MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI

Na osnovi članka 95. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", br.10/91 - prečišćeni tekst) ministar rada i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

o ostvarivanju socijalne zaštite

Ovim se pravilnikom uređuje ostvarivanje prava i oblika socijalne zaštite utvrđenih Zakonom o socijalnoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) i to:

a) prava u oblasti socijalne zaštite:

1. pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje,

2. pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada,

3. pravo na stalnu novčanu pomoć,

4. pravo na doplatak za pomoć i njegu,

5. pravo samohranog nezaposlenog roditelja na novčanu pomoć za opremu djeteta i

6. pravo samohrane nezaposlene majke na smještaj u organizaciju socijalne zaštite zajedno s djetetom;

b) oblika socijalne zaštite:

1. smještaj u drugu obitelj,

2. smještaj u organizaciju socijalne zaštite,

3. privremena novčana pomoć,

4. jednokratna novčana pomoć,

5. novčana pomoć za osobne potrebe korisnika socijalne zaštite,

6. pomoć za prehranu, nabavu ogrjeva, nabavu odjeće i obuće i u obliku dara i

7. pomoć i njega u kući.

1. Pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje

Pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje ima osoba koja taj oblik zaštite ne ostvaruje po drugoj osnovi i to:

- osoba ometena u psihićkom ili fizićkom razvoju, ako se na osnovi posebnih programa može osposobiti za rad i privređivanje na odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom i

- odrasla invalidna osoba ako se, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti za rad na drugom odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom.

Osoba ometena u psihićkom ili fizićkom razvoju iz članka 2. ovoga pravilnika može ostvariti pravo na osposobljavanje za rad i privređivanje prije nego što navrši 45 (muškarac) odnosno 40 [žena) godina života ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. da postoji vjerojatnost da se osoba, s obzirom na prirodu uzroka i stupanj njezine nesposobnosti može osposobiti za rad i privređivanje na odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom;

2. da je osoba završila osnovno obrazovanje, odnosno da je navršila 15 godina života;

3. da postoji mogućnost da se osposobljavanje osobe, s obzirom na ometenost u psihičkom ili fizičkom razvoju i druga osobna svojstva, može postići najduže u roku od četiri godine.

Odrasla invalidna osoba iz članka 2. ovoga pravilnika, kod koje je invalidnost nastala prije navršene 50. (muškarac) odnosno 45. (žena) godine života, može ostvariti pravo na osposobljavanje za rad ako se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti za rad na drugom odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom, pod uvjetom:

1. ako prema stručnoj spremi, općoj naobrazbi, preostaloj radnoj sposobnosti i zdravstvenom stanju postoji vjerojatnost da se može osposobiti za rad na drugom odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom, a osposobljavanje se može postići najduže za godinu dana,

2. ako je osigurano zaposlenje nakon završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije,

3. ako je prosječni mjesečni prihod po članu domaćinstva u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev ili pokrenut postupak po službenoj dužnosti manji od 170 % zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici.

Postojanje ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju ili invalidnosti i vjerojatnost da se osoba iz članka 2. ovoga pravilnika može uspješno osposobiti za rad i privređivanje utvrđuje stručna komisija iz članka 82. zakona.

Korisnik socijalne zaštite koji se radi osposobljavanja za rad upućuje izvan mjesta prebivališta može umjesto prava iz članka 15. Zakona ostvariti oblik socijalne zaštite smještaj u drugu obitelj ili smještaj u organizaciju socijalne zaštite, pod uvjetima i na način propisan ovim pravilnikom za primjenu tih oblika.

2. Pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada

Pravo na usluge socijalnog i drugog stručnog rada građanin ostvaruje neposredno u centru za socijalni rad ili u drugoj organizaciji socijalne zaštite.

U svrhu organiziranog pružanja usluga socijalnog i drugog stručnog rada centar za socijalni rad i druge organizacije socijalne zaštite dužni su organizirati rad i dnevni raspored i početak i završetak radnog vremena pojedinih radnika, radnih jedinica i drugih oblika obavljanja rada u skladu s potrebama građana i životnim i drugim uvjetima sredine, tako da se omogući građanima korištenje tim uslugama i izvan njihova radnog vremena.

3. Pravo na stalnu novčanu pomoć

Visina stalne novčane pomoći utvrđuje se prema osnovici koju čini zajamčeni osobni dohodak radnika u Republici i iznosi:

- za korisnika prava na stalnu novčanu pomoć - pojedinca 65% osnovice,

- za dva korisnika prava na stlanu novčanu pomoć u istom domaćinstvu 110 % osnovice,

- za tri korisnika prava na stalnu novčanu pomoć u istom domaćinstvu 145% osnovice,

- za četiri korisnika prava na stalnu novčanu pomoć istom domaćinstvu 170% osnovice.

