SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o porezu na promet nekretnina

Proglašava se Zakon o porezu na promet nekretnina koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 7. prosinca 1990., na sjednici Vijeća općina 7. prosinca 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 7. prosinca 1990.

Klasa: 011-01/90-2/44

Urbroj : 71-90- 1

Zagreb, 10. prosinca 1990.

ZAKON

o porezu na promet nekretnina

Na promet nekretnina plaća se porez na promet nekretnina. Porez na promet nekretnina prihod je Republike Hrvatske, a ustupa se općinama na području kojih je ostvaren.

Pod prometom nekretnina, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se prodaja, zamjena i drugi način stjecanja nekretnina uz naknadu između pravnih i fizičkih osoba.

Nekretnine, u smislu ovoga zakona, jesu: poljoprivredno, građevinsko i drugo zemljište, stambene i poslovne zgrade i drugi građevinski objekti podignuti na zemljištu.

Porez na promet nekretnina ne plaća se:

1. na promet nekretnina izmedu društveno-političkih zajednica. državnih organa, organizacije Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija i udruženja,

2. na promet nekretnina u postupku komasacije, arondacije i eksproprijacije te kada se promet nekretnina obavlja na osnovi zakona, neovisno od volje poreznog obveznika,

3. kada građanin, kome je eksproprirana nekretnina, u roku jedne godine od dana kada je primio naknadu za ekspropiranu nekretninu, kupi drugu nekretninu i to do iznosa naknade koja odgovara naknadi za ekspropriranu nekretninu,

4. kada se nekretnina prenosi na strano konzularno ili diplomatsko predstavništvo, pod uvjetom reciprociteta, i na druge međunarodne organizacije za koje je međunarodnim sporazumom dogovoreno porezno oslobođenje,

5. kada članovi staračkog poljoprivrednog domaćinstva, daju svoje zemljište i druge nekretnine društveno-političkoj zajednici ili humanitarnoj i drugoj organizaciji radi ostvarivanja socijalne sigrnosti u smislu propisa o socijalnoj zaštiti,

6. kada se stan ili zgrada u društvenom vlasništvu prodaje građaninu koji ima stanarsko pravo na tom stanu ili zgradi odnosno drugoj osobi uz suglasnost nosioca stanarskog prava,

7. pri zamjeni nekretnina, osim na razliku vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju,

8. kada se prenosi vlasništvo na nekretnini u skladu s propisima kojima se uređuje stečajni postupak i pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva.

Obveznik poreza na promet nekretnina jest prodavalac nekretnine. Pri zamjeni nekretnina porezni obveznik jest svaki sudionik u zamjeni i to za porez na nekretninu koju on daje u zamjenu. Ako se prenosi idealni dio vlasništva na nekretnini porezni obveznik svaki je suvlasnik posebno.

Ako se pravo vlasništva na nekretnini prenosi ugovorom o doživotnom uzdržavanju davaoca od strane primaoca nekretnine, porezni obveznik jest primalac nekretnine odnosno njegov nasljednici. Ako je primalac nekretnine iz stavka 1. ovoga članka u odnosu prema davaocu nekretnine nasljednik prvog nasljednog reda, ne plaća porez na promet nekretnina.

Osnovica poreza na promet nekretnina jest prometna vrijednost nekretnine u času nastanka porezne obveze. Pri zamjeni nekretnina porezna osnovica utvrđuje se za svakog sudionika u zamjeni, i to prema prometnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik daje u zamjenu, radi utvrđivanja razlike vrijednosti nekretnine koje se zamjenjuju.

Pod prometnom vrijednošću podrazumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u času nastanka porezne obveze. Prometnu vrijednost nekretnina procjenjuje komisija koju imenuje općinska skupština ili organ koji ona ovlasti. Vlasnik odnosno korisnik ili uživalac nekretnine dužan je ovlaštenim osobama dopustiti pristup na zemljište i objekte radi procjene prometne vrijednosti nekretnine.

Ako suvlasnici prenose idealni dio vlasništva na nekretnini, porezna osnovica utvrđuje se posebno za svakog suvlasnika prema prometnoj vrijednosti njegovog dijela nekretnine.

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 3%.

Porezna obveza nastaje u času zaključenja ugovora o prodaji ili zamjeni nekretnine. Pri prodaji budućih građevinskih objekata porezna obveza nastaje u času predaje objekta kupcu. Ako se prijenos nekretnine uz naknadu obavlja na osnovi odluke organa uprave ili suda, porezna obveza nastaje u času pravomoćnosti te odluke.

Sudovi i organi uprave dužni su nadležnoj općinskoj upravi društvenih prihoda dostavljati svoje odluke, kojima se obavlja promjena upisa vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama, u smislu članka 2. ovoga zakona, u roku 15 dana nakon njihove pravomoćnosti.

