ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA

Na temelju člana 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 59/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora, na sjednici održanoj 20. veljače 1991. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o zaštiti od požara.

Pročišćeni tekst Zakona o zaštiti od požara obuhvaća Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 47/89 i 59/90, u kojima je naznačeno vrijeme njiho va stupanja na snagu.

Klasa: 214-02/90-01/03

Zagreb, 20. veljače 1991

ZAKON

o zaštiti od požara

U svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom.

Zaštitu od požara kao predmeta društvene samozaštite uređuju, organiziraju i osiguravaju njeno provođenje radni ljudi i građani, poduzeća, mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice, društvene organizacije, udruženja građana. društveno-političke zajednice i njihovi organi.

Zaštita od požara obuhvaća skup mjera i radnji normativne, upravne, organizacione, tehničke, obrazovne i propagandne naravi.

Zaštita od požara organizira se i kontinuirano provodi u svim sredinama, objektima i mjestima gdje postoji mogućnost nastajanja požara.

Radni ljudi i građani te poduzeća, mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice, društvene organizacije i udruženja građana (u daljem tekstu: organizacije i zajednice) zasnivaju svoje aktivnosti i međusobne odnose u provođenju zaštite od požara na suradnji, pomoći i solidarnosti, na pravima i dužnostima utvrđenim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, sporazumima i svojim općim aktima.

Međusobni odnosi subjekata iz stavka 1. ovoga članka i društveno-političkih zajednica zasnivaju se na suradnji i pomoći, na pravima i dužnostima utvrđenim ustavom, zakonom, statutima i drugim aktima društveno-političkih zajednica.

Radni Ijudi i građani, organizacije i zajednice, državni i drugi organi u provođenju mjera zaštite od požara dužni su postupati u skladu sa zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, planovima zaštite od požara i drugim odlukama skupština društveno-političkih zajednica te svojim općim aktima.

Radni ljudi i građani, organizacije i zajednice, državni i drugi organi dužni su da na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona, svojim alatom, prijevoznim, tehničkim i ostalim sredstvima, a radni ljudi i građani i svojim radom učestvuju u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom.

Obveze utvrđene ovim zakonom za organizacije i zajednice, državne i druge organe u pogledu mjera zaštite od požara odnose se i na radne ljude koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana.

Zaštita od požara je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Mjesna zajednica u oblasti zaštite od požara:

1. donosi plan zaštite od požara u kojem utvrđuje mjere zaštite od požara,

2. provodi pripreme, organizira i osposobljava stanovništvo za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom,

3. brine se o osiguravanju prostora i uvjeta za izgradnju objekata namijenjenih aktivnostima u vezi sa zaštitom od požara,

4. osigurava informiranje stanovništva o mjerama koje se poduzimaju na temelju plana zaštite od požara i o njihovim dužnostima u slučaju izbijanja požara,

5. osniva i predlaže osnivanje profesionalnih vatrogasnih jedinica odnosno dobrovoljnih vatrogasnih društava,

6. obavlja i druge poslove iz oblasti zaštite od požara određene zakonom, planovima zaštite od požara, odlukama općinske skupštine kao i drugim općim aktima.

Mjesne zajednice surađuju međusobno i sa drugim organizacijama i zajednicama na svom području u organiziranju i provođenju mjera zaštite od požara.

Općinska skupština organizira zaštitu od požara na području općine, brine se o njenom uspješnom funkcioniranju, poduzima mjere za unapređenje zaštite od požara i brine se o nadzoru nad provođenjem propisanih mjera zaštite od požara od strane organizacija i zajednica, državnih i drugih organa, radnih ljudi i građana.

Općinska skupština u suradnji s mjesnim zajednicama i drugim organizacijama i zajednicama dužna je donijeti plan zaštite od požara, a može donositi i druge propise kojima određuje mjere zaštite od požara za svoje područje.

Planom zaštite od požara i odlukama koje donosi općinska skupština određuje se naročito:

1. procjena ugroženosti od požara i mjere zaštite od požara na području općine,

2. organizacija vatrogasnih jedinica (broj jedinica, broj vatrogasaca, tehnička oprema, sredstva za gašenje požara i smještaj),

3. uvjeti pod kojima su profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice dužne učestvovati u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i na područjima odnosno objektima za koje one nisu osnovane,

4. uvjeti pod kojima jedinice civilne zaštite, poduzeća, radni ljudi i građani učestvuju u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom,

5. organiziranje zdravstvene službe radi prihvata i pružanja zdravstvene pomoći osobama nastradalim u požaru,

6. sistem osmatranja, sistem veza i način dojave požara,

7. zajedničko djelovanje vatrogasnih jedinica na području općine,

8. način osiguranja vode za gašenje požara na području općine,

9. obaveza da pristupni putovi do objekata budu slobodni za vatrogasnu tehniku, posebno do visokih objekata,

10. način osposobljavanja radnih Ijudi i građana za njihovo učestvovanje u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom.

Program za osposobljavanje radnih ljudi i građana za gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom donosi ministar unutarnjih poslova (u daljem tekstu: ministar) u suglasnosti s ministrom obrane, a po pribavljenom mišljenju Vatrogasnog saveza Hrvatske.

Planovima prostornog uređenja u pogledu mjera zaštite od požara utvrđuju se naročito:

1. izvorišta snabdijevanja vodom i vodovodni objekti (crpne stanice, rezervoari, hidranti, zasuni itd.) koji osiguravaju stambene i industrijske zone dovoljnom količinom vode za gašenje požara,

2. udaljenost između zona predviđenih za stambene i javne objekte i zona predviđenih za industrijske objekte,

3. udaljenost između objekata različite namjene unutar pojedine zone,

4. prostor za izgradnju objekata za potrebe vatrogasnih jedinica,

5. putovi koji omogućavaju pristup vatrogasnoj tehnici do objekata radi gašenja požara i spašavanja Ijudi i imovine.

Policijska uprava surađuje u izradi plana prostornog uređenja za područje općine u pogledu mjera iz stavka 1. ovoga članka.

Projektne organizacije, projektanti, investitori, proizvodači roba i izvođači radova dužni su kod projektiranja, proizvodnje roba i izgradnje objekata, postrojenja, instalacija i uređaja primjenjivati mjere i normative zaštite od požara propisane zakonom i propisima donesenim na temelju zakona kao mjere usvojene pravilima tehničke prakse

Projektne organizacije i projektanti dužni su mjere zaštite od požara predviđene u tehničkoj dokumentaciji prikazati tako da se na temelju grafičkih prikaza, proračuna i tekstualnih objašnjenja može ocijeniti predviđeni odnosno odabrani sistem zaštite od požara, njegova funkcionalnost i efikasnost. U tekstualnom objašnjenju moraju se navesti propisi odnosno pravila tehničke prakse na kojima se zasniva predvideni sistem zaštite od požara.

