SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o vodama

Proglašava se Zakon o vodama koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 7. prosinca 1990. na sjednici Vijeća općina 7. prosinca 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 7. prosinca 1990.

Klasa: 011-01/90-02/41

Urbroj : 71-90-1

Zagreb, 10. prosinca 1990.

ZAKON

o vodama

Ovim se zakonom uređuje gospodarenje vodama, zaštita od štetnog djelovanja voda, zaštita voda od zagađivanja, upotreba i korištenje voda, izvori i način financiranja vodoprivrede, uvjeti i način obavljanja vodoprivredne djelatnosti i druga pitanja od značenja za osiguravanje jedinstvenog vodnog režima u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu : Republika).

Ovim se zakonom određuje djelovanje Ministarstva vodoprivrede kao, prvenstveno, usmjeravanje dugoročnog razvoja vodoprivrede u svrhu promicanja vodnog režima i optimalnog gospodarenja vodama.

Ovim se zakonom osniva javno vodoprivredno poduzeće za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku i propisuju uvjeti za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja u Republici.

Odredbe ovoga zakona odnose se ne sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu.

Odredbe ovoga zakona odnose se i na vode obalnog mora, međunarodne i medurepubličke vode u granicama Republike, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Vode. vodotoci, more i morska obala kao dobra od općeg interesa pod posebnom su društvenom zaštitom i mogu se koristiti pod uvjetima i na način koji su propisani ovim ili drugim zakonom.

Vodoprivredna djelatnost je, prema ovom zakonu djelatnost uređenja voda i vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja voda, zaštite voda od zagađivanja i osiguranja vodnih zaliha. kojom se osigurava jedinstveni vodni režim na određenom području.

Poslovi u vodoprivrednoj djelatnosti koji su nezamjenjivi uvjet života i rada građana, poduzeća i drugih organizacija jesu:

1. osiguravanje zaliha vode;

2. preventivna zaštita voda od zagađivanja i poduzimanje mjera za uklanjanje ili smanjenje zagađenosti voda;

3. obrana od poplava i leda i zaštita od erozija i bujica;

4. uređivanje, održavanje i kontrola vodotoka i održavanje, obnavljanje, izgradrija i čuvanje zaštitnih vodoprivrednih objekata;

5. uređivanje, održavanje i obnavljanje hidromelioracijskih objekata i uređaja;

6. izrada vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova.

Poslovi iz stavka 2. ovoga članka su od posebnog društvenog interesa.

Poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona obavljaju javno vodoprivredno poduzeće koje se osniva za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku (u daljem tekstu: Hrvatska vodoprivreda) i javna vodoprivredna poduzeća koja se organiziraju za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja (u daljem tekstu: vodoprivredna poduzeća).

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:

1. vodni režim je kvalitativno i kvantitativno stanje voda na određenom području i odredenom vremenu i to u prirodnim uvjetima i u uvjetima izgradenosti;

2. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojem se nalaze stajaće vode;

3. obala je pojes zemljišta koji se proteže od razine vode do ruba korita za veliku vodu, a u područjima koja su vodoprivrednim objektima zaštićena od poplava do vanjskog ruba nasipa odnosno linije obrane od poplave;

4. morska je obala pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveći valovi, udaljen najmanje šest metara od crte najviše plime;

5. uređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i vanjskog ruba zaštitnog nasipa:

6. neuređeno inundacijsko područje je pojas kopna izmedu korita za malu vodu i poplavne linije na području na kojem nisu,izgrađeni zaštitni vodoprivredni objekti.

Radi jedinstvenog uređenja vodnog režima u Republici utvrđuju se vodna i slivna područja.

Vodno područje obuhvaća područje jednog ili više slivova ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu.

Utvrđuju se ova vodna područja:

1. Vodno područje sliva Save;

2. Vodno područje slivova Drave i Dunava;

3. Vodno područje primorsko-istarskih slivova;

4. Vodno područje dalmatinskih slivova.

Granice pojedinih vodnih područja utvrđuju se odlukom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra vodoprivrede.

Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja, dio sliva ili jedan ili više slivova unutrašnjih vodotoka za koje se utvrđuje jedinstveni režim hidrotehničkog uredenja i korištenja.

Slivno područje obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko zemljište, površine pod saobraćajnicama i drugo zemljište:

- za koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti korištenja zemljišta, obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i uvjeti za život i rad građana,

- sa kojeg dotječe voda na zemljište koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima štiti od suvišnih voda,

- za koje se dovodi i raspodjeljuje voda za navodnjavanje.

Slivna područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Vodni režim se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja kretanja i svojstava voda u prirodi i kvantitativnih i kvalitativnih promjena voda.

Pod promjenama vodnog režima podrazumijevaju se sve promjene kojima se uslijed ljudske djelatnosti ili djelovanja prirodnih sila mijenjaju količina ili kvaliteta vode odnosno prostorni ili vremenski raspored voda.

Vodni režim se održava i unapreduje uređivanjem i održavanjem vodotoka, izgradnjom i održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja i primjenom mjera za zaštitu od štetnog djelovanja voda, upotrebu i iskorištavanje voda i zaštitu voda od zagađivanja.

Vodni režim se održava i unapređuje u skladu s vodoprivrednom osnovom i planovima razvoja vodoprivrede.

1. Vodoprivredna osnova

Vodoprivrednom osnovom utvrđuje se strategija promicanja i održavanja vodnog režima na odredenom području i ona je osnov za planiranje razvoja vodoprivrede.

Vodoprivredna osnova sadrži osobito: postojeće stanje vodnog režima, osnovne elemente i uvjete održavanja i razvoja vodnog režima kojima se osiguravaju najpovoljnija tehnička i ekonomska rješenja za cjelovito i optimalno gospodarenje vodama, zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja i osiguravanje zaliha voda.

Vodoprivredna osnova je sastavni dio prostornog plana društveno-političke zajednice.

Vodoprivrednu osnovu Republike sačinjavaju vodoprivredne osnove vodnih područja.

Vodoprivrednu osnovu za vodno područje donosi Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Vodoprivredne osnove za slivna područja donose skupštine općina na slivnim područjima na prijedlog vodoprivrednog poduzeća.

Umjesto vodoprivredne osnove za slivna područja mogu se donositi vodoprivredni planovi kojima se obuhvaćaju pojedina pitanja iz članka 12. stavka 2. ovoga zakona.

"Hrvatska vodoprivreda"je stručni nositelj pripreme vodoprivrednih osnova vodnih područja, a vodoprivredna poduzeća su stručni nositelji vodoprivrednih osnova odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja.

U pripremi vodoprivredne osnove sudjeluju zainteresirana poduzeća, organi, organizacije i zajednice a osobito iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životnog okoliša, elektroprivrede, prometa, komunalnih djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva.

U toku izrade vodoprivredne osnove odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja obavezno se usklađuju sa vodoprivrednom osnovom za vodno područje. Nositelj usklađivanja je "Hrvatska vodoprivreda".

Vodoprivredna osnova Republike mora biti u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja, a vodoprivredne osnove odnosno vodopivredni planovi za slivna područja usklađuju se s osnovama gospodarenja gospodarskih jedinica i programima za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na slivnim područjima.

Na postupak pripreme i donošenja vodoprivredne osnove primjenjuju se propisi o pripremi i donošenju prostornih planova.

2. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole

Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja utvrdene vodoprivredne politike izdaju se vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole.

Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole su samostalni upravni akti, ako zakonom nije drukčije određeno.

Kada prema ovom zakonu vodoprivredne uvjete, vodoprivrednu suglasnost ili vodoprivrednu dozvolu izdaje "Hrvatska vodoprivreda" o žalbi protiv tih akata odlučuje Ministarstvo vodoprivrede.

