedanput, a u programu za treći ili četvrti stupanj stručne spreme dva puta. Ista godina programa može se ponavljati samo jedanput..

Učenik koji je u posljednjoj godini programa negativno ocijenjen iz najviše tri predmeta ne ponavlja godinu već se upućuje na polaganje ispita pred komisijom, u rokovima i na način utvrden općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Učenik koji nije stekao pravo upisa u narednu godinu ima pravo nastaviti obrazovanje u istovrsnom ili srodnom programu za niži stupanj stručne spreme.

Uspjeh studenata u programima za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja ocjenjuje se na kraju nastave na temelju cjelokupnog rada u toku godine i znanja pokazanog na ispitu.

Student stječe pravo upisa u narednu godinu ako je do roka upisa u narednu godinu položio ispite iz svih predmeta kojih nastava završava u prethodnoj godini.

Znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja može studentu koji nije položio sve ispite iznimno odobriti upis u narednu godinu pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije, a uz suglasnost i utvrđene kriterije koje donosi znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta.

Student koji nije stekao pravo upisa u narednu godinu ponavlja godinu. Ista godina programa može se ponavljati samo jedanput.

Student u programu za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja za zanimanja u umjetnosti ne može ponavljati prvu godinu programa, ako je u toj godini negativno ocijenjen iz glavnih predmeta struke.

Student koji ponavlja godinu ima pravo upisati pojedine predmete iz naredne godine programa, uz uvjet da je položio predmete iz prethodne godine koji su programski povezani s predmetima iz naredne godine programa.

Ispiti su javni.

Polaznik ima pravo zahtijevati prisustvo javnosti kada polaže ispit.

Ispiti se polažu usmeno ili usmeno i pismeno. Kada to zahtijeva priroda predmeta ispiti se polažu i praktičnim radom.

Iznimno, ispit se može polagati samo pismeno kada to zahtijeva priroda predmeta, a što se utvrđuje statutom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Ispit se polaže pred jednim ili više nastavnika. Ispit se može polagati i grupno ako to zahtijeva priroda predmeta. Na studenta koji je ispit polagao grupno ne odnosi se odredba stavka 7. ovoga članka.

Ako polaznik nije zadovoljan ocjenom na ispitu ima pravo ponovo polagati ispit pred komisijom, s tim da zahtjev za ponovni ispit podnese u roku od 24 sata nakon saopćenja ocjene. Ponovni ispit organizira se u roku od tri dana.

Za polaznike su ispiti besplatni.

Bliže odredbe o ispitima utvrđuju se statutom organizacije usmjerenog obrazovanja.

U organizacijama usmjerenog obrazovanja koje izvode programe za šesti i sedmi stupanj stručne spreme (u daljem tekstu : znanstveno-nastavne organizacije) organiziraju se ispiti u jesenskom, zimskom i ljetnom roku.

Ispitni rokovi iz stavka 1. ovoga članka traju najmanje 30 dana. U istom ispitnom roku student ima pravo polagati ispite iz istog predmeta nakon proteka vremena od 15 dana.

Organizacija iz stavka 2. ovoga članka organizira ispite svakog mjeseca za studente koji:

- se obrazuju uz rad,

- ponavljaju godinu, s tim da u ovim rokovima polažu zaostale ispite iz godine koju ponavljaju;

- su završili nastavu zadnje godine studija i izvršili druge obaveze iz nastave (apsolventi);

- su u toku obrazovanja pokazali poseban uspjeh iz određenih predmeta. Ovi studenti imaju pravo da polažu ispite iz tih predmeta i prije završetka nastave.

Kada nastava iz određenih predmeta završava u toku školske godine, organizacija iz stavka 1. ovoga članka dužna je organizirati ispite iz tih predmeta svakog mjeseca, prije zimskog odnosno ljetnog ispitnog roka.

Bliže odredbe o ispitnim rokovima i pravima studenata utvrđuju se statutom organizacije iz stavka 1. ovoga članka.

Polaznik može nastaviti prekinuto obrazovanje u istom ili srodnom programu uz uvjete utvrđene općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Na kraju svakog programa usmjerenog obrazovanja polaže se završni ili diplomski ispit. Izuzetno u programima odgojno-obrazovne struke za stjecanje stručne spreme šestog stupnja završni ispit polaže se i nakon završene četvrte godine programa.

Pod završnim ili diplomskim ispitom razumijeva se izrada i obrana završnog ili diplomskog rada, ili ispit stručne osposobljenosti kojim se na završetku obrazovnog programa ocjenjuje osposobljenost za neposredno obavljanje poslova i radnih zadataka u struci, a prema uvjetima utvrdenim općim aktom organizacije.

Na kraju programa postdiplomskog obrazovanja za specijalističko i umjetničko usavršavanje brani se magistarski rad.

Polaznik izabire temu završnog ili diplomskog rada u posljednjoj godini obrazovnog programa, a najkasnije do početka zadnjeg semestra u posljednjoj godini obrazovnog programa.

Ministar prosvjete i kulture pobliže će propisati uvjete, način i postupak provodenja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja.

Učeniku se na kraju svake godine programa usmjerenog obrazovanja izdaje godišnja svjedodžba i na kraju zadnje godine programa svjedodžba o završnom ispitu.

Studentu se izdaje indeks u koji se po godinama unosi program i evidentira uspjeh, a na kraju zadnje godine programa diploma o stečenom stupnju stručne spreme.

Sadržaj i oblik indeksa, svjedodžbe i diplome propisat će ministar prosvjete i kulture na prijedlog prosvjetno-pedagoške službe odnosno Zajednice sveučilišta Republike Hrvatske.

Indeks, svjedodžba i diploma su javne isprave

Svjedodžba odnosno diploma izdaje se na hrvatskom jeziku.

Na zahtjev polaznika svjedodžba odnosno diploma se izdaje i na jednom od jezika naroda i narodnosti Jugoslavije

Na zahtjev polaznika i o njegovom trošku diploma o stečenoj stručnoj spremi šestog ili sedmog stupnja može se izdati i na latinskom ili jednom od svjetskih jezika.

Organizacije usmjerenog obrazovanja vode evidenciju s dokumentacijom o upisu, ocjenjivanju i uspjehu polaznika. praćenju nastave, ispitima, te dnevnike i druge knjige.

Oblike i način vođenja evidencije propisuje ministar prosvjete i kulture.

Poslovi praćenja i unapređivanja odgojno-obrazovnog rada, programiranja nastavnih i izvannastavnih sadržaja i aktivnosti, informiranja i dokumentacije u usmjerenom obrazovanju obavljaju se u organizacijama, zajednicama, u organizacijama usmjerenog obrazovanja, prosvjetno-pedagoškoj službi i drugim odgovarajućim organizacijama.

Radi utvrđivanja obrazovnih potreba, planiranja i programiranja obrazovanja te organiziranja odgojno-obrazovnog rada, jedna ili više organizacija mogu obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru svojih razvojnih i drugih službi ili posebne službe za obrazovanje.

Za poslove operativnog programiranja, pripremanja i organiziranja nastavnih i izvannastavnih sadržaja i aktivnosti, praćenja rada i uspjeha polaznika, te unapređivanja i vrednovanja odgojno-obrazovnog rada, jedna ili više organizacija usmjerenog obrazovanja organiziraju stručnopedagošku službu.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju i organizacije koje provode profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika, studenata i drugih polaznika.

Polaznici usmjerenog obrazovanja jesu: učenici, studenti i drugi polaznici.

Učenik je osoba koja se obrazuje po programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja.

Student je osoba koja se obrazuje na programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja.

Drugi polaznici su osobe koje se obrazuju po programima za osposobljavanje i usavršavanje u usmjerenom obrazovanju.

Organizacija usmjerenog obrazovanja upisuje učenike, studente i druge polaznike u određeni program usmjerenog obrazovanja na osnovi srednjoročnog plana upisa i odluke o upisu koje donosi Republički fond.

Republički fond donosi plan upisa na osnovi obrazovnih potreba organizacija i radnih zajednica, utvrđenih u njihovim planovima razvoja, planovima razvoja društvenopolitičkih zajednica te osobnih potreba radnika, radnih Ijudi i građana u usmjerenom obrazovanju, a u okviru kapaciteta organizacije usmjerenog obrazovanja utvrđenog u skladu s člankom 34. ovoga zakona.

Planovi uspisa učenika, studenata i drugih polaznika u sve programe usmjerenog obrazovanja obavezno se usklađuju u Republičkom fondu.

Odlukom o upisu učenika, studenata i drugih polaznika Republički fond utvrđuje za svaku školsku godinu programe usmjerenog obrazovanja i broj polaznika u svakom programu odnosno ukupan broj polaznika koji organizacija usmjerenog obrazovanja može upisati u toj školskoj godini, a u skladu sa srednjoročnim planom Republičkog fonda.

Republički fond odlukom o upisu utvrđuje:

1. broj redovnih učenika i studenata u programima za stjecanje stručne spreme prvog do sedmog stupnja;

2. broj radnika koji će se obrazovati uz rad ili iz rada u programima prvog do sedmog stupnja;

3. broj polaznika u programima za osposobljavanje i usavršavanje.

Ako je odlukom o upisu utvrđeni broj učenika. studenata i drugih polaznika manji od kapaciteta organizacije usmjerenog obrazovanja, organizacija može do kapaciteta upisati zainteresirane radnike, radne ljude i građane koji se obrazuju prema osobnim ptorebama. Broj mjesta za upis prema osobnim potrebama utvrđuje Republički fond o upisu iz stavka 2. ovoga članka.

Odluku o upisu dužan je Republički fond donijeti najkasnije četiri mejseca prije roka utvrđenog za početak upisa polaznika i objaviti na način da je dostupna javnosti.

Na osnovi odluke o upisu, organizacija usmjerenog obrazovanja raspisuje natječaj za upis učenika, studenata i drugih polaznika u pojedine programe usmjerenog obrazovanja.

Natječaj za upis polaznika objavljuje se najkasnije tri mjeseca prije roka za upis i to u dnevnim novinama.

Natječaj obavezno sadrži:

- broj polaznika koji se mogu upisati u pojedihi program usmjerenog obrazovanja, prema odluci o upisu;

- uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata;

- način i postupak provođenja natječaja.

Kada je planom upisa utvrđen program usmjerenog obrazovanja za obrazovanje uz rad radnika određenih organizacija, odlukom o upisu se može predvidjeti upis tih radnika i bez raspisivanja natječaja.

Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je objaviti u natječaju i mogućnost upisa radnih ljudi i građana koji se obrazuju prema osobnim potrebama, u skladu s člankom 77. stavkom 3. ovoga zakona.

Pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja za redovne učenike i studente imaju svi kandidati pod jednakim uvjetima u okviru utvrđenog broja za upis redovnih učenika i studenata.

Izuzetno, pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme sedmog (VII/1) stupnja za zanimanja u umjetnosti imaju kandidati bez prethodno stečene stručne spreme trećeg ili četvrtog stupnja uz uvjet da tu stručnu spremu steknu do kraja druge godine tog programa

Pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja uz rad ili iz rada imaju prvenstveno radnici koje upućuju organizacije na osnovi odluke iz članka 83. ovoga zakona.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja pod istim uvjetima kao i jugoslavenski državljani ako međunarodnim konvencijama i ugovorima nije drugačije određeno.