Kod projektiranja i izgradnje objekata u kojima rade, stanuju ili borave osobe moraju se osigurati uvjeti koji će omogućiti da te osobe, u slučaju potrebe, mogu brzo i nesmetano izaći iz tih objekata.

Za finalnu obradu i u svrhu izolacije horizontalnih i vertikalnih površina izlaza i izlaznih putova u objektima ne smiju se ugrađivati gradevinski materijali koji su zapaljivi i brzo sagorijevaju.

Zapaljivost i brzina sagorijevanja građevinskih materijala utvrđuje se jugoslavenskim standardima.

Radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti od požara organizacije i zajednice dužne su osigurati vatrogasno dežurstvo odnosno osmatračko-dojavnu službu, odgovarajuću opremu i sredstva za gašenje požara i to:

1. u objektima za vrijeme održavanja priredbi, sajmova, izložbi ili sličnih manifestacija,

2. na određenim vanjskim prostorima u vrijeme kada je opasnost za nastajanje požara na takvim prostorima vjerojatna ili očita (obavljanje žetve i vršidbe većeg obima, velika gradilišta, površine šuma za vrijeme sušnih vremenskih perioda).

Vatrogasno dežurstvo odnosno osmatračko-dojavnu službu prema točki 1. stavka 1. ovoga,članka dužan je osigurati organizator, a prema točki 2. stavka 1. ovoga članka korisnik navedenih objekata odnosno površina.

Na području općine gdje nije organizirano vatrogasno dežurstvo odnosno osmatračko-dojavna služba prema članku 15. ovoga zakona, a postoji neposredna opasnost od izbijanja požara večeg opsega, općinska skupština na osnovi vlastite procjene ugroženosti dužna je organizirati takvo dežurstvo odnosno službu.

Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari mogu še vršiti samo u objektima ili dijelovima objekata koji su odvojeni od drugih proizvodnih i skladišnih prostora vatrootpornim stijenama koje onemogućavaju širenje požara.

Tehnološki procesi iz stavka 1. ovoga članka kao i radovi s otvorenim plamenom u blizini zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih i drugih tvari koje mogu izazvati požar ili eksploziju, moraju biti organizirani na način da, ovisno o prirodi i uvjetima rada, opasnost od požara bude otklonjena odnosno svedena na najmanju mjeru.

Objekti iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi samo na mjestima gdje njihova izgradnja ne ugrožava sigurnost od požara postojećih objekata na tom prostoru i njegovoj okolini.

Organ uprave nadležan za poslove građevinarstva ne smije izdati građevinsku dozvolu za gradnju objekata, njihove rekonstrukcije ili adaptacije ako nije pribavljena potvrda policijske uprave da su u tehničkoj dokumentaciji predviđene propisane ili pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara.

Ako policijska uprava prilikom pregleda tehničke dokumentacije utvrdi da nisu predviđene mjere zaštite od požara prema stavku 1. ovoga članka, obavijestit će podnosioca zahtjeva i zatražiti da to naknadno učini. Ako podnosilac zahtjeva to ne učini u određenom roku, policijska uprava neće izdati potvrdu, a vratit će podnosicu zahtjeva tehničku dokumentaciju te obrazloži zbog čega nije dao potvrdu.

Dozvola za upotrebu izgrađenog, rekonstruiranog ili adaptiranog objekta može se izdati kad se utvrdi da su provedene mjere zaštite od požara predviđene u tehničkoj dokumentaciji.

Komisija za tehnički pregled objekata u kojoj učestvuje i predstavnik policijske uprave utvrđuje da li su provedene mjere zaštite od požara utvrđene u tehničkoj dokumentaciji.

Ako se prilikom tehničkog pregleda objekta utvrdi da kod njegove izgradnje nisu provedene mjere zaštite od požara predviđene u tehničkoj dokumentaciji, neće se izdati dozvola za upotrebu objekta sve dok se te mjere ne provedu.

Nosioci prava korištenja, nosioci prava raspolaganja, vlasnici, odnosno neposredni korisnici objekata iti određenih prostorija u objektima dužni su održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje, električne, plinske, ventilacione i druge instalacije, dimovodne objekte i ložišta kao i druge uređaje koji mogu prouzrokovati nastajanje požara.

Subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su se brinuti o ispravnosti uredaja i sredstava za gašenje požara u objektima.

Općinska skupština propisat će organizaciju i rad dimnjačarske siužbe, rokove čišćenja dimovodnih objekata te vršenje nadzora nad radom dimnjačarske službe.

Proizvodnja i promet uređaja, opreme i sredstava namijenjenih za gašenje i dojavu požara vrši se na način utvrđen posebnim propisima.

Uređaji, oprema i sredstva iz stavka 1. ovoga članka za koje nisu doneseni jugoslavenski standardi ili koji se uvoze iz inozemstva mogu se stavljati u promet samo ako je proizvodač odnosno uvoznik pribavio atest ovlaštene organizacije o ispravnosti tih uređaja, opreme i sredstava te njihovoj podobnosti za primjenu u namijenjene svrhe. Za svaki uvezeni uređaj i svaku uvezenu količinu opreme istovrsnih dijelova nekog uređaja ili sredstava za gašenje požara uvoznik je dužan pribaviti atest.

Kad je posebnim propisima određeno da je stavljanje u promet uredaja, opreme i sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno odobrenje nadležnog organa, takvo odobrenje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljem tekstu : Ministarstvo).

Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka odnose se i na zaštitnu i drugu osobnu opremu koju vatrogasci koriste kod gašenja požara.

Za izvedene stabilne instalacije namijenjene za gašenje ili dojavu požara izvođač radova je dužan pribaviti atest od ovlaštene organizacije o ispravnom funkcioniranju tih instalacija i dati ga na uvid komisiji iz članka 19. ovoga zakona.

Ispravnost instalacija iz stavka 1. ovoga članka mora se provjeravati najmanje jedanput godišnje. O tom provjeravanju vodi se evidencija u koju se unosi kad je provjera izvršena, tko ju je izvršio i što je provjeravanjem utvrđeno.

Čtanak 24

Ministar će propisati tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati organizacije iz članka 22. i 23. ovoga zakona.

Odobrenje za obavljanje poslova iz članka 22. i 23. ovoga zakona izdaje Ministarstvo.

