ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 103. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 42/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora, na sjednici održanoj 15. veljače 1991, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj zaštiti.

Pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvaća Zakon o socijalnoj zaštiti ("Nlarodne novine", br. 28/83) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 3/84, 55/86 i 42/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 550-01/90-02/01

Zagreb, 15. veljače 1991.

ZAKON

o socijalnoj zaštiti (pročišćeni tekst)

Socijalna zaštita je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnika, radnih ljudi i građana kojima je, pored svih drugih društvenih mjera i regulativa za ostvarivanje ekonomske, socijalne i osobne sigurnosti ljudi, potrebna posebna pomoć društvene zajednice.

Za ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih prava i utvrđenih potreba i interesa društva u oblasti socijalne zaštite osniva se Republički fond socijalne zaštite (u daljem tekstu: Republički fond).

Radnici, radni ljudi i građani odgovorni su za vlastitu socijalnu sigurnost i socijalnu sigurnost osoba o kojima su dužni brinuti, a osobito o djeci i invalidnim i starijim osobama, za humaniziranje svojih životnih i radnih uvjeta, te za unapređivanje osobnih, obiteljskih i zdravstvenih uvjeta života i u tu svrhu razvijaju samozaštitne aktivnosti i oblike solidarnosti.

Djelatnost socijalne zaštite je od posebnog društvenog interesa.

Djelatnost socijalne zaštite obavljaju organizacije socijalne zaštite.

Određene poslove socijalne zaštite, pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, mogu obavljati poduzeća i građanske pravne osobe, te socijalni i drugi stručni radnici i građani samostalno osobnim radom (u daljem tekstu: drugi oblici organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite).

Rad organizacije socijalne zaštite i drugih oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite je javan.

Javnost se može isključiti u pojedinim postupcima kada je to zakonom propisano.

Organizacija socijalne zaštite može uz svoju osnovnu djelatnost, obavljati sporednu privrednu i neprivrednu djelatnost, ako je to dio programa brige i zaštite, te odgoja i osposobljavanja korisnika u posebnim uvjetima ili ako služi racionalnijem obavljanju osnovne djelatnosti.

U obavljanju djelatnosti organizacije socijalne zaštite i drugi oblici organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite surađuju s korisnicima socijalne zaštite i članovima njihovih obitelji, njihovim starateljima i hraniteljima, građanima, mjesnim zajednicama, društvenim organizacijama i udruženjima građana i organizacijama u oblasti zdravstva, društvene brige o djeci predškolskog uzrasta, odgoja i obrazovanja i drugim.

Smještajem osoba u drugu obitelj ili organizaciju socijalne zaštite ne prestaju prava i dužnosti roditelja, staratelja i srodnika prema toj osobi, utvrđena Zakonom o braku i porodičnim odnosima.

Smještajem osobe u drugu obitelj ili u organizaciju socijalne zaštite ne mijenja se prebivalište te osobe.

Prava iz socijalne zaštite ne mogu se prenositi na drugu osobu ni nasljeđivati, niti mogu biti predmetom izvršenja.

1. Korisnici socijalne zaštite

Korisnici socijalne zaštite su radnici, radni ljudi i građani utvrđeni ovim zakonom, kao što su:

- maloljetne osobe bez roditeljskog staranja,

- osobe koje žive u nepovoljnim obiteljskim prilikama,

- materijalno neosigurane osobe,

- invalidne i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju,

- osobe društveno neprihvatljivog ponašanja,

- duševno bolesne osobe i ovisnici o alkoholu i drugim sredstvima,

- osobe lišene slobode i njihove obitelji, kao i osobe otpuštene s institucionalnog tretmana i njihove obitelji,

- ostale osobe kojima je, zbog posebnih okolnosti, potrebna socijalna zaštita.

2. Oblici socijalne zaštite

Oblici socijalne zaštite su mjere i akcije koje se poduzimaju u cilju sprečavanja, uklanjanja i ublažavanja socijalno-zaštitnih potreba, te usluge i novčana i druga materijalna davanja, kao što su:

- osposobljavanje za rad i privređivanje,

- usluge socijalnog i drugog stručnog rada,

- smještaj u druge obitelji,

- smještaj u organizacije socijalne zaštite,

- novčane pomoći (stalne, privremene, jednokratne i druge),

- pomoć i njega u kući, te

- ostali oblici socijalne zaštite utvrđeni zakonom.

U okviru oblika socijalne zaštite iz članka 12. ovoga zakona utvrđuju se prava i to:

- pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje,

- pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada, pravo na stalnu novčanu pomoć,

- pravo na doplatak za pomoć i njegu,

- pravo samohranog nezaposlenog roditelja na novčanu pomoć za opremu djeteta,

- pravo samohrane nezaposlene majke na smještaj u organizaciji socijalne zaštite zajedno s djetetom.

Pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje

Pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje ima osoba koja taj oblik zaštite ne ostvaruje po drugoj osnovi, a ispunjava uvjete koje propiše ministar rada i socijalne skrbi.

Korisnicima socijalne zaštite koji su stekli pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje na osnovi stavka 1. ovoga članka osigurava se stručno osposobljavanje za samostalan život i rad odnosno prekvalifikacija ili dokvalifikacija radi osposobljavanja za rad na drugom odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom na teret sredstava socijalne zaštite.

Ako je radi zapošljavanja korisnika socijalne zaštite nakon osposobljavanja za rad i privređivanje potrebno adaptirati prostorije, strojeve, druge uređaje i sredstva za rad i omogućiti korisniku prilagođavanje na tehnologiju i uvjete rada, Republički fond sudjeluje u osiguravanju sredstava za te potrebe u visini utvrđenoj ugovorom sa zainteresiranim poduzećem, poduzećem za zapošljavanje invalida i drugim poslodavcima kojima se utvrđuje namjena, i način korištenja sredstava.

Korisnik koji se radi osposobljavanja za rad i privređivanje upućuje izvan mjesta prebivališta ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova smještaja i prehrane odnosno novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza.

Korisniku koji je stekao pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje prestaje to pravo:

- ako zbog nastalih promjena više ne ispunjava utvrđene uvjete na osnovi kojih mu je priznato pravo,

- ako svojom krivnjom ne stupi na osposobljavanje u roku utvrđenom rješenjem kojim mu je priznato pravo,

- ako samovoljno prekine započeto osposobljavanje.

Pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada

Pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada imaju svi radnici, radni ljudi i građani neovisno o materijalnim mogućnostima i korištenju drugih oblika socijalne zaštite.

Pod uslugom socijalnog i drugog stručnog rada prema ovom zakonu smatra se stručni rad koji obavljaju organizacije socijalne zaštite kojim se radnicima, radnim Ijudima i građanima osigurava zadovoljavanje raznih potreba i zaštita njihovih prava i interesa, a naročito savjetovanje u obiteljskim i bračnim problemima, organiziranje i osiguravanje određenih odgojnih sadržaja djeci i omladini, organiziranje rada s djecom društveno neprihvatljivog ponašanja, mjere i akcije na suzbijanju i sprečavanju ovisnosti o alkoholu i drugim sredstvima, skitnje i drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i zadovoljavanje drugih potreba u socijalnoj zaštiti radnika, radnih ljudi i građana putem njihovog organiziranja u mjesnoj zajednici i u organizacijama koje obavljaju privredne i društvene djelatnosti.

Pravo na stalnu novčanu pomoć

Pravo na stalnu novčanu pomoć ima korisnik socijalne zaštite :

- koji nama neophodnih sredstava za uzdržavanje i

- koji je potpuno nesposoban za privređivanje.

Smatra se da korisnik socijalne zaštite nema neophodno potrebnih sredstava za uzdržavanje, ako prihod ostvaren s osnove radnog odnosa i drugi prihod domaćinstva po jednom članu ne prelazi mjesečno iznos prihoda, u visini 30% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom polugodištu i ako osim kuće i okućnice u površini do 2.000 četvornih metara, domaćinstvo nema drugog zemljišta.

Kao prihod ostvaren s osnova radnog odnosa uzima se prosječni mjesečni iznos čistog osobnog dohotka, naknada i drugih primanja s osnova radnog odnosa ostvarenim u prethodnom polugodištu. Kao prihod od mirovinskog i invalidskog osiguranja uzima se prosječni mjesečni iznos mirovine isplaćen u prethodnom polugodištu.

Kao drugi prihod domaćinstva iz stavka 1. ovoga članka uzima se osnovica poreza iz prethodne godine.

Smatra se da nema redovnih prihoda po osnovi zakonskog uzdržavanja korisnik socijalne zaštite koji nije ostvario sredstva za uzdržavanje od osoba dužnih za njegovo uzdržavanje.

Kod utvrđivanja prihoda domaćinstva, prema ovom zakonu, ne uzimaju se u obzir prohodi ostvareni na ime novčane naknade za tjelesno oštećenje, doplatka za pomoć i njegu, doplatka za djecu, stipendija i kredita učenika i studenata te prihod ostvaren od okućnice.

Pod domaćinstvom korisnika socijalne zaštite prema ovom zakonu smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva, kao i članova vanbračne zajednice, ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom.

Potpuno nesposobnim za privređivanje prema ovom zakonu smatraju se osobe čija je nesposobnost utvrđena po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju kao i:

- žene starije od 60 godina odnosno muškarci stariji od 65 godina,

- djeca do navršene 15 godine života, a ako su na usmjerenom obrazovanju do završetka obrazovanja, a najdalje do navršene 19 godine života,

- osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju do osposobljavanja za rad i privređivanje i uključivanje u rad.

Smatra se potpuno nesposobnim za privređivanje i samohrana nezaposlena majka za vrijeme trudnoće i porođaja kao i samohrani nezaposleni roditelj do navršene jedne godine života djeteta, a najdulje do navršene tri godine života djeteta, ako je u interesu djeteta da mu se umjesto drugih oblika socijalne zaštite, osigura neposredna roditeljska briga i njega.

Visina stalne novčane pomoći utvrđuje se propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Stalna novčana pomoć korisnika socijalne zaštite bez ikakvog prihoda ne može iznositi manje od 30 posto od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom polugodištu.

Kada više korisnika socijalne zaštite, koji žive u zajedničkom domaćinstvu imaju pravo na stalnu novčanu pomoć, ta pomoć iznosi mjesečno najmanje:

- za dva člana domaćinstva 42% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom polugodištu,

- za tri člana domaćinstva 54% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom polugodištu,

- za četiri člana domaćinstva 66% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom polugodištu.

Stalna novčana pomoć dodjeljuje se u mjesečnom iznosu.

Korisniku socijalne zaštite koji ostvaruje prihode koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja prava na stalnu novčanu pomoć dodjeljuje se ta pomoć u visini razlike između mjesečnih prihoda po članu domaćinstva i iznosa stalne novčane pomoći koji bi mu bio dodijeljen da takvih prihoda nema.

Pravo na stalnu novčanu pomoć prestaje korisniku za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u neprekinutom trajanju dužem od 30 dana kao i nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ima socijalno ugrožena osoba:

- kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe jer sama ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima;

- koja to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi, a prihod po članu domaćinstva ne prelazi mjesečno iznos od 75% prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici za pretposljednje tromjesečje, odnosno ako osoba živi sama da joj prihod ne prelazi mjesečno iznos prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici za pretposljednje tromjesečje;

- kojoj se potreba stalne pomoći i njega druge osobe ne može osigurati organiziranim pružanjem usluga u okviru oblika socijalne zaštite pomoć i njega u kući.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu traje dok korisnik toga prava ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka teže i teško invalidna osoba ima pravo na doplatak za pomoć i njegu neovisno o prihodu domaćinstva.