Ako u istom domaćinstvu postoji više od četiri korisnika prava na stalnu novčanu pomoć, iznos stalne novčane pomoći utvrđen za četiri korisnika toga prava uvećava se za svakog daljnjeg korisnika za 15% osnovice.

Iznimno od članka 8. ovoga pravilnika samohranom nezaposlenom roditelju kao i maloljetnoj djeci s kojima živi u domaćinstvu za vrijeme nesposobnosti za rad u smisi članka 24. stavka 2. Zakona iznos stalne novčane pomoći uvećava se za 70%.

Smatra se da korisnik socijalne zaštite nema neophodno potrebnih sredstava za uzdržavanje ako prihod domaćinstva, utvrđen na osnovi odredaba članaka 20. do 22. Zakona ne prelazi mjesečno iznos stalne novčane pomoći utvrđen prema članku 8. ovoga pravilnika za odgovarajući broj korisnika prava na stalnu novčanu pomoć.

Ako domaćinstvo korisnika socijalne zaštite u vrijeme donošenja rješenja o ostvarivanju prava na stalnu novčanu pomoć ostvaruje bitno drugačiji ukupni mjesečni prihod zbog novog zaposlenja ili stjecanja drugog redovnog prihoda odnosno prestanka zaposlenja ili gubitka kojeg redovnog prihoda, u osnovicu za izračunavanje prihoda domaćinstva u smislu članka 20. stavka 2. Zakona uračunava se taj prihod.

4. Pravo na doplatak za pomoć i njegu

Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:

- u punom iznosu 50% zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici,

- u smanjenom iznosu 33% zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici.

Vrsta i stupanj invaliditeta na osnovi kojega teže i teško invalidna osoba ima pravo na doplatak za pomoć i njegu u smislu članka 28. stavka 3. Zakona su:

1. teža i teška mentalna retardacija,

2. teška tjelesna invalidnost (nepokretnost i uz pomagala, teška pokretnost s inkontinencijom i teška pokretnost s nemogućnošću samoposluživanja),

3. višestruka oštećenost (sljepoća i gluhoća, sljepoća i umjerena mentalna retardacija, gluhoća i umjerena mentalna retardacija, sljepoća i ireparabilni mutizam ili afazija, sljepoća s teškim dijabetesom na dijalizi, sljepoća s teškom bubrežnom bolesti na dijalizi, totalna demencija, kronična psihotična stanja i terminalni stadij malignih bolesti (cachexia).

5. Pravo samohranog nezaposlenog roditelja na novčanu pomoć za opremu djeteta

Novčana pomoć za opremu djeteta koju ostvari samohrani nezaposleni roditelj utvrđuje se u iznosu zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici za tromjesečje u kojem je dijete rođeno.

6. Pravo samohrane nezaposlene majke na smještaj u organizaciju socijalne zaštite zajedno s djetetom

Samohrana nezaposlena majka može ostvariti pravo na smještaj u dom za djecu i omladinu za vrijeme trudnoće i nakon porođaja pod uvjetom

1. da nema stana, odnosno da nema osiguran smještaj za sebe i dijete,

2. da zbog poremećenih odnosa u obitelji nije u mogućnosti ostati s djetetom u obiteljskom stanu.

Smještaj samohrane nezaposlene majke u dom za djecu i omladinu za vrijeme trudnoće traje 28 dana prije porođaja a nakon porođaja do tri mjeseca života djeteta. Samohrana nezaposlena majka može se za vrijeme trudnoće smjestiti u dom za djecu i omladinu i prije roka iz stavka 1. ovoga članka ako nadležni liječnik utvrdi da je zbog komplikacija u svezi s trudnoćom takav smještaj potreban.

Smještaj samohrane nezaposlene majke u domu za djecu i omladinu prestaje kad dijete navrši tri mjeseca života, a može, na osnovi odluke nadležnog centra za socijalni rad, prestati i prije toga roka ako majka ne preuzme ili zapusti brigu o prehrani, zdravlju, higijeni i drugim potrebama djeteta ili odbija obavljanje drugih poslova utvrđenih programom doma.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka smještaj samohrane nezaposlene majke s djetetom u domu za djecu i omladinu može se produžiti do navršene jedne godine života djeteta ako je prema nalazu nadležnog liječnika nužno djetetu osgurati neposrednu majčinu brigu i njegu.