Kontrolno ispitivanje ručnih i prijevoznih vatrogasnih aparata koji se nalaze u prometu mogu obavljati organizacije koje imaju odgovarajuću tehničku opremu i prostor i čiji su radnici stručno osposobljeni za obavljanje tih poslova.

Kontrolno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se prema jugoslavenskim standardima.

Odobrenje za vršenje kontrolnog ispitivanja ručnih i prijevoznih vatrogasnih aparata koji se nalaze u prometu izdaje Ministarstvo.

Organizacije i zajednice, državni i drugi organi, polazeći od vlastitih uvjeta i potreba, a u skladu s propisima o zaštiti od požara, općim aktom utvrđuju mjere i poslove u vezi s provođenjem i unapređenjem zaštite od požara.

Općim aktom o zaštiti od požara organizacije i zajednice, državni i drugi organi utvrdit će naročito:

1. mjere zaštite od požara kojima se otklanja ili smanjuje opasnost od nastajanja požara,

2. organizaciju i djelokrug jedinice za zaštitu od požara,

3. organizaciju osmatranja, javljanja i uzbunjivanja o opasnostima od požara,

4. organizaciju i način vršenja unutarnje kontrole te ovlaštenja i dužnosti radnika koji vrše tu kontrolu,

5. način upoznavanja radnika prilikom stupanja na rad ili rasporeda s jednog radnog mjesta na drugo o opasnostima od požara na tom radnom mjestu kao i način obuke radnika o mjerama zaštite od požara i rukovanja opremom i sredstvima za gašenje požara,

6. vrstu i količinu opreme i sredstava za gašenje požara, raspored te opreme i sredstava kao i vrijeme i način ispitivanja njihove ispravnosti,

7. stručnu spremu radnika koji obavljaju poslove zaštite od požara,

8. zadatke radnika koji imaju posebna ovlaštenja i odgovornosti u pogledu provodenja mjera zaštite od požara,

9. odgovornost radnika zbog nepridržavanja propisanih ili naređenih mjera zaštite od požara,

10. dužnosti radnika u slučaju izbijanja požara i njihovo sudjelovanje u gašenju požara.

Organi upravljanja u organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima dužni su osigurati provođenje mjera utvrđenih općim aktom iz članka 27. ovoga zakona i najmanje jedanput godišnje razmotriti stanje zaštite od požara.

Radnici koji imaju posebna ovlaštenja i odgovornosti u organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima, svaki u svom djelokrugu, odgovorni su za provođenje mjera zaštite od požara, a naročito za primjenu propisanih i naređenih mjera, održavanje u ispravnom stanju i namjensku upotrebu opreme i sredstava za gašenje požara kao i za upoznavanje radnika s opasnostima od požara na njihovim radnim mjestima.

Organizacije i zajednice, državni i drugi organi dužni su osigurati da svaki radnik bude upoznat s opasnostima od požara na radnom mjestu odnosno s mjerama, opremom i sredstvima za gašenje požara i s odgovornošću zbog nepridržavanja propisanih ili naređenih mjera zaštite od požara.

Radnik je dužan prisustvovati teoretskoj i praktičnoj obuci koja se organizira u organizaciji i zajednici, državnom ili drugom organu radi upoznavanja s opasnostima od požara, mjerama

zaštite od požara i upotrebom opreme i sredstava za gašenje požara.

Radi otklanjanja uzroka zbog kojih može nastati požar ili koji olakšavaju njegovo širenje, zajednice osiguranja imovine i osoba dužne su pratiti i analizirati uzroke požara i, zavisno od predmeta koji se osigurava, pri utvrdivanju uvjeta osiguranja odnosno zaključenja ugovora s osiguranicima, predvidjeti mjere kojima je svrha uklanjanje tih uzroka, a tokom trajanja osiguranja kontrolirati njihovo provođenje.

Zajednice osiguranja imovine i osoba mogu materijalno zainteresirati osiguranike da poduzimaju mjere za sprečavanje nastajanja i širenja požara putem viših i nižih premija osiguranja zavisno od poduzetih mjera, davanjem popusta (bonifikacije) na premiju, udjelom osiguranika u dijelu štete, smanjenjem visine štete, odnosno gubitkom prava na odštetu.

Radi sudjelovanja u provodenju preventivnih mjera zaštite od požara, u gašenju požara i spasavanju ljudi i imovine ugroženih požarom kao i radi obavljanja drugih djelatnosti utvrđenih planovima zaštite od požara osnivaju

- se profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva.

Profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva dužni su na području za koje su osnovani gasiti požar i sudjelovati u spašavanju ljudi i imovine bez obzira o čijoj se imovini radi i o izvršenom gašenju dostaviti izvještaj nadležnoj policijskoj upravi.

Profesionalne vatrogasne jedinice su jedinice kojima je osnovni zadatak gašenje požara i obavljanje drugih poslova u pogledu zaštite od požara. Većinu radnika u tim jedinicama čine profesionalni vatrogasci.

Profesionalne vatrogasne jedinice mogu se osnivati za određena područja (teritorijalne profesionalne vatrogasne jedinice) i u poduzećima (profesionalne vatrogasne jedinice u poduzećima).

Teritorijalne profesionalne vatrogasne jedinice mogu osnivati društveno-političke zajednice i mjesne zajednice.

Skupština društveno-političke zajednice odlukom osniva teritorijalnu profesionalnu vatrogasnu jedinicu kao organ odnosno dio organa društveno-političke zajednice.

Teritorijalna profesionalna vatrogasna jedinica koju osniva mjesna zajednica je stručna služba te zajednice.

Odlukom o osnivanju jedinica iz stavka 2. i 3. ovoga članka određuje se organizacija, zadaci, broj profesionalnih vatrogasaca, stručna sprema zaposlenih radnika, vrsta i količina tehničke opreme te sredstva za gašenje požara.

Profesionalne vatrogasne jedinice u poduzećima mogu osnivati ta poduzeća.

Ako na području općine nema dobrovoljnog vatrogasnog društva, općinska skupština dužna je osnovati teritorijalnu profesionalnu vatrogasnu jedinicu.

U naseljenim mjestima s više od 15.000 stanovnika općinska skupština dužna je osnovati teritorijalnu profesionalnu vatrogasnu jedinicu.

Poduzeća u kojima postoje povećane opasnosti od požara, a naročito ona koja koriste, proizvode ili uskladištavaju veće količine zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari dužna su osnovati profesionalnu vatrogasnu jedinicu u poduzeću i nabaviti potrebnu opremu i sredstva za gašenje požara.

Općinska skupština utvrdit će organizacije iz stavka 1. ovoga članka koje moraju imati profesionalnu vatrogasnu jedinicu.