Prijeka potreba korisnika socijalne zaštite za stalnom pomoći i njegom utvrđuje se po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Doplatak za pomoć i njegu pripada korisniku u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege od druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Visinu doplatka za pomoć i njegu u punom i smanjenom iznosu, te vrstu i stupanj invaliditeta u smislu članka 28. stavka 3. ovoga zakona propisuje ministar rada i socijalne skrbi.

Pravo na novčanu pomoć za opremu djeteta

Pravo na novčanu pomoć za opremu djeteta ima samohrani nezaposleni roditelj korisnik prava na stalnu novčanu pomoć, ako pravo na novčanu pomoć za opremu djeteta ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Visina novčane pomoći za opremu djeteta utvrđuje se propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Pravo samohrane nezaposlene majke na smještaj u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite.

Samohrana nezaposlena majka ima pravo na smještaj u dom za djecu i omladinu za vrijeme trudnoće i nakon porođaja za vrijeme do tri mjeseca života djeteta.

Uvjeti za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka, trajanje smještaja samohrane nezaposlene majke u domu za djecu i omladinu i prestanak prava utvrđuju se propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Samohrana nezaposlena majka dužna je za vrijeme boravka u domu obavljati poslove i izvršavati zadatke utvrđene programom doma.

Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka samohrana nezaposlena majka može se smjestiti u drugu obitelj.

Smještaj u drugu obitelj

Maloljetne osobe čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, kao i odrasle osobe nesposobne za samostalan život mogu se radi zadovoljavanja njihovih socijalno-zaštitnih i drugih potreba smjestiti u drugu obitelj pod uvjetima i na način propisan zakonom i propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Maloljetna se osoba može smjestiti u drugu obitelj uz pristanak roditelja, a ako je starija od 15 godina potreban je i njezin pristanak.

Odrasla osoba može se smjestiti u drugu obitelj samo uz njezin pristanak.

Za smještaj u drugu obitelj osobe pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja.

Član obitelji koji preuzme brigu o smještenoj osobi (u daljem tekstu: hranitelj) mora biti duševno i tjelesno zdrav i imati psihofizičke sposobnosti potrebne za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smještene osobe.

Osoba se ne može smjestiti u drugu obitelj:

- u kojoj je jedan od bračnih drugova lišen roditeljskih prava,

- u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi,

- u kojoj su neki članovi zajedničkog domaćinstva osobe društveno neprihvatljivog ponašanja;

- u kojoj bi zbog bolesti kojeg člana zajedničkog domaćinstva bilo ugroženo zdravlje smještene osobe.

Obitelj u koju se smještavaju osobe u socijalno-zaštitnoj potrebi mora imati povoljne stambene i druge uvjete koji omogućuju smještenoj osobi stanovanje, pravilnu ishranu, učenje, odmor i zadovoljavanje drugih potreba i interesa.

Hranitelj je dužan u izvršavanju svojih ugovornih obveza radi ostvarivanja svrhe smještaja postupiti po uputama centra za socijalni rad.

Hranitelj ima pravo na naknadu.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar rada i socijalne skrbi.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se osobnim dohotkom niti drugim prihodom koji podliježe plaćanju poreza.

O smještaju osobe u drugu obitelj kao i o prestanku smještaja odlučuje centar za socijalni rad u općini na čijem području ta osoba ima prebivalište.

Centar za socijalni rad koji odlučuje o smještaju osobe u drugu obitelj izvan područja na kojem djeluje vrši izbor obitelji u suradnji s centrom za socijalni rad općine na području koje je prebivalište obitelji u koju se smještava odnosna osoba.

Centar za socijalni rad koji je donio rješenje o smještaju osobe u drugu obitelj dužan je centru za socijalni rad na čijem području je smještena osoba dostaviti ugovor o smještaju i obavijestiti ga o prestanku smještaja i o poduzimanju drugih mjera.

Centar za socijalni rad koji je odlučio o smještaju maloljetne osobe u drugu obitelj dužan je brinuti se da se ostvare uvjeti za što brži povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili za njezino usvojenje i pružati stručnu pomoć hranitelju.

Centar za socijalni rad koji je odlučio o smještaju osobe u drugu obitelj na svom području obavlja nadzor nad radom te obitelji.

Centar za socijalni rad na čijem je području smještena osoba u drugu obitelj obavlja nadzor u suradnji s centrom za socijalni rad koji je odlučio o smještaju.

Centar za socijalni rad koji obavlja nadzor nad radom obitelji u kojoj je smještena osoba, dužan je pratiti rad obitelji; utvrditi uvjete i prilike pod kojima se ostvaruje smještaj i zadovoljavanje potreba smještene osobe, osobito da li se smještaj, čuvanje, njega, prehrana i zadovoljavanje drugih potreba smještene osobe ovisno o njezinoj dobi, zdravstvenom stanju i potrebama, ostvaruje u skladu s odredbama ovoga zakona i ugovora o smještaju.

Nadzor nad radom obitelji u kojoj je smještena osoba obavlja se održavanjem stalne veze sa smještenom osobom i s obitelji u koju je smještena putem sastanaka i obilazaka najmanje svakih šest mjeseci, pružanjem pomoći u vezi sa smještajem, čuvanjem, njegom, prehranom i zadovoljavanjem drugih potreba smještene osobe, osposobljavanjem članova obitelji za pružanje ugovorenih usluga i putem drugih pogodnih metoda, kao i predlaganjem i poduzimanjem odgovarajućih mjera.

Međusobni odnosi izmedu centra za socijalni rad i hranitelja uređuju se pismenim ugovorom o smještaju.

Smještaj osobe u drugu obitelj prestaje istekom ugovorenog vremena trajanja smještaja, otkazom ugovora o smještaju i sporazumom stranaka.

Otkaz ugovora o smještaju osobe u drugu obitelj daje se pismeno.

Centar za socijalni rad koji je odlučio o smještaju osobe u drugu obitelj donijet će rješenje o oduzimanju osobe od obitelji u koju je smještena, ako postoji neposredna opasnost od nastupa nepovoljnih posljedica za smještenu osobu ili su takve posljedice već nastupile.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalni rad na čijem je području osoba smještena u drugu obitelj donijet će rješenje o oduzimanju osobe od obitelji u koju je smještena, ali je o tome dužan bez odlaganja obavijestiti centar za socijalni rad koji je odlučio o smještaju.

Odredbe članka 36. do 45. ovoga zakona primjenjuju se i u slučaju povjeravanja maloljetnih osoba na čuvanje i odgoj, ako Zakonom o braku i porodičnim odnosima nije drugačije određeno.

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite kao oblik socijalne zaštite primjenjuje se kada je potrebno da se uslugama tih organizacija u cjelini ili pojedinačno zadovoljavaju socijalno-zaštitne i druge potrebe korisnika socijalne zaštite, a pod uvjetima koje propiše ministar rada i socijalne skrbi.

Odluku o smještaju korisnika socijalne zaštite u organizaciju socijalne zaštite djece i omladine donosi centar za socijalni rad na osnovi mišljenja stručnog tima, izvršne odluke suda ili organa starateljstva ili na osnovi nalaza i mišljenja stručne komisije.

Odluku o smještaju korisnika socijalne zaštite u organizaciju socijalne zaštite odraslih i starijih osoba za kojega u cijelosti ili u dijelu troškove smještaja snosi Republički fond donosi centar za socijalni rad.

Odluku o smještaju korisnika socijalne zaštite u zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu donosi centar za socijalni rad na osnovi nalaza i mišljenja odgovarajuće organizacije zdravstva odnosno liječničke komisije.

Korisnici - umirovljenici i druge odrasle i starije osobe koji sami ili zajedno s drugom osobom snose troškove smještaja - primaju se na zahtjev zainteresirane osobe.

Prijem korisnika socijalne zaštite i njihovo otpuštanje vrši se na način određen statutom organizacije socijalne zaštite.

Organizacija socijalne zaštite dužna je primiti korisnika socijalne zaštite kojega, radi zadovoljavanja socijalno-zaštitnih i drugih potreba, uputi centar za socijalni rad.

Izuzetno od odredbe članka 59. stavka 2. ovoga zakona organizacija socijalne zaštite može uskratiti prijem korisnika socijalne zaštite u slučaju popunjenosti kapaciteta, kao i u slučaju da s obzirom na svoju djelatnost, opremu i stručne radnike nije u mogućnosti pružiti odgovarajuće usluge korisniku.

Organizacija socijalne zaštite i centar za socijalni rad koji je donio odluku o smještaju korisnika socijalne zaštite dužni su međusobno surađivati i zajednički brinuti o korisniku i obavljati potrebne pripreme za otpust korisnika, koji može uslijediti nakon što su stvoreni uvjeti za njegovo adekvatno daljnje zbrinjavanje (povratak u vlastitu obitelj, usvojenje ili primjenu drugog odgovarajućeg oblika zaštite) odnosno za privređivanje i samostalni život.

Centar za socijalni rad je dužan, u svrhu utvrdivanja rezultata i ocjene svrsishodnosti smještaja korisnika socijalne zaštite u organizaciju socijalne zaštite najmanje jednom godišnje obići korisnika.

Korisnici socijalne zaštite imaju pravo i dužnost da prema svojim sposobnostima i mogućnostima doprinose ostvarivanju svrhe zbog koje su smješteni u organizaciju socijalne zaštite.

Korisnici socijalne zaštite su dužni pridržavati se pravila ponašanja u organizaciji socijalne zaštite u koju su smješteni.

Korisnik socijalne zaštite koji sudjeluje u obavljanju rada u sporednoj privrednoj ili neprivrednoj djelatnosti organiziranoj u organizaciji socijalne zaštite, ima pravo na dio dohotka ostvare njegovim radom i doprinosom u ostvarivanju dohotka.

Udio korisnika socijalne zaštite u dohotku organizacije socijalne zaštite prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje se općim aktom.

Ako je daljnji boravak korisnika socijalne zaštite smještenog u organizaciju socijalne zaštite odraslih i starijih osoba postao nemoguć zbog promjena u psihofizičkim osobinama korisnika i nepostojanja uvjeta za odgovarajući tretman kao i u slučaju kada mu je zbog povrede dužnosti izrečena mjera prestanka boravka, organizacija socijalne zaštite u kojoj je smješten dužna je najmanje tri mjeseca prije otpuštanja korisnika obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njegovom smještaju u tu organizaciju, radi smještaja u drugu organizaciju socijalne zaštite ili radi primjene drugog oblika zaštite.

Boravak korisnika socijalne zaštite iz članka 50. stavka 3. ovoga zakona u organizaciji socijalne zaštite odraslih i starijih osoba prestaje:

- istekom vremena utvrđenog ugovorom,

- otkazom ugovora,

- sporazumom stranaka.

Za slučaj prestanka boravka korisnika socijalne zaštite prema stavku 1. ovoga članka, organizacija socijalne zaštite dužna je o tome obavijestiti centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta korisnika i srodnike korisnika ili osobe koje su se obvezale plaćati za korisnika.