Samohrana nezaposlena majka može se pod uvjetima iz članaka 15. i 16. ovoga pravilnika smjestiti u drugu obitelj.

Ovlašćuje se nadležni centar za socijalni rad da samohranoj nezaposlenoj majci koja ispunjava uvjete iz članaka 15. i 16. ovoga pravilnika, uz njezin pristanak, umjesto smještaja u dom za djecu i omladinu prizna kao oblik socijalne zaštite plaćanje troškova stanovanja u istom trajanju.

l. Smještaj u drugu obitelj

a) Smještaj maloljetne osobe čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji.

Maloljetna osoba čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji (maloljetna osoba bez roditeljskog staranja, maloljetna osoba razvoj koje je ugrožen obiteljskim prilikama i maloljetna osoba društveno neprihvatljivog ponašanja) može se smjestiti u drugu obitelj koja, osim uvjeta propisanih zakonom, ispunjava i ove uvjete:

l. da je u spavaonici po članu domaćinstva osigurano najmanje 4 m2 površine,

2. da je maloljetnoj osobi osiguran vlastiti ležaj prilagođen uzrastu i zdravstvenom stanju, i ormar za odlaganje osobnih stvari,

3. da ukupna površina stambenih prostorija po članu domaćinstva iznosi najmanje 10 m2,

4. da hranitelj u vrijeme donošenja odluke o smještaju nije mlađi od 21 ni stariji od 60 godina,

5. da se u blizini stambenog objekta, u kojem će boraviti maloljetna osoba, nalazi odgovarajuća škola,

Centar za socijalni rad koji odlučuje o smještaju maloljetne osobe u drugu obitelj nastojat će maloljetnu osobu smjestiti u obitelj srodnika, a maloljetnu braću i sestre za jedno, te pri izboru hranitelja dati prednost obitelji s oba bračna druga.

Hranitelj je dužan osigurati maloljetnoj usobi pravilark psihofizički razvoj i brinuti o njezinu zdravlju i školovanju, i u tu je svrhu dužan surađivati sa zdravstvenom organizacijom i školom i informirati se o zdravstvenom stanju, učenju i ponašanju maloljetnika. Hranitelj je dužan osigurati maloljetnoj osobi ispravnu prehranu (5 obroka dnevno, od kojih jedan mliječni i tjedno 4 mesna), održavanje osobne higijene, uredno i primjereno odijevanje i, ovisno o lokalnim mogućnostima, pohađanje kulturno-umjetničkih i športskih priredaba, boravak na igralištu i u parku, uključivanje u športska i kulturno-umjetnička društva i druge organizirane oblike bavljenja kulturom, športom i rekreacijom.

Hranitelj maloljetne osobe društveno neprihvatljivog ponašanja koja je obuhvaćena programom tretmana u centru za socijalni rad, školi ili zdravstvenoj organizaciji dužan je surađivati s tim organizacijama.

Centar za socijalni rad koji odlučuje o smještaju maloljetne osobe društveno neprihvatljivog ponašanja u drugu obitelj dužan je upoznati hranitelja i druge članove njegove obitelji s ponašanjem i osobinama ličnosti maloljetne osobe koju smještava, pripremiti ih za brigu i odgoj te osobe i kontaktirati s tom obitelji najmanje jednom u mjesecu.

b) Smještaj invalidne i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju

Invalidna i druga osoba ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju može se smjestiti u obitelj koja ispunjava uvjete glede prostora i opreme prilagođene vrsti i stupnju oštećenja invalidne osobe i druge uvjete iz članaka 19. do 21. ovoga pravilnika, te koja ima mogućnost za odgovarajuću rehabilitaciju i osposobljavanje smještene osobe.

Hranitelj invalidne osobe i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju može biti osoba koja ima pozitivan odnos prema invalidnim osobama i koja pokazuje interes za rad s njima.

Centar za socijalni rad dužan je posebno pripremiti hranitelja za brigu o invalidnoj osobi i postupanje s njom.

Radi kontrole zdravlja invalidne osobe hranitelj je dužan redovito kontaktirati sa zdravstvenom organizacijom i drugim organizacijama u kojima se provodi rehabilitacija i osposobljavanje smještene osobe.

c) Smještaj odrasle i starije osobe

Odrasla i starija osoba nesposobna za samostalan život (duševno bolesna osoba, ovisnik o alkoholu i drugim sredstvima, invalidna i kronično bolesna osoba i druga odrasla i starija osoba kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe jer sama ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima) može se smjestiti u drugu obitelj ako zbog stambenih i obiteljskih uvjeta života nema mogućnosti da joj se zaštita osigura doplatkom za pomoć i njegu, ili pružanjem usluga pomoći i njege u kući, ili primjenom drugih oblika socijalne zaštite.

