SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi članka 6. i 7.ustavnog zakona za provedu ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o osnovnom školstvu

Proglašavam Zakon o osnovnom školstvu kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkogvijeća 28. prosinca 1990. godine.

Klasa 011-01/90-02/58

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 29. prosinca 1990.

ZAKON

o osnovnom školstvu

Ovim zakonom uređuje se djelatnost osnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustava školstva.

Djeltnost osnovnog školstva od posebnog je društvenog interesa.

Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i omladine i školovanje odraslih osoba.

Svrha je Osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, rnoralnog, intelektualnog i društvenog bića u skadu s njegovim sposobnostima i sklonostima

Ciljevi su osnovnog školstva:

- da kod učenika potiče i razvija interes i samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, društvenu, gospodarsku i političku svijest, snošljivost i sposobnost suradnje, poštivanje ljudskih prava, dostignuča i težnji;

- da učenika pouči pismenosti, komunikaciji, računu, znanstvenim i tehnološkim principima, kritičkom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.

Ciljevi i zadaće osnovnog školstva ostvaruju se prema utvrđenim nastavnim planovima i programima.

Osnovno školovnje traje najmanje osam godina. Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od šest do petnaest godina života.

Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole. Osnovno školovanje pored osnovnih škola mogu obavljati i druge organizacije društvenih djelatnosti u skladu s ovim zakonom i drugim propisima.

Osnovno školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa.

Osnovno školovanje darovite djece, djece s teškoćama u razvoju kao i osnovno glazbeno, baletno i športsko školovanje te osnovno školovanje odraslih provodi se u skladu s ovim zakonom ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Osnovno školovanje djece pripadnika narodnosti ostvaruje se prema ovom zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika narodnosti.

Državni i drugi organi i organizacije imaju prema osnovnoj školi samo ona prava i obveze na koja su izričito ovlaštena Ustavom i zakonom.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ministarstvo prosvjete).

Upravni nadzor nad radom osnovne škole i drugih organizacija koje obavljaju osnovno školovanje obavlja organ uprave općine odnosno organ uprave Grada Zagreba nadležan za poslove školstva, prema sjedištu osnovne škole.

Potrebe i interesi društva u osnovnom školstvu utvrđuju se republičkim pedagoškim standardom.

Odluku o republičkom pedagoškom standardu donosi Sabor Republike Hrvatske.

Odlukom se utvrđuje:

1. broj učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavršavanje i uvjeti njihovog rada,

2. plaće radnika osnovne škole najmanje u visini utvrđenoj Zakonom i kolektivnim ugovorom,

3. školovanje darovitih učenika i učenika u umjetničkim programima,

4. školovanje djece na jezicima narodnosti,

5. školovanje djece s teškoćama u razvoju,

6. prijevoz učenika kojž stanuju u naseljima udaljenim od škole, u skladu s odredbama Zakona,

7. prehrana učenika,

8. osiguranje neophodnog prostora, opreme i nastavnih pomagala,

9. rad vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta,

10. rad eksperimentalnih osnovnih škola,

11. informacijski sustav važan za osnovno školstvo u cjelini,

12. djelatnost organizacija i institucija koji su od interesa za osnovno školstvo u cjelini.

Sredstva za ostvarivanje potreba i interesa društva utvrđenih člankom 10. ovoga zakona osiguravaju se u Republičkom proračunu i budžetima općina odnosno budžetu Grada Zagreba.

U Republičkom proračunu osiguravaju se sredstva za:

- plaće potrebnog broja učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, njihovo permanentno usavršavanje i doškolavanje, te za uvjete njihova rada;

- povećane troškove u školovanju darovitih učenika, učenika u umjetničkim programima, djece na jezicima narodnosti, djece s teškoćama u razvoju, te za programe rada vježbaonica i eksperimentalnih osnovnih škola;

- djelatnost organizacija i institucija i informacijski sustav koji su od interesa za osnovno školstvo u cjelini.

U općinskom odnosno gradskom budžetu osiguravaju se sredstva za:

- prijevoz učenika koji stanuju u naseljima udaljenima od škole;

- prehranu učenika;

- amortizaciju i materijalne troškove osnovnih škola;

- neophodan prostor, opremu i nastavna pomagala osnovnih škola.

