Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj
djelatnosti ("Narodne novine", br. 11/79, 31/86 i 32/87) i članka
81. Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78, 50/79, 29/85,
48/85 i 41/90), ministar poljoprivrede i šumarstva izdaje
I. OPĆE ODREDBE
Zarazne i nametničke bolesti životinja, koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera odredenih ovom naredbom, jesu:
1. Bedrenica i šuštavac (Anthrax et gangraena emphysematosa),
2. Bjesnoća (Lyssa),.
3. Bruceloza (Brucellosis),
4. Ehinokokoza (Echinococcosis),
5. Enzootska leukoza goveda (Leukosis enzootica bovum),
6. Genitalna kompilobakterioza (Campylobacteriosis genitalis),
7. Infekciozna anemija kopitara (Anaemia infectiosa equorum),
8. Klasična svinjska kuga (Pestis suum classica),
9. Leptospirosa (Leptospirosis),
l0. Mastitis krava,
11. Metiljavost (Fasciolosis),
12. Mikoplazmoza peradi (Mycoplasmosis avium),
13. Mikrosporoza (Microsporosis),
14. Miksomatoza (Myxomatosis),
15. Njukastlska bolest (morbus Newcastle),
16. Paratuberkuloza (Paratuberculosis),
17. Q - groznica (Q-febris),
18. Salmoneloza (Salmonellosis),
19. Slinavka i šap (Aphtae epizooticae),
20. Tifus peradi (Typhus avium),
21. Trihomonijaza (Trichomoniasis),
22. Trihineloza (Trichinellosis),
23. Tuberkuloza (Tubercullosis),
24. Zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis goveda (Rhinotracheitis infectiosa - Vulvovaginitis pustulosa bovum),
25. Zarazne i nametničke bolesti pčela,
26. Zarazne i nametničke bolesti riba.
II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
I. Bedrenica i šuštavac
Preventivno cijepljenje goveda i ovaca protiv bedrenice i šuštavca, provest će se u zaraženim mjestima (distriktima) najkasnije do 30. travnja.
Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu, izvan područja općine, ako su
cijepljene protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 30 dana.
2. Bjesnoća
Preventivno cijepljenje pasa, starijih od 4 mjeseca, protiv bjesnoće, izvršit će se inaktiviranom vakcinom pripremljenoj na kulturi stanica, na čitavom teritoriju Republike do 1. ožujka u godini.
Psa, koji u toku godine dostigne starost od četiri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije bio cijepljen, mora se cijepiti u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od četiri mjeseca, odnosno od dana nabave.
U slučaju pojave bjesnoće u većem obimu, republički organ uprave nadležan za poslove veterinarstva može narediti da se u tim područjima cijepe i druge domaće životinje, inaktiviranom vakcinom.
Peroralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće provest će se na područjima,
u roku i način, koji će propisati Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
3. Klasična svinjska kuga
Sve svinje starije od 45 dana moraju se cijepiti protiv klasične svinjske kuge, cjepivom pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.
Prasad se cijepi prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološku situaciju, što osigurava imunitet do kraja tova.
Program cijepljenja u intenzivnoj proizvodnji može obuhvatiti i prasad mladu od 45 dana, ovisno o tehnologiji uzgoja.
Nazimice se cijepe prije pripusta, a krmače nakon svakog prasenja, odnosno odbića prasadi.
Novonabavljene svinje moraju se cijepiti u roku 48 sati nakon dopreme, ako nisu ranije cijepljene, što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja.
U razdoblju ožujak - lipanj i rujan - listopad treba obaviti cijepljenje svih svinja individualnih proizvođača, a cijepljenje prinovljenog podmlatka, nazimica, krmača i nerastova i između navedenih razdoblja.
Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti cijepljene i održavane u stalnom imunitetnom stanju.
U promet mogu ići samo imune svinje, odnosno svinje kod kojih je prošlo
najmanje sedam dana od posljednjeg cijepljenja.
Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima, koja su poc veterinarsko-sanitarnom kontrolom.