Obitelj u koju se smještava odrasla i starija osoba mora, osim uvjeta propisanih zakonom, ispunjavati i uvjete iz članka 19. točke 1. do 3. ovoga pravilnika.

Duševno bolesna osoba, ovisnik o alkoholu i drugim sredstvima i odrasla osoba društveno neprihvatljivog ponašanja nesposobna za samostalan život može se smjestiti u drugu obitelj uz pristanak svih članova obitelji hranitelja.

Centar za socijalni rad dužan je hranitelja i druge članove njegove obitelji upoznati s ponašanjem i osobinama ličnosti osobe koju smještava i posebno ih pripremiti za brigu o duševno bolesnoj osobi ili ovisniku o alkoholu i drugim sredstvima, odnosno o odrasloj osobi društveno neprihvatljivog ponašanja i postupak s njima.

Ako se korisnik liječio od alkoholizma, hranitelj mu mora osigurati da se uključi u klub liječenih alkoholičara.

Hranitelj je dužan redovito surađivati s odgovarajućom zdravstvenom organizacijom koja kontrolira zdravlje duševno bolesne osobe.

Hranitelj mora duševno bolesnoj osobi osigurati odgovarajuće uvjete za odmor i rekreaciju.

d) Naknada za smještaj u drugu obitelj

Naknada hranitelju utvrđuje se s obzirom na dob i potrebe korisnika socijalne zaštite smještenog u drugu obitelj, prema osnovici koju čini zajamčeni osobni dohodak radnika u Republici te iznosi:

1. za smještaj maloljetne osobe čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji,

a) za dijete predškolskog uzrasta 90% osnovice,

b) za dijete školskog uzrasta 100% osnovice,

2. za smještaj invalidne i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju:

a) za dijete predškolskog uzrasta 100% osnovice,

b) za dijete školskog uzrasta 110% osnovice,

3. za smještaj odrasle i starije osobe:

a) za pokretnu osobu 90% osnovice,

b) za polupokretnu osobu 100% osnovice,

c) za nepokretnu osobu 120% osnovice.

Ako korisnik socijalne zaštite zbog zdravstvenog stanja, invalidnosti, osobina ličnosti i drugih stanja ima povećane (specifične) potrebe koje zahtijevaju veći opseg i kvalitetu usluga što mu ih mora pružiti hraniteljska obitelj, naknada iz stavka 1. ovoga članka može se povećati najviše za 20%.

Odluku o povećanju naknade hranitelju u smislu stavka 2. ovoga članka donosi centar za socijalni rad koji je odlučio o smještaju korisnika socijalne zaštite i ugovorio s hraniteljem povećani (specifičan) opseg i kvalitetu usluga.

Naknada hranitelju za dnevni smještaj utvrđuje se u iznosu od 80%, a za poludnevni 50% naknade utvrđene prema članku 34. ovoga pravilnika.

2. Smještaj u organizaciju socijalne zaštite

a) Smještaj maloljetne osobe

Smještaj maloljetne osobe u organizaciju socijalne zaštite primijenit će se kao oblik socijalne zaštite prema maloljetnoj osobi čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nema mogućnosti da joj se socijalno-zaštitne i druge socijalne potrebe podmire smještajem u drugu obitelj ili primjenom drugih oblika socijalne zaštite, ili ako je smještaj u organizaciju socijalne zaštite svrsishodniji od drugih oblika socijalne zaštite.

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite maloljetnika provodi se na osnovi izvršne odluke centra za socijalni rad kao organa starateljstva, odnosno na osnovi odluke suda donesene u skladu sa Zakonom o braku i porodičnim odnosima.

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite maloljetnika radi izvršenja odgojne mjere provodi se na osnovi izvršne odluke suda, u skladu s Pravilnikom o izvršenju odgojnih mjera ("Narodne novine", br. 50/88) i Pravilnikom o izvršenju odgojne mjere upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu ("Narodne novine", br. 15/89).

b) Smještaj invalidne i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite primijenit će se kao oblik socijalne zaštite prema invalidnoj i drugoj osobi ometenoj u psihičkom ili fizičkom razvoju koja se za svrhu odgovarajućih oblika odgoja, obrazovanja i osposobljavanja u posebnim uvjetima upućuje izvan mjesta prebivališta, odnosno koja nije u mogućnosti sama brinuti o sebi i samostalno obavljati radnje i aktivnosti primjerene životnoj dobi, nego je u pogledu udovoljavanja osnovnim životnim zahtjevima ovisna o pomoći druge osobe, ako nema mogućnosti da joj se osigura podmirivanje socijalno-zaštitnih i drugih socijalnih potreba doplatkom za pomoć i njegu, pružanjem pomoći i njege u kući ili primjenom drugog oblika socijalne pomoći, ili je smještaj u organizaciju socijalne zaštite zbog specifičnih potreba korisnika svrsishodniji od drugih oblika socijalne zaštite.

