Zakoni i propisi - Pravni savjeti 58 29.12.1990 Ukaz o proglašenju Zakona o financiranju javnih potreba
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske a u svezi članka 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o financiranju javnih potreba

Proglašavam Zakon o financiranju javnih potreba kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 27. prosinca 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-02/51

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 29. prosinca 1990.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o financiranju javnih potreba

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuju se osnove sustava financiranja javnih potreba utvrđenih Ustavom i zakonom, za koje se sredstva osiguravaju iz javnih prihoda.

Članak 2.

Javne potrebe koje se financiraju iz javnih prihoda jesu:

1) zakonom utvrđeni zadaci organa društveno-političke zajednice, obrane i samozaštite, obveze Republike za javne potrebe koje se financiraju iz budžeta federacije, obveze iz međunarodnih odnosa i druge potrebe od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političke zajednice utvrđene zakonom;

2) zakonom utvrđena obvezna prava i obvezni standardi ili programi javnih potreba u oblasti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite, zaštite boraca, vojnih invalida i žrtava rata, zaštite nezaposlenih, mirovinskog i invalidskog osiguranja, tjelesne kulture, tehničke kulture i društvene brige o djeci;

3) zakonom utvrđene potrebe zaštite i unapređivanja čovjekove okoline, sprečavanja i uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, protupožarne zaštite, robnih rezervi, bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva, političkih i društvenih organizacija, udruženja građana, te mjesnih zajednica;

4) zakonom utvrđene obveze prema javnim poduzećima i intervencije u privredi od interesa za društveno-političke zajednice. Razina i način financiranja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim zakonima.

Članak 3.

Javne potrebe firianciraju se iz budžeta društveno-političke zajednice, društvenih fondova i na drugi zakonom utvrđeni način.

Članak 4.

Javne potrebe za koje se sredstva osiguravaju u budžetu društveno-političke zajednice mogu se financirati izravno iz budžeta i preko budžetskih fondova u skladu s posebnim zakonima.

Članak 5.

Javni prihodi za financiranje javnih potreba jesu porezi na promet, porez na dobit pravnih i fizičkih osoba, porezi iz osobnog dohotka, na prihode i na stjecanje imovine, doprinosi iz osobnih dohodaka, doprinosi na osobne dohotke za mirovinsko i invalidsko osiguranje te zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, takse, novčane kazne, naknade i druga davanja koja se plaćaju u skladu s posebnim zakonom.

Članak 6.

Društveno-politička zajednica samostalno raspolaže svojim prihodim a, osiguravajući sredstva za financiranje javnih potreba na osnovi zakona.

Članak 7.

Republika može pojedine svoje prihode koji joj pripadaju u cjelini ili djelomićno ustupiti užoj društveno-političkoj zajednici za financiranje stanovitih javnih potreba. Ako Republika dio svojih prihoda ili prihod u cjelini, ustupi užoj društveno-političkoj zajednici, taj se prihod iskazuje u budžetu društveno-političke zajednice kojoj se ustupaju sredstva. Republika može odrediti i uvjete pod kojima se ustupljeni prihodi mogu koristiti.

Članak 8.

Društveno-politička zajednica ne može ustupiti svoje prihode poreznim obveznicima i drugim pravnim osobama ako zakonom nije određeno drukčije.

Članak 9.

Ako se, na osnovi zakona, stanoviti zadaci odnosno poslovi prenose iz nadležnosti jedne društveno-političke zajednice u nadležnost druge društveno-političke zajednice, društveno-politička zajednica treba da za obavljanje tih zadataka i poslova osigura sredstva.

Članak 10.

Općini koja svojim sredstvima ne može financiraei obavljanje zadataka i rad neophodnih službi (neophodne budžetske potrošnje) Republika osigurava dopunska sredstva u skladu s kriterijima propisanim zakonom, a na način i pod uvjetima utvrđenima zakonom, kojim će biti osigurana zainteresiranost i odgovornost općine da racionalno koristi ta sredstva i omogućava financiranje neophodnih službi i njihov razvoj.

Čanak 11.

Za svoje obveze društveno-politička zajednica odgovara sredstvirna kojima raspolaže. Za obveze društveno-političke zajednice ne može se provoditi izvršenje i osigurnje radi ostvarivanja novčanog potraživanja na sredstvima koja su neophodna za zajamćene osobne dohotke zaposlenih u organima društveno-političke zajednice i društvenih djelatnosti što se financiraju iz budžeta, za njihove neophodne materijalne troškove ; za minimalna osobna primanja propisana posebnim zakonima.

Članak 12.