Ostvarivanje drugih oblilra socijalne zaštite

Privremena, jednokratna i druga novčana pomoć su novčana davanja korisniku socijalne zaštite radi zadovoljavanja njegovih socijalno-zaštitnih potreba za kraće razdoblje odnosno trenutnih ili drugih specifičnih potreba korisnika.

Privremena, jednokratna i druge novčane pomoći, pomoć i njega u kući i ostali oblici socijalne zaštite ostvaruju se pod uvjetima i na način utvrđen propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Pomoć i njega u kući je organizirano pružanje raznih usluga u kućanstvu odraslim i starijim osobama za koje je to najsvrsishodniji oblik društvene brige i zaštite putem organizirane prehrane, obavljanjem kućanskih poslova, održavanjem osobne higijene i zadovoljavanjem drugih svakodnevnih potreba korisnika socijalne zaštite.

3. Socijalna sigurnost staračkih poljoprivrednih domaćinstava

Staračka poljoprivredna domaćinstva koja zbog nesposobnosti za privređivanje svojih članova ne mogu obavljati poljoprivrednu djelatnost i ako ne ostvaruju socijalnu sigurnost po drugoj osnovi, mogu, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvariti pravo na stalnu novčanu pomoć i druge oblike socijelne zaštite.

Staračkim poljoprivrednim domaćinstvom, prema ovom zakonu, smatra se domaćinstvo kojemu je poljoprivreda jedino ili glavno zanimanje i osnovni izvor prihoda.

Članovi staračkog poljoprivrednog domaćinstva mogu, u svrhu ostvarivanja socijalne sigurnosti prenijeti svoje zemljište i drugu imovinu u društveno vlasništvo u korist poljoprivrednih i drugih organizacija udruženog rada te drugih organizacija i zajednica.

Zemljište i druga imovina staračkog poljoprivrednog domaćinstva prenosi se u društveno vlasništvo ugovorom.

Ugovorom iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se međusobna prava i obveze staračkog poljoprivrednog domaćinstva i društvene pravne osobe koja preuzima zemljište i drugu imovinu.

Na osnovi prijenosa zemljišta i druge imovine u društveno vlasništvo staračko poljoprivredno domaćinstvo stječe pravo na posebnu novčanu naknadu, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava.

Posebna novčana naknada određuje se ovisno o prometnoj vrijednosti zemljišta i druge imovine prenesene u društveno vlasništvo, na način određen ugovorom iz stavka 2. ovoga članka.

Obveznik isplate posebne novčane naknade i plaćanja doprinosa za osiguranje zdravstvene zaštite članova staračkog poljoprivrednog domaćinstva je društvena pravna osoba koja je subjekt ugovora o prijenosu zemljišta i druge imovine u društveno vlasništvo.

Ugovorom iz stavka 2. članka 62. ovoga zakona može se ugovoriti isplata posebne novčane naknade preko centra za socijalni rad pod uvjetom da se centru, u skladu s ugovorom o prijenosu zemljišta i druge imovine u društveno vlasništvo, osiguraju sredstva za te isplate.

Prijenos prava vlasništva i predaja posjeda zemljišta prema članku 62. ovoga zakona izvršit će se odmah po zaključivanju ugovora.

Ako društvena pravna osoba iz stavka 1. članka 62. ovoga zakona ne preuzme ponuđeno zemljište staračkog poljoprivrednog domaćinstva, dužna ga je, u svrhu ostvarivanja prava staračkog poljoprivrednog domaćinstva na stalnu novčanu pomoć i druge oblike socijalne zaštite, preuzeti općina na području koje se nalazi to zemljište.

Ugovorom o prijenosu zemljišta, prema stavku 1. ovoga članka, općina može preuzeti obvezu plaćanja posebne novčane naknade i drugih davanja u korist staračkog poIjoprivrednog domaćinstva koje joj je zemljište predalo.

Za obveze društvene pravne osobe iz ugovora o prijenosu zemljišta i druge imovine staračkog poljoprivrednog domaćinstva u društveno vlasništvo jamči općina na području koje se nalazi sjedište društvene pravne osobe.

Članovi staračkog poljoprivrednog domaćinstva imaju pravo na stalnu novčanu pomoć pod uvjetom:

- da osim kuće i okućnice, u površini utvrđenoj u članku 20. ovoga zakona, nemaju drugog zemljišta.

- da su članovi domaćinstva nesposobni za privređivanje,

- da nemaju neophodno potrebna sredstva za uzdržavanje.

Nesposobnost za privređivanje članova staračkih poljoprivrednih domaćinstava i nepostojanje neophodno potrebnih sredstava za uzdržavanje, kao uvjeta za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć te visina stalne novčane pomoći utvrđuju se prema odredbama članka 20. do 27. ovoga zakona.

U redovne prihode staračkog poljoprivrednog domaćinstva, osim prihoda utvrđenih u stavku 2. članka 22. ovoga zakona, ne uzima se u obzir i posebna novčana naknada do iznosa 30% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka radnika u Republici u prethodnom tromjesečju.

Ako zbog bolesti članova staračkog poljoprivrednog domaćinstva ili zbog drugih uzroka, nastane potreba za primjenom jednog od oblika socijalne zaštite, tim se članovima neovisno o tome koja prava ostvaruje to domaćinstvo po ovom zakonu osigurava odgovarajući oblik socijalne zaštite.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka staračko poljoprivredno domaćinstvo dužno je, pod uvjetima i u visini koju propiše ministar rada i socijalne skrbi, sudjelovati u snašanju dijela troškova primijenjenog oblika socijalne zaštite sredstvima posebne novčane naknade koju ostvaruje prema članku 62. ovoga zakona i drugim prihodima.

4. Socijalna zaštita osoba kojima je, zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita

Centar za socijalni rad općine na čijem se području zateknu osobe u socijalno-zaštitroj potrebi zbog posebnih razloga kao što su elementarne nepogode i sl. pruža tim osobama pomoć da bi se uklonila neposredna opasnost za njihov život ili zdravlje.

Centar za socijalni rad pruža pomoć maloljetnicima koji se zateknu izvan mjesta svoga prebivališta, bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba, kao i drugim osobama koje se nisu u stanju brinuti o sebi.

5. Socijalna zaštita osoba nepoznatog prebivališta

Osoba nepoznatog prebivališta ostvaruje socijalnu zaštitu putem centra za socijalni rad osnovanom za područje općine na kojem se zatekla pod uvjetima i na način utvrđen propisom ministra rada i socijalne skrbi.

6. Postupak za ostvarivanje socijalne zaštite

O zahtjevima za ostvarivanje socijalne zaštite na osnovi ovoga zakona rješava u prvom stupnju centar za socijalni rad.

U postupku za ostvarivanje socijalne zaštite centar za socijalni rad primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

U postupku iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalni rad primjenjuje metode socijalnog i drugog stručnog rada.

Postupak za ostvarivanje socijalne zaštite pokreće se na zahtjev osobe u socijalno-zaštitnoj potrebi, odnosno na zahtjev njezinog bračnog druga, roditelja, staratelja ili hranitelja.

Centar za socijalni rad pokrenut će postupak po službenoj dužnosti na vlastitu inicijativu ili povodom obavijesti građana, ovlaštenih organa, organizacija i zajednica.

Za odlučivanje o ostvarivanju socijalne zaštite mjesno je nadležan centar za socijalni rad općine na području koje korisnik socijalne zaštite ima prebivalište.

Ukoliko korisnik socijalne zaštite nema prebivališe u Jugoslaviji, mjesna nadležnost se određuje po boravištu korisnika, a ako ni toga nema po posljednjem prebivalištu odnosno boravištu korisnika socijalne zaštite u Jugoslaviji.

Ako se mjesna nadležnost ne može odrediti po stavku 1. i 2. ovoga članka, postupak za ostvarivanje socijalne zaštite provodi centar za socijalni rad određen u članku 73. ovoga zakona.

Mjesna nadležnost za maloljetnu osobu određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu roditelja.

Za maloljetnu osobu čiji roditelji ne žive zajedno mjesna se nadležnost određuje prema prebivalištu odnosno boravištu onoga roditelja, kod kojega maloljetna osoba živi odnosno kojem je povjerena na čuvanje i odgoj.

Ako ni jedan od roditelja maloljetne osobe nije poznat ili ako nije poznato njihovo prebivalište odnosno boraviše postupak za ostvarivanje socijalne zaštite provodi centar za socijalni rad određen u članku 73. ovoga zakona.

Ako se izmijene okolnosti na osnovi kojih je po ovom zakonu bila određena mjesna nadležnost centra za socijalni rad, postupak, s obzirom na izmijenjene okolnosti, nastavlja nadležni centar.

Mjesna se nadležnost po ovom zakonu ne mijenja za vrijeme boravka odrasle osobe ili maloljetne osobe bez roditeljskog staranja u organizaciji socijalne zaštite ili u drugoj obitelji, dok je na profesionalnoj rehabilitaciji izvan mjesta prebivališta ili iz sličnih razloga.

Ako nastane spor o mjesnoj nadležnosti, centar za socijalni rad koji je započeo postupak dužan je obaviti radnje u postupku koje ne trpe odlaganje.

O sukobu mjesne nadležnosti između centara za socijalni rad odlučuje Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Kada je u vezi s ostvarivanjem prava i drugih oblika socijalne zaštite djece i omladine ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju i drugih osoba, potrebno utvrditi postojanje, uzrok, vrstu i stupanj ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju, odnosno postojanje sposobnosti za osposobljavanje za rad i privređivanje, način i trajanje toga osposobljavanja, nesposobnosti za privređivanje, prijeku potrebu pomoći i njege te druge potrebe, nalaz i mišljenje o tim činjenicama daje stručna komisija.

Stručnu komisiju iz stavka 1. ovoga članka, kao organ vještačenja u prvostepenom postupku, osniva organ koga ovlasti skupština općine, a stručnu komisiju koja daje nalaz i mišljenje u drugostepenom postupku osniva ministar rada i socijalne skrbi.

Potanje propise o sastavu i radu stručnih komisija iz stavka 2. ovoga članka, o sadržaju medicinske i druge dokumentacije, o sadržaju nalaza i mišljenja, o potrebnim obrascima za postupanje stručnih komisija i o vrsti i stupnju ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju djece i omladine donijet će ministar rada i socijalne skrbi.

Postupak za ostvarivanje socijalne zaštite je hitan.

Centar za socijalni rad dužan je donijeti rješenje o zahtjevu najkasnije u roku 15 dana, ako nije potrebno provoditi posebni ispitni postupak, a u protivnom najkasnije u roku 30 dana po primitku zahtjeva odnosno od pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

O žalbi protiv rješenja centra za socijalni rad u vezi s ostvarivanjem socijalne zaštite rješava Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Protiv konačnog rješenja o ostvarivanju prava na socijalnu zaštitu može se voditi upravni spor.

Pravo na socijalnu zaštitu pripada korisniku socijalne zaštite od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Pravo na socijalnu zaštitu traje dok postoje uvjeti za korištenje tim pravom.

Korisnik socijalne zaštite dužan je u roku 15 dana prijaviti centru za socijalni rad svaku promjenu koja utječe na postojanje ili promjenu priznatog prava i drugog oblika socijalne zaštite.

