SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 42/90), Zakonodavno pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednic:i održanoj prosinca 1990. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama.

Pročišćeni tekst Zakona o sigurnosti plovidbe na rnoru i unutarnjim vodama obuhvaća Zakon o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 40/78) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 28/83, 24/87, 47/89. i 42/90. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 342-25/80-01/01

Zagreb, 4. prosinca 1990.

ZAKON

o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama (pročišćeni tekst)

Sigurnost plovidbe na moru i unutarnjim vodama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u granicama Republike Hrvatske, uređuje se Zakonom o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi i ovim zakonom.

Sigurnost plovidbe na moru i unutarnjim vodama (u daljem tekstu: sigurnost plovidbe) odnosi se na uvjete kojima moraju odgovarati plovni putevi na obalnom moru i unutarnjim vodama, luke i pristaništa, sidrišta, zimovnici i zimska skloništa, brodovi, čamci, ostali plovni i plutajući objekti, posada odnosno stručni radnici na tim objektima, plovidba i peljarenje, te na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zekona i drugih propisa kojima se ureduje sigurnost plovidbe.

Sigurnost plovidbe ostvaruje se mjerama kojima se osiguravaju povoljni uvjeti za unapređenje plovidbe, sprečavanje nezgoda, nesreća i drugih opasnosti na obalnom moru i unutarnjim vodama.

Poslove sigurnosti plovidbe obavljaju lučke kapetanije i kapetanije pristaništa (u daljem tekstu: kapetanija). ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na brodove i čamce ratne mornarice.

Plovni put na obalnom moru i unutarnjim vodama na kojem ne važi međunarodni ili međudržavni režim plovidbe (Republički plovni put) mora se uređivati, udržavati njegova plovnost, postavljati na njemu objekti sigurnosti plovidbe i osiguravati njegovo pravilno funkcioniranje.

Način i uvjete uređivanja, održavanja i obilježavanja republičkog plovnog puta na unutarnjim vodama, koji prolazi izmedu Republike Hrvatske i graničnih socijalističkih republika odnosno Socijalističke Autonomne Pokrajinc Vojvodine, utvrđuje Ministarstvo prometa i veza u sporazumu sa Republičkim odnosno pokrajinskim organom uprave nadležnim za poslove prometa.

Objekte sigurnosti plovidbe na republičkom plovnom putu postavljaju, održavaju i unapređuju organizacije koje obavljaju stručno-tehničke poslove sigurnosti plovidbe.

Za upotrebu odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada.

Naknadu za upotrebu odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na republičkim plovnim putovima plaćaju korisnici tih putova.

Naknadu iz stava 2. ovoga člana utvrđuju i ubire orgarlizacija koja obavlja stručno-tehničke poslove sigurnosti plovidbe u sporazumu sa Ministarstvom, pomorstva odnosno Ministarstvom prometa i veza.

Dio naknade iz stava 1. ovoga člana koristi se za održavanje objekata sigurnosti plovidbe na republičkim plovnim putovima, a utvrđuje se razmjerno troškovima potrebnim za održavanje objekata sigurnosti plovidbe na republičkim plovnim putovima u ukupnim troškovima održavanja objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima.

Postavljanje, održavanje i unapređivanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu financiraju se iz naknada za upotrebu odnosno korištenje tih objekata.

Ako sredstva iz naknade za upotrebu odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe iz stava 1. ovoga člana nisu dovoljna za podmirenje stvarnih troškova organizacije iz člana 7. ovoga zakona, razlika se osigurava iz sredstava republičkog budžeta.

Opseg radova na postavljanju i održavanju objekata sigurnosti plovidbe utvrđuje se godišnjim programom radova koga uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne kapetanije predlaže organizacija iz člana 7. ovoga zakona, a odobrava Ministarstvo pomorstva odnosno Ministarstvo prometa i veza.

Korisnik luke odnosno pristaništa postavlja i održava objekte sigurnosti plovidbe u luci odnosno u pristaništu.

Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu kapetanija određuje poziciju i karakteristike svjetala odnosno znakova, odnosno propisuje nautičko-tehničke uvjete i mjere za sigurnu plovidbu, a uz prethodno pribavljeno mišljenje organizacije iz člana 7. ovoga zakona.

O uvjetima i promjenama u režimu plovidbe, kao i o trajanju i vrsti radova na plovnom putu iz stava 1. ovoga člana kapetanija je dužna pravovremeno obavijestiti učesnike u plovidbi tim dijelom plovnog puta.

Plovidba na ubalnom moru i unutarnjim vodama obavlja se na plovnim putovima i na drugim vodama izvan granica plovnih putova.

Na određenom dijelu plovnog puta na kojem postoje otežani uvjeti plovidbe (plićine, jake i promjenjljive struje, nedovoljna širina za mimoilaženje u plovidbi, za vrijeme poplavnih vodostaja i sl.). plovidba se obavlja po posebnim propisima.