Ako se, na osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju, pravo vlasništva na nekretnini prenosi prije smrti primaoca uzdržavanja, porezna obveza nastaje u času zaključivanja ugovora o doživotnom uzdržavanju. Ako se, na osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju, pravo vlasništva na nekretnini prenosi nakon smrti primaoca uzdržavanja, porezna obveza nastaje u času smrti primaoca uzdržavanja.

Porezni obveznik dužan je, u roku 15 dana od dana nastanka porezne obveze, nadležnoj općinskoj upravi društvenih prihoda prijaviti nastanak porezne obveze. Uz prijavu o nastanku porezne obveze, porezni obveznik podnosi ugovor o kupoprodaji ili zamjeni nekretnina, a ako se prijenos nekretnina obavlja drugim pravnim poslom, odlukom organa uprave ili suda, porezni obveznik podnosi ispravu o tom pravnom poslu odnosno odluku organa uprave ili suda. Oblik i sadržaj prijave o nastanku porezne obveze propisuje ministar financija.

Ako porezni obveznik nastanak porezne obveze ne prijavi pravovremeno, obavit će se procjena prometne vrijednosti nekretnina i razrez poreza, kao da je porezna obveza nastala na dan prijavljivanja odnosno otkrivanja porezne obveze, i to prema stanju nekretnine u času nastanka porezne obveze. Porezni obveznik, koji nastanak porezne obveze ne prijavi pravovremeno, platit će na ime povećanog poreza 20% od razrezanog poreza. Porezni obveznik nije dužan platiti povećani porez iz stavka 2. ovoga članka, ako dokaže da nastanak porezne obveze nije pravovremeno prijavio zbog izvanrednih dogadaja neovisnih od njegove volje.

Prijavu o nastanku porezne obveze porezni obveznik podnosi općinskoj upravi društvenih prihoda gdje se nalazi nekretnina.

Općinska uprava društvenih prihoda dužna je, u roku 30 dana od dana primitka prijave o nastanku porezne obveze, razrezati porez i poreznom obvezniku i kupcu nekretnine izdati rješenje o razrezu poreza na promet nekretnina.

Porezni obveznik dužan je platiti razrezani iznos poreza u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza na promet nekretnina. U opravdanim slučajevima općinska uprava društvenih prihoda može poreznom obvezniku odobriti odgodu za plaćanje poreza u više obroka. Ako se porezni obveznik ne pridržava rješenja o odobrenju obročne otplate poreza, općinska uprava društvenih prihoda može staviti izvan snage rješenje o odobrenju obročne otplate poreza i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati odjednom. Na iznos poreza koji nije plaćen u propisanom roku ili prema rješenju o odgodi plaćanja poreza ili o obročnoj otplati poreza plaćaju se kamate u visini eskontne stope Narodne banke Jugoslavije uvećane za dva postotna poena.

Porez na promet nekretnina plaća se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.

Kupac nekretnine jamči za naplatu poreza na promet nekretnina od prodavaoca. Kupac nekretnine jamči solidarno za naplatu poreza na promet nekretnina od prodavaoca, ako je ugovorom preuzeo obvezu plaćanja toga poreza.

Od poreznog obveznika, koji dospjeli porez ne plati u propisanom roku, naplata će se obaviti prisilno. Prisilna naplata poreza na promet nekretnina i novčane kazne obavlja se po propisima koji važe za prisilnu naplatu poreza i drugih društvenih obveza pravnih i fizičkih osoba.

Bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne može se upisati prijenos vlasništva na nekretnini u zemljišnim knjigama.

Osoba od koje su naplaćeni porez na promet nekretnina, kamate, troškovi prisilne naplate ili novčana kazna, koje nije bila dužna platiti, ima pravo na povrat plaćenih odnosno više plaćenih iznosa. Plaćeni odnosno više plaćeni iznosi iz stavka 1. ovoga članka vratit će se osobi od koje su naplaćeni, na njen zahtjev, u roku 30 dana od dana podnesenog zahtjeva. Na plaćene odnosno više plaćene iznose obračunavaju se kamate u visini eskontne stope Narodne banke Jugoslavije uvećane za dva postotna poena, a na način određen propisima o neposrednim porezima.

Ako ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini bude raskinut voljom stranaka prije nego što bude obavljen prijenos u zemljišnim knjigama na novog vlasnika ili ako ugovor bude raskinut ili poništen odlukom suda, porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog poreza.

Ako se ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini zbog neke smetnje ne može izvršiti ili se izvrši samo djelomično, porezni obveznik ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela plaćenog poreza, ako kupac nije u posjedu nekretnine.

Protiv rješenja općinske uprave društvenih prihoda donesenog na osnovi odredbi ovoga zakona, može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu uprave, u roku 15 dana od dana dostave prvostepenog rješenja.