Odluku o smještaju invalidne i druge osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju centar za socijalni rad donosi na osnovi nalaza i mišljenja stručne komisije.

c) Smještaj odrasle i starije osobe

Smještaj u organizaciju socijalne zaštite primijenit će se kao oblik socijalne zaštite prema odrasloj i starijoj osobi, kao što je umirovljenik i druga odrasla i starija osoba kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima, te duševno bolesna osoba i ovisnik o alkoholu i drugim sredstvima koja nije u mogućnosti sama o sebi brinuti, ako zbog stambenih i obiteljskih uvjeta nema mogućnosti da joj se socijalna zaštita osigura doplatkom za pomoć i njegu, pružanjem usluga i pomoći i njege u kući, smještajem u drugu obitelj ili primjenom drugog oblika socijalne zaštite, ili je smještaj u organizaciju socijalne zaštite zbog specifičnih potreba korisnika svrsishodniji od drugih oblika socijalne zaštite.

Odluku o smještaju odrasle i druge starije osobe centar za socijalni rad donosi na osnovi mišljenja stručnog tima ili na osnovi nalaza i mišljenja odgovarajuće organizacije zdravstva, odnosno liječničke komisije.

3. Privremena novčana pomoć

Privremena novčana pomoć može se odobriti osobi koja se zbog izvanrednih okolnosti u kraćem razdoblju nađe u takvim materijalnim teškoćama da nema neophodno potrebna sredstva za uzdržavanje do iznosa utvrđenog prema člancima 10. i 11. ovoga pravilnika, a ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, odnosno prava na naknadu za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog pučanstva.

Privremena novčana pomoć može se odobriti za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti zbog kojih se korisnik tog oblika socijalne zaštite našao u materijalnim teškoćama.

Korisnik privremene novčane pomoći dužan je do isteka tekućeg mjeseca pružiti dokaze centru za socijalni rad o postojanju izvanrednih uvjeta zbog kojih mu je odobrena privremena novčana pomoć.

Privremena novčana pomoć može se odobriti do iznosa stalne novčane pomoći utvrđenog prema članku 8. ovoga pravilnika.

4. Jednokratna novčana pomoć

Jednokratna novčana pomoć može se odobriti osobi koja zbog trenutnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti koju specifičnu potrebu, a podmirivanje te potrebe je uvjet za ostvarivanje socijalne sigurnosti.

Tijekom jedne kalendarske godine istoj se osobi jednokratna novčana pomoć iz stavka 1. ovoga članka može odobriti više puta, s tim da ukupni iznos jednokratnih novčanih pomoći ne može prijeći trostruki prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći za pojedinca u tekućoj godini utvrđen u članku 8. ovoga pravilnika.

Jednokratna novčana pomoć može se odobriti osobi koja zbog trenutnih okolnosti (elementarne nepogode, bolest ili smrt člana obitelji, nedostatak osnovnih predmeta kućanstva i slično) nije u mogućnosti podmiriti minimum životnih potreba.

Jednokratna novčana pomoć iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti u iznosu nužnom za podmirenje potrebe za koju je odobrena.

Prije nego se odobri jednokratna novčana pomoć za slučaj iz stavka 1. ovoga članka, centar za socijalni rad dužan je pribaviti suglasnost Republičkog fonda socijalne zaštite.

Jednokratna novčana pomoć može se odobriti korisniku socijalne zaštite koji je ostvario koje od prava i oblika socijalne zaštite.

5. Novčana pomoć za osobne potrebe korisnika socijalne zaštite

Novčana pomoć za osobne potrebe korisnika socijalne zaštite utvrđuje se u iznosu od 8% zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici, a može se odobriti korisniku oblika socijalne zaštite smještaj u drugu obitelj i smještaj u organizaciju socijalne zaštite koji vlastitim prihodima ne može osigurati taj iznos niti mu se sredstva za tu namjenu osiguravaju njegovim sudjelovanjem u obavljanju rada u sporednoj privrednoj ili neprivrednoj djelatnosti organizacije socijalne zaštite.