Izvori prihoda (javni prihodi) za financiranje javnih potreba iz budžeta društveno-političke zajednice jesu: a) porezi

1. osnovni porez na promet proizvoda i usluga u skladu s posebnim zakonom,

2. posebni Republički porez na promet proizvoda,

3. posebni porez na naknade za usluge,

4. porez na promet nekretnina,

5. porez na dobit pravnih i fizičkih osoba,

6. porez iz osobnog dohotka radnika,

7. porez na prihode od obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

8. porez na prihod od imovine,

9. porez na nasljedstva i darove,

10. porez na dobitke od igara na sreću,

11. porez iz ukupnog prihoda građana,

12. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja;

b) takse 1. administrativne takse. 2. sudske takse. 3. komunalne takse, osim boravišnih taksi;

c) drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom

1. novčane kazne izrečene u krivičnom, privredno-kaznenom, prekršajnom i drugom postupku,

2. oduzeta imovinska korist i sredstva dobivena prodajom oduzetih predmeta u krivičnom, privredno-kaznenom i prekršajnom postupku,

3. imovinska korist oduzeta po propisima o neposrednim porezima

4. prihodi koje svojom djelatnošću ostvaruju organi društveno-političke zajednice i druge pravne osobe što se financiraju iz budžeta društveno-političke zajednice,

5. dio dobiti ostvaren od igara na sreću,

6. drugi prihodi utvrđeni zakonom. Podjela prihoda iz stavka 1. ovoga članka između društveno-političkih zajednica utvrđuje se zakonom.

Članak 13.

Društveno-politička zajednica ima budžet. Svi prihodi i rashodi društveno-političke zajednice utvrđuju se budžetom. Iz ukupnih prihoda iz stavka 2. ovoga članka financiraju se javne potrebe utvrđene ovim zakonom, zakonom ili odlukom skupštine društveno-političke zajednice donesenim na osnovi zakona. Prihodi i rashodi budžeta društveno-političke zajednice moraju biti uravnoteženi.

Članak 14.

Budžet donosi skupština društveno-političke zajednice. Budžet se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Ako predstavnićko tijelo ne donese budžet početkorn godine za koju se donosi, privremeno financiranje obavlja se na način određen ovim zakonom. Nakon isteka godine, skupština društveno-političke zajednice donosi završni račun budžeta društveno-političke zajednice.

Članak 15.

Prihodi organa društveno-političke zajednice ostvareni vlastitom djelatnošću unose se u budžet ako zakonom ili propisima na osnovi zakona nije određeno drukčije.

Članak 16.

Sredstva za rad organa društveno-političkih zajednica osiguravaju se u budžetu. Sredstva za rad društvenih djelatnosti osiguravaju se u budžetu društvenu-političke zajednice ili u budžetskom fondu ako je za te svrhe osnovan. Sredstva za namjene iz stavaka 1 i 2. ovoga članka daju se po jedinstvenim kriterijima, u skladu s propisima o financiranju rada organa društveno-političke zajednice.

Članak 17.

Organ društveno-političke zajednice može preuzimati obveze samo u granicama zakona i do visine sredstava koja mu se osiguraju u budžetu društveno-političke zajednice. Budžetski fond može preuzimati obveze samo do visine sredstava koja mu se osiguraju u budžetu društveno-političke zajednice i do visine vlastitih prihoda, u skladu s posebnim zakonom.

Članak 18.

Svi korisnici budžeta društveno-političkih zajednica treba da sredstva, što im se osiguravaju iz javnih prihoda društveno-političke zajednice, koriste za utvrđene namjene i to racionalno te u skladu s propisima o korištenju odnosno raspolaganju tim sredstvima. Ako se sredstva ne koriste namjenski, racionalno i u skladu s propisima, skupština društveno-političke zajednice i njen ovlašteni organ treba da poduzme mjere odredeđne zakonom.

Članak 19.

Zbog racionalnog utvrđivanja i raspoređivanja budžetskih sredstava, stanovite javne potrebe odnosno prava mogu se financirati preko budžetskih fondova, u skladu s posebnim zakonima.

Članak 20.

Zajamčena prava i potrebe iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja te zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja financiraju se iz izvornih prihoda Republičkih društvenih fondova, u skladu s posebnim zakonima.

Članak 21.

Zajamčena prava i potrebe iz oblasti zapošljavanja i doplatka za djecu financiraju se iz izvornih prihoda, u skladu s posebnim zakonom.

Članak 22.