Izbor kandidata za upis zasniva se na

- znanju, vještinama i sposobnostima stečenim u prethodnom obrazovanju;

- pokazanim sklonostima i sposobnostima za obavljanje poslova i radnih zadataka određene vrste i složenosti;

- praktičnom iskustvu stečenom u radu potrebnom za obavljanje poslova u pojedinim strukama i zanimanjima.

Izbor kandidata za upis u programe za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja obavlja se, u pravilu, na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju te pokazanih sklonosti i sposobnosti, kada to zahtijeva priroda programa.

Ako se izbor kandidata nije u potpunosti mogao izvršiti prema stavku 2. ovoga članka, organizacija usmjerenog obrazovanja može za upis u programe od prvog do petog stupnja stručne spreme provesti i dodatni klasifikacijski postupak.

Izbor kandidata za upis u programe za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja obavlja se putem klasifikacijskog postupka.

U klasifikacijskom postupku utvrđuje se da kandidat ima znanja i sposobnosti potrebne za savlađivanje određenog programa, kao i sklonosti i sposobnosti za obavljanje odgovarajućih poslova i radnih zadataka, a u obimu koji mu omogućava uspješno savladavanje izabranog programa.

Kandidat stječe pravo na upis prema postignutom rezultatu na klasifikacijskom postupku.

Elemente za izbor kandidata za upis u programe usmjerenog obrazovanja od prvog do petog stupnja stručne spreme, utvrđuje ministar prosvjete i kulture a elemente za izbor kandidata za upis u programe usmjerenog obrazovanja šestog i sedmog stupnja stručne spreme utvrđuje Zajednica sveučilišta Republike Hrvatske uz suglasnost ministra prosvjete i kulture.

Prednost pri upisu u programe usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do četvrtog stupnja izuzetno imaju učenici s teškoćama u razvoju kad je utvrđeno da je zanimanje u tom programu primjereno sposbobnostima učenika.

Organizacija upućuje radnika da se obrazuje uz rad ili iz rada na osnovi odluke njezinog nadležnog organa upravljanja.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži :

1. obvezu organizacije da će radnik po završetku programa usmjerenog obrazovanja obavljati poslove odnosno radne zadatke u struci za koju se obrazovao;

2. obvezu organizacije da će radniku za vrijeme obrazovanja osigurati određene uvjete za uspješno savladavanje izabranog programa (skraćeno radno vrijeme ili slobodne dane, naknadu osobnog dohotka i sl.), u skladu s ovim zakonom, zahtjevima postavljenim u uvjetima za upisivanje pojedinog programa, propisima o radnim odnosima i općim aktom organizacije:

3. obvezu organizacije da će osigurati potrebna sredstva za obrazovanje radnika neposredno, ukoliko nisu osigurana u okviru odnosno preko Republičkog fonda;

4. obvezu radnika da će s uspjehom i na vrijeme završiti program obrazovanja.

Medusobna prava i obaveze radnika i organizacije iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuju ugovorom.

Kada organizacija upućuje radnika da se obrazuje uz rad ili iz rad po programimima stjecanja stručne spreme petog (V), šestog (Vl) ili sedmog (VII/1) stupnja, odluka nadležnog organa upravljanja valjana je ako je radnik u toj organizaciji u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje dvije godine i to u struci koja je vezana za program obrazovanja u koji se upućuje.

Odluka koja ne sadrži elemente odnosno uvjete određene u stavku 2. i 4. ovoga članka neće se uzeti u obzir pri upisu.

Upisom u određeni program usmjerenog obrazovanja stječe se status učenika, studenta odnosno drugog polaznika usmjerenog obrazovanja.

Status redovnog učenika i studenta može se imati samo u jednom obrazovnom programu i samo u jednoj organizaciji usmjerenog obrazovanja. Izuzetno, učenik koji je upisan u program za zanimanja u umjetnosti može imati status redovnog učenika u dva obrazovna programa, odnosno u dvije organizacije usmjerenog obrazovanja, uz uvjet da u oba programa ostvari upis prema članku 80. ovoga zakona.

Redovni učenik odnosno student može samo jedanput promijeniti izabrani obrazovni program na teret društvenih sredstava.

Status redovnog učenika ima učenik za vrijeme trajanja obrazovnog programa a najduže u vremenu koje je za polovinu duže od trajanja utvrđenog u članku 49. ovoga zakona, odnosno do kraja školske godine u kojoj gubi status redovnog učenika.

Status redovnog studenta ima student za vrijeme trajanja obrazovnog programa, a najduže u vremenu koje je za polovinu duže od trajanja programa šestog stupnja, odnosno koje je za trećinu duže od trajanja programa sedmog stupnja utvrdenog u članku 49. ovoga zakona, odnosno do kraja školske godine u kojoj gubi status redovnog studenta.

Polaznik koji je izgubio status redovnog učenika odnosno studenta ima pravo završiti započeto obrazovanje po uvjetima utvrđenim općim aktima organizacije i uz obavezu osiguravanja naknade prema članku 17. ovoga zakona.

Redovnom studentu za vrijeme trajanja vojne obaveze miruju prava i obaveze redovnog studenta.

Radnici u organizacijama dogovaraju politiku i osiguravaju sredstva za osobni i društveni standard polaznika usmjerenog obrazovanja u skladu sa svojim potrebama i materijalnim mogućnostima.

Pod osobnim standardom polaznika usmjerenog obrazovanja razumijeva se osiguranje smještaja, prehrane, prijevoza, udžbenika i druge potrebne literature za vrijeme savladavanja programa usmjerenog obrazovanja.

Pod društvenim standardom polaznika usmjerenog obrazovanja razumijeva se zadovoljavanje kulturnih, sportskih, rekreativnih i drugih potreba polaznika.

Sredstva za osobni standard polaznika jesu:

- vlastita sredstva polaznika;

- sredstva koja polaznik ostvari po osnovi radnog odnosa ili iz uspostavljenog odnosa međusobnih prava i obaveza s organizacijom;

- stipendije i krediti za obrazovanje što im osiguravaju organizacije odnosno Republički fond.

Učenicima i studentima koji su s organizacijama uspostavili odnose međusobnih prava i obveza, ugovoreni dio sredstava za osobni standard osiguravaju te organizacije neposredno.

Organizacije sredstva za osobni standard osiguravaju neposredno iz svojih sredstava, a mogu ih osigurati u okviru ili preko Republičkog fonda kao i u drugim oblicima udruživanja rada i sredstava na načelima uzajamnosti i solidarnosti.

Odluku o visini stipendije ili kredita kao i drugim pravima i obavezama donosi organizacija polazeći od načela, kriterija i mjerila utvrđenih društvenim dogovorom o učeničkom i studentskom standardu.

Pri donošenju odluke o visini stipendije ili kredita uzimaju se u obzir postignuti rezultati u obrazovanju i radu, te materijalne mogućnosti polaznika i roditelja.

Organizacije usmjerenog obrazovanja i organizacije za učenički i studentski standard dužne su u suradnji s društvenim i stručnim organizacijama organizirati društvene aktivnosti u cilju zadovoljavanja potreba i interesa polaznika.

Đački domovi i studentski centri organiziraju smještaj, prehranu i odgojni rad s učenicima i studentima te njihove kulturne i druge aktivnosti.

Na đačke domove odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na nastavne organizacije a na studentske centre odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona koje se odnose na znanstveno-nastavne organizacije.

-Učenici i studenti koji se ističu u učenju i društvenim aktivnostima mogu biti pohvaljeni odnosno nagrađeni.

Uvjeti za dodjeljivanje pohvala i nagrada uređuju se općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Pohvale i nagrade učenicima i studentima mogu dodijeliti druge organizacije i zajednice.

Učenici, studenti i drugi polaznici obavezni su ispunjavati obaveze utvrđene općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Učeniku i studentu mogu se zbog povrede dužnosti i neispunjenja obaveza izreći mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz obrazovnog programa.

Statutom organizacije usmjerenog obrazovanja utvrđuje se organ i postupak izricanja mjera iz stavka 2. ovoga članka.

Učenik i student ima pravo žalbe protiv izrečene mjere iz stavka 2. ovoga članka u roku 15 dana od dana uručenja rješenja o izrečenoj mjeri. O žalbi odlučuje savjet organizacije usmjerenog obrazovanja.

Prije izricanja mjere iz članka 92. stavka 2. ovoga zakona učeniku organi organizacije usmjerenog obrazovanja nastojat će u suradnji s razrednom zajednicom i roditeljima otkloniti nepoželjne pojave kod učenika. Kod izricanja navedenih mjera studentu, organi organizacije dužni su uzeti u obzir mišljenje zbora studenata.

Nadležni organ donosi odluku o isključenju iz obrazovnog programa na osnovi potpuno ispitanih i utvrđenih okolnosti i uz pribavljeno mišljenje nadležnog organa socijalne zaštite o osobnim, obiteljskim, socijalnim, ekonomskim i drugim prilikama.

Isključenje učenika iz obrazovnog programa ne može biti duže od godinu dana, a studenta dvije godine, računajući od dana izricanja te mjere.

Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je učeniku koji je isključen iz obrazovnog programa omogućiti polaganje razrednog ispita.

Redovni student može, radi upotpunjavanja svojih znanja, upisivati pojedine predmete iz drugog programa ili upisati program smjera u svojoj ili drugoj organizaciji usmjerenog obrazovanja i polagati ispit iz tih predmeta odnosno smjera. Isto pravo imaju i osobe koje su stekle stručnu spremu šestog ili sedmog stupnja. Uvjeti za upis pojedinog predmeta određuju se statutom ili drugim općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Redovni student može istovremeno upisivati i drugi program za, stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja u svojoj odnosno drugoj organizaciji usmjerenog obrazovanja.

Student iz stavka 2. ovoga članka može upisati drugi program pod uvjetima iz članka 80. ovoga zakona, samo ako je nakon upisa redovnih studenata ostalo slobodno mjesto.

Student koji je završio dvije ili više godina programa za stjecanje stručne spreme sedmog stupnja (VII/1) ima pravo završiti istovrsni ili srodni program za stjecanje stručne spreme šestog stupnja (VI/1) i priznaju mu se, u cijelosti ili djelomično položeni ispiti ako po opsegu i sadržaju odgovaraju programu kojeg student završava.

Organizacija usmjerenog obrazovanja može studentu iz stavka 1. ovoga članka utvrditi obavezu polaganja diferencijalnih ispita radi stjecanja stručne spreme šestog stupnja.

Osoba koja je stekla stručnu spremu šestog stupnja ima pravo upisati treću godinu programa za stjecanje stručne spreme sedmog stupnja i priznaju joj se; u cijelosti ili djelomično, položeni ispiti iz programa za stjecanje stručne spreme šestog stupnja, ako po opsegu i sadržaju odgovaraju programu kojeg upisuje.

Osobi iz stavka 3. ovoga članka može se utvrditi obaveza polaganja diferencijalnih ispita koje je ta osoba dužna položiti do upisa u četvrtu godinu programa.