U slučaju da poduzeća imaju objekte u kojima postoje povećane opasnosti od požara, u smislu stavka 1. ovoga članka, na području više općina, organizacije iz stavka 1. ovoga članka koje moraju imati profesionalnu vatrogasnu jedinicu kao i opseg zaštite na pojedinim objektima ovisno o svim okolnostima konkretnog slučaja, utvrđuje Ministarstvo.

Radne zadatke i poslove profesionalnog vatrogasca može obavljati samo osoba koja pored općih uvjeta za stupanje u radni odnos ispunjava i slijedeće uvjete:

1. da ima spremu stručnog radnika - vatrogasca,

2. da je psihički i fizički sposobna za vršenje poslova zaštite od požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom,

3. da nije kažnjena odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFRJ, za kaznena djela protiv društvene i privatne imovine, za kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i za kaznena djela protiv službene dužnosti, samoupravnih i javnih ovlaštenja.

Izuzetno, radne zadatke i poslove profesionalnog vatrogasca može obavljsti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera, pod uvjetom da u roku godine dana položi dopunski ispit za stručnog radnika-vatrogasca.

Na radna mjesta radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u profesionalnim vatrogasnim jedinicama i na radna mjesta radnika odgovornih za poslove zaštite od požara u organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima mogu se zaposliti osobe koje imaju najmanje završenu školu za stručnog radnika vatrogasca specijalistu ili školu srednjeg obrazovanja tehničkog smjera i položen stručni ispit za obavljanje poslova zaštite od požara.

Ministar će propisati program i način polaganja stručnog ispita za rukovodioce profesionalnih vatrogasnih jedinica i za radnike odgovorne za obavljanje poslova zaštite od požara u organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima.

Dobrovoljna vatrogasna društva kao društvene organizacije mogu osnivati radni ljudi i građani te organizacije i zajednice u svim sredinama u kojima postoji interes za aktivnosti iz oblasti zaštite od požara.

Dobrovoljno vatrogasno društvo mora imati u svom sastavu vatrogasnu jedinicu od najmanje 10 vatrogasaca

stručno osposobljenih za gašenje požara i odgovarajuću tehničku opremu i sredstva za gašenje požara.

U sastavu vatrogasne jedinice dobrovoljno vatrogasno društvo može imati i profesionalne vatrogasce.

Stručno obrazovanje članova dobrovoljnog vatrogasnog društva obavlja se po programu kojeg donosi Ministarstvo prosvjete i kulture u suglasnosti s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova, a po prethodno pribavljenom mišljenju Vatrogasnog saveza Hrvatske.

Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrše dužnost u društvu bez naknade.

Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva kad učestvuju u gašenju požara za vrijeme radnog vremena imaju pravo na naknadu osobnog dohotka od organizacija i zajednica, državnih i drugih organa u kojima su u radnom odnosu.

Dobrovoljna vatrogasna društva mogu utvrditi uvjete pod kojima će se iz sredstava društva njihovim članovima koji nisu u radnom odnosu priznati naknada za izgubljenu zaradu zbog učestvovanja u gašenju požara i spašavanju Ijudi i imovine ugroženih požarom.

Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva koji su osigurani po propisima o zdravstvenom i invalidskom osiguranju kao osobe u radnom odnosu ili po drugoj osnovi, a koji pri gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, pri odlasku na vježbu, na vježbi i na povratku s vježbe kao i za vrijeme stručnog osposobljavanja što ga organizira dobrovoljno vatrogasno društvo budu povrijeđeni ili se razbole, a ta bolest nastupi neposredno i isključivo kao posljedica vršenja navedenih dužnosti, imaju prava iz zdravstvenog i invalidskog osiguranja kao da su pretrpjeli nesreću na svom redovnom poslu.

Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva, koji nisu osigurani po propisima o zdravstvenom i invalidskom osiguranju, imaju pravo na zdravstveno i invalidsko osiguranje kao osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima ako, pod okolnostima navedenim u stavku 1. ovoga članka, budu povrijeđeni ili se razbole, a ta bolest nastupi neposredno i isključivo kao posljedica vršenja aktivnosti po osnovi koje su osigurani.

Osobe koje nisu osigurane u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na zdravstveno i invalidsko osiguranje kao osobe koje sudjeluju na akcijama spašavanja ili obrane od elementarnih nepogoda ili udesa u slučaju povrede ili bolesti prouzrokovane nesrećom koju pretrpe za vrijeme učestvovanja u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, u smislu članka 48. stavka 1. ovoga zakona.

Članovi obitelji osoba iz članka 39. ovoga zakona osigurani su za slučaj smrti tih osoba po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ako je smrt nastupila pod okolnostima navedenim iz stavka 1. toga članka.

Članovima obitelji smatraju se osobe iz članka 29. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Dobrovoljna vatrogasna društva na području općine mogu se udruživati u vatrogasni savez općine, a vatrogasni savez općina u Vatrogasni savez Hrvatske.

Vatrogasni savezi su stručne društvene organizacije u oblasti zaštite od požara.

Vatrogasni savezi:

1. objedinjavaju i koordiniraju aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih jedinica i pružaju im stručnu pomoć,

2. brinu se o stručnom osposobljavanju i tehničkom opremanju vatrogasnih jedinica,

3. daju inicijativu za razvijanje i populariziranje svih oblika zaštite od požara,

4. brinu se o unapređivanju organiziranja dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih jedinica,

5. razvijaju samozaštitu i tehničku kulturu u oblasti zaštite od požara,

6. vrše određene poslove kontrole provodenja propisanih i naređenih mjera zaštite od požara,

7. organiziraju propagandnu djelatnost ("Mjesec zaštite od požara", javne vježbe, natjecanja, smotre i slično).

U svrhu unapređivanja zaštite od požara vatrogasni savezi surađuju sa zainteresiranim organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima.

Profesionalne vatrogasne jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva, vatrogasni savezi i Centar za stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova Ministarstva provode stručne pripreme u oblasti zaštite od požara za djelovanje u ratnim uvjetima u skladu s propisima o općenarodnoj obrani.

Svaka osoba koja primijeti neposrednu opasnost od izbijanja požara ili primijeti požar dužna je da ukloni opasnost, odnosno da ugasi požar ako to može učiniti bez opasnosti za sebe ili drugu osobu. Ako ta osoba to ne može učiniti sama, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu jedinicu, policijsku upravu, centar za obavještavanje i uzbunjivanje ili drugi općinski organ.

Organizacije i zajednice, državni i drugi organi dužni su odmah obavijestiti policijsku upravu o svakom požaru koji nastane u organizaciji odnosno organu.