Korisnik, koji ne podnese prijavu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili podnese netočnu prijavu, dužan je nadoknaditi nastalu štetu.

Centar za socijalni rad provodi izvršenje rješenja o priznavanju prava i drugih oblika socijalne zaštite.

Troškove postupka u vezi s ostvarivanjem socijalne zaštite snosi Republički fond.

Za podneske, isprave, radnje i rješenja u postupku za ostvarivanje socijalne zaštite ne plaća se taksa.

7. Postupak u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja

Centar za socijalni rad rješava u prvom stupnju u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlašenja utvrđenih zakonom ili odlukom skupštine općine donesene na osnovi zakona.

U okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja centar za socijalni rad donosi pojedinačne upravne akte, primjenjuje upravne mjere i obavlja upravne radnje.

U postupku za rješavanje u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja centar za socijalni rad primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku i odredbe ovoga zakona ako drugim zakonima nije drugačije propisano.

Postupak za rješavanje u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja pokreće se na način određen posebnim propisima.

Mjesna nadležnost centra za socijalni rad za rješavanje u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja utvrđuje se po Zakonu o općem upravnom postupku, ako drugim zakonima nije drugačije propisano.

Za rješavanje žalbi protiv rješenja koje centar za socijalni rad donese u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja, nadležno je Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Žalba odlaže izvršenje prvostepenog rješenja, ako zakonom nije drugačije propisano.

Protiv konačnog rješenja, donesenog u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja, može se voditi upravni spor.

Centar za socijalni rad provodi izvršenje rješenja donesenih u okviru ovlaštenja organa starateljstva.

1. Potrebe u oblasti soajalne zaštite i njihovo financiranje

Potrebe i interesi društva u oblasti socijalne zaštite su socijalno-zaštitne i druge socijalne potrebe socijalno ugroženog stanovništva i drugih osoba koji socijalnu sigurnost ne ostvaruju iz vlastitih sredstava, kao što su:

- potrebe zaštite životnog standarda i druge socijalne potrebe maloljetnika bez roditeljskog staranja i koji žive u nepovoljnim obiteljskim prilikama, maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja, invalidnih i drugih osoba ometenih u psihičkom i fizičkom razvoju i osoba nesposobnih za rad i privređivanje koje nemaju neophodno potrebna sredstva za uzdržavanje (potrebe materijalnog zbrinjavanja do razine socijalnog minimuma, potrebe organiziranog stanovanja i prehrane, te pomoći i njege, potrebe odgoja i osposobljavanja za rad i privređivanje i druge potrebe radi otklanjanja nepovoljnih socijalnih, materijalnih i obiteljskih uvjeta života),

- potrebe u vezi s organiziranim sprečavanjem nastajanja socijalnih problema, otkrivanjem uzroka socijalno-zaštitnih potreba i otklanjanjem i ublažavanjem stanja socijalno-zaštitnih potreba i socijalne ugroženosti, te

- druge potrebe utvrđene zakonom

Potrebe i interesi društva u oblasti socijalne zaštite jesu i:

- osiguranje izvršenja odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima (pojačana briga i nadzor, pojačana briga i nadzor uz boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike i upućivanje u odgojnu ustanovu);

- osiguranje izvršenja mjera prema maloljetnicima (djeci) za koje je ovlašten organ starateljstva;

- osiguranje izvršavanja poslova i zadataka centra za socijalni rad utvrđenih u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja;

- sudjelovanje u izgradnji, adaptaciji i opremanju objekata organizacija socijalne zaštite u kojima se izvršavaju odgojne mjere upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike i upućivanje u odgojnu ustanovu.

Oblike, opseg, kvalitetu i način zadovoljavanja potreba i interesa i ostvarivanje prava u oblasti socijalne zaštite određenih zakonom utvrđuje propisom ministar rada i socijalne skrbi.

Sredstva za ostvarivanje prava, potreba i interesa u oblasti socijalne zaštite utvrđenih zakonom osiguravaju se i doznačuju Republičkom fondu iz proračuna Republike.

2. Stjecanje dohotka organizacije socijalne zaštite slobodnom razmjenom rada

Radnici u organizaciji socijalne zaštite stječu dohodak u okviru Republičkog fonda u skladu s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim propisom ministra rada i socijalne skrbi, te prodajom usluga neposrednim korisnicima čije potrebe u socijalnoj zaštiti zadovoljavaju, prodajom proizvoda i po drugim osnovama u skladu sa zakonom.

Cijenu usluga kao naknadu za pojedinačne usluge socijalne zaštite ili za ostvarivanje ugovornog programa socijalne zaštite u cjelini utvrđuje Republički fond.

Aktom Republičkog fonda utvrđuje se program zadovoljavanja pojedinih potreba u socijalnoj zaštiti, način zadovoljavanja tih potreba i subjekti koji će ih pružanjem usluga i na drugi način zadovoljavati.

Akt iz stavka 1. ovoga članka donosi se do 30. studenoga godine koja prethodi godini za koju se akt donosi.

Na osnovi akta iz članka 99. ovoga zakona zaključuje se ugovor između organizacija socijalne zaštite i Republičkog fonda najkasnije do 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se ugovor zaključuje.

Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se: međusobna prava, obveze i odgovornosti u odnosu na zadovoljavanje socijalno-zaštitnih i drugih potreba korisnika sccijalne zaštite, vrsta, opseg i kvalitet usluga, te broj usluga odnosno program socijalne zaštite i način izvršenja; cijena usluga; način i rokovi za obračunavanje i plaćanje cijene usluga; odgovornost za nepridržavanje preuzetih obveza u pogledu pružanja usluga; radno vrijeme pojedinih radnih jedinica organizacija socijalne zaštite i druge specifičnosti ovisno o kategoriji korisnika socijalne zaštite i njihovim potrebama; način rješavanja sporova, te druga pitanja značajna za izvršenje ugovora.

Kada u izvanrednim stanjima organizacija socijalne zaštite u društvenom interesu obavi određenu akciju socijalne zaštite odnosno pruži određene usluge koje nisu dogovorene ili predviđene programima socijalne zaštite, troškove organizacije socijalne zaštite, ovisno o vrsti potreba, snosi Republički fond odnosno društveno-politička zajednica.

Kada organ društveno-političke zajednice naredi organizaciji socijalne zaštite da osim usluga utvrđenih dogovorenim programom obavi određeni zadatak odnosno posao iz njezine djelatnosti dužan je osigurati sredstva odnosno odrediti način na koji će se nadoknaditi troškovi te organizacije.

Sredstva za zajedničke potrebe iz djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, mirovinskog i invalidskog osiguranja, zapošljavanja, društvene brige o djeci predškolske dobi i drugih djelatnosti koje se zadovoljavaju u organizacijama socijalne zaštite osiguravaju se u okviru tih djelatnosti.

Cijena usluga, kojom organizacija socijalne zaštite zadovoljava zajedničke potrebe korisnika iz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se u okviru jedinstvene cijene usluga te organizacije na način propisan za utvrđivanje cijena usluga u tim djelatnostima.

Sredstva za zajedničke socijalno-zaštitne potrebe koje se zadovoljavaju u djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, društvene brige o djeci predškolske dobi i drugim djelatnostima osiguravaju se u okviru Republičkog fonda.

Cijenu usluga iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Republički fond.

Kada je obveznik plaćanja cijene usluga organizacija socijalne zaštite korisnik ili druga fizička ili pravna osoba koja se obvezala plaćati cijenu usluga za korisnika, odnosi između obveznika plaćanja cijene usluge, kao naručioca usluga i organizacije socijalne zaštite kao davaoca usluga, uređuju se ugovorom.

Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se osobito: korisnik, vrsta, opseg i kvalitet usluga, cijena usluge, način obračunavanja cijene usluge za slučaj privremene odsutnosti korisnika, te način i vrijeme plaćanja cijene usluga.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi putem Republičkog fonda

- ostvaruje politiku razvoja i unapređivanja socijalne zaštite koju utvrđuje Sabor;

- utvrđuje program i način zadovoljavanja potreba u socijalnoj zaštiti;

- raspoređuje sredstva za osiguravanje ostvarivanja prava, potreba i interesa u oblasti socijalne zaštite;

- utvrđuje cijene usluga socijalne zaštie;

- utvrđuje standarde i normative usluga socijalne zaštite;

- utvrđuje jedinstvenu nomenklaturu i klasifikaciju usluga socijalne zaštite;

- uređuje druga pitanja i obavlja druge poslove iz djelokruga Republičkog fonda.

Republičkim fondom rukovodi direktor kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra rada i socijalne skrbi.

Djelokrug, ovlaštenja i odgovornosti direktora Republičkog fonda utvrđuju se propisom ministra rada i socijalne skrbi.

Republički fond je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i propisom ministra rada i socijalne skrbi kojim se uređuje naročito organizacija Republičkog fonda, prava, obveze i odgovornosti direktora fonda, način obavljanja administrativno-stručnih, pravnih, analitičko-planskih i drugih poslova u vezi s upravljanjem i korištenjem sredstava fonda i druga pitanja od značaja za rad Republičkog fonda.

Radi obavljanja stručno-administrativnih, pravnih analitičko-planskih i njima sličnih poslova, Republički fond osniva stručnu službu.

Republički fond u organizacijama socijalne zaštite kontrolira: ispravnost podataka koje organizacije socijalne zaštite dostavljaju Republičkom fondu i vode u svojim knjigovodstvenim i drugim evidencijama od značaja za međusobne odnose Republičkog fonda i organizacije socijalne zaštite, zakonitost i pravilnost ostvarivanja i korištenja sredstava koja Republički fond plaća organizacijama socijalne zaštite za izvršenje programa socijalne zaštite.

U skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka Republički fond kontrolira poslovanje osoba koje samostalno osobnim radom obavljaju djelatnosti socijalne zaštite kao i drugih oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite, kada sredstva ostvaruju u okviru Republičkog fonda.

Poslove kontrole iz stavka 1. i 2. ovoga članka za Republički fond obavljaju radnici Republičkog fonda i druge osobe na osnovi pismenog ovlašenja direktora Republičkog fonda.

Izvještaj o svom radu, o provođenju zadovoljavanja potreba u oblasti socialne zaštite i ostvarivanju prava korisnika socijalne zaštite o sredstvima i rashodima Fonda za teritorij Republike i područja društveno-političkih zajednica, Republički fond podnosi Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Nadzor nad radom i poslovanjem Republičkog fonda kao i nadzor nad zakonitošću njegova rada obavlja Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

1. Organizacije socijalne zaštite

Organizacija socijalne zaštite osniva se radi pružanja usluga radnicima, radnim Ijudima i građanima kojima se u cijelosti ili pojedinačno zadovoljavaju potrebe u socijalnoj zaštiti i druge potrebe korisnika, kao što su određene životne, odgojno-obrazovne, zdravstvene, kulturne, rekreacijske i druge potrebe.

Organizacije socijalne zaštite osnivaju se u skladu s Programom razvoja socijalne zaštite koji na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi donosi Sabor Republike Hrvatske.