Društveno-politička zajednica može, radi finarciranja stanovitih javnih potreba u oblasti infrastrukture, osnovati društveni fond ili javno poduzeće, u skladu s posebnim zakonom. Posebnim zakonom može se utvrđiti da stanoviti javni prihodi pripadaju društvenom fondu i javnom poduzeću.

Članak 23.

Posebnim zakonom Republika može javnom poduzeću ustupiti stanovite javne prihode i odrediti uvjete pod kojima se ti prihodi mogu koristiti.

Članak 24.

Društveno-politička zajednica ima stalnu rezervu. Stalna rezerva služi za podmirenje troškova izvanrednih javnih potreba utvrđenih ovim zakonom.

Članak 25.

Društveno-politička zajednica može se zaduživati i davati garancije za financiranje javnih potreba pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

II. BUDŽET DRUŠTVENO-POLITIČKE ZAJEDNICE

1. Sadržaj budžeta

Članak 26.

Budžet se sastoji iz općeg i posebnog dijela.

Članak 27.

Opći dio sadrži:

- ukupan iznos predviđenih prihoda i rashoda,

- tekuću rezervu budžeta kao neraspoređeni dio prihoda,

- visinu prihoda koji se izdvaja u stalnu rezervu,

- bilancu prihoda i rashoda budžeta, u kojoj se prihodi iskazuju po izvorima i vrstama prihoda, a rashodi po osnovnim namjenama, i to po grupama konta i po kontima,

- odredbe o pravima i obvezama organa i drugih korisnika budžetskih sredstava glede izvršavanja budžeta ako ta prava i obveze nisu utvrđene propisom o izvršavanju budžeta.

Članak 28.

Posebni dio budžeta sadrži potanak raspored rashoda po nosiocima, korisnicima i namjenama.

2. Izrada budžeta

Članak 29.

Nacrt budžeta sastavlja organ uprave nadležan za poslove budžeta. Nacrt budžeta društveno-političke zajednice izrađuje se u skladu s tekućom politikom glede razine financiranja javnih potreba, što je utvrdi društveno-politička zajednica, i na temelju zahtjeva organa društveno-političke zajednice te ostalih korisnika budžetskih sredstava za osiguravanje sredstava radi obavljanja vlastitih poslova i zadataka.

Članak 30.

Nosioci i korisnici budžetskih sredstava dostavljaju zahtjeve za osiguranje sredstava preko upravnih organa pod čijim se upravnim nadzorom nalaze.

Članak 31.

Prijedlog budžeta utvrđuje Vlada odnosno izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice. Prijedlog budžeta dostavlja se skupštini društveno-političke zajednice.

Članak 32.

Nosioci i korisnici budžetskih sredstava, čiji zahtjevi za osiguranje sredstava ne budu prihvaćeni u nacrtu budžeta, mogu zahtijevati da Vlada odnosno izvršno vijeće pri utvrđivanju prijedloga budžeta razmotri opravdanost njihova zahtjeva.

Članak 33.

Budžet donosi skupština društveno-političke zajednice prije početka godine za koju se donosi. Ako skupština društveno-političke zajednice ne donese budžet prije početka godine za koju se donosi budžet, uvodi se privremeno financiranje, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Privremeno financiranje, prema odredbi stavka 2. ovoga članka, može se vršiti najviše do svote koja odgovara prosječnorn mjesečnom iznosu ostvarenih ukupnih budžetskih prihoda za zadnje tromjesečje protekle godine. Odluka o privremenom financiranju donosi skupština društveno-političke zajednice.

Članak 34.

Budžet se objavljuje na način na koji se objavljuju zakoni i odluke skupštine društveno-političke zajednice.

4. Izvršenje budžeta

Članak 35.

Budžet se izvršava naplatom prihoda na način određen zakonom i drugim propisima, raspodjelom ostvarenih prihoda i stavljanjem sredstava na raspolaganje nosiocima ili korisnicima sredstava kojima se ona osiguravaju u budžetu. Budžet se izvršava u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine za koju se donosi.

Članak 36.

Prihodi se raspodjeljuju i sredstva stavljaju na raspolaganje, u pravilu, svim nosiocima i korisnicima sredstava tijekom godine u okviru ostvarenih prihoda ako zakonom, općim dijelom budžeta ili posebnim aktom društveno-političke zajednice ili ugovorom s nosiocem i korisnikom sredstava nije određeno drukčije. Sredstva korisnicima odnosno nosiocima sredstava prenosi organ nadležan za poslove budžeta.

Članak 37.