Novčana pomoć iz stavka 1. ovoga članka se isplaćuje korisniku neposredno ili putem hranitelja odnosno organizacije socijalne zaštite u koju je smješten.

Novčana pomoć iz stavka 1. ovoga članka se neće odobriti osobi koja zbog svog psihofizičkog stanja nema osobne potrebe koje se po svojoj prirodi podmiruju tom pomoći.

Za korisnika socijalne zaštite koji nije u stanju raspolagati novcem, novčanom pomoći iz stavka 1. ovoga članka će upravljati hranitelj ili osoba koju odredi organizacija socijalne zaštite.

6. Pomoć za prehranu, nabavu ogrjeva, nabavu odjeće i obuće i obliku dara

Pomoć za prehranu može se odobriti nepokretnoj, polupokretnoj i drugoj socijalno ugroženoj osobi koja nije u mogućnosti sama pripremiti obrok hrane pod ovim uvjetima:

- da osoba koja živi sama ima prosječni mjesečni prihod u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti manji od 90% iznosa zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici,

- da bračni par odnosno dvočlano domaćinstvo ima ukupan zajednički prosječni mjesečni prihod u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti manji od 140% iznosa zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici.

Ako u socijalno ugroženom domaćinstvu živi više od dvije osobe iznos prihoda utvrđen za dvočlano domaćinstvo kao uvjet za primjenu ovoga oblika socijalne zaštite uvećava se za svakog daljnjeg člana za 30% zajamčenog osobnog dahotka radnika u Republici.

U sklopu pomoći za prehranu korisniku socijalne zaštite osigurava se jedan obrok dnevno i to u pravilu ručak.

Prehrana u smislu stavka 1. ovoga članka osigurava se u pravilu dostavom obroka hrane u stan korisnika putem odgovarajuće organizacije socijalne zaštite ili drugog oblika organiziranja obavljanja djelatnosti socijalne zaštite.

Pomoć za nabavu ogrjeva može se odobriti korisniku prava na stalnu novčanu pomoć ako to ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Pomoć za nabavu ogrjeva daje se u pravilu na način da se za korisnika socijalne zaštite kojemu je odobren taj oblik socijalne zaštite isplati račun za nabavu ogrjeva.

Pomoć za nabavu odjeće i obuće može se odobriti socijalno ugroženoj osobi koja, prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad, živi u osobito teškim materijalnim

uvjetima, a odjeća i obuća joj se ne mogu osigurati posredovanjem Crvenog križa Hrvatske i drugih humanitarnih i karitativnih organizacija i vjerskih zajednica.

Pomoć iz stavka 1. ovoga članka daje se u pravilu tako da se nabava odjeće i obuće za korisnika socijalne zaštite kojemu je odobren taj oblik socijalne zaštite obavi uz sudjelovanje radnika centra za socijalni rad i da se isplati račun za nabavu odgovarajućih odjevnih predmeta.

Centar za socijalni rad može korisniku prava na stalnu novčanu pomoć i korisniku oblika socijalne zaštite smještaj u drugu obitelj i smještaj u organizaciju socijalne zaštite jedanput godišnje, u pravilu za božićne blagdane, dati pomoć u obliku dara (živežne namirnice, knjige, igračke za djecu i druge odgovarajuće predmete) u vrijednosti najviše do 20% iznosa stalne novčane pomoći za jednog korisnika.

Pomoći iz članka 46. do 50. ne mogu se isplatiti korisniku izravno u novčanom obliku.

7. Pomoć i njega u kući

Pomoć i njega u kući može se osigurati odrasloj i starijoj osobi koja ispunjava, ove uvjete:

1. da je nesposobna za samostalan život i da zbog promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima i nije u mogućnosti sama brinuti o sebi;

2. da nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju članovi obitelji (bračni drug i djeca),

3. da je prosječni mjesečni prihod po članu domaćinstva u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti bio manji od iznosa zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici.

Pomoć i njega u kući obuhvaća:

- organiziranje prehrane (nabava i dostava gotove hrane u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i drugo),

- obavljanje kućanskih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova, novina i drugih potrepština),

- održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba),

- podmirivanje drugih svakodnevnih potreba.

Smatra se da je korisnik socijalne zaštite osoba nepoznatog prebivališta ako se ne zna njegovo prebivalište (jer nema podataka o prijavi prebivališta te osobe odnosno njezinih roditelja ili staratelja) ili za kojeg se prebivalište ne može utvrditi tijekom postupka za ostvarivanje socijalne zaštite (jer se iz podataka i postupka te osobe ne može zaključiti o mjestu u koje se nastanila, s namjerom da u njemu stalno živi).