Ministar vodoprivrede donosi bliže propise o izdavanju vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola.

a) Vodoprivredni uvjeti

Vodoprivrednim se uvjetima, prije početka izrade tehničke ili druge dokumentacije za izgradnju nekog objekta, za izvođenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja i za izvođenje drugih radova koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu, utvrđuju uvjeti i mjere kojima se osigurava odgovarajući vodni režim.

Vodoprivredni uvjeti se ne izdaju:

1. za građenje stambenih objekata, manjih poslovnih objekata (trgovinske i ugostiteljske radnje, zanatske radionice za obavljanje djelatnosti kojima se ne zagađuju vode), objekata društvenih djelatnosti(škole, dječji vrtići, objekti za kulturnu djelatnost i sl.), uredskih prostorija, ako se ti objetki grade na području za koje je donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja, te ako se navedeni objekti priključuju na javnu vodoopskrbnu mrežu i sanitarno ispravnu kanalizaciju;

2. za iskop i kaptažu zdenaca, građenje nakapnih površina i cisterni za potrebe domaćinstava.

Vodoprivredne uvjete izdaje "Hrvatska vodoprivreda". Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede, po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede" izdaje vodoprivredne ujete za:

1. građenje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značaja za Republiku;

2. građenje regionalnih vodovoda i javnih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje voda za naselja i industriju;

3. građenje objekata kemijske, tekstilne, kožarske i prehrambene industrije; induštrije aluminija i glinice, koksa, cementa, celuloze i papira; željezara i rafinerija nafte, brodogradilišta, stočnih farmi kapaciteta preko 500 uvjetnih grla, klaonica kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i drugih industrijskih objekata s količinom otpadnih voda preko 10 l/sek ili tehnološkim otpadnim vodam opterećenim opasnim odnosno štetnim tvarima;

4. građenje magistralnih naftovoda, plinovoda i produktovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport;

5. građenje hidroelektrana i termoelektrana snage 10 megavata i više, nuklearnih elektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i dalekovoda napona 110 kV i više;

6. građenje magistralnih cesta i autocesta, željezničkih pruga, mostova raspona preko 30 m, aerodroma za javni zračni promet, riječnih plovnih putova, prevodnica, luka i pristaništa;

7. regionalna geološka istraživanja.

Vodoprivredni uvjeti ponovo se izdaju ako se u vezi s obavljanjem privredne ili neprivredne djelatnosti mijenja tehnologija rada, koristi nova sirovina ili na drugi način mijenjaju uvjeti od utjecaja na vodni režim.

U vodoprivrednim uvjetima se određuje kada se za građenje objekata obavezno izdaje vodoprivredna suglasnost.

Vodoprivredna poduzeća dužna su na zahtjev Ministarstva vodoprivrede odnosno "Hrvatske vodoprivrede" dati podatke odnosno mišljenja potrebna za izdavanje vodoprivrednih uvjeta, koji se odnose na vodni režim u slivnom području.

b) Vodoprivredna suglasnost

Vodoprivredna suglasnost je potrebna za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može utjecati na promjenu kvalitete ili kvantitete voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzročiti promjene u vodnom režimu.

Vodoprivredna suglasnost je potrebna i za radove koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu (radovi za zaštitu od erozija i bujica, hidromelioracijski radovi, izgradnja šumskih putova i dr.), za organizaciju deponija krutog i tekućeg otpada, rudarske radove kao i za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. ovoga zakona.

Vodoprivredna suglasnost nije potrebna za izgradnju objekata iz članka 20. stavka 2. ovoga zakona, kao i za radove koji se prema odredbama ovoga zakona smatraju radovima održavanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osvajanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osnovi plana javnog vodoprivrednog poduzeća:

Vodoprivrednom suglasnošću se utvrđuje da je građenje odnosno izvođenje radova u skladu s propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom.

Vodoprivredna suglasnost za građenje i izvođenje radova za koje su prethodno izdani vodoprivredni uvjeti daje se u skladu s vodoprivrednim uvjetima.

