Zakoni i propisi - Pravni savjeti 9 28.02.1991 Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 6. Zakona o formiranju i korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva ("Narodne novine", br.18/89) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. veljače 1991. godine donijela je

ODLUKU

o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom odlukom utvrđuje se:

- razina socijalnog minimuma,

- uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu za zaštitu životnog standarda,

- prihodi na osnovi kojih se utvrđuju materijalne mogućnosti domaćinstva,

- domaćinstvo u odnosu na koje se utvrđuje razina socijalnog minimuma,

- visina naknade za zaštitu životnog standarda,

- kriteriji i uvjeti za korištenje sredstava,

- način korištenja sredstava,

- vodenje evidencije i izvješća.

II. RAZINA SOCIJALNOG MINIMUMA

Članak 2.

Razina socijalnog minimuma, u smislu ove odluke, utvrđuje se u odnosu prema zajamčenom osobnom dohotku radnika u Republici i iznosi:

- za jednočlano domaćinstvo 65%

- za dvočlano domaćinstvo 110%

- za tročlano domaćinstvo 145%

- za četveročlano domaćinstvo 170%

a za domaćinstvo s više od četiri člana visina socijalnog minimuma utvrđena za četveročlano domaćinstvo uvećava se za svakog daljnjeg člana domaćinstva za 15% zajamčenog osobnog dohotka.

Članak 3.

Sredstva za isplatu naknada za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva do razine socijalnog minimuma utvrđene člankom 2. ove odluke osigurava Republika. Općina može, na teret vlastitih sredstava i ovisno o mogućnostima, posebnom odlukom utvrditi veću razinu socijalnog minimuma od razine utvrđene člankom 2. ove odluke.

III. UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZAŠTITE ŽlVOTNOG STANDARDA

Članak 4.

Pravo na naknadu zaštite životnog standarda ima domaćinstvo:

- koje ne ostvaruje prihod do utvrđene razine socijalnog minimuma,

- članovi kojeg osim kuće ili stana u kojem stanuju nemaju u vlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan kao poseban dio zgrade ili kuću za odmor.

Članak 5.

Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda domaćinstvo, članovi kojeg obavljaju samostalnu privrednu ili profesionalnu djelatnost, kao i domaćinstvo koje ima u vlasništvu obradivo poljoprivredno zemljište u površini većoj od 2000 m2. Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda može ostvariti poljoprivredno domaćinstvo, koje prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad, zbog starosti, invalidnosti ili bolesti svojih članova nije u mogućnosti obavljanjem poljoprivredne djelatnosti ostvariti prihode do razine socijalnog minimuma utvrđenog za odnosno domaćinstvo.

Članak 6.

Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda radno sposobna nezaposlena osoba koja u vremenu od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nije uredno prijavljena kod nadležne zajednice zapošljavanja, kao i koja ne prihvati ponuđeni posao. Nema pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda radno sposobna nezaposlena osoba koja živi u zajednici s roditeljima koji prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad imaju povoljne materijalne mogućnosti.

Članak 7.

Pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda domaćinstvo stječe od prvog dana narednog mjeseca od podnošenja zahtjeva. Pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda traje dok domaćinstvo ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava.

Članak 8.

Dužnost je domaćinstva korisnika naknade za zaštitu životnog standarda prijaviti svaku promjenu relevantne činjenice koja utječe na postojanje prava ili na visinu naknade centru za socijalni rad najkasnije u roku osam dana od nastanka promjene.

IV. PRIHODI NA OSNOVI KOJIH SE UTVRĐUJU MATERIJALNE MOGUĆNOSTI DOMAĆINSTVA

Članak 9.

Prihode na osnovi kojih se, u smislu ove odluke, utvrđuju materijalne mogućnosti domaćinstva čine prihodi koje članovi domaćinstva ostvare:

1. s osnova radnog odnosa,

2. s osnova mirovinskog i invalidskog osiguranja,

3. na ime novčane naknade za nezaposlenog radnika,

4. na ime dječjeg doplatka,

5. na ime naknade po posebnim propisima,

6. s osnova socijalne zaštite,

7. po osnovi doprinosa za uzdržavanje (alimentacije).

8. po osnovi drugih socijalno-zaštitnih prava i oblika zaštite,

9. od prihoda od imovine i drugih prihoda.

Članak 10.

Prihodima domaćinstva u smislu članka 8. ove odluke smatraju se:

1. kao prihod ostvaren s osnova radnog odnosa čisti osobni dohodak, naknade osobnog dohotka i druga primanja s osnova radnog odnosa koji čine osnovicu za obračun poreza iz osobnog dohotka radnika,

2. kao prihod s osnova mirovinskog i invalidskog osiguranja starosna, invalidska i porodična mirovina, zaštitni dodatak uz mirovinu i drugi prihodi s tog osnova osim prihoda koji su izuzeti ovom odlukom,

3. kao prihod na ime novčane naknade za nezaposlenog radnika novčana naknada, produžena novčana naknada, porodični doplatak i novčana pomoć,

4. kao prihod s osnova dječjeg doplatka prihod ostvaren na osnovi Zakona o dječjem doplatku i drugih zakona,

5. kao prihod na ime naknade po posebnim propisima novčana naknada, invalidski dodatak i novčana pomoć koji se osiguravaju korisnicima na osnovi propisa o zaštiti boraca NOR-a, vojnih invalida i žrtava fašističkog terora i članovima njihove obitelji, te članovima obitelji kojima je hranitelj na obveznoj vojnoj službi.