Sredstva za rad organa društveno-političkih zajednica i društvenih djelatnosti koji se financiraju iz budžeta, osim sredstava za posebne namjene, stavljaju se na raspolaganje organima društveno-političke zajednice sa žiro-računa budžeta na njihov žiro-račun. Sredstva za posebne namjene organa društveno-političke zajednice mogu se koristiti izravno sa žiro-računa budžeta, prenijeti radi korištenja na poseban račun organa društveno-političke zajednice ili na žiro-račun organa društveno-političke zajednice ili na žiro-račun fonda ili na žiro-račun javnog poduzeća. Sredstva za druge javne potrebe, osim sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mogu se odlukom skupštine društveno-političke zajednice prenositi na žiro-račun organa društveno-političke zajednice kao nosioca sredstava ili izravno koristiti sa žiro-računa budžeta.

Članak 38.

Općina kojoj Republika osigurava sredstva za financiranje društvenih djelatnosti treba da ta sredstva drži na odvojenom računu nadležnog organa uprave i može ih rabiti samo za namjene za koje su osigurana.

Članak 39.

Za izvršenje budžeta u cjelini odgovorni su Vlada odnosno izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice. Naredbodavac za izvršenje budžeta u cjelini jest rukovodilac organa uprave nadležan za poslove budžeta. Za uporabu sredstava osiguranih u budžetu za rad organa društveno-političke zajednice te sredstava osiguranih pri organu uprave za druge javne potrebe odgovoran je rukovodilac organa korisnika odnosno nosioca sredstava. Rukovodilac organa društveno-političke zajednice jest naredbodavac za izvršenje budžeta u okviru sredstava čiji je korisnik ili nosilac taj organ.

Članak 40.

Za zakonitu uporabu sredstava koja se organu društveno-političke zajednice ili budžetskom fondu raspoređuju budžetom odgovoran je rukovodilac tog organa kao naredbodavac. Pored rukovodioca, za zakonitu uporabu sredstava iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je i rukovodilac službe računovodstva u organu društveno-političke zajednice.

Članak 41.

Organ uprave nadležan za poslove budžeta vodi knjigovodstvenu evidenciju o izvršenju budžeta i sastavlja periodični obračun. Sredstva za naknade organu (službi) nadležnom za kontrolu raspolaganja sredstvima, za obavljanje poslova platnog prometa, evidenciju i drugih poslova za društveno-političku zajednicu osiguravaju se kao rashod u budžetu društveno-političke zajednice.

Članak 42.

Vlada odnosno izvršno vijeće treba da skupštini društveno-političke zajednice podnesu izvještaj o izvršenju budžeta u roku koji odredi skupština.

Članak 43.

Organ uprave nadležan za poslove budžeta izvještaj o izvršenju budžeta (periodični obračun budžeta) dostavlja organu nadležnom za kontrolu raspolaganja sredstvima, u skladu s posebnim propisima. Ako organ uprave nadležan za poslove budžeta ne dostavi izvještaj iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku, organ nadležan za kontrolu raspolaganja sredstvima može, do dostave izvještaja, obustaviti korištenje sredstava za rad organa društveno-političke zajednice i za druge potrebe koje se financiraju iz budžeta i o tome izvijestiti skupštinu.

Članak 44.

Prihodi budžeta smatraju se ostvarenima na dan naplate od obveznika poreza, taska i drugih prihoda. a prihodi od poreza na promet na dan naplate od kupca proizvoda na koje se plaća porez. Ostvarenim prihodima budžeta društveno-političke zajednice za tekuću godinu smatraju se svi izvorni prihodi koji su do 31. prosinca tekuće godine uplaćeni u korist društveno-političke zajednice. Ako se budžetski prihodi društveno-političke zajednice ne naplate u planiranom iznosu do 31. prosinca, skupština društveno-političke zajednice može propisati da budžetski prihodi ostvareni prema odredbi stavka 1. ovoga članka i naplaćeni do ostvarenja u planiranom iznosu, a najkasnije do 31. siječnja naredne godine pripadaju budžetu za tekuću godinu. Prihodi iz stavka 3 ovoga članka mogu se do ostvarenja u planiranom iznosu, a najkasnije do 31. siječnja naredne godine raspoređivati za podmirenje budžetskih obveza najviše do planiranog iznosa za tekuću godinu.

Članak 45.

Tekuća rezerva budžeta (neraspoređeni dio prihoda) raspoređuje se i koristi tijekom godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene javne potrebe koje se financiraju iz budžeta. Sredstvima tekuće rezerve budžeta raspolaže Vlada odnosno izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice. Vlada odnosno izvršno vijeće može ovlastiti rukovodioca organa uprave nadležnog za financiranje da do stanovitog iznosa raspolaže neraspoređenim prihodima.