Organizacija socijalne zaštite može se osnovati ako su osim općih uvjeta propisanih za osnivanje radne organizacije ispunjeni i ovi uvjeti:

- da postoji trajnija potreba za obavljanje određene djelatnosti socijalne zaštite,

- da su utvrđeni osnovni zadaci, dugoročni ciljevi i plan i program rada na socijalnoj zaštiti u skladu s dugoročnim planovima razvoja zajednice i dugoročnim planovima razvoja društveno-političke zajednice, kao cjeline;

- da je osiguran odgovarajući prostor i oprema za nesmetan rad koji organizacija socijalne zaštite, prema odluci o osnivanju, treba obavljati;

- da su osigurani potrebni stručni i drugi radnici, ovisno o broju i sastavu korisnika usluga, kao i o vrsti i opsegu usluga, u svrhu nesmetanog rada organizacije socijalne zaštite, a radi ostvarivanja ciljeva zbog kojih se osniva organizacija socijalne zaštite,

- da se osigurava racionalno korištenje društvenih sredstava.

Ministar rada i socijalne skrbi propisat će uvjete u pogledu prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika.

Na osnivanje organizacije socijalne zaštite koja osim djelatnosti socijalne zaštite obavlja i druge društvene djelatnosti primjenjuju se i uvjeti i normativi propisani za osnivanje organizacija u tim djelatnostima.

Osnivač organizacije socijalne zaštite dužan je pribaviti suglasnost o opravdanosti osnivanja organizacije socijalne zaštite i mišljenje o stručnoj opravdanosti investicija od Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Odredbe članka 114. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju izgradnje novog dijela organizacije socijalne zaštite ili proširenja njezine djelatnosti, kao i u slučaju promjene djelatnosti.

Organizacija socijalne zaštite može započeti s radom kada Ministarstvo rada i socijalne skrbi na osnovi nalaza posebne komisije koju u tu svrhu osniva, rješenjem, utvrdi da je udovoljeno propisanim uvjetima u pogledu prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika.

Ministar rada i socijalne skrbi dužan je u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Organizacija socijalne zaštite može biti ukinuta:

- ako više ne postoji društvena potreba za obavljanje djelatnosti za koju je osnovana, a ne postoji mogućnost da se reorganizira za obavljanje druge djeatnosti socijalne zaštite.

- ako ne udovoljava zakonom propisanim uvjetima u pogledu prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika,

- ako ne postoje uvjeti za obavljanje njezine djelatnosti.

Prijedlog za ukidanje organizacije socijalne zaštite mogu podnijeti druge organizacije socijalne zaštite, društveno-političke zajednice, Republički fond i Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Predlagač je dužan zatražiti mišljenje o društveno-ekonomskoj i stručnoj opravdanosti ukidanja organizacije socijalne zaštite od Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Odluku o ukidanju organizacije socijalne zaštite donosi skupština općine na čijem je području sjedište organizacije.

Republički fond utvrđuje program socijalne zaštite korisnika socijalne zaštite smještenih u organizaciji socijalne zaštite koja se ukida.

Kad Ministarstvo rada i socijalne skrbi utvrdi da organizacija socijalne zaštite ne udovoljava zakonom propisanim uvjetima za obavljanje djelatnosti, odredit će rok u kojem je organizacija socijalne zaštite dužna udovoljiti tim uvjetima.

Ako organizacija socijalne zaštite u određenom roku ne udovolji zakonom propisanim uvjetima, organ iz stavka 1. ovoga članka obustavit će privremeno njezin rad i predložiti skupštini općine na području koje je sjedište organizacije socijalne zaštite da ukine tu organizaciju.

Ako skupština općine ne donese odluku iz stavka 2. ovoga članka u roku od tri mjeseca od dana primitka prijedloga organa iz stavka 1. ovoga članka, odluku o ukidanju organizacije socijalne zaštite donijet će Sabor.

Organizacije socijalne zaštite u vezi s uvjetima korištenja komunalnih usluga i električne energije izjednačavaju se s domaćinstvima.

Organizacija socijalne zaštite dužna je na propisani način voditi evidenciju o korisnicima, pruženim uslugama i o ostvarivanju brige i zaštite i o tome dostavljati izvještaje.

Ministar rada i socijalne skrbi donosi propise iz stavka 1. ovoga članka.

Radi ostvarivanja što povoljnijih rezultata u izvršenju zajedničkih poslova i radnih zadataka u organizaciji socijalne zaštite radnici mogu organizirati rad po radnim jedinicama, grupama, radnim odjeljenjima i drugim oblicima obavljanja rada.

Organizacije socijalne zaštite mogu pružati usluge korisnicima u okviru poludnevnog ili cjelodnevnog boravka ili u obitelji korisnika.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi vodi evidenciju organizacija socijalne zaštite i drugih organizacija koje obavljaju djelatnost socijalne zaštite.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi osniva Stručni savjet iz reda priznatih socijalnih i drugih stručnih radnika i znanstvenih radnika radi proučavanja problema, davanja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja te drugih bitnih pitanja koja su od interesa za Republiku.

a) Centar za socijalni rad

Centar za socijalni rad (u daljem tekstu: centar) osniva se kao organizacija socijalne zaštite radi obavljanja poslova u vezi sa zadovoljavanjem potreba radnika, radnih Ijudi i građana u socijalnoj zaštiti na području općine, za obavIjanje poslova i zadataka utvrđenih zakonom ili odlukom skupštine općine na temelju zakona u okviru ovlaštenja organa starateljstva i drugih javnih ovlaštenja i za obavljanje stručno-analitičkih i drugih stručnih poslova, za općinu, mjesne zajednice i druge organizacije i zajednice.

Centar se osniva za područje općine, a može se osnovati i za područje dvije ili više općina.

Centar za područje općine osniva skupština općine, a centar za područje dviju ili više općina osnivaju zajedno skupštine općina za područje kojih se centar osniva.

Centar osnovan za područje dvije ili više općina može organizirati rad po radnim jedinicama u svakoj općini za koju je osnovan i osigurati stručni timski rad.

Za područje gradske zajednice općina osniva se jedan ili više centara.

Odluku o osnivanju centra za područje gradske zajednice općine, u smislu stava 1. ovoga članka, donosi skupština gradske zajednice općina.

Centar u obavljanju poslova osobito:

- djeluje na otkrivanju uzroka i stanja socijalno-zaštitne potrebe,

- primjenjuje i provodi odgovarajuće oblike socijalne zaštite i neposredno pruža usluge socijalne zaštite,

- rješava u prvom stupnju o zahtjevima za ostvarivanje socijalne zaštite,

- vodi evidenciju i prikuplja dokumentaciju o korisnicima socijalne zaštite, o primijenjenim oblicima socijalne zaštite i utrošenim materijalnim sredstvima, izrađuje i podnosi izvještaje nadležnim organima,

- potiče, organizira i koordinira aktivnosti društvenih nosilaca socijalno-zaštitnih funkcija na području općine u provođenju socijalne zaštite,

- sudjeluje u aktivnostima kojima se utječe na sprečavanje i suzbijanje socijalnih problema, koordinira socijalno-zaštitne aktivnosti u općini i pruža stručnu pomoć zainteresiranima,

- predlaže i potiče poduzimanje drugih mjera i akcija u oblastima društvenih djelatnosti, društvenih organizacija i udruženja građana, mjesnih zajednica i drugih u cilju sprečavanja i suzbijanja socijalnih problema.

Centar za socijalni rad organizira i provodi svoj rad u pravilu u timskom radu u kojem sudjeluju socijalni radnik, pravnik, psiholog, pedagog, defektolog, liječnik i drugi stručni radnici, ovisno o specifičnosti potreba korisnika socijalne zaštite.

U provođenju neposredne socijalne zaštite radnika, radnih Ijudi i građana centar pruža usluge i surađuje s građanima, mjesnim zajednicama, društvenim organizacijarna i udruženjima građana s organizacijama u privredi, zdravstvu, odgoju i obrazovanju i drugim djelatnostima, sa stručnim službama u oblasti zapošljavanja i mirovinskog i invalidskog osiguranja i drugima koji mogu doprinijeti zadovoljavanju potreba u socijalnoj zaštiti.

Centar može obavljati i djelatnosti prihvatne stanice, disciplinskog centra za maloljetnike, servisa za pružanje pomoći i njege u kući i druge djelatnosti ukoliko na području općine za koju je osnovan ne postoje specijalizirane organizacije socijalne zaštite za obavljanje tih djelatnosti.

Centar organizira i obavlja djelatnost savjetovališta za probleme braka i obitelji, odgojne probleme maloljetnika, delinkvencije, skitnje, ovisnosti o alkoholu i drugim sredstvima i druge probleme.

Centar u cilju socijalne rehabilitacije liječenih ovisinika o alkoholu i drugim sredstvima, u suradnji s organizacijama zdravstva i drugih društvenih djelatnosti, organizira rad u klubovima i drugim oblicima rada.

Centar kao organ starateljstva obavlja poslove organa starateljstva utvrđene Zakonom o braku i porodičnim odnosima i druge poslove i ovlaštenja organa starateljstva utvrđene zakonom.

Centar obavlja poslove i u okviru drugih javnih ovlaštenja utvrđenih zakonom i odlukom skupštine općine na osnovi zakona.

Centar kao organ starateljstva u pripremanju, donošenju i provodenju svojih rješenja, odnosno pojedinih mjera koristi oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog stručnog rada kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, odgojno-obrazovnih i drugih organizacija.

Centar određene poslove u okviru javnih ovlaštenja iz nadležnosti organa starateljstva obavlja putem stručnog tima sastavljenog od odgovarajućih stručnjaka.

Poslovodni organ centra može ovlastiti radnike centra, koji imaju stručnu spremu pravne ili socijalne struke VII stupnja za rješavanje u upravnim stvarima iz nadležnosti organa starateljstva.

Poslovodni organ centra može ovlastiti i druge radnike centra za poduzimanje svih ili nekih radnji u postupku osim donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje dalje vođenje postupka iz nadležnosti organa starateljstva.

Centar u ostvarivanju zadataka iz nadležnosti organa starateljstva surađuje s pravosudnim i drugim organima. građansko-pravnim osobama, s mjesnim zajednicama kao i građanirna.

b) Zavodi za socijalni rad

Radi unapređivanja djelatnosti socijalne zaštite, razvijanja istraživačkog rada i osposobljavanja centra za socijalni rad i drugih organizacija socijalne zaštite za ostvarivanje njihovih funkcija može se osnovati zavod za socijalni rad.

c) Organizacije socijalne zaštite djece i omladine

Dom za djecu i omladinu

Dom za djecu i omladinu pruža usluge zbrinjavanja i odgoja djeci i omladini bez roditeljskog staranja i djeci i omladini čiji je razvoj ugrožen obiteljskim prilikama.

Dom je dužan oslgurati da korisnici nastave školovanje u odgovarajućoj organizaciji odgoja i obrazovanja i da redovito pohađaju školu i izvršavaju druge obveze u školi kao i radne obveze, pružati korisnicima organiziranu stručnu pomoć za uspješno savladavanje programa odgoja i obrazovanja i organizirati različite oblike rada i života korisnika, te se brinuti o zdravlju korisnika.

U domu za djecu iz stavka 1. ovoga članka može se organizirati posebna radna zajednica za privremeni smještai trudnica i majki dojilja.

Dom je dužan utvrditi program radnih i drugih aktivnosti samohrane nezaposlene majke za vrijeme boravka u domu.