Pomorski čamac i čamac unutarnje plovidbe (u daljem tekstu čamac) prema svojoj namjeni može biti:

1.čamac za privredne svrhe (prijevoz putnika ili robe uz naplatu, obavljanje ribolova, vađenje šljunka, kamena i dr.);

2. čamac za neprivredne svrhe (razonoda, sport, osobne potrebe i sl.);

3. čamac za javne svrhe (inspekcija, carinski nadzor, javna sigurnost i s.).

Čamac je sposoban za plovidbu i određenu namjenu ako je utvrđena njegova sposobnost za plovidbu u pogledu njegove konstrukcije, plovnih svojstava, porivnih i drugih uređaja i opreme.

Utvrđivanje sposobnosti čamca za plovidbu obavlja se pregledom.

Pregled čamca može biti osnovni, redovni i izvanredni. Pregled čamca obavlja kapetanija, a iznimno, kad se radi o rekonstrukciji i prenamjeni postojećih čamaca, pregled može izvršiti Jugoslavenski registar brodova.

Naknadu za pregled čamca plaća vlasnik odnosno korisnik čamca.

Čamac mora biti baždaren. Baždarenje čamaca obavlja se prema tehničkim pravilima o načinu mjerenja i izračunavanja tonaže odnosno istisnine koja je utvrdio Jugoslavenski registar brodova.

Ako se popravkom ili preinakom čamca mijenja njegova tonaža odnosno istisnina, taj se čamac mora ponovno baždariti.

Baždarenje čamca obavlja kapetanija.

Čamac se upisuje u evidenciju čamaca koju vodi kapetanija na čijem je području nosioca prava raspolaganja čamcem odnosno prebivalištem vlasnika čamca.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana čamac se može upisati u evidenciju čamaca kapetanije na čijem području se čamac stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

U evidenciju čamaca ne može se upisati čamac koji je upisan u registru čamaca strane države.

Evidencija čamaca je javna knjiga, a izvod iz te evidencije ima dokaznu snagu javne isprave.

Čamac upisan u evidenciju čamaca mora imati oznaku, a može imati i ime.

Ime čamcu određuje nosilac prava raspolaganja odnosno vlasnik čamca.

Čamcem može upravljati samo osoba osposobljena za upravljanje čamcem. Osoba koja upravlja čamcem za privredne i javne svrhe mora udovoljavati i uvjetima o zdravstvenoj sposobnosti u pogledu vida i sluha za zvanje mornar-motorist.

Čamcem koji je kraći od tri metra mogu se istovremeno prevoziti najviše dvije osobe.

Čamac se briše iz evidencije čamaca:

1. ako nestane, propadne ili bude uništen;

2. ako se trajno povuče iz plovidbe;

3. ako postane pripadnost broda ili drugog plovnog objekta ili se preinakom skrati na manje od tri metra, a nije gliser.

Smatra se da je čamac nestao ili propao ako je od primitka posljednje vijesti o čamcu proteklo tri mjeseca. U tom slučaju smatra se da je čamac nestao ili propao slijedečeg dana nakon dobivene posljednje vijesti o njemu.

Nosilac prava raspolaganja čamcem odnosno vlasnik čamca dužan je u roku 15 dana od dana nastanka okolnosti navedene u stavu 1. ovoga člana podnijeti zahtjev kapetaniji za brisanje čamca iz evidencijc čamaca.

Odredbe člana 13. do 23. ovoga zakona ne odnose se na:

1. čamce koji su pripadnost broda ili drugog plovnog objekta;

2. sportske veslačke čamce, kajake ili slične plovne objekte;

3. čamce kraće od tri metra.

Odredba točke 3. stava 1. uvoga člana ne odnosi se na čamce specijalne konstrukcije i porivnog uređaja koji mu omogućuje da klizi po vodi (gliser i sl.), kao i na čamce kojima se obavlja privredna djelatnost.

Prijevoz osoba i stvari brodom, čamcem ili drugim plovnim objektom (u daljem tekstu: brod) može se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za vlastite potrebe.

Javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je, uz jednake uvjete, svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu.

Javni prijevoz može se obavljati kao prijevoz u linijskoj plovidbi i kao prijevoz u slobodnoj plovidbi.

Prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz osoba i stvari što ga nosilac prava raspolaganja odnosno vlasnik broda obavlja radi zadovoljavanja potreba u obavljanju svoje djelatnosti odnosno radi zadovoljavanja osobnih potreba.

Javni prijevoz u linijskoj plovidbi obavlja se na određenim relacijama po unaprijed utvrđenom redu plovidbe.

Javni prijevoz u slobodnoj plovidbi je prijevoz kod kojega se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvrđuju ugovorom o prijevozu.

Nosilac prprava raspolaganja odnosno vlasnik broda u javnom prijevozu dužan je primiti na prijevoz svaku osobu ili stvar u granicama dozvoljene nosivosti broda ako prijevoz određenih stvari nije posebnim propisima drugačije uređen.

Javni prijevoz u linijskoj i slobodnoj plovidbi, kao i prijevoz za vlastite potrebe mora se obavljati na način i pod uvjetima utvrđenim propisima o sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe, kao i drugim propisima koji se odnose na prijevoz osoba i stvari.