5. Izmjena budžeta

Članak 46.

Društveno-politička zajednica može tijekom godine mijenjati i dopunjavati budžet. Izmjene budžeta obavljaju se po postupku koji je propisan za donošenje budžeta. Budžet se može povećati ili smanjiti ako se prihodi društveno-političke zajednice ostvaruju u većim ili manjim iznosima od planiranih ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s povećanim odnosno smanjenim obujmom rashoda budžeta. Budžet se može izmijeniti ili dopuniti i onda ako u okviru ukupnog obujma rashoda treba planirane budžetske rashode za pojedine namjene rasporediti drugačije.

Članak 47.

Vlada Republike Hrvatske i Izvršno vijeće grada Zagreba mogu mijenjati namjene i visinu sredstava koja su u budžetu raspoređena za posebne namjene. lzvršno vijeće društveno-političke zajednice može mijenjati namjene i visinu sredstava koja su u budžetu raspoređena za posebne namjene na osnovi ovlaštenja utvrđenih odlukom o izvršenju budžeta.

Članak 48.

Organi općine nadležni za poslove budžeta treba da nadležnom Republičkom organu za poslove budžeta i organu nadležnom za kontrolu raspolaganja sredstvima dostave po jedan primjerak budžeta u roku 15 dana od dana donošenja ili izmjene budžeta.

6. Završni račun budžeta

Članak 49.

Nakon isteka godine za koju je budžet donesen, sastavlja se završni račun budžeta. Završni račun budžeta donosi skupština društveno-političke zajednice.

Članak 50.

Završni račun budžeta sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Članak 51. Opći dio završnog računa budžeta sadrži:

- ukupan iznos ostvarenih prihoda, - ukupan iznos izvršenih rashoda,

- razliku između ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda (višak prihoda ili manje izvršeni rashodi od planiranih),

- odredbu o rasporedu viška prihoda,

- odredbu o manje izvršenim rashodima od planiranih,

- pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i rashoda budžeta.

Članak 52.

Posebni dio završnog računa budžeta u okviru bilance izvršenja budžeta sadrži izvršene rashode po korisnicima i nosiocima sredstava i po osnovnim i potankim namjenama.

Članak 53.

Nacrt završnog računa budžeta sastavlja organ uprave nadležan za poslove budžeta na osnovi vlastitih podataka, podataka organa nadležnog za kontrolu raspolaganja sredstvima, završnih računa organa društveno-političke zajednice i drugih korisnika koji se financiraju iz budžeta.

Članak 54.

Organi društveno-političke zajednice dostavljaju organu uprave nadležnom za poslove budžeta svoj završni račun, u kojem je obuhvačen i završni račun budžetskog fonda s izvještajem o utrošenim sredstvima.

Članak 55.

Prijedlog završnog računa budžeta utvrđuje Vlada odnosno izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice. Prijedlog završnog računa budžeta treba dostaviti organu nadležnom za kontrolu raspolaganja sredstvima radi pregleda do 15. travnja tekuće godine. Prijedlog završnog računa budžeta i izvještaj organa iz stavka 2. ovoga članka o pregledu treba dostaviti skupštini društveno-političke zajednice do 15. svibnja tekuće godine. Organ uprave nadležan za poslove budžeta općine treba da po jedan primjerak prijedloga završnog računa budžeta dostavi Republičkom organu uprave nadležnom za poslove budžeta u roku iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 56.

Skupštini društveno-političke zajednice, uz završni račun budžeta, treba dostaviti i završne račune budžetskih fondova i javnih poduzeća te završni račun stalne rezerve društveno-političke zajednice.

Članak 57.

Dio završnog računa u kome je iskazano izvršenje općeg dijela budžeta objavljuje se na isti način na koji se objavljuje budžet društveno-političke zajednice.

7. Stalna rezerva društveno-političke zajednice

Članak 58.

Društveno-politička zajednica formira stalnu rezervu izdvajanjem stanovitog postotka sredstava od ukupno ostvarenih godišnjih izvornih prihoda. Visina sredstava koja se svake godine raspoređuje u stalnu rezervu utvrđuje se budžetom društveno-političke zajednice.

Članak 59.

Obveza izdvajanja u stalnu rezervu može prestati kad se ukupna sredstva ove rezerve ostvare u visini 10% od prosjećnog godišnjeg iznosa ukupnih izvornih prihoda društveno-političke zajednice koji su služili kao osnovica u posljednje tri godine. Obveza izdvajanja sredstava u stalnu rezervu ponovo nastaje kada se sredstva rezerve smanje ispod iznosa utvrđenog prema odredbi stavka 1. ovoga članka.