Organizacija socijalne zaštite maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja

Organizacija socijalne zaštite maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja osniva se kao:

- centar za odgoj,

- odgojni dom,

- disciplinski centar za maloljetnike, prihvatna stanica.

Centar za odgoj osigurava maloljetnicima društveno-neprihvatljivog ponašanja prihvat i dijagnosticiranje i pruža usluge zbrinjavanja, odgoja i radnog osposobljavanja te odgovarajuće oblike stručne pomoći.

U centru za odgoj, u skladu s propisima o izvršavanju kaznenih i prekršajnih sankcija, izvršavaju se odgojne mjere: upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi i upućivanje u odgojnu ustanovu.

Centar za odgoj u vezi s obavljanjem djelatnosti iz stava 1. i 2. ovoga članka prati i proučava socijalne probleme maloljetnika na određenom području te organizira i sudjeluje u provođenju mjera i akcija u svrhu sprečavanja i suzbijanja delinkvencije, skitnje, ovisnosti o alkoholu i drugim sredstvima i drugih oblika društveno-neprihvatljivog ponašanja maloljetnika.

U centru za odgoj može se organizirati savjetovalište.

Odgojni dom pruža maloljetnicima društveno neprihvatljivog ponašanja usluge zbrinjavanja, odgoja i radnog osposobljavanja te odgovarajuće oblike stručne pomoći.

U odgojnom domu, u skladu s propisima o izvršavanju kaznenih i prekrašajnih sankcija, izvršava se odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu.

Organizacije iz članka 136. i 137. ovoga zakona dužne su osigurati da korisnici nastave školovanje u odgovarajućoj organizaciji odgoja i obrazovanja i da redovito pohađaju školu i izvršavaju druge propisane obveze u školi kao i radne obveze i dužne su korisnicima pružati organiziranu pomoć za uspješno savladavanje programa odgoja i obrazovanja i organizirati različite oblike rada i života korisnika te se brinuti o zdravlju korisnika.

Disciplinski centar za maloljetnike osigurava maloljetnicima društveno neprihvatljivog ponašanja zbrinjavanje i odgoj.

U disciplinskom centru za maloljetnike, u skladu s propisima o izvršavanju kaznenih i prekršajnih sankcija, izvršava se odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike.

Disciplinski centar za maloljetnike dužan je osigurati da maloljetnici redovito pohađaju školu i izvršavaju druge školske i radne obveze. pružati maloljetnicima organiziranu pomoć za uspješno savladavanje programa odgoja i obrazovanja i organizirati raznovrsne aktivnosti primjerene ličnosti maloljetnika te učenjem i drugim korisnim radom koji odgovara sposobnostima maloljetnika i drugim odgojnim sadržajima utjecati na njegovu ličnost i na razvijanje osjećaja društvene odgovornosti i discipline.

Prihvatna stanica osigurava djeci i omladini zatečenoj u lutanju ili skitnji, kao i djeci i omladini kojima je potrebra hitna pomoć, prihvat, kratkotrajni smještaj s prehranom i nadzorom za vrijeme dok se ne utvrdi mogućnost za njihovo vraćanje roditeljima, hranitelju, staratelju, u organiziciju u kojoj su bila smještena ili nadležnom centru za socijalni rad.

Organizacija za socijalnu zaštitu invalidnih i drugih osoba ometenih u psihičkom ili fizičkom razvoju

Organizacija socijalne zaštite invalidnih i drugih osoba ometenih u psihičkom ili fizičkom razvoju osniva se kao :

- centar odnosno zavod za rehabilitaciju,

- centar za odgoj i obrazovanje,

- centar za radno-proizvodne aktivnosti invalidnih osoba.

Centar odnosno zavod za rehabilitaciju osigurava invalidnim i drugim osobama ometenim u psihičkom ili fizičkom razvoju dijagnosticiranje i pruža usluge zbrinjavanja, njege, zdravstvene zaštite i odgovarajućih oblika odgoja i obrazovanja i osposobljavanja u posebnim uvjetima te odgovarajuće oblike stručne pomoći i organizira okupacijske, kulturno-zabavne, obrazovne, sportske i druge aktivnosti u skladu s potrebama, psihofizičkim sposobnostima i interesima korisnika.

Centar odnosno zavod za rehabilitaciju može organizirati posebne oblike obavljanja rada putem malih domova (hosteli), grupnih stanova i radnih jedinica za radnu okupaciju teže invalidnih osoba, za rehabilitaciju djece predškolskog uzraste i drugih.

Centar odnosno zavod za rehabilitaciju može u okviru svoje djelatnosti pojedine usluge pružati korisnicima u okviru poludnevnog ili cjelodnevnog boravka ili u obitelji korisnika.

Centar za odgoj i obrazovanje pruža djeci i omladini ometenoj u psihičkom ili fizičkom razvoju usluge zbrinjavanja, odgoja i obrazovanja u posebnim uvjetima, usmjeravanja i osposobljavanja i zdravstvene zaštite te odgovarajuće oblike stručne pomoći.

U centru za odgoj i obrazovanje obavlja se odgoj i obrazovanje djece i omladine s većim stupnjem ometenosti u psihičkom razvoju.

U organizacijama socijalne zaštite iz članka 142 i 143. ovoga zakona može se organizirati posebna radna jedinica za smještaj maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja ometenih u psihičkom ili fizičkom razvoju kojima je izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu.

Organizacije socljalne zaštite iz članka 142. i 143. ovoga zakona u vezi s djelatnosti koje obavljaju, prate i proučavaju pojave i probleme djece i omladine ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju te organiziraju i sudjeluju u provođenju mjera i akcija za prevenciju, rano otkrivanje i rehabilitaciju djece i omladine ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju u svrhu što uspješnijeg uključivanja u društvenu sredinu.

U okviru organizacija socijalne zaštite iz članka 142. i 143. ovoga zakona može se organizirati savjetovalište.

Centar za radno-proizvodne aktivnosti invalidnih osoba pruža invalidnim osobama, koje zbog stupnja i vrste invalidnosti i općeg fizičkog stanja, ne ispunjavaju opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa, usluge zbrinjavanja, usmjeravanja, osposobljavanja i zdravstvene zaštite te organizira radno-proizvodne aktivnosti i druge okupacijske i rekreacijske aktivnosti.

Centar za radno-proizvodne aktivnosti invalidnih osoba može, u okviru svoje djelatnosti, pružati usluge u okviru poludnevnog, cjelodnevnog, tjednog i drugog programa, kao i u stanu invalidne osobe.

d) Organizacije socijalne zaštite odraslih i starijih osoba

Organizacije socijalne zaštite odraslih i starijih osoba osnivaju se kao:

- centar za društvenu brigu o starijim osobama,

- dom umirovljenika,

- prihvatilište za odrasle i starije osobe

Centar za društvenu brigu o starijim osobama pruža umirovljenicima i drugim odraslim i starijim osobama usluge organiziranog stanovanja, prehrane, pomoći i njege, socijalnog rada, zdravstvene zaštite, odmora i rekreacije i organizira okupacijske, kulturno-zabavne, obrazovne i druge aktivnosti ovisno o potrebama, sposobnostima i željama korisnika.

Centar za društvenu brigu o starijim osobama pruža umirovljenicima i drugim odraslim i starijim osobama i usluge poludnevnog ili cjelodnevnog boravka, organizirane prehrane, pomoći i njege u kući, obavljanje drugih kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba korisnika.

U okviru centra za društvenu brigu o starijim osobama može se organizirati kao radna jedinica savjetovalište za starije osobe i servis za pružanje pomoći u kući.

Radi ostvarivanja društvene brige o umirovljenicima i drugim odraslim i starijim osobama može se za dio djelatnosti iz stavka 2. članka 147. ovoga zakona osnovati kao organizacija za socijalnu zaštitu odraslih osoba: centar za dnevni boravak i servis za pružanje pomoći u kući.

Dom umirovljenika pruža umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge organiziranog stanovanja, prehrane, pomoći i njege, socijalnog rada, zdravstvene zaštite, odmora i rekreacije te drugih aktivnosti i stručnog tretmana ovisno o potrebama, sposobnostima i željama korisnika.

U okviru doma umirovljenika može se organizirati pružanje usluga poludnevnog i cjelodnevnog boravka, organizirane prehrane umirovljenika i drugih starijih osoba i druge usluge.

Prihvatilište za odrasle i starije osobe vrši prihvat i upućivanje odraslih i starijih osoba u mjesto prebivališta, u vlastitu ili drugu obitelj ili u organizaciju socijalne zaštite u kojoj su ranije bile smještene te pruža odraslim i starijim osobama usluge privremenog smještaja i opskrbe, vrši dijagnosticiranje i predlaže centru za socijalni rad primjenu odgovarajućeg oblika zaštite.

Prihvatilište za odrasle i starije osobe može se organizirati kao radna jedinica centra za društvenu brigu o starijim osobama ili doma umirovljenika.

e) Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu

Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu, kao specijalizirana organizacija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu:

- osoba koje zbog njihovog psihofizičkog stanja, potreba trajne pomoći i njege i uvjeta u kojima žive ne mogu ostati u vlastitoj obitelji ili u drugoj organizaciji socijalne zaštite, a kojima nije potrebno bolničko liječenje pruža tim osobama usluge stalnog smještaja, prehrane, socijalnog rada, zdravstvene zaštite, pomoći i njege, rehabilitacije i okupacijskih uktivnosti,

- duševnih bolesnika, mentalno-retardiranih osoba, ovisnika o alkoholu i drugim sredstvima i drugih korisnika pruža tim osobama usluge privremenog smještaja, rehabilitacije (medicinske, psihosocijalne i radne) radi bržeg uključivanja u prirodnu sredinu.

2. Organiziranje rada i radno vrijeme

Organizacije socijalne zaštite općim aktom uređuju organizaciju rada, a osobito dnevni raspored rada, radne jedinice i druge oblike obavljanja rada, međusobne odnose u radu izmedu pojedinih radnih jedinica, način prijema i otpusta korisnika i druga pitanja organiziranja rada.

Raspored, početak i završetak radnog vremena organizacija socijalne zaštite mora se, ovisno o oblicima i opsegu socijalne zaštite i uslugama koje pružaju, uskladiti s potrebama radnika, drugih radnih Ijudi i građana te životnih i drugih uvjeta sredine u kojoj žive i rade, tako da se radnicima i drugim radnim ljudima omogući korištenje socijalne zaštite i izvan njihovog radnog vremena i u tom cilju uvoditi dvokratno radno vrijeme, pomicanje radnog vremena, rad u smjenama i slično.

Raspored, početak i završetak radnog vremena u organizacijama socijalne zaštite utvrđuju, u skladu s potrebama i uvjetima iz stava 1. ovoga članka, općim aktom organizacije socijalne zaštite uz suglasnost Ministarstva rada i socijalne skrbi.

3. Odlučivanje o poslovima od posebnog interesa

U odlučivanju u poslovima od posebnog društvenog interesa u organizaciji socijalne zaštite sudjeluju predstavnici društveno-političke zajednice na čijem je području sjedište organizacije.

Statutom organizacije socijalne zaštite utvrdit će se broj predstavnika koje društveno-politička zajednica imenuje u organ upravljanja organizacije i način njihova sudjelovanja u odlučivanju o poslovima od posebnog društvenog interesa u toj organizaciji.