Općinska uprava društvenih prihoda, koja je donijela prvostepeno rješenje, dužna je žalbu sa svim spisima predmeta dostaviti nadležnom drugostepenom organu uprave ako je sama ne riješi u svojoj nadležnosti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Žalba ne odgađa naplatu razrezanog poreza. Ako općinska uprava društvenih prihoda posebnim rješenjem odgodi naplatu razrezanog poreza, dužna je o tome izvijestiti organ koji rješava o žalbi.

Uprava društvenih prihoda koja je donijela rješenje o razrezu poreza na promet nekretnina može sama ili na zahtjev poreznog obveznika obnoviti postupak razreza u roku od tri godine nakon njegove pravomoćnosti, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.

Odredba članka 252. Zakona o općem upravnom postupku ne primjenjuje se pri obnovi postupka razreza poreza na promet nekretnina.

Pravo na razrez poreza na promet nekretnina te na pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredbi ovoga zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je prijavljen nastanak porezne obveze, odnosno u kojoj je izvršena povreda odredaba ovoga zakona. Pravo na naplatu poreza na promet nekretnina i pravo na naplatu kamata, novčanih kazni zbog povrede odredbi ovoga zakona i troškova prisilne naplate zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je trebalo izvršiti naplatu. Pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više naplaćenih iznosa na ime poreza, kamata, novčanih kazni i troškova prisilne naplate, zastaruje za pet godina po isteku godine u kojoj je mogao tražiti povrat.

Rok zastare prava na razrez poreza na promet nekretnina odnosno prava na naplatu kamata, novčanih kazni i troškova prisilne naplate prekida se svakom službenom radnjom općinske uprave društvenih prihoda, koju je poduzela u cilju razreza i naplate poreza i koja je stavljena do znanja poreznom obvezniku. Rok zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza na promet nekretnina, kamata, novčanih kazni i troškova prisilne naplate prekida se svakom radnjom poreznog obveznika odnosno kažnjene osobe, koju je poduzela kod općinske uprave društvenih prihoda. Poslije svakog prekida zastare, počinje teći novi rok zastare.

Zastara u svakom slučaju nastupa nakon isteka 10 godina od dana kada je prvi put počela teći.

Novčanom kaznom od 2.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ovlaštenim osobama ne dopusti pristup na zemljište i objekte radi procjene prometne vrijednosti nekretnine (članak 8. stavak 3). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Postupak za izricanje kazni o prekršajima, zbog povrede odredbi ovoga zakona, pokreće i rješenje o prekršaju donosi općinska uprava društvenih prihoda. O žalbi protiv prvostepenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava nadležni drugostepeni organ uprave.

Glede prekršajnog postupka primjenjuju se opći propisi o prekršajima ako ovim zakonom nije određeno drukčije.

U predmetima razreza poreza na promet nekretnina i priznavanja oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza na promet nekretnina, u kojima je porezna prijava odnosno zahtjev za priznavanje oslobođenja i olakšica podnesen općinskoj upravi društvenih prihoda do dana stupanja na snagu ovoga zakona, primjenit će se propisi koji su bili na snazi u času podnošenja porezne prijave, odnosno u času podnošenja zahtjeva za priznavanje oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza na promet nekretnina. U predmetima razreza poreza na promet nekretnina, u kojima je porezna obveza nastala do stupanja na snagu ovoga zakona, a prijavljena je pravodobno općinskoj upravi društvenih prihoda nakon stupanja na snagu ovoga zakona, primjenit će se propisi koji su bili na snazi u času nastanka porezne obaveze, ako su povoljniji za poreznog obveznika. U predmetima razreza poreza na promet nekretnina za promet stambenih zgrada i stanova, u kojima je porezna obveza nastala do stupanja na snagu ovoga zakona, primijenit će se propisi o porezu na promet nekretnina, koji su važili u času nastanka porezne obveze, ako su povoljniji za poreznog obveznika. Ako su stranke raskinule ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini prijavljen radi razreza poreza na promat nekretnina do stupanja na snagu ovoga zakona te ponovno prijavile promet tih nekretnina nakon stupanja na snagu ovoga zakona, porez na promet nekretnina razrezat će se po propisima, koji su bili na snazi u času prijavljivanja raskinutog ugovora.

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti odredba članka 21. pod a) točka 3. Zakona o financiranju općih društvenih potreba ("Narodne novine", br. 53/84, 55/86, 52/87, 27/88 i 55/89), Zakon o porezu na promet nekretnina i prava ("Narodne novine", br. 47/85) i općinske odluke donesene na temelju toga zakona. Ministar financija donijet će propis iz članka 14. stavka 3. ovoga zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Pravilnik o obliku i sadržaju prijave o nastanku porezne obveze ("Narodne novine", br. 54/85) primjenjuje se do stupanja na snagu propisa iz stavka 2. ovoga članka.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Klasa : 410-20/90-01 /02

Zagreb, 7. prosinca 1990.