Neposrednim gašenjem požara na licu mjesta rukovodi rukovodilac vatrogasne jedinice koja je prva počela gasiti požar ukoliko se rukovodioci vatrogasnih jedinica koje učestvuju u gašenju požara drukčije ne dogovore ili ako općinskim planom zaštite od požara nije drukčije određeno.

Radi nesmetanog gašenja požara rukovodilac gašenja požara može :

1. zabraniti promet vozila i pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta požara,

2. narediti evakuiranje osoba i uklanjanje stvari iz susjednih objekata koji su ugroženi požarom,

3. narediti prekid dovođenja električne struje i plina.

4. narediti djelomično ili potpuno rušenje objekata pomoću kojih bi se požar mogao širiti, ako se širenje požara ne može na drugi način spriječiti,

5. ograničiti djelomično ili potpuno dovod vode drugim potrošačima u zoni gdje se pojavi požar ili u čitavom naseIju radi osiguranja potrebne količine vode za gašenje požara,

6. narediti korištenje vode iz obližnjih bunara, cisterni, rezervoara, kanala i slično koji pripadaju drugim organizacijama, građanskim pravnim osobama ili građanima,

7. poslužiti se tuđim prometnim sredstvima radi prevoženja osoba nastradalih u požaru najbližoj zdravstvenoj organizaciji ili radi prevoza osoba na mjesto požara,

8. poduzeti druge potrebne mjere radi sprečavanja širenja požara odnosno što bržeg gašenja.

Rukovodilac gašenja požara dužan je poduzeti potrebne mjere da se sačuvaju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti za utvrđivanje uzroka požara.

Ako rukovodilac vatrogasne jedinice koja je počela gasiti požar ocijeni da ga ta jedinica sama ne može ugasiti, zatražit će pomoć drugih vatrogasnih jedinica.

Rukovodilac policijske uprave može narediti svakoj vatrogasnoj jedinici na području općine da sudjeluje u gašenju požara na području općine s određenim brojem vatrogasaca i tehničkom opremom s kojom vatrogasna jedinica raspolaže.

Prilikom gašenja požara vatrogasci su dužni da nose propisanu zaštitnu opremu.

Zaštitnu opremu iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar.

U slučaju izbijanja većeg požara predsjednik općinske skupštine može:

1. zatražiti pomoć susjednih općina,

2. narediti mobilizaciju svih sposobnih osoba s područja općine starijih od 16 godina radi sudjelovanja u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom,

3. narediti da se stave na raspolaganje alat, prijevozna, tehnička i druga sredstva potrebna za gašenje požara i za spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

U gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, učestvuju štabovi i jedinice civilne zaštite.

Ministar ili osoba koju on za to ovlasti može narediti svakoj vatrogasnoj jedinici da sudjeluje u gašenju požara na teritoriju Republike Hrvatske.

Naknadu troškova vatrogasnim jedinicama iz stavka 1. ovoga članka koje su sudjelovale u gašenju požara snosi Republika.

Ako je za gašenje požara i spašavanje Ijudi i imovine ugroženih požarom potrebna pomoć vatrogasnih jedinica drugih socijalističkih republika ili autonomnih pokrajina, tu pomoć može tražiti predsjednik općinske skupštine.

Osobe u radnom odnosu koje prema članku 48. ovoga zakona sudjeluju u gašenju požara imaju pravo na naknadu osobnog dohotka za vrijeme odsustvovanja s rada.

Osobe koje samostalno vrše poljoprivrednu, zanatsku ili drugu djelatnost, a sudjeluju u gašenju požara prema članku 48. ovoga zakona, imaju pravo na naknadu umjesto osobnog dohotka čiju visinu određuje općinska skupština.

Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka snosi društveno-politička zajednica čiji je predsjednik naredio mobilizaciju radi sudjelovanja u gašenju požara.

Ako vatrogasne jedinice sudjeluju u gašenju požara i spašavanju Ijudi i imovine ugroženih požarom na području druge općine, imaju pravo na naknadu neophodnih troškova koje su imale pri sudjelovanju u gašenju požara (utrošena sredstva za gašenje požara, benzin i sl.).

Naknadu iz članka 52. ovoga zakona snosi društveno-politička zajednica čiji je organ tražio odnosno naredio da se pruži pomoć, a naknadu organizacijama i građanima za pretrpljenu štetu u slučajevima iz članka 45. stavka 2. točka 4. do 7. ovoga zakona, snosi društveno-politička zajednica na čijem je području gašen požar.

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara utvrđenih ovim zakonom i propisima donesenim na temeIju njega vrše inspektori za zaštitu od požara u Ministarstvu.

Policijska uprava vrši nadzor nad radom vatrogasnih jedinica u obavljanju poslova navedenih u članku 31. stavku 1. ovoga zakona, u održavanju i upotrebi tehničke opreme i sredstava za gašenje i dojavu požara te održavanje teoretske nastave i praktičnih vježbi.

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara u šumama vrše i šumarski inspektori koji u obavljanju ovih poslova imaju ovlaštenja inspektora za zaštitu od požara utvrđena ovim zakonom.

Odlukom općinske skupštine može se propisati da određene poslove kontrole provođenja propisanih i naređenih mjera zaštite od požara utvrdenih ovim zakonom i propisima donesenim na temelju njega vrše povremeno teritorijalne profesionalne vatrogasne jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasni savezi.

Ministarstvo je dužno svojim općim aktom utvrditi potreban broj inspektora za zaštitu od požara i brinuti da se utvrđena radna mjesta popune radnicima sa propisanom stručnom spremom.

Inspektori za zaštitu od požara samostalno obavljaju poslove i donose rješenja u okviru ovlaštenja i dužnosti određenih zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Inspektor za zaštitu od požara mora imati posebnu legitimaciju. Obrazac legitimacije propisuje ministar.

Za inspektora za zaštitu od požara u policijskoj upravi može biti zaposlena osoba koja ima najmanje školu za stručnog radnika vatrogasca - specijalistu ili srednju tehničku školu i položen stručni ispit.

Za inspektora za zaštitu od požara u Ministarstvu može biti zaposlena osoba koja ima tehnički fakultet ili višu školu vatrogasnog smjera i položen stručni ispit.

Ministar će propisati program i način polaganja stručnog ispita za inspektora za zaštitu od požara.

Prilikom vršenja nadzora inspektor za zaštitu od požara ima pravo da pregleda sve zatvorene prostorije i otvorene prostore, postrojenja i uređaje i da poduzima druge radnje potrebne za utvrđivanje kako se primjenjuju propisane i naređene mjere zaštite od požara.