Vodoprivrednu suglasnost izdaje "Hrvatska vodoprivreda".

Vodoprivrednu suglasnost za građenje i izvođenje radova iz članka 21. stavka 2. ovoga zakona kao i u slučajevima kada je određeno da vodoprivrednu suglasnost daju suglasno organi zainteresiranih republika, izdaje Ministarstvo vodoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede".

Odredbe članka 23. ovoga zakona primjenjuju se i na izdavanje vodoprivrednih suglasnosti.

Vodoprivredna suglasnost prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana njenog izdavanja ne započne s građenjem odnosno izvođenjem radova kao i u slučaju prestanka važenja građevinske dozvole izdane za građenje za koje je izdana i vodoprivredna suglasnost.

c) Vodoprivredna dozvola

Vodoprivredna dozvola je potrebna za korištenje i upotrebu voda, za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari u vezi s obavljanjem djelatnosti, i to:

1. za korištenje voda iz izvorišta za javnu vodoopskrbu;

2. za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe (mlinovi, pilane i sl.);

3. za korištenje voda za tehnološke i druge privredne svrhe (navodnjavanje, ribnjaci, separacije i sl.);

4. za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari (industrija, termoelektrane i nukelarne elektrane, javni kanalizacijski sustavi, separacije, stočne farme, bolnice i dr.).

Ako se zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg ili uvjeti korištenja vode odnosno ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari, potrebna je nova vodoprivredna dozvola.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka vodoprivredna dozvola nije potrebna za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava.

Vodoprivrednom dozvolom se određuje namjena, način i uvjeti za korištenje voda, odnosno način i uvjeti za ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih voda i otpadnih tvari što mogu zagaditi vodu.

Vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu s vodoprivrednom osnovom i vodoprivrednom suglasnošću.

Vodoprivrednu dozvolu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede izdaje vodoprivrednu dozvolu za obavljanje djelatnosti u vezi s korištenjem objekata za koje prema članku 26. stavku 2. ovoga zakona izdaje vodoprivredne suglasnosti.

Vodoprivredna dozvola izdaje se po prethodno pribavljanom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede".

Općinska skupština može odlukom ovlastiti "Hrvatsku vodoprivredu"za izdavanje vodoprivredne dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Odredba članka 23. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na izadavanje vodoprivredne dozvole.

Organ nadležan za donošenje rješenja o udovoljavanju uvjeta za obavljanje privrede ili druge djelatnosti odbacit će zahtjev za donošenje takvog rješenja ako prethodno nije pribavljena vodoprivredna dozvola odnosno ako aktom organa ili organizacije iz članka 30. ovoga zakona nije utvrđeno da takva dozvola nije potrebna.

Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Pravo iz vodoprivredne dozvole ne može se prenijeti na drugog korisnika bez suglasnosti organa koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Pravo iz vodoprivredne dozvole prestaje:

1. istekom roka na koji je vodoprivredna dozvola izdana;

2. ako se korisnik odrekne prava koje je stekao na temelju vodoprivredne dozvole;

3. ako se voda prestane koristiti za vrijeme duže od dvije godine.

Prestanak prava iz vodoprivredne dozvole utvrđuje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Ako korisnik koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu upozorit će na to korisnika i odrediti mu rok u kojem je dužan korištenje vode odnosno ispuštanja otpadnih voda ili tvari uskladiti s vodoprivrednom dozvolom.

Ako korisnik u određenom roku ne uskladi korištenje voda ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari s vodoprivrednom dozvolom, organ iz stavka 1. ovoga članka oduzet će mu vodoprivrednu dozvolu.

Organ iz stavka 1. ovoga članka rješenjem će oduzeti vodoprivrednu dozvolu ili će privremeno zabraniti korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari, ako se izmijene uvjeti pod kojima je dozvola izdana, takc da dalje korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda ili tvari dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životinjski i biljni svijet ili ako uslijed izmjene vodoprivredne osnove izdana dozvola nije više u skladu s vodoprivrednom osnovom.