Općinama koje vlastitim budžetom ne mogu osigurati sredstva iz stavka 3. ovoga članka razlika sredstava osigurava se u Republičkom proračunu po kriterijima koje će utvrditi Sabor Republike Hrvatske.

Sredstva koja se u Republičkom proračunu osiguravaju za financiranje osnovnog školstva izdvajaju se na račun fonda osnovnog školstva pri Ministarstvu prosvjete i njima raspolaže Ministarstvo.

Sredstva koja se u budžetima općine odnosno Grada Zagreba osiguravaju za financiranje osnovnog školstva izdvajaju se na račun fonda osnovnog školstva ili zajedničkog fonda i njima raspolaže općinski odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove osnovnog školstva.

Kao savjetodavno tijelo u upravljanju sredstvima fonda i odlučivanju o njihovu raspoređivanju u općinskom odnosno gradskom organu uprave nadležnom za poslove osnovnog školstva i Ministarstvu prosvjete osnivaju se posebni odbori. Djelokrug i ovlaštenja odbora iz stavka 1. ovoga članka određuje i njihove članove imenjuje i razrješava rukovoditelj općinskog ili gradskog organa uprave nadležnog za poslove osnovnog školstva odnosno ministar prosvjete.

Republički fond ima direktora.

Direktora fonda pri Ministarstvu prosvjete na prijedlog ministra prosvjete imenuje Vlada Republike Hrvatske. Općinski odnosno gradski fond može imati direktora kojeg na prijedlog rukovoditelja organa uprave nadležnog za poslove školstva imenuje izvršno vijeće skupštine općine, odnosno Izvršno vijeće Skupštine Grada Zagreba.

Direktor se imenuje na četiri godine.

Skupština općine, odnosno Skupština Grada Zagreba, može utvrditi potrebe i interese društva u osnovnom školstvu šire od potreba utvrđenih republičkim pedagoškim standardom. Sredstva za provođenje potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u budžetu općine, odnosno u budžetu Grada Zagreba.

III. DJELATNOST OSNOVNOG ŠKOLSTVA

1. Položaj, osnivanje i prestanak osnovne škole

Osnovnu školu osniva skupština općine, odnosno Skupština Grada Zagreba, prema programu razvoja djelatnosti osnovnog školstva na svom području.

Osnovnu školu mogu zajednički osnovati dvije ili više skupština općina.

Mrežu osnovnih škola za svoje područje utvrđuje skupština općine, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog Zavoda za školstvo i uz suglasnost Ministarstva prosvjete. Odlukom o mreži osnovnih škola utvrđuju se sjedišta osnovnih škola, statusna obilježja, nazivi škola, mjesta u kojima se izvode programi osnovnog školovanja i upisna područja iz kojih su učenici dužni pohađati školu.

Osnovna škola može se osnovati kada je programom razvoja djelatnosti osnovnog školstva utvrđena potreba osnivanja osnovne škole.

Akt o osnivanju osnovne škole, pored općih uvjeta za osnivanja radne organizacije, sadrži uvjete i način:

- ostvarivanja nastavnog plana i programa,

- osiguravanja odgovarajućih prostora, opreme i nastavnih pomagala,

- osiguravanja odgovarajućeg broja učitelja i stručnih suradnika,

- osiguravanja potrebnih financijskih sredstava.

Osnovna škola može započeti radom kada Ministarstvo prosvjete utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i 2 ovoga članka.

Osnovna škola, pored obavljanja djelaltnosti za koju je osnovana, sudjeluje u organiziranju kulturnog života u mjesnoj zajednici i oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu.

Osnovna škola dužna je surađivati s odgovarajućim službama za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblik početnog profesionalnog informiranja učenika.

Osnovna škola može imati najviše 960 učenika.

Učenici se organiziraju u razredne odjele prema potrebi nastave.

Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove osnovnog školstva.

Osnovna škola može imati i više od 960 učenika ako to na zahtjev organa uprave iz stavka 2. ovoga članka odobri Ministarstvo prosvjete.

Osnovna škola i njeni područni razredni odjeli mogu biti ukinuti.

Akt o ukidanju osnovne škole i njenih područnih razrednih odjela donosi skupština općine na području koje je sjedište osnovne škole, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove školstva.