Uvjete prelaza i promjene programa te nastavka obrazovanja utvrđuje općim aktom znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja

Polaznici usmjerenog obrazovanja gube status redovnog učenika odnosno studenta:

- kad završe određeni obrazovni program;

- kad se ispišu iz obrazovnog programa;

- kad se ne upišu u narednu godinu obrazovanja;

- kad su isključeni iz obrazovnog programa;

- kad su zbog izdržavanja kazne zatvora odsutni duže od šest mjeseci;

- ako ne završe upisani program u roku utvrđenom člankom 84. ovoga zakona.

V. ODGOJNO-OBRAZOVNI RADNICI

Odgojno-obrazovni rad u usmjerenom obrazovanju izvode odgojno-obrazovni radnici: nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i suradnici koji udružuju rad u organizacijama usmjerenog obrazovanja, kao i stručnjaci i znanstveni radnici iz drugih organizacija i radnih zajednica.

Odgojno-obrazovni radnici u usmjerenom obrazovanju dužni su da:

1. u svom odgojno-obrazovnom radu ostvaruju cilj i zadatke usmjerenog obrazovanja;

2. svoj odgojno-obrazovni rad zasnivaju na znanstvenim osnovama;

3. savjesno izvode odgojno-obrazovni rad, sudjeluju u društvenim, kulturnim i drugim aktivnostima koje provodi njihova organizacija na području na kojem djeluje i izvršavaju druge obaveze u vezi s planovima i programima odgojno-obrazovnog rada;

4. samostalno ili u suradnji s drugim nastavnicima i drugim stručnjacima izrađuju potrebne udžbenike, priručnike i pridonose razvijanju drugih nastavnih sredstava i pomagala;

5. posebno prate nadarene učenike i studente i brinu se o obrazovanju znanstvenog i stručnog podmlatka;

6. potiču učenike, studente i druge polaznike na samostalan rad i razvijaju njihov interes za obrazovanje i usavršavanje;

7. aktivno djeluju u okviru svoje struke, kao stručnjaci, znanstveni radnici odnosno umjetnici, da se permanentno obrazuju u skladu s razvojem znanosti i tehnike, te da prate promjene u svojoj struci i u pedagoškoj, psihološkoj i metodičkoj teoriji i praksi.

Odgojno-obrazovni radnik u organizaciji usmjerenog obrazovanja može biti osoba koja pored propisanih posebnih uvjeta za izbor u pojedino zvanje:

1. ima odgovarajuće stručno i pedagoško-psihološko obrazovanje odnosno znanstveni stupanj i znanstveno zvanje prema odredbama ovoga zakona i drugim propisima te u odgojno-obrazovnom, stručnom i znanstvenom radu potvrduje svoje stručne, pedagoške i znanstvene sposobnosti;

2. ima psihofizičke uvjete potrebne za obavljanje poslova i zadataka nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika odnosno suradnika:

3. u odgojno-obrazovnom, stručnom i znanstvenom radu primjenjuje znanstvene kriterije u tumačenju prirodnih i društvenih pojava, procesa i odnosa;

4. savjesno obavlja svoje radne i društvene obaveze, a u radnoj i životnoj sredini pokazuje osobine koje su u skladu s funkcijom i ulogom odgojno-obrazovnog radnika.

Obaveze nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika koji su svoj rad udružili u organizaciji usmjerenog obrazovanja, utvrđuju se općim aktom i godišnjim programom rada organizacije usmjerenog obrazovanja, tako da se u okviru 42-satnog radnog tjedna utvrde obaveze:

- u nastavi i ostalim oblicima neposrednog odgojno-obrazovnog rada s polaznicima (predavanja, vježbe, seminari, kolokviji, ispiti, konzultacije, mentorski rad i sl);

- u znanstvenom i stručnom radu;

- u pripremi odgojno-obrazovnog rada;

- u stalnom obrazovanju i usavršavanju;

- u radu stručnih tijela, udruženja i drugih organizacija u vezi s ostvarivanjem zadataka usmjerenog obrazovanja;

- u profesionalnom informiranju i usmjeravanju polaznika usmjerenog obrazovanja, te

- u društvenom i kulturnom životu u sredini u kojoj djeluje organizacija usmjerenog obrazovanja.

Odgojno-obrazovni radnik može preuzimati nastavne obaveze u drugoj organizaciji usmjerenog obrazovanja na osnovi odobrenja organa upravljanja organizacije u kojoj je udružio svoj rad, a u okviru sporazuma između zainteresiranih organizacija usmjerenog obrazovanja.

Standardni opseg nastavnih obaveza odgojno-obrazovnih radnika utvrđuje se u Republičkom fondu u skladu s pedagoškim normativima koje donosi ministar prosvjete i kulture.

Odgojno-obrazovnom radniku u znanstveno-nastavnoj organizaciji mogu ukupne nastavne obaveze u toku jedne školske godine, u njegovoj i drugoj organizaciji, biti najviše za polovinu veće od standardnog opsega nastavnih obaveza iz stavka 3. ovoga članka.

Odgojno-obrazovni rad u organizaciji usmjerenog obrazovanja koja ostvaruje programe za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja (u daljem tekstu: nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja) izvode nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i suradnici.

Za nastavnika, odgajatelja i stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu sedmog stupnja odnosno završila odgovarajući studij visoke stručne spreme i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje. Izuzetno, za nastavnika i stručnog suradnika može se izabrati i osoba koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu šestog stupnja, odnosno završila odgovarajući studij više stručne spreme, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Izuzetno za nastavnika koji izvodi samo praktičnu nastavu. može biti izabrana i osoba koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu šestog odnosno četvrtog stupnja, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom području i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Za suradnika može biti izabrana osoba koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu četvrtog stupnja odnosno odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Što se smatra odgovarajućom stručnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar prosvjete i kulture.

Ako se na natječaj za nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika nije prijavio kandidat koji ispunjava uvjete iz stavka 2, 3. i 4. ovoga članka, može se izabrati i osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu ali nema potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje, uz uvjet da najkasnije u roku godine dana stekne to obrazovanje.

Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su položiti stručni ispit prema programu te na način i u rokovima koje utvrđuje ministar prosvjete i kulture.

U nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja:

- nastavnici organiziraju i izvode teorijsku i praktičnu nastavu i rade na ostalim poslovima vezanim za odgojno-obrazovni rad;

- odgajatelji organiziraju odgojni rad u odgojnoj grupi, surađuju s roditeljima i nastavnicima, omladinskim i učeničkim organizacijama i obavljaju druge poslove u okviru svoje stručnosti;

- stručni suradnici organiziraju i obavljaju stručne poslove vezane za odgojno-obrazovni rad (pedagoške, psihološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, bibliotekarske, programerske, organizacijske i druge);

- suradnici sudjeluju u izvođenju praktične nastave pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, odgajatelja ili stručnog suradnika (laborant, instruktor i slično) i obavljaju druge poslove za koje su stručno osposobljeni.

Odgojno-obrazovni rad u znanstveno-nastavnoj organizaciji izvode nastavnici, stručni suradnici i suradnici.

Nastavnici iz stavka 1. ovoga članka biraju se u znanstveno-nastavna i u nastavna zvanja.

Znanstveno-nastavna zvanja jesu: asistent, docent, izvanredni profesor i redovni profesor.

Nastavna zvanja jesu: predavač, lektor i stručni suradnik iz članka 114. stavka 3. ovoga zakona.

Kandidat za svako znanstveno-nastavno zvanje dokazuje svojim znanstvenim i stručnim radom da vlada problemima znanosti kojoj pripada znanstvena disciplina odnosno znanstveno područje za koje se bira u znanstveno-nastavno zvanje i da djeluje kao aktivni znanstveni radnik.

Za redovnog profesora u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja ima znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a objavljenim znanstvenim radovima se potvrduje kao aktivan znanstveni radnik s odgovarajućim znanstvenim rezultatima.

Za izvanrednog profesora u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja ima znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i objavljene znanstvene radove kojima se potvrduje kao aktivni znanstveni radnik s odgovarajućim znanstvenim rezultatima.

Za docenta u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja ima znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i ima objavljene znanstvene radove kojima se potvrđuje kao aktivni znanstveni radnik s odgovarajućim znanstvenim rezultatima.

Redovni i izvanredni profesor odnosno docent organizira i izvodi nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada u nastavnim predmetima koji spadaju u znanstvenu disciplinu odnosno znanstveno područje za koje je izabran za nastavnika, održava konzultacije, rukovodi odnosno sudjeluje u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, vodi kandidate u postupku stjecanja magisterija i doktorata znanosti i upućuje ih u metodologiju rada i znanstvenog istraživanja i obavlja i druge odgovarajuće poslove utvrdene općim aktom znanstveno-nastavne organizacije.

Kada se radi o disciplinama koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-nastavnoj organizaciji može se izabrati u zvanje docenta, izvanrednog ili redovnog profesora i osoba bez doktorata znanosti, ako ima sposobnost i dostignuća koja su odgovarajuća uvjetima i kriterijima za stjecanje navedenih znanstveno-nastavnih zvanja o čemu mišljenje daje odgovarajuća komisija koju osniva Zajednica sveučilišta Republike Hrvatske.

U zvanje docenta, izvanrednog i redovnog profesora u znanstveno-nastavnoj organizaciji može se izabrati i osoba bez doktorata znanosti kojoj je na osnovi njenih znanstvenih i stručnih radova priznata stručna sprema osmog stupnja i ukoliko ima objavljene znanstvene radove, koji se ovim zakonom zahtijevaju za izbor u zvanje docenta, izvanrednog i redovnog profesora.

Za asistenta u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba s akademskim stupnjem magistra znanosti i koja ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci. Izuzetno, za asistenta može se izabrati i osoba kojoj je u postupku stjecanja doktorata znanosti priznat ekvivalent magisterija znanosti i koja ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci.

Za asistenta može biti izabrana i osoba koja je završila program postdiplomskog obrazovanja za specijalizaciju, koji je ekvivalentan programu postdiplomskog obrazovanja za znanstveno usavršavanje i ako ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci.

Asistent sudjeluje u izvođenju dijela odgojno-obrazovnog rada odgovarajuće znanstvene discipline odnosno znanstvenog područja, sudjeluje u znanstvenom i stručnom radu, organizira praktični rad i stručnu praksu, može zamjenjivati nastavnika u izvođenju nastave, može ispitivati i provjeravati znanje studenata i drugih polaznika, može , izvoditi nastavu pojedinih dijelova struke ili uske stručnosti koji se smatraju dodatnim nastavnim sadržajima, te

obavlja druge poslove određene općim aktom znanstvenonastavne organizacije.

Ako se na natječaj za asistenta nije prijavio kandidat koji ispunjava uvjete određene u stavku 1. i 2. ovoga članka, izuzetno se za asistenta može izabrati i osoba koja ima stručnu spremu sedmog stupnja odnosno koja je završila odgovarajući studij visoke stručne spreme, uz uvjet da u roku od četiri godine stekne akademski stupanj magistra znanosti.

Asistent iz stavka 4. ovoga članka može obavljati sve poslove asistenta koje mu povjeri znanstveno-nastavno vijeće, osim izvođenja predavanja, vodenja seminara i ispitivanja studenata.