Svinje. koje se stavljaju u promet ili se dopremaju iz drugih republika i pokrajina, moraju biti označene brojevima (ušna markica, tetovirani broj) koji se, radi utvrđivanja.identiteta, upisuju u svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja.
Ako se utvrdi da su svjedodžbe o zdravstvenom stanju životinja nepotpune
ili se utvrdi da nema dokumenata iz prethodnog stava, veterinarski inspektor
neće dozvoliti promet, naredit će njihovo zadržavanje u karanteni, odnosno
provođenje karantenskih mjera nad čitavim objektom u koji su takve životinje
dopremljene, ili će narediti klanje životinja.
4. Miksomatoza
Svi rasplodni kunići, u uzgojima sa više od 20 rasplodnih životinja, moraju se cijepiti protiv miksomatoze atenuiranom vakcinom u dobi od 6 tjedana starosti.
Na izložbe i smotre, mogu se otpremati samo imuni kunići, odnosno kunići
kod kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana cijepljenja.
5. Njukastlska bolest
Preventivno cijepljenje peradi protiv njukastlske bolesti mora se provesti na cijelom teritoriju Republike dva puta godišnje, cjepivom proizvedenim iz soja La sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine.
Cijepljenje peradi protiv njukastlske bolesti izvršit će se od 15. svibnja do 30. lipnja prvi put, i od 15. listopada do 30. studenoga drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.
Na području općina sa razvijenom peradarskom proizvodnjom: Beli Manastir, Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Slavonski Brod, Daruvar i Virovitica, provest će se četiri puta godišnje cijepljenje ekstenzivnih uzgoja peradi protiv njukastlske bolesti. Cijepljenje peradi izvršit će se u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu, okulonazalnom metodom.
Perad i pernata divljač, u svim oblicima uzgoja intenzivne proizvodnje, mora se cijepiti protiv njukastlske bolesti načinom i cjepivom tako da bude stalno imuna.
Uspjeh provedenog cijepljenja peradi prosklđuje se serološkim postupkom, koji je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Kontrola imuniteta u oblasti nadzora izvršit će se u opsegu :
a) u ekstenzivnim uzgojima peradi jedan uzorak na 1000 vakcinirane peradi;
b) u intenzivIlim uzgojima peradi 20 uzoraka po uzgoju, odnosno lokaciji.
Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su
program cijepljenja peradi dostaviti općinskom veterinarskom inspektoru.
6. Slinavka i šap
Tovna goveda namijenjena izvozu, ukoliko to zahtijeva zemlja uvoznica
treba cijepiti protiv slinavke i šapa kada navrše četiri mjeseca, a najkasnije
21 dan prije otpreme.
III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA STOČNIH ZARAZA
1. Bruceloza
- Na brucelozu se mora serološki pregledati:
- jedanput godišnje krv 20% od rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci, u uzgojima većim od 10 grla,
- jedanput godišnje krv 20% krmača u uzgojima većim od 20 životinja i krv nazimica prije početka korištenja za rasplod,
- jedanput godišnje krv 20% ovaca i koza u uzgojima većim od 30 životinja.
- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod.
Na području općina: Buje, Buzet, Pazin, Labin, Rovinj, Poreč, Pula i Opatija, provest će se najkasnije do 31. svibnja serolško ispitivanje krvi svih ovaca i koza.
Goveda, svinje, ovce i koze, koje se dovode na izložbe i smotre te sva grla pod selekcijskom kontrolom, prije stavIjanja u promet, moraju biti pregledana na brucelozu serološkim postupkom.
Ovce i koze, koje se iz drugih republika dopremaju na ispašu ili daljnji uzgoj na teritorij Republike Hrvatske, moraju biti prije dopreme ispitane serološkim postupkom I slobodne od bruceloze, što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja.
Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača,
ovaca i koza, dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.
2. Enzootska leukoza goveda
Na enzootsku leukozu goveda mora se pregledati krv 20% rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci, u uzgojima većim od 10 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci, u intenzivnim uzgojima mliječnih goveda obuhvaćenim Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda,
Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pregledati na enzootsku leukozu goveda.