Društveno-politička zajednica daje suglasnost na odredbe statuta organizacije socijalne zaštite kojima se uređuju pitanja iz stavka 2. ovoga članka.

4. Poslovodni organ

U organizacijama socijalne zaštite postoji inokosni poslovodni ili kolegijalni poslovodni organ.

Za inokosnog poslovodnog organa odnosno za predsjednika ili člana kolegijalnog poslovodnog organa organizacije socijalne zaštite može biti imenovana osoba koja ima stručnu spremu VII stupnja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaštite te koja ispunjava druge uvjete propisane statutom.

Izuzetno za poslovodnog organa centra za socijalni rad može biti imenovan i socijalni radnik VI stupnja stručne spreme koji ima 10 godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaštite, za poslovodnog organa organizacija iz članka 134, 135. i 141. ovoga zakona može biti imenovan i socijalni i prosvjetni radnik VI stupnja stručne spreme koji ima 10 godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaištite, a za poslovodnog organa organizacija iz članka 146. i 151. ovoga zakona može biti imenovan i socijalni i zdravstveni radnik VI stupnja stručne spreme koji ima 10 godina radnog iskustva na poslovima socijalne zaštite.

Skupština općine na čijem području je sjedište organizacije socijalne zaštite daje suglasnost na imenovanje i razrješenje poslovodnog organa.

Ako skupština općine ne da suglasnost na imenovanje poslovodnog organa u roku 60 dana raspisuje se ponovni natječaj.

Poslovodni organ organizacije socijalne zaštite imenuje se na temelju javnog natječaja, na prijedlog natječajne komisije.

Sastav natječajne komisije utvrđuje se općim aktom organizacije socijalne zaštite.

Rad natječajne komisije je javan.

Mandat poslovodnog organa traje četiri godine.

Nakon isteka mandata ista osoba može biti ponovno imenovana na istu funkciju.

5. Stručni organi

U organizaciji socijalne zaštite osnivaju se stručni organi.

Stručni organ organizacije socijalne zaštite čine stručni radnici, radnik na funkciji inokosnog poslovodnog organa odnosno radnici na funkciji kolegijalnog poslovodnog organa i drugi radnici određeni statutom organizacije.

Stručni organ organizacije socijalne zaštite razrađuje i predlaže program rada i brine se o njegovom ostvarivanju.

Statutom organizacije socijalne zaštite utvrđuje se broj i vrsta stručnih organa i odreduje njihov sastav, djelokrug i način rada.

6. Socijalni i drugi stručni radnici

Stručne poslove u organizaciji socijalne zaštite obavIjaju socijalni radnici i drugi stručni radnici odgovarajućeg usmjerenja i stupnja stručne spreme.

Posebnu stručnu spremu radnika za obavljanje stručnih poslova, u skladu s propisom iz članka 112. ,stavka 2. ovoga zakona, kao i druge uvjete koje moraju ispunjavati radnici utvrdit će organizacija socijalne zaštite svojim općim aktom.

Socijalni i drugi stručni radnici organizacije socijalne zaštite u svom radu moraju ulagati svoje stručne sposobnosti i poštivati ličnost korisnika, njegovo dostojanstvo i nepovredivost osobnog i obiteljskog života, čuvati profesionalnu tajnu i postupati u skladu s načelima humanizma.

Profesionalnu tajnu predstavljaju činjenice koje se odnose na osobni i obiteljski život određene osobe, kao i podaci o utvrđivanju vrste i stupnja ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju.

Socijalni i drugi stručni radnici imaju pravo i dužnost da se obrazuju i stručno usavršavaju u skladu sa zahtjevima i potrebama rada.

Radnici u organizacijama socijalne zaštite dužni su osigurati uvjete za obrazovanje radnika u socijalnoj zaštiti i obrazovanje uz rad, u trajanju i u razdobljima utvrđenim planom stručnog usavršavanja radnika.

Osnovni oblici stručnog usavršavanja radnika jesu:

- individualno usavršavanje, koje se provodi putem njihovog samoobrazovanja, i

- razni oblici kolektivnog usavršavanja.

Organizirani oblici usavršavanja obvezni su za sve radnike.

Način vrednovanja rezultata usavršavanja pojedinog radnika utvrđuje organizacija socijalne zaštite svojim općim aktom.

Radniku koji uspješno završi pojedini oblik usavršavanja izdaje se o tome uvjerenje.

Plan stručnog usavršavanja radnika donosi organizacija socijalne zaštite u kojoj radnik radi.

Organizacija socijalne zaštite donosi plan stručnog usavršavanja radnika za jednogodišnje i višegodišnje razdoblje i dostavlja ga Republičkom fonudu, kao dio svog programa rada.

Organizacija socijalne zaštite u skladu s planom usavršavanja svojih radnika utvrđuje rokove u kojima je pojedini radnik obvezan sudjelovati u određenim oblicima usavršavanja.

Organizacija socijalne zaštite dužna se brinuti o ostvarivanju plana i programa usavršavanja svojih radnika i voditi evidenciju o njihovu sudjelovanju u odgovarajućim oblicima usavršavanja.

Individualno usavršavanje radnika čini osnovu njihova usavršavanja.

Organizacija socijalne zaštite osigurava potrebna sredstva i opremu, stručnu literaturu i ostale materijale za individualno usavršavanje svojih radnika.

Prava, obveze i odgovornosti radnika u vezi s njegovim stručnim usavršavanjem utvrđuju se općim aktom organizacije socijalne zaštite.

Organizacija usmjerenog obrazovanja socijalnih radnika dužna je pružiti stručnu pomoć organizaciji socijalne zaštite radi ostvarivanja programa usavršavanja njezinih radnika.

Radi stjecanja sposobnosti za samostalan rad nakon završenog obrazovanja socijalni i drugi stručni radnici provode u organizacijama socijalne zaštite obvezni pripravnički staž koji se sastoji od praktičnog rada i provjere stručne osposobljenosti za samostalan rad.

Dio pripravničkog staža može se provesti i u specijaliziranim organima i organizacijama u oblasti zdravstva, odgoja i obrazovanja, pravosuđa i drugim.

Pripravnički staž traje jednu godinu.

Nakon obavljenog obveznog pripravničkog staža socijalni i drugi stručni radnik polaže stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Nakon položenog stručnog ispita Ministarstvo rada i socijalne skrbi izdaje uvjerenje o stručnoj osposobljenosti socijalnog i drugog stručnog radnika za samostalan rad.

Ovlašćuje se ministar rada i socijalne skrbi da propiše:

- sadržaj i način provođenja pripravničkog staža te način provjeravanja i ocjenjivanja stručne osposobljenosti za samostalan rad,

- uvjete koje moraju ispunjavati organizacije socijalne zaštite u kojima socijalni i drugi stručni radnici provode pripravnički staž,

- dio pripravničkog staža koji socijalni i drugi stručni radnici mogu provesti u specijaliziranim organima i organizacijama.

Pripravnici zasnivaju radni odnos na određeno vrijeme dok traje pripravnički staž, ako općim aktom organizacije socijalne zaštite nije utvrđeno da će se nakon uspješno završenog pripravničkog staža rasporediti na poslove odnosno zadatke utvrđene tim aktima.

Organizacije socijalne zaštite dužne su primati na pripravnički staž socijalne i druge stručne radnike prema kriterijima utvrđenim općim aktom u skladu s programom pripravničkog staža.

Organizacije socijalne zaštite dužne su općim aktom utvrditi najmanji broj pripravničkih mjesta.

Program pripravničkog staža i broj pripravničkih mjesta utvrđuje ministar rada i socijalne skrbi.

Općim aktom organizacije socijalne zaštite, u skladu s odredbama ovoga i drugih zakona utvrđuju se prava, obveze i odgovoronosti socijalnih i drugih stručnih radnika, te prava i dužnosti korisnika u ostvarivanju socijalne zaštite.

7. Ostali oblici organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite

Poduzeća i građanske pravne osobe, te socijalni i drugi stručni radnici i građani mogu, pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, obavljati poslove koje prema ovom zakonu obavljaju organizacije socijalne zaštite, osim poslova za obavljanje kojih se osnivaju centri za socijalni rad.

Socijalni i drugi stručni radnik i građanin može obavIjati poslove socijalne zaštite samostalno osobnim radom pod uvjetom:

- da ima odgovarajuću stručnu spremu,

- da je potpuno poslovno sposoban,

- da ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje ove djelatnosti,

- da nije u radnom odnosu,

- da raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,

- da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova socijalne zaštite, zdravstvene zaštite ili odgoja i obrazovanja samostalno osobnim radom dok ta mjera traje,

- da ne obavlja drugu djelatnost samostalno osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana.

Zahtjev za obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom podnosi se Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Odobrenje za početak rada organizacijskog oblika u kojem socijalni i drugi stručni radnici i građani samostalno osobnim radom obavljaju poslove socijalne zaštite izdaje Ministarstvo rada i socijalne skrbi kada utvrdi da su ispunjeni za to propisani uvjeti.

Socijalni i drugi stručni radnici i građani koji obavljaju poslove socijalne zaštite samostalno osobnim radom mogu zaposliti najviše do 50 radnika.

Socijalni i drugi stručni radnici i građani koji obavljaju poslove socijalne zaštite samostalno osobnim radom dužni su:

- u obavljanju poslova socijalne zaštite primjenjivati metode socijalnog i drugog stručnog rada, poštivati ličnost korisnika socijalne zaštite, njegovo dostojanstvo i nepovredivost osobnog i obiteljskog života i čuvati profesionalnu tajnu,

- podnositi prijave o bolestima u skladu s propisima o zaraznim bolestima, nadležnoj higijensko-epidemiološkoj službi općine,

- voditi evidenciju o osobama kojima pružaju usluge socijalne zaštite i o pruženim uslugama, i o tome podnositi izvještaje nadležnom organu,

- davati podatke o svojem radu na zahtjev nadležnog organa.

Pravo na obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom prestaje·

1. odjavom,

2. po sili zakona i

3. rješenjem nadležnog organa

Pravo na obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom prestaje po sili zakona ako osoba koja ima odobrenje za rad:

1. umre,

2. izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost,

3. zasnuje radni odnos ili započne samostalno osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana obavljati neku drugu djelatnost,

4. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili joj bude izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova socijalne zaštite, zdravstvene zaštite ili odgoja i obrazovanja,

5. izgubi opću ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova,

6. više od tri mjeseca ne podmiruje dospjele obveze za opće društvene ili zajedničke potrebe.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi rješenjem utvrđuje prestanak odobrenja za obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi donosi rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u određenom roku.

Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje poslova organ iz stavka 1. ovoga članka može donijeti i u slučaju:

1. ako osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje poslova ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protivno odobrenju,

2. ako osoba kojoj je izdano odobrenje prestane s radom bez dozvole Ministarstva rada i socijalne skrbi,

3. ako ne postupi u skladu s člankom 179. ovoga zakona.

Socijalni i drugi stručni radnici i građani koji obavljaju poslove socijalne zaštite samostalno osobnim radom stječu dohodak i u okviru Republičkog fonda pod uvjetima kao i organizacije socijalne zaštite u skladu s općim aktom Republičkog fonda.