Nastavnici se u zvanje asistenta biraju na vrijeme od četiri godine i mogu samo još jednom biti izabrani u to zvanje. Ukoliko do isteka roka ne ispune uvjete za izbor u zvanje docenta odnosno znanstvenog suradnika prestaje im radni odnos krajem školske godine u kojoj istekne taj rok.

Znanstveno-nastavna organizacija dužna je za asistenta koji je ispunio uvjete za izbor u zvanje docenta provesti postupak za izbor u to zvanje, ako postoji nastavna potreba, ili mu ponuditi radno mjesto znanstvenog suradnika u svojoj ili drugoj organizaciji.

Za predavača u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja je stekla stručnu spremu sedmog stupnja odnosno završila odgovarajući studij visoke stručne spreme, ima najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj struci i sposobna je da samostalno obavlja nastavu i izvršava druge dužnosti nastavnika.

Kandidat za predavača mora dokazati svojim stručnim i znanstvenim radovima i praktičnim radom u struci da vlada problemima znanstvene discipline odnosno znanstvenog područja za koje se bira u nastavno zvanje predavača. Utvrđivanje sposobnosti i samostalnosti predavača u izvođenju odgojno-obrazovnog rada obavlja se u postupku i prema kriterijima utvrđenim općim aktom znanstveno-nastavne organizacije.

Predavač organizira i izvodi nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada iz svog stručnog područja, organizira i vodi seminare i vježbe, praktičan rad i stručnu praksu, održava konzultacije, provjerava znanje i ispituje studente i druge polaznike, sudjeluje u stručnom i znanstvenom radu, te obavlja druge poslove određene općim aktom znanstveno-nastavne organizacije usmjerenog obrazovanja.

U zvanje predavača kao trajno nastavno zvanje, mogu se birati nastavnici:

- za tjelesni odgoj i strani jezik u znanstveno-nastavnoj organizaciji u kojoj ove discipline nisu glavni predmet programa, kao i za praktičnu nastavu u znanstveno-nastavnoj organizaciji umjetničkog smjera;

- za nastavu pojedinih dijelova struke ili uske stručnosti.

Za koje discipline i za koje nastavne predmete se mogu birati nastavnici u zvanje predavača kao trajno nastavno zvanje, utvrđuje znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta na prijedlog znanstveno-nastavne organizacije.

U zvanje predavača može se izabrati osoba koja se bira za nastavnika, ako u natječaju za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovnog profesora nije bilo kandidata koji ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom za izbor u ta zvanja.

Nastavnik koji je izabran u zvanje predavača po odredbi stavka 3. ovoga članka zadržava to zvanje najduže šest godina od dana izbora.

Za lektora u znanstveno-nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja u kojoj se jezici proučavaju kao glavni predmet programa može biti izabrana osoba koja je stekla stručnu spremu sedmog stupnja odnosno završila odgovarajući studij visoke stručne spreme, ima najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj struci, objavljene znanstvene ili stručne radove i pokazuje sposobnost i samostalnost u izvođenju odgojno-obrazovnog rada.

Kandidat za lektora mora dokazati svojim stručnim ili znanstvenim radovima i praktičnim radom u struci da u odgovarajućem stupnju vlada problemima struke ili znanstvene discipline za koju se bira u nastavno zvanje lektora

Utvrđivanje sposobnosti i samostalnosti lektora u izvođenju odgojno-obrazovnog rada obavlja se u postupku i prema kriteriju određenim općim aktom znanstveno-nastavne organizacije,

Lektor u suradnji s docentom, izvanrednim i redovnim profesorom organizira i vodi seminare i vježbe, praktičan rad i stručnu praksu, održava konzultacije, provjerava znanje i ispituje studente i druge polaznike, sudjeluje u stručnom i znanstvenom radu te obavlja druge poslove određene samoupravnim općim aktom znanstveno-nastavne organizacije.

Za stručnog suradnika u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja je stekla stručnu spremu sedmog stupnja odnosno završila odgovarajući studij visoke stručne spreme.

Stručni suradnik organizira i obavlja stručne poslove vezane za odgojno-obrazovni rad (pedagoške, psihološke, zdravstvene, socijalne, bibliotekarske, programerske, organizacijske i dr.).

Pod stručnim suradnikom u smislu stavka 1. ovoga članka razumijeva se i osoba koja sudjeluje u nastavi pojedinih dijelova struke ili uske stručnosti, organizira praktičan rad i stručnu praksu te obavlja druge poslove određene općim aktom znanstveno-nastavne organizacije.

Za koje discipline i za koje nastavne predmete se mogu birati stručni suradnici iz stavka 3. ovoga članka, utvrduje znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta na prijedlog znanstveno-nastavne organizacije.

Za suradnika u znanstveno-nastavnoj organizaciji može biti izabrana osoba koja je stekla stručnu spremu najmanje četvrtog stupnja, odnosno najmanje odgovarajuću srednju stručnu spremu, a ako neposredno sudjeluje u odgojno-obrazovnom radu mora imati i potrebno pedagoško obrazovanje.

Suradnik pod neposrednim rukovodstvom nastavnika sudjeluje u izvođenju praktične nastave i vježbi (laborant, instruktor i slično), a obavlja i druge poslove utvrđene općim aktom znanstveno-nastavne organizacije.

Radi stvaranja što boljih uvjeta za realizaciju obrazovnih programa unošenjem novih saznanja iz prakse stručnjaci iz organizacija privrede i društvenih djelatnosti sudjeluju u organizacijama usmjerenog obrazovanja, uz nastavnike i suradnike, u ostvarivanju odgojno-obrazovnih programa u nastavi i ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada.

Stručnjak iz stavka 1. ovoga članka može steći i odgovarajuće nastavno odnosno znanstveno-nastavno zvanje pod uvjetima iz ovoga zakona, odnosno zasnovati u organizaciji usmjerenog obrazovanja radni odnos u skladu s propisima o radnim odnosima.

Kada se dio odgojno-obrazovnog programa ostvaruje u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, ove organizacije su dužne iz reda svojih radnika, a u skladu sa sporazumom kojeg zaključe s organizacijama usmjerenog obrazovanja, odrediti radnike koji će sudjelovati u dijelu odgojno-obrazovnog programa, kao stručnjaci odnosno radnici zaduženi za osiguranje uvjeta za nesmetano izvođenje odgojno-obrazovnog programa.

Radnici iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u radu nastavnog vijeća odnosno znanstveno-nastavnog vijeća kada se radi o pitanjima izvođenja programa u kojem sudjeluju i to neposredno ili putem svojih delegata.

Nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici i suradnici u organizacijama usmjerenog obrazovanja se biraju na temelju javnog natječaja.

Javni natječaj raspisuje savjet organizacije usmjerenog obrazovanja.

Natječaj se objavljuje u dnevnim novinama.

U znanstveno-nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja mišljenje da li kandidat ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje prema članku 105,106,107,109,110,111, 112. i 113. ovoga zakona, daje znanstveno-nastavno vijeće na osnovi izvještaja stručne komisije koja imenuje ovlašteno znanstveno-nastavno vijeće.

Stručna komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana od kojih najmanje dva člana moraju biti iz znanstvenog odnosno stručnog područja za koje se nastavnik bira, a ostali iz srodnih područja. Članovi stručne komisije ne mogu biti u nižem zvanju od zvanja u koje se predlaže izbor nastavnika.

Izvještaj stručne komisije sadrži podatke o znanstvenim i stručnim radovima te drugim ostvarenjima kandidata koji su od važnosti za utvrđivanje uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje.

Znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta utvrđuje za koja znanstvena područja ili znanstvene discipline je ovlaštena pojedina znanstveno-nastavna organizacija odnosno njeno znanstveno-nastavno vijeće za davanje mišljenja prema članku 119. stavku 1. ovoga zakona.

Ako znanstveno-nastavno vijeće znanstveno-nastavne organizacije, u kojoj se provodi natječajni postupak nije ovlašteno da daje mišljenje da li kandidat ispunjava uvjetf za izbor u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje za znanstveno područje ili znanstvenu disciplinu za koju je raspisan natječaj za izbor, savjet te organizacije zatražit će mišljenje od znanstveno-nastavnog vijeća organizacije koja je za to ovlaštena.

Ovlaštena znanstveno-nastavna organizacija dužna je u roku dva mjeseca dati traženo mišljenje prema članku 119. štavku 1. ovoga zakona.

Izbor između kandidata koji ispunjavaju propisane uvjete za nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika obavlja savjet organizacije usmjerenog obrazovanja na osnovi izvještaja i prijedloga komisije za izbor nastavnika.

Komisiju za izbor nastavnika imenuje savjet organizacije usmjerenog obrazovanja na vrijeme od dvije godine iz redova nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika, suradnika i drugih radnih ljudi, učenika odnosno studenata i drugih polaznika.

Komisija iz stavka 2. ovoga članka dužna je nakon isteka natječajnog roka dostaviti savjetu izvještaj koji sadrži sve potrebne podatke o svim kandidatima, ocjenu o tome da li kandidati ispunjavaju uvjete iz članka 99. ovoga zakona i uvjete za izbor u određeno zvanje prema odredbama ovoga zakona, te prijedlog kandidata za izbor.

Komisija za izbor nastavnika u znanstveno-nastavnoj organizaciji svoj izvještaj mora temeljiti na mišljenju znanstveno-nastavnog vijeća.

Materijal natječajnog postupka dostupan je javnosti. Organi koji sudjeluju u provođenju natječaja i izbora dužni su razmotriti primljene pismene primjedbe organa upravljanja organizacija usmjerenog obrazovanja, drugih organizacija i zajednica, društveno-političkih organizacija i građana

Natječajni postupak u nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja mora se završiti u roku od najviše mjesec dana nakon isteka natječajnog roka, a u znanstveno-nastavnoj organizaciji u roku od najviše šest mjeseci nakon isteka natječajnog roka.

Rokove za obavljanje pojedinih radnji u natječajnom postupku utvrđuje organizacija usmjerenog obrazovanja svojim općim aktom.

Odgojno-obrazovni radnik može biti razriješen zvanja nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom i općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Pri ocjenjivanju ostvarivanja godišnjeg programa odgojno-obrazovnog rada, savjet organizacije usmjerenog obrazovanja utvrđuje da li je odgojno-obrazovni radnik ispunio obaveze iz članka 98, 99. i 100. ovoga zakona, na način i u postupku utvrđenim općim aktom organizacije.

Za nastavnike u znanstveno-nastavnoj organizaciji savjet te organizacije obavezno svakih pet godina donosi ocjenu da li nastavnik uspješno obavlja odgojno-obrazovni rad.

Ocjenu iz stavka 2. ovoga članka savjet donosi na osnovi prethodno pribavljenog mišljenja znanstveno-nastavnog vijeća i komisije za izbor nastavnika.

Postupak za donošenje ocjene iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuje se statutom ili drugim općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Prijedlog za pokretanje postupka za donošenje ocjene , iz stavka 2. ovoga članka mogu podnositi i prije isteka roka od pet godina savjet, znanstveno-nastavno vijeće, komisija

za izbor nastavnika ako se za to izjasni natpolovična većina članova pojedinog od navedenih organa.