Zapovjednik broda, član posade broda, peljar i voditelj čamca koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihičkom stanju da je nesposoban za obavljanje poslova u vezi sa sigurnom plovidbom ili se nalazi pod utjecajem droge ili psihoaktivnih lijekova, ne smije upravljati brodom odnosno čamcem niti obavljati druge poslove u vezi sa sigurnom plovidbom.

Osoba iz člana 29. ovoga zakona ne smije upravljati brodom odnosno čamcem niti obavljati druge poslove u vezi sa sigurnom plovidbom i u slučaju ako se utvrdi da joj sadržaj alkohola u krvi iznosi više od 0,5 %.

Odredba stava 1. ovoga člana odnosi se i na slučaj kad se stručnim pregledom, utvrde znaci alkoholne poremećenosti bez obzira na sadržaj alkohola u krvi.

Pod vađenjem potonulih stvari u obalnom moru i unutarnjim vodama razumijeva se vađenje brodova, čamaca, zrakoplova, njihovih dijelova i drugih stvari (u daljem tekstu: potonule stvari).

Odredbe o vađenju potonulih stvari primjenjuju se i na nasukane brodove i čamce.

Potonulu stvar može vaditi domaća ili strana osoba, koja ima pravo raspolagati sa tom stvari (u daljem tekstu: ovlaštena osoba). Potonula stvar može se vaditi na osnovi dozvole kapetanije.

Smatra se da poznata ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari odnosno da je prekinula ili napustila to vađenje, ako u roku 90 dana:

1. od dana kad je stvar potonula ne podnese pismenu izjavu kapetaniji da namjerava vaditi tu stvar;

2. od dana dobivanja dozvole kapetanije za vađenje potonule stvari ne započne vađenje odnosno ne nastavi radove na vađenju potonule stvari, koje je ranije prekinula ili napustila.

Smatra se da nepoznata ovlaštena osoba ne namjerava vaditi potonulu stvar, ako u roku 90 dana od dana kad je stvar potonula ne podnese zahtjev za vađenje i ne pruži dokaze o svojem pravu na potonulu stvar.

U zahtjevu kojim se traži dozvola za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o pravu raspolaganja i vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na vađenju potonule stvari.

U dozvoli za vađenje potonule stvari kapetanija određuje uvjete sigurnosti plovidbe i rok početka i završetka radova.

Dozvolu za vađenje potonule stvari kapetanija izdaje u suglasnosti:

1. sa nadležnom vojnom komandom;

2. sa nadležnom organizacijom za zaštitu spomenika kulture, za stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture.

Ako potonula stvar predstavlja ili može prouzrokuvati smetnje ili opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava obalnog mora i unutarnjih voda ili zagađuje ili može zagaditi obalno more ili unutarnje vode kapetanija će narediti ovlaštenoj osobi da u primjernom roku izvadi ili ukloni potonulu stvar.

Ako ovlaštena osoba ne postupi po rješenju donesenom po stavu 1. ovoga člana, kapetanija će na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom ovlaštene organizacije udruženog rada, potonulu stvar izvaditi ili ukloniti sa plovnog puta.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu opasnost ili smetnju za plovidbu, kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja po stavu 1. ovoga člana riješiti da se na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom ovlaštene organizacije udruženog rada, izvadi ili ukloni potonula stvar.

Žalba protiv rješenja iz stava 2. i 3. ovoga člana ne zadržava izvršenje rješenja, a podnosi se u roku 15 dana od dana primitka rješenja Ministarstvu pomorstva odnosno Ministarstvu prometa i veza.

O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ili uklanjanju potonule stvari ili nasukanog broda, ovlaštena osoba dužna je, bez odlaganja obavijestiti kapetaniju koja je izdala dozvolu.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu smetnju ili opasnost za plovidbu, a ovlaštena osoba nije poznata. Ministarstvo pomorstva odnosno Ministarstvo prometa i veza na prijedlog kapetanije naredit će da se posredstvom ovlaštene organizacija udruženog rada potonula stvar izvadi ili ukloni sa plovnog puta.

Troškovi vađenja potonule stvari iz stava 1. ovoga člana kao i troškovi njenog daljnjeg čuvanja platit će se iz sredstava koja se osiguravaju u republičkom budžetu.

Ako ovlaštena osoba postane poznata dužna je naknaditi republičkom budžetu troškove vađenja i čuvanja stvari iz stava 1. ovoga člana.

Nadzor nad provođenjem propisa kojima se uređuje sigurnost plovidbe obavljaju kapetanije i lnspektorat sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva odnosno Ministarstva prometa i veza.

Inspektorat sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva odnosno Ministarstva prometa i veza obavlja inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe.

Inspektorat sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva odnosno Ministarstva prometa i veza naročito:

1. prati i proučava stanje sigurnosti plovidbe i u suradnji s drugim inspekcijama, samoupravnim interesnim zajednicama, državnim organima,oganizacijama udruženog rada i građanima čija je djelatnost vezana za unapređivanje sigurnosti plovidbe organizira i poduzima akcije u cilju unapr-eđivanja sigurnosti plovidbe;

2. pokreće inicijativu i daje prijedlog za unapređenje inspekcije sigurnosti plovidbe;

3. brine se o stručnom osposobljavanju inspektora sigurnosti plovidbe;

4. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom.