Goveda koja se dovode na izložbe i smotre, te sva grla pod selekcijskom
kontrolom koja se stavljaju u promet za rasplod, moraju biti pregledana
na enzootsku leukozu serološkim postupkom. Potvrda dijagnostičkog laboratorija
ne smije biti starija od 30 dana.
3. Genitalna kampilobakterioza
Bris ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mora se dva puta godišnje laboratorijski pregledati na kampilobakteriozu. Prvi pregled na kampilobakteriozu mora se izvršiti prije njihovog korištenja za pripust, odnosno korištenje njihovog sjemena za umjetno osjemenjivanje.
Veterinari su dužni kod pobačaja goveda, ovaca i koza dostaviti materijal
na pretragu (pobačeni fetus i krv).
4. Infekciozna anemija kopitara
Serološki pregled uzoraka krvi kopitara (Coggins test) mora biti obavljen:
I. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u poduzećima gdje se kopitari koriste u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);
2. jednom godišnje u ergelama, pastuharnama. sportskim društvima, šumskim i drugim radilištima, kao i svim aglomeracijama sa više od deset kopitara zajedno;
3. svakog novonabavljenog kopitara prije uvođenja u aglomeracije iz točke 1. i 2.;
4. svakog pastuha prije licenciranja;
5. svih kopitara koji se dovode na izložbe, smotre sportska natjecanja i opasivanje u ergelama;
6. svih kopitara kada se stavljaju u promet.
Potvrda o negativnoj serološkoj pretrazi, za slučajeve pod 4. i 5. ne
smije biti starija od 90 dana, a u slučaju iz toćke 6. ne smije biti starija
od 30 dana.
5. Leptospiroza
Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i ždrijebaca koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust. mora se dva puta godišnje pregledati na leptospirozu serološkim postupkom.
Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza,
svinja i kobila dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.
6. Mastitis krava
Proizvodači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog stavljanju u
promet za ljudsku prehranu dužni su, dva puta u toku godine (ožujak - svibanj;
listopad - prosinac) podvrči pojedinačno svaku muznu kravu pregledu na
poremećenu sekreciju vimena. Mlijeko krava s poremećenom sekrecijom vimena
mora se bakteriološki ispitati.
7. Mikoplazmoza peradi
Pilići roditeljskih i djedovskih linija, lakih i teških pasmina, moraju
se serološki pregledati, u dobi do četiri dana, na Mycoplasma gallisepticum
i Mycoplasma synoviae.
8. Mikrosporoza
Veterinarske stanice, odnosno dijagnostičke organizacije, dužne su mikrosporozu
odmah prijaviti i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo.
9. Paratuberkuloza
Bikovi, ovnovi i jarčevi za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje
i prirodni pripust moraju se dva puta godišnje laboratorijski pregledati
na paratuberkulozu.
U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze,
kod rasplodnih goveda i koza, u intenzivnim uzgojima, potrebno je izvršiti
serološku pretragu krvi sumnjivih životinja na paratuberkulozu.
10. Q - groznica
Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza, mora se izvršiti pretraga
i na Q - groznicu.
Zabranjeno je držanje ovaca i koza u krugu ekonomskih dvorišta intenzivnih uzgoja rasplodnih goveda.
Sva goveda, ovce i koze, pod selekcijskom kontrolom, prije stavljanja u promet za rasplod, kao i prije uvođenja u rasplodna stada, moraju biti slobodna od Q - groznice.
Ovce i koze, koje se iz drugih republika i pokrajina dopremaju na ispašu
na područje Republike Hrvatske, moraju biti slobodne od Q - groznice, što
se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja, u koju se unose
podaci o danu serološke pretrage i organizaciji koja je obavila serološku
pretragu.
11. Tifus i salmoneloze peradi
Rasplodna perad i pernata divljač, od kojih se jaja koriste za proizvodnju pilića u inkubatorima, mora biti pregledana na tifus peradi.
Metodom brze krvne aglutinacije mora se pregledati djedovsko jato u cijelosti, a ostala jata u reprodukciji najmanje 50%, u oba slučaja, kad dostignu 30% nesivosti.