Prijedlog mora biti pismeno obrazložen.

O rezultatima provedenog postupka nadležni organ dužan je obavijestiti predlagača najkasnije u roku od šest mjeseci nakon primitka prijedloga.

Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je odgojno-obrazovnom radniku, za kojeg se prema odredbama članka 125. ovoga zakona utvrdi da ne može dalje obavljati odgojno-obrazovni rad, ponuditi drugo radno mjesto koje odgovara njegovim sposobnostima u svojoj ili drugoj organizaciji. Ako radnik odbije ponuđeno radno mjesto, prestaje mu radni odnos u organizaciji usmjerenog obrazovanja.

Za odgojno-obrazovnog radnika u organizaciji usmjerenog obrazovanja ne može biti izabrana osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora za krivična djela počinjena protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, protiv samoupravljanja, protiv dostojanstva ličnosti i morala, protiv društvene i privatne imovine, protiv javnog reda i pravnog saobraćaja i protiv službene dužnosti, samoupravnih i javnih ovlaštenja.

Odgojno-obrazovnom radniku prestaje radni odnos ako je pravomoćno osuden na kaznu zatvora za krivična djela iz stavka 1. ovoga članka.

Kada je odgojno-obrazovnom radniku narušeno psihičko i fizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, pokreće se postupak za njegovo oslobađanje od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, studentima i drugim polaznicima.

Kada savjet organizacije usmjerenog obrazovanja utvrdi da postoje opravdani razlozi iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku o upućivanju radnika nadležnom stručnom organu zdravstva koji daje nalaz o psihičkom i fizičkom zdravlju radnika i stručno mišljenje o njegovoj sposobnosti za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

Savjet organizacije usmjerenog obrazovanja na osnovi nalaza i stručnog mišljenja nadležnog stručnog organa zdravstva donosi odluku o rasporedu radnika na druge poslove i radne zadatke u istoj ili drugoj organizaciji ili mu na drugi način osigurava materijalnu i socijalnu sigurnost.

Ako odgojno-obrazovni radnik odbije da se podvrgne liječničkom pregledu na koji se upućuje, savjet organizacije usmjerenog obrazovanja donosi odluku u smislu stavka 3. ovoga članka.

Radnici u nastavnim organizacijama mogu zasnivati radni odnos s nastavnicima, odgajateljima, stručnim suradnicima i suradnicima na određeno vrijeme i bez natječaja.

Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme bez natječaja može trajati u toku jedne školske godine najviše do 60 dana na poslovima i zadacima u izvođenju nastave.

Nastavniku, odgajatelju, stručnom suradniku i suradniku u organizaciji usmjerenog obrazovanja prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa po sili zakona u skladu s propisima o radnim odnosima.

Izuzetno, nastavniku u znanstveno-nastavnoj organizaciji, koji je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa po sili zakona savjet te organizacije može produžiti radni odnos ako postoji nastavna potreba i ako se na natječaj za obavljanje poslova i radnih zadataka tog nastavnika ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim zakonom.

Znanstveno-nastavna organizacija dužna je raspisati natječaj iz stavka 2. ovoga članka za svaku školsku godinu.

Nastavniku iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti radni odnos za narednu školsku godinu ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim zakonom ali najduže do školske godine u kojoj navrši 70 godina života.

Znanstveno-nastavne organizacije nastavničkog smjera dužne su organizirati pedagoško-psihološko obrazovanje odgojno-obrazovnih radnika iz članka 101. ovoga zakona, koji to obrazovanje nemaju.

Radnici u nastavnim organizacijama iz članka 101 ovoga zakona imaju pravo i dužnost da se, u okviru svoje ukupne radne obaveze, neprestano stručno usavršavaju, da prate razvoj i dostignuća odgovarajuće znanosti i da unapređuju pedagošku praksu.

Usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio radne obaveze radnika u okviru 42-satnog radnog tjedna, što se pobliže utvrđuje općim aktom nastavne organizacije.

Osnove programa usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar prosvjete i kulture.

Osnovni oblici usavršavanja nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika u nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja jesu:

- individualno usavršavanje koje se provodi samoobrazovanjem ;

- razni oblici kolektivnog usavršavanja. kao što su: stručni aktivi, seminari, savjetovanja, tečajevi, konzultacije, vježbe, praktičan rad, radio i televizijske emisije i drugi organizirani oblici usavršavanja.

Organizirani oblici usavršavanja obavezni su za sve radnike.

Radniku koji uspješno završi pojedini oblik usavršavanja izdaje se o tome uvjerenje.

Nastavna organizacija donosi godišnji i srednjoročni plan i program usavršavanja svojih radnika na osnovi njihovih individualnih programa usavršavanja i na prijedlog njenih stručnih organa.

Nastavna organizacija na osnovi plana i programa iz stavka 1. ovoga članka utvrđtuje rokove prema kojima radnike uključuje u odgovarajuće oblike kolektivnog usavršavanja, osigurava potrebne uvjete i vodi evidenciju o realizaciji utvrđenog plana i programa usavršavanja njenih radnika.

Plan i program usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio programa odgojno-obrazovnog rada nastavne organizacije koja za to osigurava potrebna sredstva slobodnom razmjenom rada neposredno, u okviru odnosno preko Republičkog fonda.

Usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika provode nastavne organizacije, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama usmjerenog obrazovanja, odgovarajućim znanstveno-nastavnim organizacijama, prosvjetno-pedagoškom službom, stručnim udruženjima, društvenim organizacijama i društveno-političkim organizacijama, a na osnovi sporazuma između tih organizacija.

Organizacije iz stavka 1. ovoga članka mogu osnivati i posebne centre radi, organiziranog provođenja usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.

Radnici u usmjerenom obrazovanju obavljaju djelatnost usmjerenog obrazovanja organizirani u organizacije, osiguravajući međusobnu suradnju svojih organizacija i povezujući se u odgovarajuće oblike udruživanja rada i sredstava s radnicima organizacija privrede i društvenih djelatnosti.

Organizacija usmjerenog obrazovanja je samoupravna organizacija radnika povezanih zajedničkim interesima u ostvarivanju odgojno-obrazovnog, stručnog, znstvenoistraživačkog i drugog rada koji izravno pridonosi ostvarivanju cilja i zadataka usrnjerenog obrazovanja i koji ispunjava uvjete propisane ovim zakonom.

Organizaciju usmjerenog obrazovanja mogu osnovati skupština društveno-političke zajednice, poduzeća i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka znanstveno-nastavne organizacije mogu se osnovati zakonom.

Organizacija usmjerenog obrazovanja osniva se ako:

1. postoji trajnija društvena potreba za obrazovanjem radnika određenih profila i stupnjeva stručne spreme utvrdene planovima razvoja koje donosi osnivač i srednjoročnim planom mreže programa i organizacija usmjerenog obrazovanja utvrđenim u Ministarstvu prosvjete i kulture;

2. su utvrđeni zadaci, dugoročni ciljevi i plan i program odgojno-obrazovnog, stručnog, znanstvenoistraživačkog i umjetničkog rada;

3. je osiguran potreban broj nastavnika i suradnika za uspješno ostvarivanje odgojno-obrazovnog, stručnog, znanstvenoistraživačkog i umjetničkog rada;

4. je osiguran potreban prostor, sredstva i oprema za obavljanje rada koji organizacija prema aktu o osnivanju obavlja samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama;

5. su osigurana sredstva za program usmjerenog obrazovanja.

Nastavne organizacije osnivaju se prema srodnosti obrazovnih programa, a znanstveno-nastavne organizacije osnivaju se prema znanstveno-nastavnim područjima koje čine djelokrug njihovog znanstvenog rada.

Znanstveno-nastavna organizacija može se osnovati ili promijeniti djelatnost ako pored uvjeta iz članka 139. ovog zakona ispunjava i uvjete propisane Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

U okviru jednog sveučilišta istovrsne ili srodne programe može ostvarivati samo jedna znanstveno-nastavna organizacija.

Programe za osposobljavanje i usavršavanje radnika iz članka 24. stavka 3. ovoga zakona mogu organizirati i izvoditi organizacije usmjerenog obrazovanja i radnička i narodna sveučilišta te druge organizacije pod uvjetima koje utvrdi ministar prosvjete i kulture.

Osnivač organizacije usmjerenog obrazovanja dužan je izraditi elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacije, u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 139. ovoga zakona.

Prije donošenja akta o osnivanju organizacije usmjerenog obrazovanja osnivač je dužan pribaviti:

1. suglasnost Republičkog fonda na temelju ocjene da je osnivanje organizacije opravdano s obzirom na mrežu i kapacitete organizacije usmjerenog obrazovanja;

2. mišljenje prosvjetno-pedagoške službe za nastavne organizacije odnosno sveučilišta o postojanju uvjeta iz članka 139. točke 2, 3. i 4. ovoga zakona za znanstveno-nastavne organizacije;

3. mišljenje skupštine općine na području koje će biti sjedište organizacije.

Na akt o osnivanju znanstveno-nastavne organizacije suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske.

Akt o osnivanju organizacije usmjerenog obrazovanja sadrži :

1. naziv osnivača,

2. naziv i sjedište organizacije u osnivanju,

3. djelatnost kojom će se baviti organizacija,

4. dokumentaciju o osiguranju sredstava za osnivanje i početak rada,

5. odgovornost osnivača za obaveze organizacije,

6. trajanje obrazovanja, stručne nazive i akademske stupnjeve koji se stječu u organizaciji u skladu sa zakonom i drugim propisima,

7. ime odnosno imena privremenog poslovodnog organa i njegova ovlaštenja,

8. imena članova savjeta organizacije u osnivanju.

Organizacija usmjerenog obrazovanja može početi radom ako ima:

1. izvedbeni obrazovni program;

2. općim aktom utvrđene uvjete za upis učenika, studenata i drugih polaznika;

3. izabrane nastavnike i suradnike koji su udružili rad na neodređeno vrijeme za izvođenje najmanje polovine ukupnog broja sati predviđenih izvedbenim obrazovnim programom, od čega najmanje tri petine broja sati u okviru predmeta zajedničkih i posebnih sadržaja;

4. osigurane uvjete za rad polaznika.

Osnivač je dužan najmanje šest mjeseci prije početka školske godine podnijeti Ministarstvu prosvjete i kulture zahtjev s potrebnom dokumentacijom, da se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za početak rada organizacije usmjerenog obrazovanja.

Upis polaznika može započeti tek kada organ iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da postoje uvjeti za početak rada iz članka 143. ovoga zakona.

Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada organizacije usmjerenog obrazovanja propisat će ministar prosvjete i kulture.

U novoosnovanoj organizaciji usmjerenog obrazovanja izvođenje odgojno-obrazovnih programa može početi odjednom ili postupno za pojedine profile i stupnjeve stručne spreme, što se utvrđuje aktom o osnivanju organizacije usmjerenog obrazovanja.

Odredbe članka 139,140. i 144. ovoga zakona primjenjuju se i u slučaju kada organizacija usmjerenog obrazovanja uvodi nove programe obrazovanja i nove stupnjeve stručne spreme odnosno organizira nove postdiplomske studije.