Općinski, odnosno gradski organ uprave dužan je predložiti donošenje akta o ukidanju kada utvrdi da:

- ne postoji društvena potreba za obavljanje djelatnosti osnovne škole odnosno njenih područnih razrednih odjela;

- osnovna škola odnosno njeni područni razredni odjeli ne ispunjavaju zadaće osnovnog školstva.

Ako skupština općine, odnosno Skupština Grada Zagreba, ne donese akt o ukidanju u roku 60. dana od dana primitka prijedloga, takav akt donijet će Ministarstvo prosvjete.

Ako općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove školstva, prosvjetna inspekcija ili Zavod za školstvo, utvrdi da postoje nedostaci ili nepravilnosti u radu osnovne škole, naredit će se da se oni otklone u određenom roku.

Ako prosvjetna inspekcija ili općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove školstva utvrdi da ne postoje uvjeti za rad osnovne škole iz članka 18. stavka 2, odnosno njezinih područnih razrednih odjela, odredit će rok u kojem je škola dužna ispuniti potrebne uvjete.

Ako osnovna škola u određenonl roku ne ispuni potrebne uvjete prema stavku 2. ovoga članka, Ministarstvo prosvjete zabranit će njen rad.

U slučaju ukidanja ili zabrane rada osnovne škole organ koji je donio odluku o ukidanju ili zabrani rada škole mora zatečenim učenicima osigurati školovanje u drugoj osnovnoj školi.

2. Nastavni plan i program, te organiziranje nastave

Nastavni plan i program donosi Ministarstvo prosvjete.

Nastavnim planom utvrđuju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvan nastavne aktivnosti.

Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obveznih i izbornih predmeta.

Izborni predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele.

Odgoj i školovanje djece u izvanškolskim aktivnostima sastavni su dio osnovnog školovanja.

Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sa školom, priznaje se učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.

Osnovna škola radi na temelju godišnjeg plana i programa rada.

Godišnjim planom i programom rada utvrđuju se mjesta, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja plana i programa iz članka 24. ovoga zakona.

Godišnji plan i program rada osnovne škole donosi školski obor do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Nastava u osnovnim školama izvodi se na hrvatskom jeziku.

Nastava u školama, odnosno u razrednim odjelima za pripadnike pojedinih narodnosti izvodi se na jeziku tih narodnosti prema odredbama posebnog zakona.

Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizirat dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima interesima.

Programe za darovite učenike, način uočavanja, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanoga.

U toku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.

Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti osnovnu školu u kraćem vremenu propisuje Ministarstvo prosvjete.

Učenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i športsko školovanje po posebnim programima u osnovnim školama i u posebnim školama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvođenje utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

Na osnivanje i početak rada posebnih škola za izvođenje programa osnovnog glazbenog, plesnog i športskog školovanja, odgovarajuće se primjenjuje članak 18. ovoga zakona.

Osnovna škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne ktivnosti učenika te organizirati drugi društveno koristan rad učenika.

Osnovna škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.

Sredstva iz prometa proizvoda i usluga učeničke za druge posebno se evidentiraju, a mogu se iskorištavati isključivo za rad zadruge.

Osnovna škola može osnovati učenička društva. U suradnji s drugim činiteljima osnovna škola dužna je osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovenja nauče plivati.

Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj školi utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici koje odobri Ministarstvo prosvjete.

Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.

Radno vrijeme osnovne škole može biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi Ministarstvo prosvjete.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.

Za učenike od I. do IV. razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.

Za učenike razredne nastave predmetna nastava može se organizirati iz stranog jezika i odgojnih područja.

Za učenike koji imaju teškoće u svladavanju programa osnovna škola dužna je organizirati dopunsku nastavu. Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme dok je takav oblik pomoći učenicima potreban.

Osnovne škole dužne su djeci koja dolaze iz drugih republika pružiti pomoć u svladavanju gradiva.

Posebnu pomoć osnovne škole dužne su pružiti djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva.

Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika I. do IV. razreda.

U planinskim i otočnim područjima mogu se organizirati i kombinirani razredni odjeli od učenika V. do VIII. razreda uz prethodno mišljenje Zavoda za školstvo.

U osnovnim školama u planinskim i otočnim područjima u kojima postoje kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. razreda nastavu iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i učitelji drugih predmeta uz suglasnost Ministarstva prosvjete.

Broj učenika u redovnom razrednom odjelu i broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministsrstvo prosvjete.

Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše četiri sata redovne nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet sati redovne nastave dnevno.

Trajanje nastavnog sata utvrđuje se nastavnim planom i programom.

Pod redovnom nastavom ne smatraju se izborni predmeti i izvannastavne aktivnosti.

Učenik razredne nsstave može biti opterećen sa svim oblicima rada najviše 25 sata tjedno, a učenik predmetne nastave s najviše 30 sati tjedno.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana tjedno.

Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana tjedno ako radi u više od dvije smjene.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza naredne godine. Školska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Nastavna godina odnosno, početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi Ministarstvo prosvjete.

Osnovna škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta. Kriterije za financiranje utvrđuje Ministarstvo prosvjete. Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje Ministarstvo prosvjete na prijedlog nastavničkih fakulteta.

Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme može obavljati osnovna škola prema posebnom eksperimentalnom programu.

Eksperimentalni program sadrži:

- cilj, zadaću, i sadržaj,

- mjesto i način izvođenja,

- potrebno vrijeme za realizaciju,

- prostorne, kadrovske i druge uvjete,

- način stručnog praćenja,

- vrijeme u kome se podnosi izvještaj o postignutim rezultatima.

Eksperimentalni program, školu koja će ga provoditi, uvjete i način rada utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

3. Učenici

U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekuće godine nemaju navršenih šest godina života ako to na zahtjev roditelja ili staratelja odobri općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove školstva.

Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za školstvo.

Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje se komisijski. Komisiju čine liječnik, psiholog-pedagog, defektolog i učitelj.

Ako komisija utvrdi da dijete zbog psihofizičkog stanja ne može pohađati školu, oslobodit će dijete obveza upisa u toj školskoj godini.

Razloge koji uvjetuju da dijete ne može pohađati osnovnu školu i postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta iz stavka 3. i 4. ovoga članka utvrđuju zajednički Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete.

Roditelji, odnosno staratelji, dužni su u propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, brinuti se da redovno pohađa nastavu i obavlja druge školske obveze.

Osnovna škola dužna je obavijestiti općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove školstva o školskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovno ne pohađaju školu.

Skupština općine, odnosno Skupština grada Zagreba, dužna je organizirati prijevoz do škole i od škole za učenike od prvog do četvrtog razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole najmanje tri kilometra, a za učenike od petog do osmog razreda koji žive u naseljima udaljenim najmanje pet kilometara.

Za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz za pratioca kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratilac neophodan.

Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe prevodnice.

Osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu prevodnicu i ispisuje učenika u roku sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu.

Učenik osnovne škole za vrijeme obveze školovanja ne može biti isključen iz škole.

Učenik osnovne škole može priječi u drugu osnovnu školu na zahtjev roditelja ili staratelja, odnosno na prijedlog učiteljskog vijeća osnovne škole iz koje prelazi, a uz suglasnost učiteljskog vijeća škole u koju prelazi.

Učeniku koji navrši 15 godina života prestaje obveza osnovnog školovanja istekom te školske godine.

Učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano. Ocjene iz vladanja utvrđuju se opisno.

Napredovanje i razvoj učenika u osnovnom školovanju prati se opisno.

Način ocjenjivenja i praćenja učenika propisuje Ministarstvo prosvjete.

Tijekom obrazovnog razdoblja učenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje dva puta. Testovi su pomoćna sredstva za utvrđivanje znanja učenika i mogu se provoditi samo jednom u obrazovnom razdoblju za predmete ili odgojno područje. Na kraju nastavne godine utvrđuje se opći uspjeh učenika.

U ocjenjivanju uspjeha učenika sudjeluju učitelj, razrednik, razredno vijeće i učiteljsko vijeće.

Ocjena učenika u pojedinim nastavnim predmetima utvrđuje se kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.

Učeniku koji je ocijenjen iz svih nastavnih predmet utvrđuje se opći uspjeh.

Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

Učenik je postigao opći uspjeh:

a) odličan - ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50

b) vrlo dobar - ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49

c) dobar - ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49

d) dovoljan - ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49

e) nedovoljan - ako ima najmanje jednu nedovoljnu ocjenu.

Srednja ocjena utvrđuje se kao aritmetička sredina pozitivnih ocjena iz svakog nastavnog predmeta.