Članak 60.

Sredstva stalne rezerve društveno-političke zajednice mogu se koristiti za podmirenje rashoda što nastanu zbog izvanrednih okolnosti za koje sredstva nisu osigurana u budžetu, kao što su naročito: poplava, požar, potres i druge elementarne nepogode, suzbijanje epidemije, suzbijanje stočnih zaraza, suzbijanje biljnih štetočina i izvanredne akcije organa samozaštite.

2. pozajmice budžetu ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno.

Članak 61.

Sredstva stalne rezerve Republike, pored namjena iz članka 59. ovoga zakona, mogu služiti za pozajmice budžetu općine ako se njeni prihodi ne ostvaruju ravnomjerno.

Članak 62.

Sredstva stalne rezerve mogu se davati u obliku pozajmice ili bez obveze vračanja. Pozajmice iz stavka 1. ovoga članka moraju se vratiti stalnoj rezervi najkasnije do kraja godine u kojoj su dana.

Članak 63.

O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 60. točke 1. ovoga zakona odlučuje skupština društveno-političke zajednice. Skupština društveno-političke zajednice može do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti Vladu ili izvršno vijeće da do stanovitog iznosa raspolaže sredstvima stalne rezerve za namjene iz članka 60. točke 1. ovoga zakona. Ministar financija i izvršno vijeće odlučuju o uporabi sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 60. točke 2. ovoga zakona.

Članak 64.

Zahtjev za dodjeljivanje sredstava iz stalne rezerve za namjene iz članka 60. točke 1. ovoga zakona podnosi se organu uprave nadležnom za poslove budžeta. Organ uprave nadležan za poslove budžeta razmatra zahtjev i dostavlja ga organu iz članka 63. ovoga zakona nadležnom za odlučivanje o korištenju sredstava stalne rezerve.

8. Budžetski fondovi

Članak 65.

Zakonom kojim se osniva budžetski fond određuje se potanko namjena fonda, prihodi fonda, način raspolaganja i korištenja sredstvima fonda.

Članak 66.

Prihodi budžetskog fonda osiguravaju se u stanovitom iznosu iz budžetskih sredstava i iz drugih prihoda utvrđenih posebnim zakonom.

Članak 67.

Prihodi i rashodi budžetskog fonda iskazuju se u financijskom planu, periodičnom obračunu i završnom računu fonda. Prihodi budžetskog fonda iskazuju se po izvorima iz kojih potječu i po visini, a rashodi po vrsti i visini. Prihodi i rashodi budžetskog fonda moraju biti uravnoteženi.

Članak 68.

Sredstva budžetskog fonda drže se na računu organa uprave pri kojem je fond osnovan i vode se odvojeno od sredstava za rad organa društveno-političke zajednice.

Članak 69.

Vlada Republike Hrvatske može ukinuti budžetski fond koji je osnovala skupština općine ako u zakonu nije predviđeno osnivanje takva fonda, ako se fondom ne ostvaruju svrhe zbog kojih je fond osnovan, ako se sredstva troše protivno namjeni ili ako se fondom upravlja protivno odredbama ovoga zakona i posebnih zakona te drugih propisa donesenih na osnovi ovoga zakona.

Članak 70.

Na financijsko poslovanje društvenog fonda shodno se primjenjuju odredbe o izradi, donošenju i izvršavanju prihoda i rashoda budžeta društveno-političke zajednice, stalnoj rezervi i završnom računu iz ovoga zakona ako posebnim zakonom nije određeno drugačije.

Članak 71.

Na financijsko poslovanje budžetskog fonda shodno se primjenjuju odredbe o raspolaganju i korištenju sredstava organa društveno-političke zajednice iz ovoga zakona.

9. Posebni računi društveno-političke zajednice

Članak 72.

Stanovite javne potrebe utvrđene posebnim zakonima mogu se u društveno-političkoj zajednici financirati preko posebnih računa. Preko posebnih računa financiraju se javne potrebe društveno-političke zajednice čije zadovoljavanje zahtijeva poseban način evidentiranja i korištenje sredstava. O otvaranju posebnih računa odlučuje Vlada ili izvršno vijeće društveno-političke zajednice.

Članak 73.

Korisnik sredstava posebnog računa treba da sastavi završni račun i izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima s tog računa i podnese ga skupštini društveno-političke zajednice. Na završni račun i izvještaj iz stavka 1. ovoga članka shodno se primjenjuju odredbe o završnom računu budžeta društveno-političkih zajednica iz ovoga zakona.