Kada Ministarstvo prosvjete i kulture utvrdi da organizacija usmjerenog obrazovanja ne ispunjava uvjete za rad iz članka 139. ovoga zakona, odredit će rok u kojem je organizacija dužna ispuniti te uvjete.

Ako organizacija usmjerenog obrazovanja ne ispuni uvjete u roku iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo prosvjete i kulture privremeno će zabraniti njen rad i, ako se radi o nastavnoj organizaciji predložiti skupštini općine na čijem području je sjedište organizacije odnosno ako se radi o znanstveno-nastavnoj organizaciji predložiti Saboru Republike Hrvatske da donese akt o ukidanju te organizacije.

Ako skupština općine ne donese akt o ukidanju u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga, Ministarstvo prosvjete i kulture predložit će Saboru Republike Hrvatske donošenje odluke o ukidanju organizacije.

Organizacija usmjerenog obrazovanja ukida se ako:

1. više ne postoji društvena potreba za obrazovnim programima koje organizacija organizira i izvodi;

2. ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti predviđene ovim zakonom;

3. ne ispunjava zadatke radi kojih je osnovana.

Aktom o ukidanju organizacije usmjerenog obrazovanja određuje se rok i način prestanka njenog rada.

Organizacija usmjerenog obrazovanja može prestati radom odjednom ili postupno. Ako oganizacija usmjerenog obrazovanja prestaje radom odjednom, prestaje radom na završetku školske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada. U slučaju postupnog prestanka rada organizacije, aktom o ukidanju određuje se školska godina u kojoj ta organizacija prestaje upisivati nove polaznike.

U slučaju prestanka ili promjene u organiziranju organizacije usmjerenog obrazovanja Republički fond i zainteresirane organizacije koje su osiguravale sredstva za djelatnost organizacije usmjerenog obrazovanja dužne su zatečenim polaznicima omogućiti završetak obrazovanja pod uvjetima koji su važili prigodom njihova upisa i u roku određenom u aktu o ukidanju ili aktu o promjenama u organiziranju organizacije usmjerenog obrazovanja.

Organizacije privrede i društvenih djelatnosti mogu organizirati i izvoditi programe usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme, u okviru svoje djelatnosti ako ispunjavaju uvjete iz članka 139,140,141,143. i 144. ovoga zakona.

Organizacije usmjerenog obrazovanja mogu se udruživati medusobno ili s organizacijama privrede i društvenih djelatnosti u složene organizacije, zajednice i druge oblike udruživanja rada i sredstava radi ostvarivanja trajnih i zajedničkih interesa u zadovoljavanju obrazovnih potreba i drugih zajedničkih interesa.

Znanstveno-nastavne organizacije mogu se udruživati i surađivati s organizacijama znanstvene djelatnosti radi unapređivanja znanstvenog i odgojno-obrazovnog rada te zajedničkog korištenja kadrova, prostora. znanstvene i druge opreme.

Inicijativu za udruživanje organizacija iz stava 1. ovoga članka daju zainteresirane organizacije, privredne komore, Republički fond i Republički fond za znanost.

Radi stvaranja mogućnosti obrazovanja uz rad i rada uz obrazovanje, povezivanje obrazovanja i rada i stvaranja povoljnijih uvjeta obrazovanja, organizacije usmjerenog obrazovanja mogu zajedno sa zainteresiranim organizacijama udruženog rada organizirati izvođenje pojedinog programa usmjerenog obrazovanja i izvan sjedišta organizacije usmjerenog obrazovanja.

Organizacija i izvođenje odgojno-obrazovnog rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sporazumom između zainteresiranih organizacija i organizacije usmjerenog obrazovanja. Sporazumom se utvrđuju osobito: uvjeti i način izvođenja obrazovnih programa, zajedničko korištenje prostora, kadrova i opreme, uvjeti stjecanja i raspoređivanja dohotka, osnivanje zajedničkog organa za obavljanje poslova od zajedničkog interesa, osiguravanje prava polaznika u upravljanju i druga međusobna prava i obaveze.

Program usmjerenog obrazovanja organizacija usmjerenog obrazovanja može izvoditi izvan sjedišta organizacije ako:

1. postoji društvena potreba za obrazovanjem radnika određene vrste i stupnja stručne spreme,

2. ima suglasnost zainteresiranih organizacija i Republičkog fonda i mišljenje skupštine općine na čijem području organizacija izvodi programe usmjerenog obrazovanja,

3. ispunjava uvjete iz članka 139. točke 3, 4. i 5. članka

143. i 144. ovoga zakona.

Organizacije privrede i društvenih djelatnosti i organizacije usmjerenog obrazovanja zajednički organiziraju proizvodne jedinice, laboratorije i radionice za obavljanje radne prakse polaznika na osnovi sporazuma iz članka 59. ovoga zakona.

Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na osnivanje i djelatnost organizacijskih oblika izvođenja obrazovnih programa koje na teritoriju Republike Hrvatske osnivaju organizacije usmjerenog obrazovanja drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina.

Ako organizacije usmjerenog obrazovanja koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj organiziraju usmjereno obrazovanje na teritoriju drugih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, dužne su prije početka izvođenja odgojno-obrazovnog rada pribaviti potvrdu Ministarstva prosvjete i kulture da je to obrazovanje u skladu s utvrđenim kapacitetom tih organizacija.

Organizacije usmjerenog obrazovanja mogu organizirati i provoditi obrazovanje radnika na privremenom radu u inozemstvu odnosno njihove djece, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama pod uvjetima iz članka 139, 141. točke 1, 2. i 3. i članka 143. i 144. ovoga zakona i pribavIjenog mišljenja nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Obrazovni rad organizacija usmjerenog obrazovanja u inozemstvu usklađuje se u Republičkom fondu na osnovi dogovora i sporazuma.

Znanstveno-nastavna organizacija iz inozemstva može na temelju odobrenja republičkog organa uprave nadležnog za poslove obrazovanja, organizirati i izvoditi program šestog i sedmog stupnja, uz uvjete određene zakonom.

Organizacije usmjerenog obrazovanja mogu udruživati rad i sredstva radi zajedničkog organiziranja i izvođenja programa za obrazovanje polaznika pojedinih profila.

Udruživanje rada i sredstava za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se na osnovi sporazuma tih organizacija. Tim sporazumom utvrđuje se osobito: koja organizacija je nosilac organiziranja i izvođenja programa, uvjeti i način izvođenja obrazovnih programa, zajedničko korištenje kadrova, prostora i opreme, uvjeti stjecanja i raspoređivanja dohotka, osnivanje zajedničkog organa za obavljanje poslova od zajedničkog interesa, njegov položaj, prava, dužnosti i odgovornosti, odnosno drugi način dogovaranja i odlučivanja o pitanjima od zajedničkog interesa, osiguravanje prava polaznika na sudjelovanje u upravljanju, na način i u opsegu kako je to propisano ovim zakonom, i druga međusobna prava i obaveze.

U zajedničkom organiziranju obrazovnih programa za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja i programa postdiplomskog obrazovanja mogu sudjelovati, u zavisnosti od utvrđenih obrazovnih programa i potreba za izvodenje pojedinih programa, i znanstvene organizacije i znanstvene jedinice organizacije privrede i društvenih djelatnosti i druge organizacije usmjerenog obrazovanja.

Znanstvenoistraživačke organizacije mogu i samostalno organizirati i izvoditi programe za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja, ako ispunjavaju uvjete utvrđene ovim zakonom za rad znanstveno-nastavne organizacije usmjerenog obrazovanja.

Odredbe članka 139. točke 3. do 5, članka 140, 141. i 142. točke 1. do 6, članka 143. i 144. ovoga zakona primjenjuju se i na organiziranje obrazovnih programa iz stavka 1. ovoga članka.

Radi usuglašavanja, dogovaranja i rješavanja određenih zajedničkih pitanja od interesa za usmjereno obrazovanje organizacije koje ostvaruju istovrsne i srodne obrazovne programe mogu se udruživati u zajednice organizacija usmjerenog obrazovanja.

U okviru zajednice iz stavka 1. ovoga članka udružene organizacije:

- prate ostvarivanje i predlažu promjene u obrazovnim programima;

- dogovaraju se o međusobnoj suradnji i povezivanju u ostvarivanju odgojno-obrazovnog, znanstvenog i stručnog rada;

- predlažu mrežu organizacija i mrežu programa usmjerenog obrazovanja odnosno postdiplomskih studija za područje za koje su osnovane;

- ujednačavaju elemente klasifikacijskog postupka i elemente za upis učenika, studenata i drugih polaznika u programe usmjerenog obrazovanja;

- ujednačavaju način i oblike praćenja i ocjenjivanja učenika i studenata;

- brinu o ujednačenoj primjeni kriterija za izbor nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih radnika;

predlažu kriterije i mjerila vrednovanja odgojno-obrazovnog rada;

- surađuju u drugim pitanjima od zajedničkog interesa u skladu sa sporazumom.

Odlučivanje o zajednici organizacija usmjerenog obrazovanja temelji se na međusobnom sporazumijevanju.

Zajednice iz stavka 1. ovoga članka ne mogu sudjelovati u pravnom prometu s trećim osobama niti se u okviru tih zajednica mogu uspostaviti odnosi u stjecanju zajedničkog prihoda i zajedničkog dohotka niti formirati trajna sredstva zajednice.

Radi usklađivanja i unapređivanja rada te ostvarivanja određenih zajedničkih interesa znanstveno-nastavne organizacije udružuju se u sveučilište na teritorijalnom principu, na osnovi ugovora.

U sveučilište se mogu udruživati i znanstvenoistraživačke i druge organizacije, ako njihova djelatnost izravno pridonosi ostvarivanju djelatnosti usmjerenog obrazovanja, a u skladu s ovim zakonom i ugovorom o udruživanju u sveučilište.

Sveučilište je zajednica udruženih znanstveno-nastavnih organizacija i znanstvenoistraživačkih organizacija koja je svojim kadrovskim potencijalom, materijalnom osnovom i organizacijom cjelovit sistem, u kojem se ostvaruje organizirani proces i jedinstvo znanstvenog rada i obrazovanje kadrova kao i druge društvene, kulturne i javne funkcije koje iz toga proizlaze.