3. Vodoprivredni objekti

Vodoprivrednim objektima, prema ovom zakonu, smatraj u se :

1. objekti za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda (nasipi, regulacijski objekti, objekti za zaštitu od erozije i bujica, retencije, akumulacije za zaštitu od poplava, ustave i dr.) - zaštitni vodoprivredni objekti ;

2. objekti za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje

- hidromelioracijski objekti;

3. akumulacije voda za pogonske i energetske svrhe, objekti za zahvaćanje vode za vodoopskrbu, objekti za pročišćavanje zagađenih voda, objekti za uređenje rijeka za plovidbu - posebni vodoprivredni objekti.

Vodoprivredni objekti iz točke 1. i 2. ovoga članka su dobra od općeg interesa i u državnom su vlasništvu.

Zaštitni vodoprivredni objekti na rijekama Savi, Dravi, Muri, Dunavu, Neretvi, Cetini, Krki, Zrmanji, Mirni, Kupi i Uni i njihovim pritocima do kote uspora velikih voda; oteretni kanali Odra, Kupa-Kupa, Lonja-Strug; objekti na drugim vodotocima; akumulacijama, retencijama i lateralni kanali određeni republičkim planom za obranu od poplava- su objekti od značenja za Republiku.

Zaštitni vodoprivredni objekti, osim objekata iz stavka 1. ovoga članka i hidromelioracijski objekti - su objekti od značenja za slivno područje.

Zaštitnim vodoprivrednim objektima iz članka 37. stavka 1. upravlja "Hrvatska vodoprivreda" koja se brine o njihovom čuvanju, redovnom održavanju, obnavljanju, korištenju i funkcioniranju u skladu s njihovom namjenom.

Vrijednost vodoprivrednih objekata iz stavka 1. ovoga članka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju ukupno prihoda i dohotka, niti služi kao osnovica za utvrđivanje poreza ili drugih financijskih obaveza "Hrvatske vodoprivrede".

"Hrvatska vodoprivreda"ne može objekte iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na drugog korisnika. Iznimno. ako je zbog izmjene u vodnom režimu ili zbog izgradnje drugih vodoprivrednih objekata prestala svrha zbog koje su objekti izgrađeni, "Hrvatska vodoprivreda" može uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede izmijeniti njihovu namjenu ili ih prenijeti na drugog korisnika.

Zaštitnim vodoprivrednim objektima i hidromelioracijskim objektima iz članka 37. stavka 2. ovoga zakona upravlja vodoprivredno poduzeće.

Odredbe članka 38. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na upravljanje objektima iz stavka 1. ovoga članka. Za izmjenu namjene ili prijenos tih objekata potrebna je suglasnost općine na čijem su području ti objekti.

Vodoprivredni uređaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda kao i vodoprivredni uređaji i oprema na hidromelioracijskim sustavima državno su vlasništvo.

Vodoprivrednim uređajima i opremom iz stavka 1. ovoga članka upravlja "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće.

Posebni vodoprivredni objekti iz članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga zakona čija je izgradnja financirana iz sredstava vodoprivrede predaju se nakon izgradnje na upravljanje komunalnom poduzeću ili drugoj organizaciji koja se brine o njihovom korištenju i održavanju. Ovi objekti mogu se predati na korištenje i održavanje i "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću.

Način upravljanja i korištenja vodoprivrednim objektima, koji se, osim za zaštitu od štetnog djelovanja voda odnosno hidromelioracijske namjene koriste i za druge svrhe (višenamjenske akumulacije i sl.), uređuje se ugovorom koji zaključuju "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće i drugi korisnici tih objekata uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede.