III. ZADUŽIVANJE DRUŠTVENO-POLITIČKE ZAJEDNICE, DRUŠTVENOG FONDA I JAVNOG PODUZEĆA

Članak 74.

Društveno-politička zajednica može se zaduživati za financiranje izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije ili adaptacije stanovitih objekata te nabave opreme kojima se ostvaruju trajniji uvjeti za rad i funkcioniranje organa društveno-političke zajednice i društvenih djelatnosti čija se redovna djelatnost financira iz njezina budžeta. Društveno-politička zajednica može se zaduživati tako da predviđena godišnja otplata zajma, odnosno zajmova ne iznosi više od 10% od tekućih izvornih prihoda budžeta društveno-političke zajednice. Društveno-politička zajednica ne može se zaduživati radi financiranja redovne djelatnosti organa društveno-političke zajednice i drugih korisnika koji se financiraju iz budžeta. Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, društveno-politička zajednica može se kratkoročno zaduživati radi financiranja onih javnih potreba koje se financiraju iz budžeta ako se prihodi ne ostvaruju ravnomjerno u toku godine. Skupština društveno-političke zajednice može ovlastiti Vladu ili izvršno vijeće da donese odluku iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 75.

Radi financiranja programa od interesa za Republiku, zakonom se može raspisati zajam s javnim upisom. Sredstva zajma mogu se rabiti samo za svrhe za koje je zajam namijenjen. Zakonom kojim se raspisuje zajam s javnim upisom određuje se osobito:

1. svrha za koju se zajam raspisuje,

2. ukupan iznos zajma,

3. upisnici zajma,

4. visina stope po kojoj se plaćaju kamate na upisani zajam te način obračunavanja i plaćanja kamata,

5. rokovi i način otplaćivanja zajma. Republika treba da u svom budžetu osigura sredstva za dospjelu otplatu zajma.

Članak 76.

Upisnici zajma s javnim upisom mogu biti sve pravne i fizičke osobe.

Članak 77.

O zaduženju društveno-političke zajednice odlučuje skupština društveno-političke zajednice. O raspisivanju javnog zajma s javnim upisom odlučuje Sabor Republike Hrvatske.

Članak 78.

Društveno-politička zajednica može davati garancije po kreditima za financiranje izgradnje objekata u oblasti zadovoljavanja javnih potreba. Prilikom davanja garancije po kreditima, društveno-politička zajednica mora voditi računa da izvršavanjem obveze po garancijama ne dovede u pitanje financiranje javnih službi i potreba za koje po Ustavu i zakonu treba da osigurava sredstva.

Članak 79.

O visini i namjeni zaduženja društvenog fonda i javnog poduzeća te o davanju garancije tim pravnim osobama odlučuje skupština općine.

Članak 80.

Vlada Republike Hrvatske utvrđuje visinu i namjenu do koje se društveni fond i javno poduzeće mogu zadužiti. O davanju garancije za zaduživanje pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Sabor Republike Hrvatske.

Članak 81.

Zajam u inozemstvu zaključuje Vlada Republike Hrvatske nakon odobrenja Sabora Republike Hrvatske. Sredstva iz zajmova zaključenih u inozemstvu unose se u Budžet Republike.

IV. KONTROLA ZAKONITOSTI I SVRSISHODNOSTI PRIKUPLIANJA JAVNIH PRIHODA I RASPOLAGANJA JAVNIM PRIHODIMA

Članak 82.

Skupština društveno-političke zajednice obavlja kontrolu provedbe utvrđene politike u oblasti financiranja javnih potreba i poduzima odgovarajuće mjere.

Članak 83.

Skupština društveno-političke zajednice preko organa uprave nadležnog za poslove financija obavlja kontrolu pravilne i svrsishodne uporabe sredstava koja se iz prihoda društveno-političke zajednice raspoređuju budžetom i okviru te kontrole poduzima mjere utvrđene zakonom.

Članak 84.

Skupština društveno-političke zajednice preko organa uprave nadležnog za poslove financija kontrolira da li se prihodi iskazani u budžetu ostvaruju u visini utvrđenoj budžetom i propisima na osnovi kojih se prihodi ostvaruju i da li se ostvareni prihodi raspoređuju korisnicima i nosiocima u skladu s rasporedom prihoda u budžetu. U obavljanju budžetske kontrole skupština preko organa uprave nadležnog za poslove financija razmatra i ostvarenje zadataka, programa i djelatnosti za koje su sredstva odobrena te poduzima mjere utvrđene zakonom.

Članak 85.