U okviru sveučilišta udružene organizacije:

- razmatraju i usklađuju uvjete i predlažu pravce svoga razvoja na temelju utvrđenih društvenih potreba;

- organiziraju i koordiniraju aktivnost na pripremi i usklađivanju srednjoročnih, dugoročnih i drugih planova razvoja;

- sudjeluju u dogovaranju zajedničke politike usmjerenog obrazovanja i daju mišljenja na prijedloge te politike;

- u postupku utvrđivanja mreže organizacija i programa usmjerenog obrazovanja daju mišljenje koje će programe ostvarivati pojedine znanstveno-nastavne organizacije i o uvođenju novih obrazovnih programa i obrazovnih profila;

- sudjeluju u davanju mišljenja na prijedloge okvirnih obrazovnih programa i obrazovnih profila šestog i sedmog stupnja stručne spreme;

- koordiniraju organizaciju postdiplomskih studija za specijalizaciju i umjetničko usavršavanje;

- daju mišljenje o organizaciono-statusnim promjenama članica sveučilišta;

- prate, analiziraju i ocjenjuju ostvarivanje odgojno-obrazovnog i znanstvenog rada te organiziraju i koordiniraju jedinstveni informacijski sistem u okviru sveučilišta;

- dogovaraju i osiguravaju uvjete za ostvarivanje zajedničkog programa izdavanja i štampanja udžbenika i skripata, znanstvenih i drugih publikacija od značaja za unapređivanje znanstvene i nastavne djelatnosti članica sveučilišta;

- dogovaraju i razvijaju međusobnu suradnju i povezivanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnog i znanstvenog rada;

- uskladuju planove odgojno-obrazovnog i znanstvenoistraživačkog rada i razvijaju međusobnu suradnju u stvaranju što povoljnijih uvjeta za njihovo ostvarivanje;

prate da li članice sveučilišta ispunjavaju uvjete za obavljanje odgojno-obrazovnog i znanstvenog rada, te međusobno suraduju na otklanjanju uočenih nedostataka;

- dogovaraju se o mjerama za ujednačavanje uvjeta i kriterija za upis studenata i drugih pnlaznika te sudjeluju u postupku utvrdivanja i usklađivanja planova upisa;

- prate i ujednačavaju primjenu zakonskih kriterija u izboru nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih radnika kao i u stjecanju znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja te se brinu o razvijanju znanstvenog podmlatka;

- brinu se o uvjetima života i rada odgojno-obrazovnih radnika i polaznika;

- razvijaju suradnju s drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji te usklađuju i dogovaraju suradnju s drugim odgovarajućim organizacijama u zemlji i inozemstvu;

- surađuju u drugim pitanjima od zajedničkog interesa, u skladu s ugovorom o udruživanju u sveučilište.

U sveučilište se mogu udružiti i organizacije usmjerenog obrazovanja osnovane posebnim propisima, pod uvjetima iz tih propisa i ovoga zakona.

Sveučilište ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar.

Radi usklađivanja rada znanstveno-nastavnih organizacija i sveučilišta, te dogovaranja o određenim pitanjima od zajedničkog interesa, sveučilišta se na osnovi ugovora udružuju u Zajednicu sveučilišta Republike Hrvatske.

Ministarstvo prosvjete i kulture vodi evidenciju organizacija usmjerenog obrazovanja.

Popis novih organizacija usmjerenog obrazovanja s naznakom njihove djelatnosti odnosno novih programa usmjerenog obrazovanja objavljuje se u "Narodnim novinama" početkom školske godine.

Bliže propise o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar prosvjete i kulture.

VII. UPRAVLJANJE U ORGANIZACIJAMA USMJERENOG OBRAZOVANJA

U organizacijama usmjerenog obrazovanja postoje organi upravljanja, poslovodni i stručni organi utvrđeni ovim zakonom i općim aktom organizacije.

U organizaciji usmjerenog obrazovanja osniva se savjet kao organ upravljanja radom i poslovanjem organizacije usmjerenog obrazovanja (u daljem tekstu: savjet organizacije).

U organizaciji usmjerenog obrazovanja s manje od 30 radnika funkciju savjeta obavljaju svi radnici uz sudjelovanje predstavnika društvene zajednice, u skladu s ovim zakonom.

Savjet nastavne organizacije čine predstavnici radnika organizacije, predstavnici roditelja i predstavnici društvene zajednice.

Savjet znanstveno-nastavne organizacije čine predstavnici odgojno-obrazovnih radnika, predstavnici studenata i predstavnici društvene zajednice.

Predstavnike društvene zajednice u savjet organizacije iz članka 165. stavka 1. ovoga zakona imenuje skupština općine na čijem području je sjedište te organizacije, a predstavnike društvene zajednice u savjet organizacije iz članka 165. stavka 2. ovoga zakona imenuje sveučilište.

Sastav savjeta organizacije, broj njegovih članova te djelokrug i način njegovog odlučivanja utvrđuje se statutom organizacije, u skladu sa zakonom.

Članovi savjeta organizacije iz reda radnika organizacije biraju se tajnim glasanjem.

Najmanje polovina ukupnog broja članova savjeta bira se iz reda odgojno-obrazovnih radnika.

Predstavnici roditelja u savjetu nastavne organizacije i u natječajnoj komisiji za imenovanje ravnatelja biraju se na sastanku roditelja, u skladu sa statutom organizacije.

Predstavnici studenata u savjetu znanstveno-nastavne organizacije i natječajnoj komisiji za imenovanje ravnatelja biraju se na zboru studenata, u skladu sa statutom organizacije.

Kada savjet organizacije odlučuje o poslovima od posebnog društvenog interesa i o imenovanju i razrješenju ravnatelja i drugih radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima odluka se donosi većinom glasova svih članova savjeta.

Ako se u nastavnoj organizaciji odluka o poslovima od posebnog društvenog interesa ne donese prema stavku 1. ovoga članka, odluku kojom se rješava sporno pitanje donijet će skupština općine na području koje je sjedište organizacije. Ako se u znanstveno-nastavnoj organizaciji ne donese odluka o poslovima od posebnog društvenog interesa prema stavku 1. ovoga članka, odluku kojom se rješava sporno pitanje donijet će Ministarstvo prosvjete i kulture.

U organizaciji usmjerenog obrazovanja postoji ravnatelj kao inokosni poslovodni organ (u daljnjem tekstu: ravnatelj), ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Ravnatelja nastavne organizacije imenuje i razrješava savjet organizacije uz prethodnu suglasnost skupštine općine na području koje je sjedište organizacije. Ravnatelja znanstveno-nastavne organizacije imenuje i razrješava savjet organizacije.

Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja, na prijedlog natječajne komisije.

Natječajna komisija za imenovanje ravnatelja u nastavnoj organizaciji sastoji se od pet članova, i to: tri člana koja određuje savjet iz reda odgojno-obrazovnih radnika, jednog predstavnika roditelja i jednog člana kojeg odredi skupština općine na području koje je sjedište organizacije.

Natječajna komisija za imenovanje ravnatelja u znanstveno-nastavnoj organizaciji sastoji se od pet članova. i to: tri člana koje određuje savjet iz reda odgojno-obrazovnih radnika, jednog predstavnika studenata i jednog člana kojeg odredi sveučilište.

Članove natječajne komisije iz reda nastavnika bira savjet organizacije tajnim glasanjem.

Radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima savjet organizacije imenuje na temelju javnog natječaja na prijedlog natječajne komisije iz stavka 4. odnosno stavka 5. ovoga članka.

Ako savjet ne imenuje odnosno ne razriješi ravnatelja u skladu s odredbama ovoga zakona, odluku o imenovanju odnosno razrješenju ravnatelja donijet će Ministarstvo prosvjete i kulture.

Svaki kandidat koji posjeduje dokaze da postupak u bilo kojoj fazi nije bio u skladu sa zakonom, odnosno da nisu objektivno valorizirane sve prednosti i vrline određenog kandidata, ima pravo žalbe Ministarstvu prosvjete i kulture, koje donosi konačnu odluku:

Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu sedmog stupnja odnosno koja ima visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete propisane statutom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Mandat ravnatelja traje četiri godine.

Predsjednik i članovi kolegijalnog poslovodnog organa koji su izabrani iz redova radnika organizacija usmjerenog obrazovanja nastavljaju s obavljanjem u punom ili smanjenom opsegu poslova i radnih zadataka koje su obavljali do izbora za člana kolegijalnog poslovodnog organa, što se bliže utvrduje statutom te organizacije.

Bliže uvjete, način i postupak za imenovanje poslovodnog organa uređuje organizacija usmjerenog obrazovanja statutom.

Organizacija usmjerenog obrazovanja ima tajnika. Za tajnika organizacije usmjerenog obrazovanja može biti izabrana osoba koja je stekla stručnu spremu najmanje šestog stupnja odnosno koja ima višu stručnu spremu i ispunjava druge uvjete propisane općim aktom te organizacije.

U organizaciji usmjerenog obrazovanja osnivaju se stručni organi: vijeće obrazovnog programa i nastavno odnosno znanstveno-nastavno vijeće.

Statutom odnosno drugim općim aktom organizacij, usmjerenog obrazovanja može se predvidjeti osnivanje drugih stručnih organa odnosno radnih tijela.

Bliži uvjeti o sastavu, načinu rada, poslovima i zadacima stručnih organa iz stavka 1. ovoga članke utvrđuju se općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Vijeće obrazovnog programa u organizaciji usmjerenog obrazovanja čine odgojno-obrazovni radnici koji sudjeluju u ostvarivanju određenog odgojno-obrazovnog programa, predstavnici učenika, studenata i drugih polaznika.

Vijeće obrazovnog programa prati ostvarivanje obrazovnog programa, potiče i organizira stručnu praksu i proizvodni rad učenika, studenata i drugih polaznika, predlaže izvedbene obrazovne programe, predlaže uključivanje stručnjaka iz organizacija u odgojno-obrazovni rad i obavlja druge poslove u skladu sa općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja.

Nastavno vijeće osniva se u nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja, a znanstveno-nastavno vijeće osniva se u znanstveno-nastavnim organizacijama. Nastavno odnosno znanstveno-nastavno vijeće u pravilu čine svi odgojno-obrazovni radnici i predstavnici učenika odnosno studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja.

Nastavno odnosno znanstveno-nastavno vijeće u okviru svoga rada:

- priprema i predlaže planove i programe odgojnoobrazovnog, stručnog i umjetničkog rada i prati njihovo ostvarivanje;

- analizira i ocjenjuje rezultate odgojno-obrazovnog, stručnog ili umjetničkog rada;

- utvrđuje organizaciju rada i poduzima mjere za unapređivanje cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada, te raspravlja i odlučuje o drugim stručnim pitanjima.

Znanstveno-nastavno vijeće, pored poslova iz stavka 2. ovoga članka, prati razvoj znanstvenog rada, brine se o njegovom unapredivanju, brine se o znanstvenom napredovanju odgojno-obrazovnih radnika i obavlja druge poslove prema ovom zakonu i Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

Nastavno odnosno znanstveno-nastavno vijeće obavezno o svom radu izvještava savjet, radnike, učenike odnosno studente i druge polaznike organizacije usmjerenog obrazovanja.

U obrazovnim grupama učenici, studenti i drugi polaznici usmjerenog obrazovanja samostalno i zajedno s odgojnoobrazovnim radnicima raspravljaju o pitanjima ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada i o tome daju mišljenja i prijedloge organima upravljanja i stručnim organima organizacija usmjerenog obrazovanja.

Organi iz stavka 1. ovoga članka obavezni su razmotriti mišljenje i prijedloge obrazovnih grupa, zauzeti o njima stavove i o tome ih pismeno obavijestiti.

Znanstveno-nastavno vijeće bira dekana iz reda nastavnika u zvanju izvanrednog ili redovnog profesora. Dekan rukovodi i organizira rad vijeća, predstavlja znanstveno-nastavnu organizaciju kada se radi o znanstvenom, nastavnom, umjetničkom i stručnom radu, te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom organizacije.