6. kao prihod ostvaren s osnova socijalne zaštite stalna novčana pomoć, privremena novčana pomoć i oslobadanje od plaćanja troškova prehrane za vrijeme dnevnog boravka u organizaciji socijalne zaštite,

7. kao prihod ostvaren po osnovi doprinosa za uzdržavanje novčani iznos određen za uzdržavanje člana domaćinstva koji je na osnovi Zakona o braku i porodičnim odnosima dužan plaćati obvezniku uzdržavanja koji nije član tog domaćinstva,

8. kao prihod ostvaren po osnovi drugih socijalno-zaštitnih prava i oblika zaštite smatra se subvencioniranje odnosno oslobađanje plaćanja dijela troškova stanovanja. Iznimno od stavka 1. točke 4. ovoga članka, u prihod domaćinstva ne uračunava se prihod s osnova dječjeg doplatka ostvaren na osnovi Zakona o dječjem doplatku i drugih zakona ako su prema utvrđenju nadležnog centra za socijalni rad socijalne prilike domaćinstva osobito teške,

9. kao prihod ostvaren od imovine i drugih prihoda smatraju se ostali prihodi domaćinstva.

Članak 11.

Kod utvrđivanja prihoda domaćinstva ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novčane naknade za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, te druga novčana i materijalna primanja koja nisu navedena u članku 10. ove odluke. Prihod domaćinstva utvrđen prema članku 9. i 10. ove odluke umanjuje se za novčani iznos koji je po osnovi Zakona o braku i porodičnim odnosima član domaćinstva dužan plaćati za uzdržavanje osobe koja nije član tog domaćinstva.

V. DOMAĆINSTVO U ODNOSU NA KOJE SE UTVRĐUJE RAZINA SOCIJALNOG MINIMUMA

Članak 12.

Domaćinstvo u odnosu na koje je ovom odlukom utvrđena razina socijalnog minimuma je, prema stavku 3. članka 2. Zakona o formiranju i korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva (u daljnjem tekstu: Zakon) zajednica života, privređivanja i trošenja članova porodice između kojih, prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima postoji međusobna obveza uzdržavanja, te djece uzete na uzdržavanje. Djeca uzeta na uzdržavanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, su djeca bez roditelja, kao i djeca koja imaju roditelje koji ih ne uzdržavaju.

Članak 13.

U članove domaćinstva ne ubraja se osoba koja se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, osoba koja je smještena u drugu porodicu ili u organizaciju socijalne zaštite kao i osoba kojoj je, u svezi s usmjerenim obrazovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje, prehrana, odjeća i obuća i drugo (učenici i studenti vojnih i pomorskih škola, škole unutarnjih poslova i drugih), makar između te osobe i članova domaćinstva postojala obveza uzdržavanja.

VI. VISINA NAKNADE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNOG STANDARDA

Članak 14.

Visina naknade za zaštitu životnog standarda utvrđuje se kao razlika između iznosa prosječnog mjesečnog prihoda domaćinstva ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnijet zahtjev za ostvarivanje naknade za zaštitu životnog standarda i razine socijalnog minimuma utvrđenog za odgovarajuće domaćinstvo u članku 2. ove odluke.

Članak 15.

Domaćinstvo - korisnik naknade za zaštitu životnog standarda dužno je do 10. u mjesecu podnijeti nadležnom centru za socijalni rad podatke o prihodima domaćinstva o kojima ovisi postojanje prava i visina naknade. Domaćinstvo koje u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese podatke o prihodima domaćinstva gubi pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda od prvog tekućeg mjeseca.

Članak 16.

Centar za socijalni rad na osnovi podataka o prihodima domaćinstva korisnika naknade za zaštitu životnog standarda iz stavka 1. članka 15. ove odluke i razine socijalnog minimuma za tekući mjesec utvrđuje visinu naknade za zaštitu životnog standarda o čemu se domaćinstvo-korisnik naknade izvješćuje putem isplatnice.

VII. VOĐENJE EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA

Članak 17.

Centar za socijalni rad dužan je voditi jedinstvenu evidenciju o ostvarivanju prava na naknadu za zaštitu životnog standarda i o ostvarenim socijalno-zaštitnim pravima članova domaćinstva koja su ostvarila pravo na naknadu za zaštitu životnog standarda i o tome do kraja srpnja za prvo polugodište, a do kraja siječnja za drugo polugodište i izvijestiti Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Članak 18.

Centar za socijalni rad dužan je do 5. u mjesecu, za prethodni mjesec, dostaviti Republičkom fondu socijalne zaštite Izvješće o mjesečnom utrošku sredstava.

Članak 19.

Sredstva za vođenje evidencije i izvješća prema članku 18. ove odluke su: 1. Evidencijski list o ostvarivanju socijalnog minimuma. 2. Izvještajne tabele, 3. Izvješće o mjesečnom utrošku sredstava. Sredstva za vođenje evidencije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka kao propisani obrasci sastavni su dio ove odluke.

Članak 20.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi dužno je pratiti ostvarivanje prava na naknadu za zaštitu životnog standarda i drugih socijalno-zaštitnih prava i o tome dva puta godišnje izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o korištenju sredstava solidarnosti za osiguravanje zaštite životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva ("Narodne novine", br. 22/89, 43/89 i 57/89), te odluke i pravilnici o korištenju sredstava solidarnosti za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog stanovništva koje su donijeli nadležni organi općina u Republici Hrvatskoj i Izvršno vijeće Skupštine Grada Zagreba.

Članak 22.

Ova odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991. godine.

Klasa: 308-01/91-01/02

Urbroj: 5030104-91-2

Zagreb, 20. veljače 1991.

Predsjednik

Josip Manolić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.