Radovima na održavanju zaštitnih vodoprivrednih i hidromelioracijskih objekata smatraju se:

1. održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata: popravci, pojačanje i obnavljanje nasipa i radovi na zaštiti krune i pokosa nasipa, radovi na obnavljanju i zankjeni oštećenih dijelova zaštitnih vodoprivrednih objekata;

2. održavanje dna i pokosa prirodnih i umjetnih vodotoka, bujica, akumulacija i retencija: uređenje korita i bankina, djelomično produbljavanje dna prirodnih i umjetnih vodotoka, obnavljanje i zamjena dotrajalih objekata, ublažavanje zavoja, zemljani radovi u inundacijama; krčenje, košnja, obnavljanje i zamjena oštećenih ili dotrajalih propusta i mostova raspona do 10 m u toku regulacijskih radova:

3. održavanje hidromelioracijskih objekata: radovi na gospodarskom i tehničkom uređenju kanala i bankina, pokosa i dna; obnavljanje i zamjena oštećenih objekata, ublažavanje zavoja i nagiba i drugi zemljani radovi, manje dopune kanalske mreže, drenažni radovi, izrada tipskih propusta i sličnih objekata.

Zemljište za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata osiguravaju općine na čijem se području objekti izgrađuju i općine čije se područje izgradnjom tih objekata štiti od štetnog djelovanja voda.

Vlasnici odnosno korisnici zemljišta i drugih nekretnina koje se vodoprivrednim objektima zaštićuju od poplava ili drugih oblika štetnog djelovanja voda, dužni su općini naknaditi dio troškova za osiguravanje zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o koristi koju od toga imaju. Način i visinu učešća u snašanju dijela troškova za osiguranje zemljišta utvrđuje općinska skupština.

Kada je za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata potrebno izvršiti prijenos prava vlasništva na šumi odnosno šumskom zemljištu u državnom vlasništvu prijenos se obavlja na način i prema postupku određenom Zakonom o šumama.

Naknada za prijenos prava vlasništva na šumi i šumskom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veća od vrijednosti ulaganja u tu šumu odnosno zemljište izvršenih prije prijenosa prava. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja.

Radi sprečavanja štetnog djelovanja voda i zaštite vodoprivrednih objekata "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte provodi u inundacijskom području zaštitne mjere uzgoja i sječe drveća i drugog raslinja.

"Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte ima pravo, bez naknade protuvrijednosti, na zemljištu u državnom ili društvenom vlasništvu:

1. vaditi pijesak, šljunak i kamen iz korita i s obala vodotoka ako se koristi za izgradnju i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata i uređaja;

2. rezati odnosno sjeći,šiblje, pruće i kolje u koritu, na obali i u inundacionom području ako se koristi za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili za regulaciju vodotoka.

4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za zaštitu od poplava, zaštitu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvog djelovanja voda.

a) Zaštita od poplava

Radi sprečavanja poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda izgrađuju se i održavaju objekti za zaštitu od poplava (nasipi, akumulacije, retencije, odušni kanali, ustave, regulacije vodotoka, uređenje obala i dr.), obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane od poplava.

Obrana od poplava može biti redovna i izvanredna. Redovna odnosno izvanredna obrana od poplava proglašava se kada vodostaj dosegne visinu utvrđenu planom za obranu od poplava uz očekivanje daljnjeg porasta.

Plan za obranu od poplava na vodotocima iz članka 37. stavka 1. ovoga zakona, na vodama i vodotocima i drugim vodama i vodotocima koji čine republičku odnosno državnu granicu ili su njima presječeni donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede (u daljem tekstu: republički plan za obranu od poplava).

Planove za obranu od poplava na ostalim vodama i vodotocima donose skupštine općina u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka (u daljem tekstu: općinski plan za obranu od poplava).

Republički plan za obranu od poplava objavljuje se u "Narodnim novinama".

Općinski plan za obranu od poplava objavljuje se u službenim glasilima općina koje su ga donijele.