Proizvodači peradi i proizvoda od peradi dužni su obaviti bakteriološke pretrage na uzročnike tifusa peradi i salmoneloze i to:
1. uređaja i prostorija za inkubiranje jaja i manipuliranje jednodnevnim pilićima, opreme i korištene ambalaže (osim papira) - najmanje kvartalno dvije kontrole metodom brisa kod djedovske, a jedna kod roditeljske generacije;
2. zadušaka, uginulih i kržljavih pilića, a napose njihovog mekonija sa podložaka - najmanje mjesečno dvije kontrole kod djedovske, a jedna kod roditeljske generacije. Pregledu se podvrgava najmanje 100 zadušaka, uginulih i kržljavih pilića;
3. jednodnevnih pilića koji uginu u transportu, odnosno u prva dva dana života;
4. uginule peradi iz djedovskih jata svakih 7 dana, a roditeljskih, brojlerskih i drugih jata peradi svakih 15 dana, najmanje jedna kontrola dnevnog uginuća, s tim da se uzorkom smatra jednodnevno uginuće od najviše 20 životinja;
5. svake sarže proizvoda kafilerije, svih proizvoda životinjskog porijekla prije pripremanja krmnih smjesa, odnosno gotovih krmnih smjesa za perad prije stavljanja u promet. Ispitivanje uzoraka iz ove točke može se obavljati u vlastitom laboratoriju uz obavezno vodenje evidencije.
Rasplodna perad djedovske i roditeljske linije, iz profilaktičkih razloga, mora se hraniti termički obradenom hranom.
Jaja za nasad moraju se pliniti dva sata nakon nesenja.
12. Trihomonijaza
Bikovi za prirodni pripust i umjetno osjemenjivanje moraju se, prije korištenja, laboratorijski ispitati na trihomonijazu.
Bikovi za prirodni pripust moraju se, u toku svog korištenja, dva puta
godišnje laboratorijski ispitati na trihomonijazu.
13. Tuberkuloza
Obavezna tuberkulinizacija rasplodnih goveda u intenzivnim uzgojima - farmams, kao i tuberkulinizacijs svih goveda starijih od tri mjeseca u dvorištima građana u kojima je tuberkuloza utvrdena u 1990. godini, mora se provesti do 30. rujna
Tuberkulinizacija rasplodnih svinja u intenzivnim uzgojima - farmama, mora se provesti do 31. svibnja.
Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prije prevođenja u rasplod nisu tuberkulinizirane.
Veterinarski inspektori u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju
o svakom utvrdenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja i o tome nalazu
izvijestiti općinskog veterinarskog inspektora; prema mjestu porijekla
tuberkulozne životinje, te poslati potrebni materijal na laboratorijsku
pretragu.
14. Zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis goveda
Držaoci bikova za prirodni pripust dužni su ih prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, podvrgnuti kliničkom i laboratorijskom ispitivanju na balanopostitis.
Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pregledani na zarazni rinotralkeitis - pustularni vulvovaginitis.
Zabranjuje se cijepljenje bikova, u centrima za umjetno osjemenjivanje i testnim stanicama, protiv zaraznog rinotraheitisa i pustularnog vulvovsginitisa - sa vakcinom proizvedenom od stenuiranih sojeva virusa.
Ne smiju se oplođivati krave i junice sa kliničkim znakovima pustularnog
vulvovaginitisa.
15. Zarazne i nametničke bolesti pčela
a) Američka gnjiloća pčelinjeg legla
U mjestima gdje je 1980. godine ustanovljena američka gnjiloća pčelinjeg
legla moraju se, tokom ožujka i travnja, pregledati sve pćelinje zajednice
u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom
pretragom.
b)Nozemoza
Držaoci pčelinjih zajednica dužni su, tokom siječnja i veljače, a do
kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike, sakupljati uzorke zimskih
gubitaka pčela i dostavljati ih na laboratorijsku pretragu, putem veterinarske
službe.
c)Varooza
Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.
d) U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na
kojima su provedene dijagnostičke i ostale naredene mjere.
l6. Zarazne i nametničke bolesti riba
U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se:
a) laboratorijski i klinički pregled mlada u starosti od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe, na znakove vrtičavosti;
b) u ožujku i travnju virusološki pregled mlađa, a u prosincu pregled matica kalifornijske pastrve, na uzročnike zarazne nekroze gušterače;
c) mjesec dana prije mrijesta pregled uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološki pregled na uzročnika virusne hemoragične septikemije kalifornijske pastrve, kad god,se pojave klinički znakovi bolesti.