Inspektorat sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva prikuplja obavijesti i podatke o stanju i pojavama u oblasti sigurnosti plovidbe te druge podatke potrebne za njegov rad.

Inspekcijski poslovi sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito nadzor nad:

1. brodovima u pogledu njihove sposobnosti za plovldbu i ispravnosti njihovih postrojenja, uređaja, instrumenata, aparata i opreme prema stanju navedenom u brodskim ispravama;

2. članovima posade broda u pogledu njihove osposobljenosti i ovlaštenja za obavljanje određenih dužnosti i poslova u skladu sa ispravama o ukrcaju;

3. članovima posade broda odnosno čamca u pogledu njihovih psihofizičkih svojstava, a u slučaju osnovane sumnje i nad stupnjem njihove alkoholiziranosti;

4. lukama odnosno pristaništima u pogledu njihovih operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, kao i za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari;

5. plovnim putovima u pogledu dubine, širine, radijusa, krivine i visine objekata iznad tih putova;

6. objektima sigurnosti plovidbe u pogledu njihovog pravilnog postavljanja, održavanja i funkcioniranja;

7. radio-službom koja služi sigurnosti plovidbe, njenim uređajima i opremom, kao i održavanjem sredstava i radom te službe;

8. izgradnjom objekata koji se grade u obalnom moru i unutarnjim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovog utjecaja na sigurnost plovidbe;

9. prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine, a u granicama dozvoljene nosivosti broda kao i drugih uvjeta propisanih ovim zakonom i drugim propisima;

10. zaštitom mora i unutrašnjih voda od zagađivanja s brodova, plovnih objekata ili čamaca;

11. obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe;

12. načinom čuvanja i održavanja sredstava društvene samozaštite.

Inspektor sigurnosti plovidbe može osobu iz člana 29. ovoga zakona podvrgnut ispitivanju s pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili ga uputiti na stručni pregled radi provjere ima li alkohola u organizmu ili pokazuje li znake alkoholne poremećenosti odnosno nalazi li se pod utjecajem droga ili psihoaktivnih lijekova.

Osobe iz stava 2. ovoga člana dužne su podvrgnuti se ispitivanju odnosno stručnom pregledu na koji su upućene. Od osoba iz stava 2. ovoga člana; koje poriču da su pod utjecajem alkohola, a za koje se ispitivanjem s pomoću odgovarajućih sredstava i aparata utvrdi da su pod utjecajem alkohola, može se uzeti krv ili urin radi analize.

Ako je ispitivanjem provedenim prema odredbama stava 4. ovoga člana utvrđeno da je osoba iz stava 2. ovoga člana pod utjecajem alkohola, troškove utvrđivanja stupnja njihove alkoholiziranosti snosit će ta osoba.

Poslovi iz nadležnosti inspekcije sigurnosti plovidbe jesu nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski i poslovi radio-službe.

Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe neposredno obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe.

Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni radnici kapetanije u okviru posebnog ovlaštenja izdatog od rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove pomorstva.

Za inspektora sigurnosti plovidbe može se imenovati osoba koja ispunjava ove uvjete:

1. da je državljanin Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,

2. da ima propisanu stručnu spremu i radno iskustvo, te položeni stručni ispit za inspektora sigurnosti plovidbe;

3. da nije osuđivana za krivično djelo koje je po zakonu zapreka za rad u organima uprave;

4. da se protiv nje ne vodi krivični postupak za krivična djela iz točke 3. ovoga člana;

Iznimno od odredbe stava 1. točke 2. ovoga člana, za inspektora sigurnosti plovidbe može se imenovati i osoba koja nije položila stručni ispit za inspektora, ako ispunjava ostale propisane uvjete. Organ, koji vrši imenovanje, obavezat će takvu osobu da položi stručni ispit za inspektora sigurnosti plovidbe u roku koji ne može biti duži od godine dana.

Radniku koji je imenovan za inspektora sigurnosti plovidbe prema stavu 2. ovoga člana prestaje radni odnos u organu inspekcije sigurnosti plovidbe ako u određenom roku ne položi stručni ispit za inspektora sigurnosti plovidbe.

Stručni ispit za inspektora sigurnosti plovidbe može polagati osoba koja ispunjava uvjete u pogledu školske spreme i radnog iskustva utvrđene posebnim propisom.

Stručni ispit za inspektora sigurnosti plovidbe polaže se pismeno ili usmeno.

Inspektor sigurnosti plovidbe će biti razriješen od dužnosti:

1. ako pismeno zatraži da bude razriješen dužnosti inspektora;

2. ako bude pravomoćnom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvorom u trajanju dužem od šest mjeseci;

3. ako se utvrdi da nema sposobnosti za obavljanje dužnosti inspektora;

4. ako nadležni organ utvrdi da je zbog zdravstvenog stanja nesposoban za obavljanje dužnosti inspektora.