Radi vršenja nadzora inspektor za zaštitu od požara može ući u stambene prostorije na traženje stanara ili na temelju rješenja Ministarstva.

Organizacije i zajednice, državni i drugi organi, radni ljudi i građani dužni su omogućiti vršenje inspekcijskih poslova i inspektorima za zaštitu od požara pružiti potrebne podatke i obavještenja.

Prilikom vršenja nadzora inspektor za zaštitu od požara utvrduje naročito:

1. da li organizacija i zajednica odnosno organ primjenjuje propisane mjere i normative zaštite od požara,

2. da li su provedene naređene mjere zaštite od požara,

3. da li u objektima, na uređajima i postrojenjima koji se pregledavaju postoje nedostaci koji bi mogli izazvati požar ili omogućiti njegovo širenje,

4. da li je osigurana mogućnost da osobe koje se nalaze u objektu mogu u slučaju požara brzo i nesmetano napustiti objekat,

5. da li je organizacija i zajednica odnosno organ donijela opći akt iz članka 26. ovoga zakona i da li se provode u njemu utvrđene mjere,

6. da li vatrogasci, rukovodioci vatrogasnih jedinica i radnici odgovorni za poslove zaštite od požara u organizaciji i zajednici odnosno organu imaju propisanu stručnu spremu za radno mjesto na kojem rade,

7. da li organizacija i zajednica odnosno organ ima odgovarajuću tehničku opremu i sredstva za gašenje i da li su ta oprema i sredstva u ispravnom stanju.

Ako u vršenju nadzora inspektor za zaštitu od požara utvrdi da se pri gradnji objekta ne provode mjere zaštite od požara predviđene u tehničkoj dokumentaciji, o tome će obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove građevinarstva.

Ako u vršenju nadzora inspektor za zaštitu od požara utvrdi da se u prometu nalazi oprema ili sredstva za gašenje požara za koje nisu doneseni jugoslavenski standardi ili nije pribavljen atest ovlaštene organizacije ili nije izdano odobrenje za stavljanje u promet (članak 22), rješenjem će se narediti da se ta oprema ili sredstva povuku iz prometa.

Žalba protiv rješenja inspektora za zaštitu od požara ne odgađa izvršenje rješenja, ako to u rješenju nije izričito navedeno.

O izvršenom pregledu i svojim nalazima inspektor za zaštitu od požara dužan je sastaviti zapisnik. Jedan primjerak zapisnika uručuje organizaciji i zajednici odnosno organu kod kojeg je pregled izvršen.

Ako inspektor za zaštitu od požara prilikom pregleda ustanovi nedostatke u provođenju propisanih mjera zaštite od požara dužan je o tome obavijestiti organe upravljanja i odgovorne osobe u organizaciji i zajednici, državnom i drugom organu i pozvati ih da se utvrđene nepravilnosti u određenom roku otklone.

Ako inspektor za zaštitu od požara u vršenju nadzora utvrdi povredu propisa koja predstavlja prekršaj ili utvrdi da nisu provedene naređene mjere zaštite od požara podnijet će protiv organizacije i zajednice i za to odgovorne osobe u njima te odgovorne osobe u državnom i drugom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kad postoje osnove sumnje da se radi o kaznenom djelu, podnijet će prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.

Inspektor za zaštitu od požara dužan je surađivati s drugim inspekcijama, organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima te njihovim organima upravljanja.

U vršenju nadzora inspektor za zaštitu od požara dužan je čuvati kao službenu tajnu podatke koji su na temelju zakona ili općim aktom određeni državnom, službenom ili poslovnom tajnom.

U svrhu sprečavanja nastajanja i širenja požara, omogućavanja spasavanja Ijudi i imovine ugroženih požarom i omogućavanja gašenja požara policijska uprava rješenjem će narediti organizacijama i zajednicama, državnim i drugim organima te građanima da poduzmu određene mjere zaštite, a naročito da:

1. dovedu u ispravno stanje postrojenja, instalacije i uredaje,

2. izvrše dogradnje, pregradnje, odnosno rekonstrukcije objekata ili pojedinih prostora u njima,

3. prestanu upotrebljavati objekte, postrojenja, instalacije ili druge uredaje ako se njihovim preuređenjem ne može otkloniti nedostatak koji može prouzrokovati požar,

4. očiste zatvorene i otvorene prostore od otpadaka koji nastaju u procesu rada,

5. uklone predmete iz prostorija ili prostora koji predstavljaju opasnot od nastanka požara ili eksplozije,

6. izvedu stabilne, polustabilne, mobilne odnosno druge odgovarajuće uređaje za javljanje i gašenje požara,

7. izvedu potrebne izlaze iz objekta radi mogućnosti brze evakuacije ljudi u slučaju požara,

8. onemoguće pristup vozilima koja pri radu mogu izbacivati iskre na mjesta gdje bi to predstavljalo opasnost od požara ili eksplozije,

9. dovedu u ispravno stanje vatrogasnu opremu i sredstva za gašenje požara ili da tu opremu i sredstva postave na određeno mjesto,

10. uklone odnosno izmijene one elemente na postrojenjima, instalacijama i uređajima koji pri upotrebi mogu prouzrokovati požar ili eksploziju,

11. uklone zapaljive tvari koje su ugrađene u konstruktivne elemente objekata ili kojima su obradene horizontalne ili vertikalne površine izlaza i izlaznih putova ako ti elementi predstavljaju opasnost za nastajanje ili brzo širenje požara,

12. onemoguće ubacivanje izvana predmeta koji bi mogli prouzrokovati požar u objektu ili otvorenom prostoru na koji je pristup ograničen,

13. nabave određenu količinu i vrstu tehničke opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara,

14. osiguraju vatrogasna dežurstva u objektima ili vanjskim prostorima.

Policijska uprava rješenjem će zabraniti na mjestima gdje to predstavlja opasnost od požara ili eksplozija:

1. da se u zatvorenim i otvorenim skladišnim prostorima drže sirovine, gotovi proizvodi ili drugi predmeti u količinama koje nisu dozvoljene,

2. upotrebu otvorene vatre (pušenje, zavarivanje, svjetiljke s otvorenim plamenom, otvorena ložišta, elektro-instalacije koje nisu u sigurnosnoj izvedbi).

Policijska uprava vodi propisane evidencije iz oblasti zaštite od požara.

Ministar će propisati koje će se evidencije voditi, način vođenja tih evidencija i način obavještavanja.

Ministarstvo u oblasti zaštite od požara:

1. prati i proučava stanje zaštite od požara i organizira šire akcije u cilju njezina unapređenja,

2. brine se o stručnom obrazovanju inspektora za zaštitu od požara,

3. vrši i druge poslove koji su mu zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona stavljeni u nadležnost.