U svim šaranskim ribnjačarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog
stanja šarana, radi otkrivanja pojave proljetne viremije, te u rujnu uzimanja
uzoraka krvi i pregled na antitijela.
IV. MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH
1. Ehinokokoza
Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće izvršit će se i ehelmintizacija protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice. Na jače ugroženim podrućjima kao i kod pastirskih pasa na teritoriju Republike, provest će se trokratna dehelmintizacija pasa. Ponovljena tj. druga dehelmintizacija izvršit će se u roku od četiri do šest nedjelja nakon prve dehelmintizacije, odredene ovom naredbom, a treća u istom roku nakon druge dehelmintizacije.
Radi sprečavanja postterapijske diseminacije jajašaca obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.
Poduzeća, druge pravne osobe i građani koji se bave klanjem stoke za
javnu potrošnju, kao i vlasnici - korisnici stoke, koji je kolju za vlastitu
potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbaćene organe
zaklane stoke učiniti neškodljivima, preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem,
odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.
2. Metiljavost goveda
Na poplavnim područjima Republike izvršit će se, u pravilu prije izgona na pašu i nakon prijelaza na stajsko držanje. dehelmintizacija, sredstvom protiv metilja. svih goveda koja su prethodne sezone bila na paši.
Kod mlađih goveda i goveda koja su stajski držana treba izvršiti koprološku
pretragu i dehelmintizirati invadkrana grla.
3. Trihineloza
a) Obvezatan trihineloskopski pregled mesa svinja namijenjenog za potrebe vlastitog domaćinstva, obavit će se na području općine Vukovar i Vinkovci;
b) veterinarske stanice, odnosno njihove ambulante, moraju se osposobiti za pregled uzoraka na trihinelozu i podučavati stanovništvo o potrebi takvih pregleda i kada se svinje kolju za potrebe vlastitog domaćinstva;
c) dijagnostičke organizacije i ovlaštene veterinarske inspekcije dužne
su svaki slučaj trihineloze prijaviti općinskom i republičkom organu veterinarske
inspekcije.
V. ZOOSANITARNE MJERE
1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja
ljudi i zaštite čovjekova okoliša, kao i zbog postojanja epizootiološke
indikacije. veterinarske stanice i druga poduzeća koje obavljaju veterinarsku
djelatnost, provodit će, neposredno ili preko ovlaštenih organizacija,
preventivnu deratizaciju.
Deratizacija se provodi u stočnim nastambama i dvorištima, objektima
za klanje životinja. preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog
porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu
zaštitu životinja i ljudi.
Preventivna deratizacija provodi se dva puta godišnje, a na poziv građana,
organizacija ili inspekcijskog organa i češće.
2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti. vlasnici i držatelji životinja u intenzivnim uzgojima, dužni su uspostaviti sanitarni red, a osobito
- osigurati ekonomska dvorišta i stočne nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;
- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila, koja ulaze u ekonomsko dvorište i stočne nastambe, a radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću ;
- pomije i otpatke, koji se koriste kao hrana za svinje, prethodno prokuhati.
3. Poduzeća, druge pravne osobe odgovorne za provođenje ove naredbe,
dužne su donijeti program njenog provođenja, a o poduzimanju naređenih
mjera masovnog karaktera prethodno obavijestiti općinski organ uprave nadležan
za poslove vaterinarstva.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 322-O1/91-OI/10
Urbroj : 525-11-91-1
Ministar poljoprivrede i šumarstva
Ivan Tarnaj, dipl. inž., v. r