Odluka o razrješavanju od dužnosti iz razloga navedenih u članu 44. stavu 1. točki 3. i 4. ovoga zakona može se donijeti samo ako je prethodno proveden odgovarajući postupak propisan samoupravnim općim aktom u kojem su utvrđeni razlozi za razrješavanje i ako je u tom postupku inspektoru sigurnosti plovidbe bilo omogućeno da se izjasni o razlozima za razrješavanje.

Kad ocijeni da su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka iz stava 1. ovoga člana, rukovodilac organa inspekcije sigurnosti plovidbe dužan je podnijeti obrazloženi prijedlog za pokretanje tog postupka.

Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je o obavljanju pregleda prethodno obavijestiti zapovjednika broda, odgovornu osobu radne ili druge organizacije i organa uprave čiji se objekt pregledava, osim ako bi takva obavijest mogla biti štetina za efikasno izvršenje odnosnog pregleda

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da propisi o sigurnosti plovidbe broda, kao i propisi o zaštiti ljudskih života nisu uopće ili nisu pravilno primijenjeni, naredit će brodaru odnosno zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđenu nepravilnost.

Ako se utvrđena nepravilnost ne otkloni u određenom roku, ili ako je ta nepravilnost takve prirode da ugožava sigurnost plovidbe broda ili osoba na njemu, inspktor sigurnosti plovidbe zabranit će brodu daljnju plovidbu i oduzet će isprave o sposobnosti broda za plovidbu.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je stanje u lukama odnosno pristaništima u pogledu njihovih operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja postrojenja i drugih objekata takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe broda ili osoba na njemu, naredit će korisniku luke odnosno pristaništa da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke ili poduzme odgovarajuće mjere.

Ako se radovi ili mjere iz stava 1. ovoga člana ne izvrše u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:

1. zabraniti pristajanje brodova određene velićine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak, dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih brodova;

2. zabraniti upotrebu operativne ili druge obale ili određenog dijela, kao i sidrišta koji neposredno ugrožava sigurnost brodova, osoba i stvari prilikom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja;

3. zabraniti promet u luci odnosno pristaništu i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe brodova i osoba na njima neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih odnosno pristanišnih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je stanje plovnog puta, ili objekta sigurnosti plovidbe na tom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će organizaciji iz člana 7. ovoga zakona da u određenom roku izvrši potrebne radove ili da poduzme odgovarajuće mjere za osposobljavanje tog plovnog puta.

Ako radovi ili mjere iz stava 1. ovoga člana ne budu pravilno izvršeni ili ne budu izvršeni u određenom roku, insjpektor sigurnosti plovidbe može danju i noću ili samo noću zabraniti ili ograničiti plovidbu svih brodova ili samo brodova određene veličine.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se izgradnja objekata koji se grade na obalnom moru ili unutrašnjim vodama, odnosno na njihovim obalama izvodi na način koji ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će izvođaču radova da privremeno obustavi daljnje radove.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade broda nema ovlaštenje za obavljanje određenih poslova ili nerma valjane isprave o ukrcaju, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.

Ako član posade iz stava 1. ovoga člana ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je član posade broda ili peljar pod utjecajem alkohola (član 30.) ili da je zbog drugih razloga nesposoban za obavljanje poslova u vezi sa sigurnom plovidbom, naredit će zapovjedniku broda da ga smijeni s dužnosti.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je zapovjednik broda ili voditelj čamca pod utjecajem alkohola ili da je zbog drugih razloga nesposoban za upravljanje brodom odnosno čamcem, ili ako brod iz razloga navedenih u stavu 3. ovoga člana nema najmanji broj i sastav članova posade koji su propisani za njegovu sigurnu plovidbu, zabranit će tom brodu odnosno čamcu plovidbu dok ne prestanu razlozi radi kojih je zabrana plovidbe izdana.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je brod ukrcao veći broj osoba, ili veću količinu tereta nego što je to dozvoljeno, ili da je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, naredit će da se iskrcaju prekobrojne osobe odnosno da se iskrca količina tereta iznad dozvoljene odnosno da se teret smjesti na propisani način.

Ako zapovjednik broda ne izvrši naređenje iz stava 1. ovoga člana inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će brodu da isplovi odnosno zabranit će njegovu daljnju plovidbu.

lnspektor sigurnosti plovidbe dužan je o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama iz člana 47. do 52. ovoga zakona pismeno izvijestiti zapovjednika broda, brodara, korisnika luke odnosno pristaništa ili organizaciju iz člana 7. ovoga zakona.

O utvrđenom stanju i poduzetim mjerama iz člana 47. stava 2. člana 48. stava 2, člana 49. stava 2, člana 50. i člana 52. stava 2 ovoga zakona, inspektor sigurnosti plovidbe dužan je pismeno obavijestiti republički organ inspekcije sigurnosti plovidbe.