Socijalni i drugi stručni radnici i građani koji samostalno osobnim radom obavljaju poslove socijalne zaštite mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga.

O privremenoj obustavi poslova mora se obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite na čijem se području obavljaju ovi poslovi.

Uvjete u pogledu prostora, opreme i kadrova za obavljanje poslova socijalne zaštite samostalno osobnim radom propisat će ministar rada i socijalne skrbi.

Nadzor nad zakonitosti rada organizacija socijalne zaštite i drugih oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite obavlja Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Nadzor nad stručnim radom je stalno sistemsko i organizirano praćenje i unapređivanje stručnog rada organizacija socijalne zaštite te drugih oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite (u daljem tekstu: nadzor nad stručnim radom).

Nadzor nad stručnim radom obuhvaća utvrđivanje stanja u pogledu:

- udovoljavanja propisanim normativima prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika,

- organizacije rada, rada pojedinih radnika i primijenjenih metoda rada,

- broja, vrste, opsega i kvalitete pruženih usluga socijalne zaštite.

Nadzor nad stručnim radom obavlja se po jedinstvenoj metodologiji i programu za cijelu Republiku.

Komisijski nadzor nad stručnim radom mora se obaviti najmanje jedanput u tri godine.

Nadzor nad stručnim radom obavlja se i na zahtjev nadležnog organa općine na čijem području organizacija socijalne zaštite i drugi oblik organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite ima sjedište odnosno obavlja djelatnost, te na prijedlog korisnika socijalne zaštite.

Nadzor nad stručnim radom organizira i provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Nadzor nad stručnim radom provodi se putem pojedinih stručnjaka odnosno komisije stručnjaka koji se imenuju s liste stručnjaka.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi određuje pojedinog stručnjaka ili osniva komisiju stručnjaka za obavljanje nadzora nad stručnim radom.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi može provođenje nadzora nad stručnim radom u pojedinim slučajevima povjeriti i odgovarajućoj organizaciji socijalne zaštite ili drugoj organizaciji.

Nadzor nad dijelom stručnog rada organizacija socijalne zaštite u vezi s obavljanjem djelatnosti odgoja i obrazovanja i zdravstva obavlja se na način propisan za obavljanje nadzora nad stručnim radom organizacija odgoja i obrazovanja odnosno zdravstva.

Pojedini stručnjak i komisija stručnjaka dužni su o obavljenom nadzoru nad stručnim radom sačiniti izvještaj.

Izvještaj iz stava 1. ovoga članka mora sadržavati prikaz utvrđenug stanja, prijedlog mjera koje bi trebalo poduzeti za otklanjanje utvrđenih nedostataka i prijedlog rokova u kojima bi se ti nedostaci morali otkloniti.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi zabranit će obavljanje djelatnosti organizaciji socijalne zaštite ili njezinoj radnoj jedinici i drugom obliku organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite ako na temelju izvještaja o obavljenom nadzoru nad stručnim radom utvrdi da su nedostaci u njihovu radu takve naravi da bi obavljanje djelatnosti moglo uzrokovati štetne posljedice za korisnike.

O donesenoj odluci Ministarstvo rada i socijalne skrbi obavijestit će nadležnu općinsku skupštinu radi poduzimanja odgovarajućih mjera u okviru njezine nadležnosti.

Organizacija socijalne zaštite i drugi oblik organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite dužni su stručnjaku odnosno komisiji stručnjaka određenim za obavljanje nadzora nad stručnim radom, na njihov zahtjev, pružiti obavijesti i podatke potrebne za obavljanje nadzora i omogućiti pregled i poduzimanje drugih radnji u vezi s obavljanjem nadzora.

Organizacija socijalne zaštite i drugi oblik organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite dužni su poduzeti potrebne mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, te o tome obavijestiti Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Troškove nadzora nad stručnim radom snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a u slučajevima iz članka 189. ovoga zakona te troškove snosi organizacija socijalne zaštite i drugi oblik organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite u kojima je nadzor obavljen, a ako se utvrdi da nije postojao razlog za obavljanje nadzora nad stručnim radom, troškove snosi podnosilac zahtjeva za obavljanje toga nadzora.

Organizacije socijalne zaštite obvezno organiziraju unutarnji nadzor nad stručnim radom svojih radnika.

Ministar rada i socijalne skrbi propisat će način obavljanja nadzora nad stručnim radom, donijeti program nadzora nad stručnim radom i utvrditi listu stručnjaka.

Korisnik koji je iz sredstava Republičkog fonda ostvario primanje dužan je nadoknaditi štetu odnosno vratiti primljeni iznos:

- ako je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je na drugi protupravan način ostvario primanje na koje nije imao pravo ili je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada,

- ako je primanje ostvario uslijed toga što nije prijavio promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znao je odnosno morao znati za tu promjenu.

Republički fond ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime socijalne zaštite od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati korisnika socijalne zaštite.

Republički fond ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime materijalnih davanja i drugih oblika socijalne zaštite od korisnika socijalne zaštite za slučaj da otuđi svoju imovinu, a za slučaj smrti korisnika ima pravo na povrat isplaćenih iznosa od njegovih nasljednika.

Republički fond na osnovi rješenja o priznavanju prava na socijalnu zaštitu, ima pravo na zabilježbu potraživanja u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu korisnika socijalne zaštite.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija socijalne zaštite:

1. koja iako ispunjava uvjete ne primi korisnika kojega uputi centar za socijalni rad (članak Sl. stavak 2.),

2. koja ne vodi ili neuredno vodi propisanu evidenciju i ne dostavlja propisane izvještaje (članak l20.),

3. koja ne osigura da korisnik - matoljetnik uredno pohađa školu i izvršava druge propisane školske i radne obveze (članak 134, 138. i 139.),

4. koja ne omogući obavljanje nadzora nad njezinim stručnim radom, ne pruži obavijesti i podatke potrebne za obavljanje nadzora i ne omogući pregled i poduzimanje drugih radnji u vezi s obavljanjem nadzora (članak 194.),

5. koja u određenom roku ne poduzme mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka nadzorom nad njezinim stručnim radom (članak 195.).

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji socijalne zaštite novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 dinara.

Za prekršaje iz stavka 1. točke 2. do 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 dinara odgovorna osoba poduzeća i građanske pravne osobe.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj socijalni i drugi stručni radnik i građanin koji samostalno osobnim radom obavlja poslove socijalne zaštite ako:

1. pruža usluge socijalne zaštite, a da nema odobrenje nadležnog organa (članak 177. stavak 2),

2. zaposli više od 50 radnika (članak 178),

3. ne omogući nesmetano obavljanje nadzora nad stručnim radom, ne pruži obavijesti i podatke potrebne za obavljanje nadzora i ne omogući pregled i poduzimanje drugih radnji u vezi s obavljanjem nadzora (članak 194),

4. u određenom roku ne poduzme mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih nadzorom nad stručnim radom (članak 195).

Novčanom kaznom do 2.000,00 dinara kaznit će se radnik organizacije socijalne zaštite i drugog oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite koji povrijedi obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 162).

Do donošenja propisa iz članka 90. stavka 3. članka 160. stavka 2. i članka 171. stavka 2. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 28/83), primjenjivat će se Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ("Narodne novine". br. 49/73). Pravilnik o normativima prostora, opreme i potrebnih radnika za radne organizacije u djelatnosti socijalne zaštite ("Narodne novine", br. 31/80) i Pravilnik o vođenju evidencije i o dokumentaciji službe socijalne zaštite ("Narodne novine", br. 31/75).

Iznimno od odredbe članka 96. ovoga zakona u razdoblju od početka rada Republičkog fonda pa do 31. prosinca 1880. godine sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa u oblasti socijalne zaštite iz članka 93. ovoga zakona osiguravaju se Republičkom fondu plaćanjem doprinosa iz osobnih dohodaka radnika i drugih radnih ljudi po stopama utvrđenim samoupravnim sporazumima zaključenim u okviru samoupravnih interesnih zajednica socijalne zaštite odnosno odlukama skupština općina važećim na dan 1. rujna 1990. godine, a za zadovoljavanje potreba i interesa iz članka 94. ovoga zakona iz budžeta općina za potrebe koje su se prema članku 121. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 28/83) financirale iz Budžeta Republike za potrebe koje su se prema članku 122. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 28/83) financirale iz Budžeta Republike.

Samoupravne interesne zajednice socijalne zaštite, udružene samupravne interesne zajednice socijalne zaštite i Savez samoupravnih interesnih zajednica socijalne zaštite Hrvatske prestaju s radom danom stupanja na snagu, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj za štiti ("Narodne novine", br. 42/90).

Republički fond počinje s radom danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 42/90).

Republički fond sastavit će završne račune zajednica iz stavka 1. ovoga članka te preuzeti sredstva, prava i obveze tih zajednica kao radnike njihovih radnih zajednica izuzev radnika koje će prema članku 213. ovoga zakona preuzeti općine.

Propis kojim se uređuje organizacija Republičkog fonda iz članka 107. ovoga zakona donijet će se najkasnije do 30. studenoga 1990.

Propise iz članka 25. stavka 1., članka 32, 34. i 59. ovoga zakona kao i propise kojima se utvrđuju oblici, opseg, kvaliteta i način zadovoljavanja potreba i interesa i ostvarivanja prava u oblasti socijalne zaštite ministar rađa i socijalne skrbi donijet će do 31. prosinca 1990.

Do donošenja propisa ministra rada i socijalne skrbi kojim se utvrđuju oblici opseg kvaliteta i način zadovoljavanja zajedničkih potreba društva u oblasti socijalne zaštite i druga pitanja propisana ovim zakonom, shodno će se primjenjivati samoupravni sporazumi i samoupravni opći akti samoupravnih interesnih zajednica socijalne zaštite i Saveza samoupravnih interesnih zajednica socijalne zaštite Hrvatske ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom, a korisnici socijalne zaštite koji su ostvarili prava i druge oblik socijalne zaštite na osnovi tih akata zadržavaju ta prava i korištenje priznatih im oblika socijalne zaštite dok ispunjavaju uvjete utvrđene tim aktima u skladu s ovim zakonom.

Republički fond uredit će način korištenja sredstava za zadovoljavanje zajedničkih potreba društva u oblasti socijalne zaštite za razdoblje od početka njegova rada do 31. prosinca 1990.

U općini u kojoj na dan stupanja na snagu zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 42/90) nije osnovan centar za socijalni rad, poslove centra za socijalni rad iz članka 124. ovoga zakona, do njegovog osnivanja obavljat će općinski organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite.

Općinski organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite dužan je u obavljanju poslova centra za socijalni rad koristiti usluge stručnog tima centra za socijalni rad osnovanog za susjednu općinu ili specijaliziranih organizacija kao vještaka.

Općina iz stavka 1. ovoga članka dužna je od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br. 42/90) osigurati obavljanje poslova iz djelokruga centra za socijalni rad i u tu svrhu je dužna preuzeti radnike stručnih službi samoupravnih interesnih zajednica socijalne zaštite koji su obavljali te poslove na dan stupanja na snagu toga zakona.

Organizacije socijalne zaštite dužne su uskladiti statut i druge opće akte s ovim zakonom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne nvine", br. 42/90).