U vršenju nadzora nad provođenjem mjera zaštite od požara organ nadležan za unutarnje poslove odnosno inspektor za zaštitu od požara može tražiti pomoć drugih organa ili organizacija i zajednica ako je potrebno vršiti određena mjerenja, analize ili druga vještačenja radi utvrđivanja opasnosti od požara i predlaganja mjera za njihovo otklanjanje.

Centar za stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova Ministarstva (u daljem tekstu: Centar):

1. provodi stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova,

2. prati , razvija i primjenjuje stručne i naučne metode u oblasti zaštite od požara,

3. obavlja stručno ispitivanje uzroka požara,

4. izdaje ateste propisane u članku 22. i 23. ovog zakona,

5. obavlja i druge poslove u vezi sa zaštitom od požara.

U dogovoru s nadležnim organima, u okviru svoje djelatnosti, Centar vrši i obrazovanje kadrova za poslove civilne zaštite i za druge potrebe iz oblasti općenarodne obrane, a prema programu tih organa.

Stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova Centar obavlja putem škola, tečajeva, seminara i drugih oblika nastave. Obrazovanje stručnih radnika vatrogasaca i stručnih radnika specijalista Centar obavlja po programu kojeg donosi Ministarstvo prosvjete i kulture.

Stručno obrazovanje članova dobrovoljnog vatrogasnog društva može vršiti i Centar po propisanom programu iz članka 37. stavka 4. ovog zakona.

Centar usmjerava, organizira i koordinira rad, škola, tečajeva i seminara, vodi potrebne evidencije, te obavlja administrativne i druge poslove u vezi sa stručnim obrazovanjem.

Centar ima svoj statut i pečat. Statut donosi zbor radnih ljudi radne zajednice Centra u suglasnosti s ministrom.

Statutom Centra, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na temalju zakona, utvrđuju se zadaci Centra, sastav, rad i zadaci savjeta i uređuju druga pitanja organizacije i rada Centra.

Poslove članka 72. ovog zakona koji se odnose na stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova mogu obavljati radnici Centra koji imaju visoku ili višu školsku spremu i položen stručni ispit po programu i postupku što ga propiše ministar.

Sredstva za djelatnost odgoja i stručnog obrazovanja Centra osiguravaju se u okviru Ministarstva prosvjete i kulture, a ostala sredstva u okviru Ministarstva.

U pogledu osnovice doprinosa iz dohotka obveznika koji ga plaćaju, oslobođenja i olakšice te obračuna i načina plaćanja, primjenjivat će se propisi o oporezivanju dohotka poduzeća. U pogledu osnovice doprinosa iz osobnih dohodaka obveznika koji ga plaćaju, oslobođenja, olakšice, obračuna, razreza i naplate doprinosa, primjenjivat će se propisi o porezima građana.

Zajednice osiguranja imovine i osoba uplaćuju najmanje 5% premija osiguranja od požara naplaćenih na području općine u budžet one općine na kojoj se nalazi osigurana imovina, za zaštitu od požara.

Sredstva iz članka 78. ovoga zakona u iznosu koji odgovara stopi od 4% koriste se za nabavu tehničke opreme i sredstava za gašenje požara, za izgradnju objekata za smještaj vatrogasnih jedinica i njihove opreme i za propagandnu aktivnost u oblasti zaštite od požara, a u iznosu koji odgovara stopi od 1% koriste se za izobrazbu vatrogasnih kadrova.

Sredstva za zaštitu od požara osiguravaju društveno-političke zajednice, mjesne zajednice i organizacije i zajednice.

Organizacije i zajednice, u skladu s planom zaštite od požara i svojim općim aktima o zaštiti od požara, osiguravaju sredstva za provođenje mjera zaštite od požara, sredstva za djelovanje i rad formiranih jedinica dobrovoljnih društava kao i sredstva za djelovanje i rad profesionalnih vatrogasnih jedinica u poduzećima.

Mjesne zajednice osiguravaju sredstva za zaštitu od požara i to:

1. za djelovanje i rad profesionalnih vatrogasnih jedinica koje same osnivaju,

2. za djelovanje i rad jedinica dobrovoljnih vatrogasnih društava, ako je ta obveza sadržana u planu zaštite od požara za područje mjesne zajednice,

3. za sudjelovanje u financiranju programom utvrđenih aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava koja djeluju na području mjesne zajednice.

Društveno-političke zajednice, u okviru prava i dužnosti utvrđenih ovim zakonom, osiguravaju sredstva za zaštitu od požara u budžetu.

Općina osigurava sredstva za zaštitu od požara i to

1. za djelovanje i rad teritorijalnih profesionalnih vatrogasnih jedinica,

2. za djelovanje i rad jedinica dobrovoljnih vatrogasnih društava, ako je ta obveza sadržana u planu zaštite od požara za područje općine,

3. za financiranje programom utvrđenih aktivnosti vatrogasnog saveza općine,

4. za obavljanje drugih poslova zaštite od požara utvrđenih ovim zakonom odnosno planom zaštite od požara za područje općine.

Republika osigurava sredstva za financiranje programom utvrđenih aktivnosti Vatrogasnog saveza Hrvatske.

Novčanom kaznom u iznosu od 20 do 200 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne učestvuje u gašenju požara i spasavanju ljudi i imovine ugroženih požarom (članak 4. stavak 2);

3. ako kod projektiranja i izgradnje objekata u kojima rade, stanuju ili borave osobe ne osigura uvjete koji će omogućiti da te osobe, u slučaju potrebe, mogu bzro i nesmetano izaći iz tih objekata (članak 13);

4. ako za finalnu obradu i u svrhu izolacije horizontalnih i vertikalnih površina izlaza i izlaznih putova u objektima ugrađuje građevinske materijale koji su zapaljivi i brzo sagorijevaju (članak 14);

5. ako ne osigura vatrogasno dežurstvo odnosno osmatračko-dojavnu služnu, odgovarajuću opremu i sredstva za gašenje požara (članak 15);

6. ako ne održava u ispravnom stanju postrojenja, uređaje, električne, plinske, ventilacijske i druge instalacije, dimovodne objekte i ložišta kao i druge uredaje koji mogu prouzrokovati nastajanje požara (članak 20);

7. ako stavi u promet uređaje, opremu i sredstva namijenjena za gašenje ili dojavu požara za koje nije pribavljen atest ovlaštene organizacije o njihovoj ispravnosti (članak 22. stavak 2);