Opći uspjeh učenika od petog do osmog razreda utvrđuje na prijedlog razrednika razredno vijeće.

Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda utvrđuje razredni učitelj.

Učenici koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred.

Učenici VIII. razreda koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta završili su s uspjehom osnovnu školu.

Izuzetno od odredbe članka 53. ovoga zakona u viši razred mogu priječi i učenici I. do III. razreda koji na kraju nastavne godine iz najviše jednog nastavnog predmeta imaju ocjenu nedovoljan ( 1 ).

Učenik ne može priječi dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.

Odluku o prelasku učenika u viši razred iz stavka 1. ovoga članka donosi na prijedlog razrednog učitelja učiteljsko vijeće.

Učenicima koji su prešli u viši razred s nedovoljnom ocjenom priznaje se da su završili razred.

Učenici I. do IV. razreda s teškoćama u razvoju ne ponavljaju razred, nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagođenog programa, a od V. - VIII. razreda mogu ponavljati razred ako nisu, prema mišljenju defektologa i drugih stručnih suradnika i razrednog vijeća, savladali prilagođeni program ili program posebne grupe u okviru redovne škole.

Učenici V. do VIII. razreda koji na kraju drugog polugodišta imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta upućuju se na popravni ispit.

Učenici koji ne pristupe polaganju popravnog ispita ili ne polože popravni ispit ponavljaju razred. Popravni ispit polaže se pred ispitnom komisijom krajem kolovoza. Članove ispitne komisije imenuje učiteljsko vijeće.

Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao redovno pohađati nastavu ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.

Razredni ili predmetni ispit može se polagati u ispitnim rokovima u skladu sa statutom škole.

Ispit se polaže pred ispitnom komisijom. Ispit se može ponoviti najviše dva puta.

Razloge, način i vrijeme polaganja razrednih i predmetnih ispita propisuje Ministarstvo prosvjete.

Učeniku se kod upisa u osnovnu školu izdaje učenička knjižica.

U učeničkoj knjižici evidentira se uspjeh u toku nastave i druga zapažanja o njegovu radu. Učenicima I. do IV. razreda u učeničkoj knjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne godine.

Učenicima V. do VIII. razreda na kraju nastavne godine izdaje se svjedodžba o ostvarenom uspjehu. Svjedodžba VIII. razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Roditelj, odnosno staratelj učenika koji nije zadovoljan ocjenom koju je na kraju nastave utvrdio razredni učitelj ili razredno vijeće, ima pravo u roku od tri dana od dana pismene obavijesti o uspjehu učenika podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću da ono preispita i utvrdi ocjenu učenika. Odluka učiteljskog vijeća je konačna.

Osnovno školovanje djece i omladine s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi uz odgovarajuću primjenu individualiziranih postupaka i produženih stručnih

tretmana učenika, a kada je to nužno, u posebnim odgojno-obrazovnim grupama i razrednim odjelima u okviru škole. Škole, uvjete i način osnivanja grupa i razrednih odjela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje organ uprave nadležan za poslove školstva općine odnosno, grada Zagreba, prema kriterijima koje donosi Ministarstvo prosvjete.

Izuzetno od odredaba članka 60. ovoga zakona za djecu s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje obavlja se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim organizacijama. Takva se djeca mogu školovati do 21. godine života.

Sadržaj i način školovanja djece iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

Za učenike kod kojih u toku školovanja nastupe teškoće koje onemogućavaju dalje školovanje pod redovnirn uvjetima provodi se postupak u skladu s odgovarajućim odredbama akta iz članka 44. ovoga zakona.

Za djecu i omladinu koja je iz zdravstvenih ili drugih razloga smještena u organizacije zdravstva ili organizacije socijalne skrbi organizira se osnovno školovanje prema redovnim ili posebnim uvjetima.

Obrazovni rad s djecom ili omladinom iz stavka 1. ovoga članka obavlja organizacija u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola.

Za djecu koja zbog kroničnih bolesti ne mogu pohađati osnovnu školu odgojno-obrazovni rad organizira najbliža škole i provodi ga putem stručne pomoći koju djetetu pružaju učitelji i stručni suradnici škole.

Osnovno školovanje može se provoditi i u organizacijama koje osnivaju organi pravosuđa pod uvjetima iz ovoga zakona.

Prema učenicima primjenjuju se pedagoške mjere.