Korisnici luka odnosno pristaništa, organizacije iz člana 7. ovoga zakona, brodarske i đruge organizacije udruženog rada, odgovorne osobe tih organizacija i zapovjednici brodova dužni su omogućiti inspektoru sigurnosti plovidbe nesmetano obavljanje poslova inspekcije, davati mu potrebne podatke i pružati mu pomoć u osobama i sa tehničkim sredstvima kad mu je ona potrebna za izvršenje određenog inspekcijskog posla.

U obavljanju inspekcijskih poslova službe sigurnosti plovidbe inspektor sigurnosti plovidbe obavlja poslove iz svog djelokruga samostalno, donosi rješenja i poduzima mjere predvidene zakonom, propisima donesenim na osnovi zakona i drugim općim aktima.

Ako je za izvršenje određenog inspekcijskog posla ili drugih tehničkih poslova u vezi s inspekcijom potrebna posebna stručnost, organ inspekcije sigurnosti plovidbe može za izvršenje tih poslova ovlastiti odgovarajućeg stručnjaka drugog organa ili organizacije.

Osoba iz stava 1. ovoga člana u obavljanju povjerenih poslova ima prava i dužnosti inspektora sigurnosti plovidbe.

Za vrijeme plovidbe i boravka pomorskog broda van obalnog mora a broda unutrašnje plovidbe van unutarnjih voda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, zapovjednik broda imade ovlaštenja koja su odredbama ovoga zakona dana inspektoru sigurnosti plovidbe u pogledu nadzora nad stanjem psihofizičkih svojstava i stupnja alkoholiziranosti članova posade broda i poduzimanja odgovarajućih mjera.

Ako član posade broda odbije da postupi po naredbi zapovjednika broda u smislu člana 57. ovoga zakona, o toj će se činjenici sastaviti zapisnik o saslušanju člana posade broda, svjedoka, ili oštećenih te prikupiti i drugi dokazi o svim značajnim okolnostima takvoga slučaja.

Nakon dolaska broda u prvu jugoslavensku luku odnosno pristanište, zapovjednik broda će komisiji za prekršaje lučke kapetanije odnosno kapetanije pristaništa u kojoj je brod upisan, podnijeti prijavu za pokretanje prekršajnog postupka protiv člana posade broda te priložiti sve isprave kojima se dokazuje postojanje prekršaja.

Protiv rješenja Inspektorata sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva donešenog u prvom stepenu može se u roku 15 dana od dana primitka rješenja izjaviti žalba Ministarstvu pomorstva.

U rješenju iz stava 1. ovoga člana može se odrediti da žalba ne odlaže izvršenje rješenja ukoliko bi takvo odlaganje dovelo u opasnost sigurnost plovidbe, ljudski život ili prouzročilo znatnu materijalnu štetu.

Pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u obalnom moru, unutarnjim vodama, njihovim obalama, lukama odnosno pristaništima i brodovima u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života, te sa prometom na moru i unutarnjim vodama.

Komisija za prekršaje kapetanije vodi postupak zbog pomorskih prekršaja i prekršaja unutarnje plovidbe.

Komisija za prekršaje iz stava 1. ovoga člana može se osnovati i za područje dviju ili više kapetanija.

Protiv rješenja komisije za prekršaje kapetanije može se izjaviti žalba komisiji za prekršaje Ministarstva pomorstva odnosno Ministarstva prometa i veza.

Komisija za prekršaje sastoji se od predsjednika i dva člana. Predsjedniku i članovima komisije odreduju se zamjenici.

Predsjednik komisije za prekršaje i njegov zamjenik, kao i članovi komisije i njihovi zamjenici imenuju se iz redova stručnih radnika kapetanije odnosno Ministarstva pornorstva i Ministarstva prometa i veza ili iz drugih organa i brodarskih organizacija.

Predsjednik, članovi komisije i njihovi zamjenici imenuju se na dvije godine i mogu biti ponovno imenovani, a mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata.

Komisiju za prekršaje kapetanije imenuje lučki kapetan odnosno kapetan pristaništa, a komisiju za prekršaje Ministarstva pomorstva odnosno Ministarstva prometa i veza imenuje ministar pomorstva odnosno ministar prometa i veza.

Komisiju za prekršaje iz člana 61. stava 2. ovoga zakona imenuju sporazumno lučki kapetani odnosno kapetani pristaništa.

Postupak o pomorskim prekršajima i prekršajima unutarnje plovidbe vodi se po propisima o prekršajima.

Novčanom kaznom od 20,00 do 400,00 dinara kaznit će se za pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:

1. ako ne plati naknadu za upotrebu odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na republičkim plovnim putovima (član 8. stav 1):

2. ako vadi potonulu stvar a nije ovlaštena za njeno vadenje ili je vadi bez dozvole kapetanije (član 32. stav 1);

3. ako ne izvrši naređenje kapetanije odnosno Ministarstva pomorstva i Ministarstva prometa i veza da izvadi ili ukloni potonulu stvar koja predstavlja ili može prouzrokovati smetnje ili opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava obalnog mora ili unutarnjih voda, ili ako zagađuje ili može zagaditi obalno more ili unutarnje vode (član 34. i 36. stav 1);

4. ako ne omogući inspektoru sigurnosti plovidbe nesmetano obavljanje poslova inspekcije ili mu ne pruži potrebne podatke i pomoć za izvršenje određenog inspekcijskog posla (član 52).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi odnosno vlasnik broda kaznom od 5,00 do 25,00 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. točke 1. ovoga člana kaznit će se građanin koji je vlasnik čamca novčanom kaznom u iznosu od 5,00 do 20,00 dinara.