Osobi nepoznatog prebivališta kao korisniku socijalne zaštite pod uvjetima utvrđenim ovim pravilnikom osigurava se :

- smještaj u drugu obitelj,

- smještaj u organizaciju socijalne zaštite,

- drugi oblici socijalne zaštite.

Centar za socijalni rad na području kojega se zatekla osoba nepoznatog prebivališta dužna je u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva odnosno od dana otkrivanja osobe nepoznatog prebivališta donijeti rješenje o ostvarivanju odgovarajućeg oblika socijalne zaštite.

U sklopu oblika socijalne zaštite smještaj u drugu obitelj osigurava se podmirivanje potreba korisnika tog oblika socijalne zaštite i to organizirano stanovanje i prehrana, pomoć i njega, odjeća i obuća i druge potrebe.

U okviru smještaja u drugu obitelj može se odobriti:

- stalan smještaj,

- cjelodnevni ili poludnevni boravak.

Nadležni centar za socijalni rad rješenjem o odobravanju oblika socijalne zaštite i ugovorom zaključenim s hraniteljem utvrduje opseg i kvalitetu podmirivanja potreba korisnika smještaja u drugu obitelj.

U sklopu oblika socijalne zaštite smještaj u organizaciju socijalne zaštite osigurava se podmirivanje potreba korisnika tog oblika socijalne zaštite, i to organizirano stanovanje i prehrana, pomoć i njega, odgoj i osposobljavanje za rad i privređivanje i druge potrebe radi otklanjanja nepovoljnih socijalnih, materijalnih i obiteljskih uvjeta života te potrebe u svezi i u svrhu organiziranog sprečavanja nastajanja socijalnih problema, otkrivanja uzroka socijalno-zaštitnih potreba i otklanjanja i ublažavanja socijalno-zaštitnih potreba i socijalne ugroženosti.

U sklopu socijalne zaštite koja se osigurava u organizaciji socijalne zaštite može se odobriti:

- stalan smještaj,

- tjedni smještaj,

- cjelodnevni ili poludnevni boravak i

- izvaninstitucionalne usluge.

Nadležni centar za socijalni rad rješenjem o odobravanju smještaja u organizaciju socijalne zaštite, u skladu s ugovorom zaključenim između Republičkog fonda socijalne zaštite i organizacije socijalne zaštite, utvrđuje opseg i kvalitetu podmirivanja potreba korisnika tog oblika socijalne zaštite.

Odrasla i starija osoba koja je kao korisnik socijalne zaštite smještena u drugu obitelj, odnosno u organizaciju socijalne zaštite dužna je sudjelovati u plaćanju naknade hranitelju, odnosno cijene usluga organizacije socijalne zaštite svim svojim prihodima.

Pri utvrđivanju prihoda kojima je korisnik socijalne zaštite dužan sudjelovati u plaćanju naknade hranitelju, odnosno cijene usluga organizacije socijalne zaštite prihod korisnika umanjuje se za obvezu korisnika za uzdržavanje (plaćanje alimentacije), kao i za iznos od 8% zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici, koji dio prihoda korisnik zadržava za osobne potrebe (džeparac).

Roditelji maloljetne osobe čiji se povoljan psihofizički razvoj i odgoj ne ostvaruje u vlastitoj obitelji i roditelji maloljetne osobe ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju

dužni su sudjelovati u plaćanju dijela naknade hranitelju odnosno cijene usluga organizacije socijalne zaštite u iznosu doprinosa za uzdržavanje utvrdenog prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima.

Dosuđeni iznos doprinosa za uzdržavanje maloljetne osobe iz stavka 1. ovoga članka roditelji su dužni uplatiti na račun Republičkog fonda socijalne zaštite.

Ako iznos doprinosa za uzdržavanje nije utvrđen na način propisan Zakonom o braku i porodičnim odnosima roditelji maloljente osobe iz stavka 1. ovoga članka sporazumom zaključenim međusobno i s centrom za socijalni rad utvrdit će iznos toga doprinosa, a ako se ne sporazumiju o tome, centar za socijalni rad će pokrenuti postupak za utvrdivanje doprinosa za uzdržavanje (putem staratelja, staratelja za poseban slučaj i na drugi način).