Pedagoške su mjere: usmena i pismena pohvala te opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu. Način, postupak i organi za donošenje pedagoških mjera. utvrđuju se općim aktom škole.

Protiv izrečenih pedagoških mjera roditelj, odnosno staratelj učenika ima pravo žalbe u skladu s općim aktom škole.

Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati organizacije zdravstva i roditelje odnosno staratelje.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole provodi se prema propisima iz zdravstva.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, oslobađa se privremeno ili trajno od sudjelovanja u toj aktivnosti. Na prijedlog nadležnog organa zdravstva odluku o oslobođenju učenika donosi učiteljsko vijeće.

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu za učenike dok borave u školi.

Osnovne škole dužne su s organima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod učenika.

Nastavni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji i stručni suradnici koji pored općih uvjeta:

1. imaju odgovarajuću stručnu i pedagošku spremu prema odredbama ovoga zakona i drugih propisa;

2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku;

3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvođenje nastave;

4. imaju položen stručni ispit.

Ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje školski odbor.

Učitelji i stručni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala.

Nastavu od prvog do osmog razreda izvode učitelji. Poslove učitelja u razrednoj nastavi može obavljati osoba koja ima najmanje odgovarajuću višu stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 71. ovoga zakona.

Poslove učitelja u predmetnoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 71. ovoga zakona.

Učitelj stručnih predmeta u programima, za stjecanje osnovnog plesnog školovanja može biti osoba koja je stekla srednju stručnu spremu i ima potrebno pedagoško obrazovanje.

Stručni suradnici u osnovnoj školi su pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjižničar.

Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 71. ovoga zakona.

Vrstu stručne spreme učitelja i stručnih suradnika, sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita te obveze učitelja i stručnih suradnika propisuje Ministarstvo prosvjete.

Učitelji i stručni suradnici za trajanja radnog odnosa mogu napredovati i stjecati zvanja u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Učitelji i stručni suradnici biraju se na temelju javnog natječaja.

Javni natječaj raspisuje školski odbor. Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku u Republici Hrvatskoj. Radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zasnovati radni odnos na određeno vrijeme i bez natječaja pod uvjetom da rad ne traje duže od 90 dana u toku godine. Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosi školski odbor na prijedlog ravnatelja škole.

Ako se na raspisani natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 73. i 74. ovoga zakona, osnovna škola može zasnovati radni odnos s osobama koje ne ispunjavaju uvjete na određeno vrijeme.

Radni odnos na određeno vrijeme, prema stavku 1. ovoga članka, zasniva se najdulje na godinu dana.

Učitelji i stručni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Osnovna škola može osobama bez radnog iskustva omogućiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Pripravnički staž traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od šest mjeseci od dana kada mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

Program pripravničkog staža donosi Ministarstvo prosvjete.

Učitelji i stručni suradnici dužni su se permanentno usavršavati.

Pod permanentnim usavršavanjem iz stavka 1. ovoga članka razumjeva se usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno-metodički, pedagoški i andragoški rad.

Program i organizaciju permanentnog usavršavnja utvrđuje i provodi Zavod za školstvo.

Rad učitelja i stručnih suradnika prati se i ocjenjuje. Postupak praćenja i ocjenjivanja propisuje Ministarstvo prosvjete.

Učitelju i stručnom suradniku za kojega se na temelju praćenja i ocjenjivanja utvrdi da ne može dalje obavljati odgojno-obrazovni rad s učenicima prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

Odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi školski odbor.

Kad školski odbor utvrdi da postoji osnovena sumnja da je učitelju ili stručnom suradniku narušeno psihičko i fizičko zdravlje u mjeri koje bitno smanjuje njegovu sposobnost za obavljanje odgojno-obrazoanog rada, donosi odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled. Ako se stručnim nalazom nadležne organizacije zdravstva utvrdi da je psihičko i fizičko zdravlje radnika bitno narušeno i bitno umanjena njegova sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, školski odbor donosi odluku o oslobađanju radnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

Nakon donošenja odluke o oslobađanju radnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, osnovna škola dužna je osigurati materijalnu i socijalnu sigurnost radnika.

Radniku koji odbije izvršenje odluke o upućivanju na liječnički pregled prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

Osnovno školovanje odraslih ostvaruje se prema posebnom planu i programu koji donosi Ministarstvo prosvjete.