Novčanom kaznom od 5,00 do 50,00 dinara kaznit će se, za pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:

1. ako njezin čamac plovi, a nije sposoban za plovidbu ili nije upisan u evidenciju čamaca (član 14. i 17);

2. ako njezin čamac plovi, a nije baždaren (član 16);

3. ako ne upiše čamac u evidenciju čamaca (član 17);

4. ako njezin čamac upisan u evidenciju čamaca nema oznaku (član 20. stav 1);

5. ako njezinim čamcem upravlja osoba koja nije osposobljena za upravljanje čamcem (član 21 );

6. ako u propisanom roku ne podnese zahtjev za brisanje čamca iz evidencije čamaca (član 23. stav 3);

7. ako njezin brod u javnom prijevozu odbije da primi na prijevoz osobu ili stvar u granicama dozvoljene nosivosti broda (član 27);

8. ako ne obavijesti kapetaniju o početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ili uklanjanju potonule stvari ili nasukanog broda (član 35);

9. ako ne izvrši ili ne izvrši u određenom roku naređenje organa inspekcije sigurnosti plovidbe (član 47. do 52).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj društvenoj pravnoj osobi, odnosno građanin koji je vlasnik broda, plutajućeg objekta ili čamca, kaznom od 5,00 do 20,00 dinara.

Novčanom kaznom od 5,00 do 50,00 dinara kaznit će se za pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe zapovjednik broda odnosno plovnog objekta ili osoba koja ga zamjenjuje:

1.ako na brod u javnom prijevozu odbije da primi na prijevoz osobu ili stvar u granicama dozvoljene nosivosti broda (član 27);

2. ako ne izvrši ili ne izvrši u određenom roku naređenje organa inspekcije sigurnosti plovidbe (član 47, član 48. stav 2, član 49. stav 2, član 51. stav 2, 3. i 4. i član 52);

3. ako ne omogući inspektoru sigurnosti plovidbe nesmetano obavljanje poslova inspekcije ili mu ne pruži potrebne podatke i pomoć (član 54);

4. ako odbije podvrgnuti se ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava ili aparata ili stručnom pregledu radi provjere ima li alkohola u organizmu ili pokazuje li znake alkoholne poremećenosti odnosno nalazi li se pod utjecajem droga ili psihoaktivnih lijekova (član 40. stav 2);

5. ako zapovijeda brodom ili upravlja čamcem dok se nalazi pod utjecajem alkohola, ili postupi protivno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe dok ta zabrana traje (član 51. stav 4).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i voditelj čamca kaznom od 5,00 do 25,00 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. točke 4. ovoga člana član posade broda i peljar kaznit će se novčanom kaznom od 5,00 do 30,00 dinara.

Uz kaznu za prekršaje iz ovoga člana ili za takve prekršaje izvršene u povratu, može se zapovjedniku broda članu posade broda, peljaru i voditelju čamca izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja odgovarajućih poslova u vezi sa sigurnom plovidbom oduzimanja ovlaštenja odnosno uvjerenja u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.

Komisija za prekršaje lučke kapetanije odnosno kapetanije pristaništa može, na prijedlog zainteresirane osobe, i bez izricanja kazne izreći zaštitnu mjeru iz stava 4. ovoga člana, ako se dokaže da se zapovjednik broda, član posade broda, peljar i voditelj čamca već duže vremena nalazi u stanju ovisnosti o stalnoj upotrebi alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova, sve dok ta ovisnost traje.

Novčanom kaznom od 5,00 do 25,00 dinara kaznit će se za pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe voditelj čamca:

1. ako upravlja čamcem koji nije sposoban za plovidbu ili nije upisan u evidenciju čamaca (član 14. i 17);

2. ako upravlja čamcem koji nije baždaren (član 16);

3. ako upravlja čamcem upisanim u evidenciju čamaca koji nema oznaku (član 20. stav 1);

4. ako upravlja čamcem za privredne i javne svrhe, a ne udovoljava uvjetima o zdravstvenoj sposobnosti u pogledu vida i sluha (član 21. stav 2).

Novčanom kaznom od 1,50 do 20,00 dinara kaznit će se za pomorski prekršaj odnosno prekršaj unutarnje plovidbe građanin :

1. ako upravlja čamcem, a nije osposobljen za upravljanje čamcem (član 21. stav 1 );

2. ako čamcem, koji je kraći od tri metra, istovremeno prevozi više od još jedne osobe (član 22).

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je povrijeđen propis o sigurnosti plovidbe za koju povredu je utvrđena novčana kazna u rasponu, može i sam donijeti rješenje o prekršaju bez saslušanja okrivljenog (skraćeni postupak) s tim da može izreći novčanu kaznu u najnižem iznosu koji je propisan za taj prekršaj.