Osobe koje su dužne uzdržavati odraslu i stariju osobu koja je kao korisnik socijalne zaštite smještena u drugu obitelj, odnosno u organizaciju socijalne zaštite dužne su sudjelovati u plaćanju dijela naknade hranitelju odnosno cijene usluga organizacije i socijalne zaštite u iznosu koji čini razliku izmedu naknade hranitelju, odnosno cijene usluga organizaciji socijalne zaštite i iznosa kojim korisnik sudjeluje u plaćanju dijela tih troškova.

Dosudeni iznos doprinosa za uzdržavanje korisnika iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzdržavanja dužni su uplatiti na račun Republičkog fonda socijalne zaštite.

Ako iznos doprinosa za uzdržavanje nije utvrden na način propisan Zakonom o braku i porodičnim odnosima, obveznici uzdržavanja sporazumom zaključenim međusobno i s centrom za socijalni rad utvrdit će iznos toga doprinosa.

Ako se obveznici uzdržavanja ne sporazumiju u smislu stavka 1. ovoga članka, centar za socijalni rad će na osnovi članka 273. Zakona o braku i porodičnim odnosima u ime i za račun Republičkog fonda socijalne zaštite, pokrenuti postupak za naknadu tih troškova.

Ako je više osoba dužno prema članku 60. ovoga pravilnika sudjelovati u plaćanju naknade hranitelju, odnosno cijene usluga organizacije socijalne zaštite za korisnika toga oblika socijalne zaštite kojega su dužni uzdržavati, a zbog iznosa njihova doprinosa za uzdržavanje je veći od iznosa njihova sudjelovanja u plaćanju naknade hranitelju odnosno cijene usluga organizacije socijalne zaštite, iznosi njihova doprinosa za uzdržavanje razmjerno se umanjuju, osim ako obveznici uzdržavanja međusobnim sporazumom drugačije ne odluče.

Roditelji i osobe koje su po Zakonu o braku i porodičnim odnosima dužne uzdržavati maloljetnu osobu društveno neprihvatljivog ponašanja koja je radi izvršenja odgojnih mjera smještena u organizaciju socijalne zaštite sudjeluju u plaćanju dijela cijene usluga i visini koju utvrdi sud prilikom donošenja odluke o primjeni odgojne mjere.

Usluge za podmirivanje potreba korisnika socijalne zaštite podmirivanje kojih se osigurava oblicima socijalne zaštite mještaj u drugu obitelj, smještaj u organizaciju socijalne zaštite, pomoć i njega u kući i drugim oblicima mogu pod uvjetima i na način propisan zakonom i ovim pravilnikom pružiti poduzeća, građanske pravne osobe i socijalni i drugi stručni radnici i građani koji samostalno osobnim radom obavljaju poslove socijalne zaštite.

Osobe koje su smještene u drugu obitelj ili organizaciju socijalne zaštite na osnovi izvršnog rješenja nadležnog centra za socijalni rad donesena prije stupanja na snagu ovoga pravilnika mogu nastaviti koristiti te oblike socijalne zaštite.

Prihodima domaćinstva u smislu članaka 4, 41, 46. i 51. ovoga pravilnika smatraju se prihodi utvrđeni prema člancima 20. do 22. Zakona.

Sredstva za ostvarivanje prava i oblika socijalne zaštite utvrđenih zakonom osigurava Republika.

Općina može, na teret vlastitih sredstava i ovisno o mogućnostima, svojim propisom utvrditi i druge oblike socijalne zaštite, uvjete i način ostvarivanja tih oblika socijalne zaštite i veći opseg prava i oblika socijalne zaštite utvrđenih zakonom i ovim pravilnikom.

Centar za socijalni rad dužan je neprekidno pratiti ispunjava li korisnik socijalne zaštite uvjete za ostvarivanje prava i oblika socijalne zaštite, utvrđenih zakonom i ovim pravilnikom.

Centar za socijalni rad postupajući u smislu stavka 1. ovoga članka, prilikom izmjene zajamčenog osobnog dohotka radnika u Republici utvrdit će utječe li ta promjena na postojanje ili opseg priznatog prava i oblika socijalne zaštite.

Ako centar za socijalni rad u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da nije došlo do promjena uvjeta za ostvarivanje prava ili oblika socijalne zaštite, donijet će rješenje u skladu s člankom 213. Zakona o općem upravnom postupku, o čemu se korisnik socijalne zaštite obavještava isplatnicom.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati porodica u koju se smještaju osobe u socijalno-zaštitnoj potrebi ("Narodne novine", br. 11/86).

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991. godine.

Klasa: 011-03/91-01/01

Urbroj: 524-06/1-91-03

Zagreb, 28. veljače 1991.