Osnovno školovanje odraslih može se izvoditi i kao konzultativno-instruktivno, seminarima i u obliku blok-nastave.

Odrasli mogu steći osnovno školovanje pohađanjem nastave ili polaganjem ispita. Uvjete i način završavanja osnovnog školovanja polaganjem ispita propisuje Ministarstvo prosvjete.

Usporedo sa stjecanjem osnovnog školovanja odrasli mogu svladavati i program za stručno osposobljavanje za manlje složena zanimanja u skladu s posebnim propisima.

Osnovno školovanje odraslih provodi se u osnovnim školama i drugim organizacijama.

Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa iz članka 83. ovoga zakona i početak izvođenja programa utvrđuje Ministarstvo prosvjete u skladu s člankom 18. ovoga zakona.

Troškove osnovnog školovanja odraslih snosi neposredno polaznik toga školovanja, poduzeće čiji je radnik ili Zavod za zapošljavanje.

Osnovna škola ima statut.

Statut osnovne škole donose radnici škole referendumom.

Osnovnom školom upravljaju ravnatelj škole i školski odbor.

Školski odbor ima položaj i ovlaštenja organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom.

Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora utvrđuje se Zakonom i statutom osnovne škole.

Za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika.

Prednost kod izbor za ravnatelja ima, pod jednakim uvjetima, osoba s višim stupnjem stručne spreme.

Ravnatelja bira i razrješava školski odbar uz prethodnu suglasnost skupštine općine na čijem je području sjedište osnovne škole, odnosno Skupštine grada Zagreba.

Školski odbor bira ravnatelja na temelju javnog natječaja. Javni natječaj raspisuje školski odbor, a provodi natječajna komisija.

Natječajna komisija za izbor ravnatelja sastoji se od pet članova, i to: tri člana koje određuje školski odbor iz reda učitelja i stručnih suradnika tajnim glasovanjem, jednog predstavnika roditelja iz reda zajednice doma i škole i jednog člana kojeg odredi skupština općine na čijem je području sjedište škole, odnosno Skupština grada Zagreba.

Školski odbor vezan je za prijedlog natječajne komisije i suglasnost skupštine općine, odnosno Skupštine grada Zagreba.

Ravnatelj se bira na četiri godine. Nakon isteka mandata ista osoba može biti ponovno izabrana na istu funkciju

Ako školski odbor ne izabere, odnosno ne razriješi ravnatelja na način utvrđen stavkom 2, 3, 4. i 6. ovoga članka, odluku o izboru odnosno razrješenju donijet će Ministarstvo prosvjete.

Svaki kandidat koji posjeduje dokaze da postupak u bilo kojoj fazi nije bio u skladu sa zakonom, odnosno da nisu objektivno utvrđene sve prednosti i vrline određenog kandidata, ima pravo žalbe Ministarstvu prosvjete i kulture, koje donosi konačnu odluku.

Ravnatelj osnovne škole, pored poslova utvrđenih zakonom i statutom škole, dio svog vremena provodi u neposrednom radu s učenicima.

Školski odbor broji od 7 do 15 članova.

Najmanje polovina ukupnog broja članova školskog odbora bira se iz reda učitelja i stručnih suradnika.

U cilju ostvarivanja zadaća osnovnog školstva i povezivanja škole s društvenom sredinom uz osnovnu školu osniva se zajednica doma i škole koju čine predstavnici roditelja i učitelja.

Način rada i djelokrug zajednice doma i škole uređuje se statutom škole.

Stručni organi u osnovnoj školi jesu: učiteljsko vijeće, razredno vijeće i razrednik.

Djelokrug stručnih organa uređuje se statutom osnovne škole.

Osnovna škola ima tajnika

Za tajnika osnovne škole može biti izabrana osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu.

Statutom osnovne škole pobliže se utvrđuje vrsta stručne spreme i drugi uvjeti koje mora ispunjavati tajnik.

Osnovne škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.

Obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije (učeničku knjižicu, svjedodžbu prevodnicu, matičnu knjigu, dnevnik rada, imenik učenika i spomenicu škole) propisuje Ministarstvo prosvjete.

Matična knjiga, svjedodžbe i učenička knjižica jesu javne isprave.

Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole.

Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj osnovna škola koja postupa suprotno odredbama članka 18. stavka 2, članka 31. stavka 3, članaka 39,

40, 41. stavka 2, članaka 47, 77, 78, 88. i 94 ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom od 1000 do 10.000 dinara.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj roditelj ili staratelj koji postupi suprotno članku 45 stavku 1. ovoga zakona.

Učitelji, stručni suradnici i tajnik osnovne škole koji se na dan stupanja na snagu ovoga zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a nemaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom mogu nastaviti s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

Učitelji, stručni suradnici i tajnik osnovne škole iz stavka 1. ovoga članka mogu u drugoj osnovnoj školi zasnovati radni odnos ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete utvrđene ovim zakonom.

Učitelji i stručni suradnici koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona nisu bili u radnom odnosu u osnovnoj školi, a nemaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom, mogu zasnovati radni odnos u osnovnoj školi ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete utvrđene člankom 73. ovoga zakona ili osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Ispunjavanje uvjeta iz članka 71. stavka 1. točke 4. ovoga zakona ne odnosi se na učitelje i stručne suradnike koji su radni odnos u osnovnoj školi zasnovali do stupanja na snagu ovoga zakona.

Republički pedagoški standard iz članka 10. ovoga zakona Sabor Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja Odluke o republičkom pedagoškom standardu iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o uvjetnim stopama kao osnovi za stjecanje prava na dopunska sredstva za ostvarivanje jedinstvenog pedagoškog standarda i kriterijima i programima za provođenje zajedničkih potreba društva, koji je Skupština RSIZ-a odgoja i osnovnog obrazovanja donijela 27. prosinca 1989. godine, i to u dijelu koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

Provedbene propise iz članaka 24, 28, 29, 33, 34, 41, 42, 43, 44, 50, 57, 60, 61, 75, 79, 81, 83. i 93. ovoga zakona Ministarstvo prosvjete dužno je donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se:

1. Pravilnik o zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne može pohađati školu i o provođenju liječničkog pregleda ("Narodne novine", br 27/86)

2. Pravilnik o uvjetima i postupku završavnje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog ("Narodne novine", br 17/83)

3. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnom obrazovanju odraslih ("Narodne novine", br 9/81)

4. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnim školama ("Narodne novine", br. 9/81)

5. Uputstvo o načinu uključivanja djece s većim teškoćama u psihičkom razvojku u posebne organizacije odgoja i obrazovanja ("Narodne novine", br. 9/83)

6. Pravilnik o vrsti stručne spreme koju mora imati odgajatelj, nastavnik, stručni suradnik u odgojno-obrazovnom radu u organizaciji udruženog rada odgoja i obrazovanja ("Narodne novine", br. 1/84)

7. Pravilnik o vježbaonicama ("Narodne novine", br. 6/90)

8. Pravilnik o školskom kalendaru rada osnovnih škola ("Narodne novine", br. 23/90)

Postojeće samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja prestat će radom i zaključiti svoje poslovanje najkasnije do 31. prosinca 1990. godine.

Sredstva, prava i obveze postojećih samoupravnih interesnih zajednica osnovanih za područje općine, odnosno grada Zagreba, preuzimaju općine u kojima je sjedište samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja, odnosno grad Zagreb, a sredstva, prava i obveze Republičke samoupravne interesne za jednice odgoja i osnovnog obrazovanja preuzima Ministarsvo prosvjete.

Ministarstvo prosvjete preuzima i raspoređuje radnike u radnom odnosu u Republičkoj samoupravnoj interesnoj zajednici odgoja i osnovnog obrazovanja, a općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove osnovnog školstva preuzima i raspoređuje radnike u radnom odnosu u samoupravnoj interesnoj zajednici odgoja i osnovnog obrazovanja, odnosno u Udruženju samoupravnih interesnih zajednica grada Zagreba.

Radnici koji nisu raspoređeni prema stavku 2. ovoga članka imaju prava i obveze utvrđene članom 381. Zakona o upravi.

Odredbe članaka 39 i 40. primjenjivat će se od školske godine 1991/92.

Osnovne škole dužne su uskladiti svoje poslovanje i opće akte s odredbama ovoga zakona u roku dva mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Osnovne škole dužne su obaviti izbor ravnatelja prema odredbama ovoga Zakona u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju ("Narodne novine", broj 42/89).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 602-02/90-01/01

Zagreb, 28. prosinca 1990.