8. ako bez odobrenja stavlja u promet uredaje, opremu i sredstva namijenjena za gašenje ili dojavu požara za koje je potrebno odobrenje (članak 22. stavak 3);

9. ako obavlja kontrolno ispitivanje ručnih i prijevoznih vatrogasnih aparata a nema odgovarajuću tehničku opremu i prostor i radnike stručno osposobljene za obavljanje tih poslova ili takve poslove obavlja bez odobrenja (članak 25. stavak l. i 3);

10. ako ne donese opći akt kojim utvrđuje mjere i poslove u vezi s provođenjem i unapređenjem zaštite od požara (članak 26);

11. ako ne upozna radnike s opasnostima od požara na radnom mjestu odnosno s mjerama, opremom i sredstvima za gašenje požara i odgovornošću zbog nepridržavanja propisanih ili naređenih mjera zaštite od požara (članak 29);

12. ako ne osnuje profesionalnu vatrogasnu jedinicu i ne nabavi potrebnu opremu i sredstva za gašenje požara (članak 35. stavak 1);

13. ako povjeri obavljanje radnih zadataka i poslova osobi koja nema propisanu stručnu spremu, dopunski ispit za stručnog radnika - vatrogasca odnosno stručni ispit za obavljanje poslova zaštite od požara (članak 36. stavak 1, 2. i 3);

14. ako ne obavijesti policijsku upravu o nastalom požaru (članak 44. stavak 2);

15. ako ne postupi po zahtjevu osobe koja rukovodi gašenjem požara (članak 45. stavak 2);

16. ako onemogućava inspektora zaštite od požara u obavljanju njegovih poslova ili odbije da mu pruži potrebne podatke ili obavještenja (članak 60. stavak 1);

17. ako ne provede mjere koje je rješenjem naredio inspektor odnosno policijska uprava (članak 62. i 68);

18. ako ne uplati najmanje 5% premije osiguranja od požara u budžet one općine na čijem se području nalazi osigurana imovina (članak 78).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5 do 50 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 5 do 100 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj pojedinac:

1. ako ne učestvuje u gašenju požara i spašavanju Ijudi i imovine ugroženih požarom (članak 4. stavak 2):

2. ako bez opravdanih razloga odbije prisustvovati teoretskoj ili praktičnoj stručnoj obuci (članak 29. stavak 2);

3. ako ne ugasi ili ne obavijesti o nastalom požaru (članak 44. stavak 1);

4. ako ne postupi po zahtjev osobe koja rukovodi gašenjem požara (članak 45. stavak 2);

5. ako prilikom gašenja požara ne nosi propisanu zaštitnu opremu (članak 47);

6. ako bez opravdanih razloga odbije učešće u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom ili ne stavi na raspolaganje vlastita sredstva (članak 48. stavak 1);

7. ako onemogućava inspektora zaštite od požara u obavljanju njegovih poslova ili odbije da mu pruži potrebne podatke ili obavještenja (članak 60. stavak 1);

8. ako ne provede mjere koje je rješenjem naredila policijska uprava (članak 68).

Ovlašćuje se ministar da propisima koje donosi na temelju ovlaštenja iz ovoga zakona može određivati prekršaje i za te prekršaje propisivati kazne.

Ministar je dužan donijeti propise za koje je po ovom zakonu ovlašten u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 59/90).

Bliže propise o uvjetima sigurnosti i zaštite od požara za objekte javne namjene, stambene i poslovne objekte, šume i usjeve te ostale objekte u kojima zbog tehnološkog procesa postoji povećana opasnost od požara donijet će mininistar u suglasnosti s ministrom u čiju nadležnost spada oblast za koju se donose propisi, ako zakonom nije drukčije određeno.

Plan iz članka 7. stavka 1. točke 1, članka 8. stavka 2. i propise iz članka 21. i 26. ovoga zakona organi i organizacie dužni su donijeti u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77).

Radnici koji se na dan stupanja na snagu Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77) zateknu na radnom mjestu profesionalnog vatrogasca, a nemaju spremu stručnog radnika - vatrogasca, mogu i dalje ostati na tom radnom mjestu pod uvjetom da steknu tu spremu u roku pet godina od dana stupanja na snagu toga zakona.

Radnici koji se na dan stupanja na snagu Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77) zateknu na rukovodećim radnim mjestima u profesionalnim vatrogasnim jedinicama i na radnim mjestima u organizacijama i zajednicama i organima na kojima se obavljaju poslovi zaštite od požara, a nemaju spremu stručnog radnika vatrogasca - specijalistu ili drugu školu srednjeg obrazovanja tenničkog smjera, mogu i dalje ostati na tom radnom mjestu pod uvjetom da završe tu školu i polože stručni ispit u roku tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77).

Izuzetno od odredbe članka 91. ovoga zakona mogu i dalje ostati na dosadašnjim radnim mjestima radnici koji nemaju odgovarajuću školsku spremu, pod uvjetom da su najmanje 15 godina radili na radnom mj'estu profesionalnog vatrogasca, na rukovodećem radnom mjestu u profesionalnim vatrogasnim jedinicama ili na radnom mjestu u organizacijama i zajednicama i organima na kojima se obavljaju poslovi zaštite od požara.

Centar za stručno-tehničko unapređenje protupožarne zaštite i izobrazbu vatrogasnih kadrova uskladit će svoj rad i organizaciju s odredbama Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77) u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Profesionalne vatrogasne jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasni savezi dužni su svoj rad i organizaciju uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77).

Sredstva za djelatnost obrazovanja i stručnog osposobljavanja vatrogasnih kadrova osiguravaju se u okviru Republičkog fonda odgoja i usmjerenog obrazovanja Hrvatske.

Sredstva za djelatnost Centra, utvrđena člankom 72. stavak 1. točka 2. do 5, osiguravaju se u okviru proračunskih sredstava Ministarstva unutarnjih poslova.

Samoupravne interesne zajednice za zaštitu od požara, osnovane prema odredbama Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine", br. 50/77) prestaju radom 31. prosinca 1990. godine.

Sredstva, prava i obveze samoupravnih interesnih zajednica iz stavka 1. ovoga članka preuzima općina.

Radnike općinskih samoupravnih interesnih zajednica za zaštitu od požara te radnike u stalnom radnom odnosu u vatrogasnim savezima zajednica općina mogu preuzeti i rasporediti općine na ćijem području je sjedište samoupravnih interesnih zajednica za zaštitu od požara, odnosno vatrogasnih saveza zajednice općina.

Radnici koji ne budu raspoređeni prema stavku 1. ovoga članka, imaju prava i obveze utvrđene odredbama članaka 381. do 383. Zakona o upravi.