Za prekršaje za koje je propisima o sigurnosti plovidbe propisana novčana kazna u utvrđenom iznosu, inspektor sigurnnsti plovidbe naplatit će kaznu od osobe koju zatekne u izvršenju prekršaja i o naplaćenoj kazni izdati potvrdu učiniocu prekršaja.

Ministar pomorstva odnosno ministar prometa i veza donijet će bliže propise o:

1. načinu i uvjetima plovidbe u predjelu rta Marlera, Vela Vrata, u Pašmanskom tjesnacu, u prolazu u šibensku luku, rijekom Neretvom i Zrmanjom, te rijekom Savom od Siska do Jasenovca;

2. načinu upisa čamaca u evidenciju čamaca, obrazac evidencije čamaca, kao i isprave i knjige koje se vode uz evidenciju čamaca;

3. sposobnosti čamaca za plovidbu i načini utvrđivanja sposobnosti čamaca za plovidbu;

4. načinu određivanja imena i oznake čamaca:

5. načinu postavljanja i obilježavanja pontonskih mostova, te uvjetima plovidbe kroz otvore tih mostova:

6. načinu i postupku prijavljivanja rođenja i smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, čuvanja izjave posljednje volje i postupku s imovinom osoba umrlih na brodu;

7. nadležnosti kapetanije za upis brodova;

8. nadležnosti kapetanije za izdavanje pomorskih i brodarskih knjižica odnosno dozvola za ukrcanje;

9. naknadi za obavljanje baždarenja čamaca;

10. programu stručnog ispita za inspektora sigurnosti plovidbe, sastavu ispitne komisije pred kojom se polaže ispit i načinu pruvođenja ispita;

11. sadržaju stručnog dijela programa ispita za stjecanje zvanja članova posade pomorskih brodova i brodova unutarnje plovidbe, trgovačke mornarice, načinu osnivanja, sastavu i radu ispitne komisije, obliku ovlaštenja za obavljanje određenih poslova na brodu i o nadležnosti organa za izdavanje tih ovlaštenja.

Ministar pomorstva odnosno ministar prometa i veza može u propisima iz stava 1. točke 1. do 6. ovoga člana utvrditi pomorske prekršaje i prekršaje unutarnje plovidbe i propisati novčane kazne za te prekršaje.

Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove prometa donijet će propise iz člana 67. stava 1. Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 40/78) u roku godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Do donošenja propisa iz člana 67. stava 1. točke 1. do 7. Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 40/78) primjenjivat će se kao republički propisi:

1. Pravilnik o pontonskim mostovima preko plovnih rijeka i prolazu brodova i drugih plovnih objekata kroz pontonski most ("Službeni list FNRJ", br. 2/46);

2. Pravilnik o prijavljivanju rođenja i smrti, o primanju izjave posljednje volje i o postupku s imovinom osoba umrlih na brodovima trgovačke mornarice ("Službeni list

FNRJ", br. 109/49);

3. Pravilnik o registriranju plovila unutarnje plovidbe ("Službeni list FNRJ",, br. 52/50);

4. Pravilnik o upisu pomorskih čamaca ("Službeni list SFRJ", br. 38/65);

5. Pravilnik o postupanju u slučaju rođenja i smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta i prijema testamenta na čuvanje na plovilu unutarnje plovidbe ("Službeni list

SFRJ", br. 38/66);

6. Naredba o ogranićenju plovidbe u predjelu rta Marlera ("Službeni list SFRJ", br. 1/60):

7. Naredba o plovidbi brodova i čamaca kroz Pašmanski kanal ("Službeni list SFRJ", br. 12/65);

8. Naredba o nadležnosti određenih lučkih kapetanija za upis pomorskih brodova ("Službeni list SFRJ", br. 36/65);

9. Naredba o prolaženju pomorskih brodova kroz Kanal sv. Ante kod Šibenika ("Službeni list SFRJ", br. 23/67);

10. Naredba o plovidbi rijekom Neretvom ("Službeni list SFRJ", br. 17/68).

Do donošenja propisa iz točke 3. i 10. stava 1. člana 67. Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine",br. 40/78) i dalje će se primjenjivati Pravilnik o utvrđivanju sposobnosti čamaca za plovidbu ("Narodne novine",br. 23/73 i 25/74) osim odredaba člana 44. stava 1. točke 1. i 6. odnosno Program općeg dijela stručnog ispita za položajna zvanja za koja se traži visoka, viša i srednja stručna sprema ("Narodne novine", br. 21/71 i 2/74) i Program posebnog dijela stručnog ispita za inspektora sigurnosti plovidbe ("Narodne novine", br. 21/71).

Stupanjem na snagu Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 40/78) prestaje važiti točka 4. i 5. stava 2. člana 23a. Zakona o lučkim kapetanijama i kapetanijama pristaništa ("Narodne novine", br. 12/69 i 10/77).

Republički organ uprave nadležan za poslove prometa donijet će propise iz člana 67. stava 1. točke 11. Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti plovidbe na moru i unutarnjim vodama ("Narodne novine", br. 28/83).