Radi osiguravanja zakonitog izvršavanja budžeta društveno-političke zajednice, organ uprave nadležan za poslove financija i drugi organi (službe) utvrđeni posebnim republičkim zakonom obavljaju izravnu kontrolu naplate prihoda i utroška sredstava za pojedine namjene te financijskog i materijalnog poslovanja korisnika budžetskih sredstava. Izravnom kontrolom naplate prihoda i utroška sredstava za pojedine namjene u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se:

1. kontrola obračuna i uplate prihoda društveno-političkoj zajednici,

2. kontrola namjenskog korištenja sredstava budžeta društveno-političke zajednice po namjenama i korisnicima

Ako se u postupku izravne kontrole iz stavka 1. ovoga članka utvrde nezakonitosti odnosno nepravilnosti, treba donijeti rješenje kojim se naređuje:

1. obvezniku uplate izvornih prihoda društveno-političke zajednice- da u propisanom roku u budžet uplati neuplaćeni prihod društveno-političke zajednice,

2. korisniku odnosno nosiocu sredstava - da u budžet društveno-političke zajednice vrati nenamjenski utrošena odnosno nezakonito isplaćena budžetska sredstva te da poduzme druge mjere za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti glede izvršavanja budžeta.

Rješenje o uplati neuplaćenog prihoda društveno-političke zajednice i vraćanju sredstava u budžet izvršava organ (služba) nadležan za kontrolu raspolaganja sredstvima kod kojeg se vodi žiro-račun odnosno drugi račun dužnika. U slučaju iz stavka 3. ovoga članka rukovodilac organa uprave nadležnog za poslove financija treba da nadležnom organu podnese prijavu radi poduzimanja mjera zbog povrede propisa.

Članak 86.

Ministarstvo financija i drugi organi (službe) utvrđeni posebnim republičkim zakonima obavljaju kontrolu poslovanja organa društveno-političkih zajednica, budžetskih fondova, društvenih fondova i javnih poduzeća te drugih korisnika sredstava na području Republike.

Članak 87.

Organ uprave nadležan za poslove budžeta općine tretba da republičkom organu uprave nadležnom za poslove budžeta dostavi budžet, završni račun budžeta i druge podatke o financiranju javnih potreba.

Članak 88.

O pravilnoj primjeni ovoga zakona i propisa, donesenih na osnovi zakona brinu se organi uprave nadležni za poslove financija i organ nadležan za kontrolu korisnika sredstava.

Članak 89.

Potanke propise o kontroli poslovanja organa društveno-političkih zajednica, budžetskih fondova, društvenih fondova javnih poduzeća te drugih korisnika sredstava donijet će Vlada Republike Hrvatske.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o financiranju općih društvenih potreba ("Narodne novine", br. 53/84, 55/86, 52/87, 27/88. i 55/89), Zakon o financiranju zajedničkih potreba ("Narodne novine", br. 55/74, 52/87 i 55/89), Zakon o utvrđivanju općih društvenih potreba u oblasti kulture, socijalne zaštite, mirovinskog i invalidskog osiguranja te znanstvenog rada koje se zadovoljavaju na razini Republike "Narodne novine", br. 56/82 i 28/83) te Zakon o plaćanju doprinosa za znanstveni rad i usmjereno obrazovanje "Narodne novine", br. 26/80. i 18/82) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u 1991. godini do donošenja posebnog zakona o dopunskim sredstvima općinama primjenjivat će se odredbe točaka 1. do 5. i 8. članka 5, članka 21. i članka 25. do 34. Zakona o financiranju općih društvenih potreba ("Narodne novine", br. 53/84, 55/86, 52/87, 27/88 i 55/89).

Članak 91.

Zakone kojima se propisuje financiranje javnih potreba iz članka 2. ovoga zakona treba uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 92.

Dok se posebnim zakonima ne utvrdi plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje te zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, poduzeća i druge pravne i fizičke osobe koje isplaćuju osobne dohotke (poslodavci) plaćaju doprinose na ukupno obračunate bruto osobne dohotke, a fizičke osobe koje primaju osobne dohotke plaćaju doprinose iz svojih bruto osobnih dohodaka. Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se na osobne dohotke koji po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ili o zdravstvenom osiguranju ulaze u osnovicu osiguranja. Doprinose iz stavka 1. ovoga članka isplatilac osobnog dohotka obračunava i uplaćuje istovremeno s podizanjem gotovine za isplatu osobnih dohodaka.

Članak 93.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991.godine.

Klasa: 402-01/90-03/03

Zagreb, 27. prosinca 1990.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada

Ivan Matija, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Vijeća općina

Slavko Degoricija, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

Ivan Vekić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Sabora

dr. Žarko Domljan, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.