Statutom znanstveno-nastavne organizacije može se odrediti da dekan obavlja i funkciju ravnatelja. Ako je statutom organizacije određeno da dekan obavlja i funkciju ravnatelja, izbor na funkciju ravnatelja ne obavlja se na temelju javnog natječaja.

Znanstveno-nastavno vijeće može izabrati prodekana koji zamjenjuje dekana i pomaže mu u radu.

Dekan i prodekan biraju se na vrijeme od dvije godine. Nakon isteka mandata ista osoba može biti ponovno izabrana za dekana odnosno prodekana još jedanput uzastopce.

U sveučilištu se osnivaju organi upravljanja, poslovodni i stručni organi, čiji se djelokrug rada, sastav i način izbora uređuje ugovorom o udruživanju u sveučilište, statutom i drugim općim aktima u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

U sveučilištu se osniva kao stručni organ znanstvenonastavno vijeće sveučilišta.

Znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta čine delegati znanstveno-nastavnih odnosno znanstvenih vijeća organizacija udruženih u sveučilište izabrani iz redova nastavnika odnosno znanstvenih radnika te predstavnika studenata izabrani na način predviđen ugovorom o udruživanju u sveučilište.

Rektor organizira rad znanstveno-nastavnog vijeća sveučilišta, predstavlja sveučilište i obavlja i druge poslove u skladu s ugovorom o udruživanju u sveučilište i statutom sveučilišta.

Rektor se bira na vrijeme od dvije godine. Nakon isteka mandata ista osoba može biti ponovno izabrana za rektora još jedanput uzastopce.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 100 i 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja ako učeniku, studentu i drugom polazniku naplaćuje troškove ispita i druge troškove protivno odredbama Republičkog fonda, odnosno ako postupi suprotno odredbi članka 17. i članka 67. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja ne ostvaruje odgojno-obrazovni rad u skladu s izvedbenim obrazovnim programom utvrđenim u članku 32. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja i druga organizacija ako izda javnu ispravu o stečenom obrazovanju protivno odredbama članaka 71. i 72. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kažnit će se i odgovorna osoba u organizaciji novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja izvrši upis učenika, študenata i drugih polaznika protivno odredbama članka 76. do 83. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija, druga organizacija i zajednica ako donese odluku o upućivanju na obrazovanje odnosno uspostavi odnos međusobnih prava i obaveza protivno odredbama članka 83. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji, drugoj organizaciji i zajednici novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja izvrši izbor nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika protivno odredbama članka 99,101,105,106. i 107., članka 109. do 116. i članka 118, 119, 121. i 123. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja otpočne s radom odnosno izvrši upis polaznika protivno odredbi članka 143. i 144. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 400 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja izvrši izbor poslovodnog organa protivno odredbama članka 169, 170. i 171. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 50 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 50 do 100 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja koja obavlja provjeru znanja učenika, studenata i drugih polaznika protivno odredbama članka 64. i 67. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 10 do 100 dinara.

Novčanom kaznom od 50 do 100 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija usmjerenog obrazovanja ako ne donese godišnji program rada iz članka 100. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji usmjerenog obrazovanja novčanom kaznom od 10 do 100 dinara.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) stekle obrazovanje prema odredbama Zakona o srednjem obrazovanju ("Narodne novine", br. 30/71, 27/76, 32/77 i 28/79) imaju pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja iz člana 78, 79. i 81. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82).

Odredbe iz člana 141. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) ne primjenjuju se na nastavnike i odgajatelje organizacija usmjerenog obrazovanja koji su prema odredbi člana 84. stava 3. Zakona o srednjem obrazovanju ("Narodne novine", br. 30/71) bili oslobođeni obaveze stjecanja visoke stručne spreme.

Odredbe člana 223. stava 2. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) ne primjenjuju se na tajnike organizacija usmjerenog obrazovanja koji su prema odredbi člana 83. stava 2. Zakona o srednjem obrazovanju ("Narodne novine", br. 30/71) bili oslobođeni obaveze stjecanja više stručne spreme.

Profesori i predavači viših škola i predavači i viši predavači znanstveno-nastavnih organizacaija, koji su izabrani u to zvanje prije 26. travnja 1977. dužni su steći uvjete za znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više znanstveno-nastavno zvanje do 26. travnja 1985. Nakon isteka ovoga roka isti radnici mogu se birati u znanstveno-nastavna odnosno nastavna zvanja pod uvjetima utvrđenim Zakonom o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82).

Nastavnici zatečeni u zvanju profesora i predavača viših škola i nastavnici zatečeni u zvanju predavača i viših predavača u znanstveno-nastavnim organizacijama koji ne ispunjavaju uvjete za jedno od znanstveno-nastavnih zvanja po odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) zadržavaju ta zvanja ako su proveli u nastavnom zvanju profesora ili predavača viših škola, odnosno u nastavnom zvanju predavača i viših predavača u znanstveno-nastavnoj organizaciji neprekidno najmanje osam godina do 26. travnja 1977. i ako su navršili 50 godina života istekom roka na koji su izabrani prije 26. travnja 1977.

Nastavnici koji su na dan stupanja na snagu Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) zatečeni u zvanju asistenta i prvi put su birani u to zvanje, a ne ispunjavaju uvjete za to zvanje po odredbama toga zakona mogu još jedanput biti birani u to zvanje na vrijeme od tri godine.

Nastavnici koji su na dan stupanja na snagu Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) zatečeni u zvanju asistenta i drugi put su birani u to zvanje, a ne ispunjavaju uvjete za to zvanje po odredbama toga zakona, dužni su do isteka roka na koji su birani steči uvjete za izbor u zvanje asistenta po odredbama toga zakona.

Nastavnici koji su birani u zvanje znanstvenog asistenta po odredbama Zakona o visokom obrazovanju ("Narodne novine", br.15/77) zadržavaju to zvanje do isteka roka na koji su izabrani. Nakon isteka toga roka ovi nastavnici mogu se birati u zvanje asistenta po odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) i dužni su ispuniti uvjete za izbor u zvanje znanstvenog suradnika odnosno docenta u roku od pet godina od dana izbora u zvanje asistenta.

Nastavnik koji je izabran u zvanje predavača ili višeg predavača do stupanja na snagu Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82) prema odredbama člana 84. stava 3. Zakona o visokom obrazovanju ("Narodne novine". br.15/77) zadržava to zvanje šest godina od dana izbora. Ako do isteka roka ne bude izabran u zvanje docenta ili više znanstveno-nastavno zvanje, gubi zvanje predavača odnosno višeg predavača i prestaje mu radni odnos u organizaciji udruženog rada u kojoj radi, ako mu ova nije u mogućnosti ponuditi drugo radno mjesto u svojoj ili drugoj organizaciji udruženog rada koje odgovara njegovim stručnim sposobnostima ili ako odbije ponuđeno radno mjesto.

Osobe koje zadržavaju naslovna nastavnička zvanja u skladu s odredbama člana 163. Zakona o visokom obrazovanju ("Narodne novine". br.15/77) mogu zadržati ta zvanja do isteka roka na koji su izabrane prije stupanja na snagu toga zakona. ako su u radnom odnosu s punim ili nepunim radnim vremenom u znanstveno-nastavnim organizacijama.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu biti birane u znanstveno-nastavna zvanja, ako ispunjavaju uvjete iz Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82).

Nastavnici u znanstveno-nastavnim organizacijama udruženog rada usmjerenog obrazovanja koji su izabrani u zvanje docenta, izvanrednog i redovnog profesora prema odredbama Zakona o visokom obrazovanju ("Narodne novine". br.15/77), zadržavaju to zvanje do isteka roka na koji su izabrani.

Po isteku roka na koji su izabrani, nastavnici iz stavka 1. ovoga članka biraju se u znanstveno-nastavna zvanja docenta i profesora prema odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82).

Nastavnici izabrani u znanstveno-nastavno zvanje profesora do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br.19/86), imaju pravo na novi naziv zvanja redovni profesor, utvrđen tim zakonom.

Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 47/90) do 31. prosinca 1990. sredstva za zadovoljavanje potreba u usmjerenom obrazovanju osiguravaju se doprinosom iz dohotka poduzeća i sredstava radnih zajednica po stopi 1,20 posto i doprinosom iz osobnog dohotka radnika po stopi od 3,40 posto.

U stopama doprinosa iz stavka 1. ovoga članka sadržana su i sredstva za program subvencioniranja troškova smještaja i prehrane učenika i studenata koji se realizira u okviru đačkih domova i studentskih centara i to u stopi doprinosa iz dohotka organizacija udruženog rada i sredstava radnih zajednica 0,12 posto i u stopi doprinosa iz osobnog dohotka radnika 0,34 posto.

Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada. kadrovima, te mreži vježbaonica iz člana 34. Zakona. o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 31/89) utvrdit će republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja na prijedlog prosvjetno-pedagoške službe i nastavničkih škola i fakulteta do 1. listopada 1989.

Kriterije financiranja vježbaonica iz člana 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 31/89) utvrdit će Savez samoupravnih interesnih zajednica usmjerenog obrazovanja Socijalističke Republike Hrvatske u roku od 30 dana nakon donošenja akta iz stava 1. ovoga člana.

Izuzetno, učenicima koji su u školskoj godini 1987/88 i 1988/89 završili četvrtu godinu programa odgojno-obrazovne struke za stjecanje stručne spreme šestog stupnja priznat će se stručna sprema četvrtog stupnja bez obaveze polaganja završnog ispita prema članu 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine". br. 31/89).

Osobe koje su završile isti ili srodan program usmjerenog obrazovanja imaju pravo koristiti stručni naziv utvrden okvirnim obrazovnim programom prema članu 66. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82).

Obavezu polaganja stručnog ispita iz člana 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 31/89) imaju odgojno-obrazovni radnici koji će prvi put zasnovati radni odnos u organizacijama udruženog rada usmjerenog obrazovanja nakon stupanja na snagu toga zakona.

Republička samoupravna interesna zajednica usmjerenog obrazovanja Republike Hrvatske zaključit će svoje poslovanje i prestati s radom 31. prosinca 1990.

Sredstva, prava i obveze Republičke samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja Republike Hrvatske prelaze na Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo preuzima i raspoređuje radnike iz Republičke samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja Republike Hrvatske.

Radnici koji nisu raspoređeni prema stavku 2. ovoga članka imaju pravo i obveze utvrđene odredbama člana 381. Zakona o upravi.

Zajednice usmjerenog obrazovanja u općini koje su osnovane u skladu sa članom 36. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", broj 42/89) nastavljaju s radom kao dobrovoljne zajednice dok osnivači tih zajednica ne odluče drugačije.

Organizacije usmjerenog obrazovanja dužne su uskladiti svoje poslovanje, opće akte i organizaciju s odredbama ovoga zakona o roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 47/90).

Organizacije usmjerenog obrazovanja dužne su obaviti ponovni izbor ravnatelja prema odredbama ovoga zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 47/90).

Natječaj za radna mjesta na kojima rade nastavnici kojima je produžen radni odnos primjenom odredbe člana 253. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", broj 42/89 - pročišćeni tekst), raspisat će znanstveno-nastavne organizacije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 47/90).