Plan za obranu od poplava sadrži osobito: mjere koje se moraju poduzeti prije ili u slučaju opasnosti od poplave, poduzeća i druge pravne osobe koje provode obranu od poplave i imena stručih organizatora obrane od poplave, vodostaj kada na pojedinim sektorima počinje redovna odnosno izvanredna obrana, odredbe o opremi i materijalu koji se moraju pripremiti; dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja u pogledu poduzimanja određenih radnji u vezi s obranom i način obavještavanja o pojavama i mjerama u toku obrane od poplave.

Planom za obranu od poplava utvrđuje se i obveza sudjelovanja poduzeća, drugih pravnih osoba i građana ako nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se raspoloživim sredstvima i radnicima "Hrvatske vodoprivrede" ;odnosno vodoprivrednog poduzeća ne može osigurati obrana od poplave.

Sudjelovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije i teritorijalne obrane dogovara se s nadležnim organima Jugoslavenske narodne armije odnosno teritorijalne obrane.

O izvršenju plana za obranu od poplava brinu se organi društveno-političkih zajednica i javna vodoprivredna poduzeća s područja za koje je plan donesen.

Izvanrednom obranom od poplava rukovode organi civilne zaštite na određenom podučju.

"Hrvatska vodoprivreda" općim aktom utvrđuje mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanje poslova obrane od poplava koje je dužna izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu sa republičkim planom za obranu od poplave.

Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i podjela inundacijskih područja prema stupnju ugroženosti od poplava.

Vodoprivredna poduzeća u skladu s općim aktom iz stavka 1. ovoga članka donose opće akte kojima utvrđuju mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanja poslova obrane od poplava koje su dužne izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu s republičkim planom za obranu od poplava i općinskim planovima za obranu od poplava.

Pravne osobe i građani obavezni su sudjelovati u obrani od poplava kada nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati s radnicima i sredstvima javnih vodoprivrednih poduzeća.

U obrani od poplava dužni su sudjelovati u prvom redu građani ugroženih područja, radnici ugroženih poduzeća i drugih ugroženih organizacija.

Ako sudjelovanje pravnih osoba i građana s ugroženog područja predviđenog planom za obranu od poplava nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti od poplave, rukovoditelj određen planom za obranu od poplava može zatražiti obvezatno sudjelovanje i ostalih organizacija, zajednica i građana.

Skupštine općina odredit će potrebne mjere za osiguranje smještaja i prehranu građana pozvanih da sudjeluju u obrani od poplava izvan njihovog prebivališta odnosno boravišta.

U slučaju opasnosti od poplava ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom prometa i veza može na ugroženom području privremeno ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički ili riječni promet.

Korisnici akumulacija i retencija dužni su ih koristiti na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala.

Veličina zapremine odnosno visina slobodnog prostora koji se mora u akumulaciji stalno održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i pogonski uvjeti za ispuštanje vode iz akumulacija određuju se općim aktom korisnika iz stavka 1. ovoga članka uz suglasnost organa nadležnog za izdavanje vodoprivredne dozvole.

Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih republičkim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s odredbama ovoga zakona.

Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih općinskim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s ovim zakonom i odlukama općinskih skupština.

Sredstva za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplave i za ublažavanje nastalih posljedica, te za naknade pravnim osobama i građanima sudionicima obrane od poplave osiguravaju se u skladu s propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda i iz drugih izvora određenih zakonom i odlukama općinskih skupština.

Odlukom općinske skupštine utvrđuje se pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, za materijal i opremu korištenu u toku obrane od poplava i za štete nastale u toku obrane od poplava. Visina ove naknade ne može biti veća od stvarnih troškova.

Pravne osobe i građani nemaju pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplave radi zaštite imovine koju koriste odnosno koja je u njihovom vlasništvu.

b) Zaštita od leda

Ako se zbog nagomilavanja leda stvaraju pregrade koje mogu prouzročiti poplavu ili ako zbog pokretanja leda može doći do oštećenja zaštitnih objekata i uređaja i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, moraju se poduzeti mjere utvrđene planom za obranu od poplava.

Mjere za obranu od leda poduzima "Hrvatska vodoprivreda"odnosno vodoprivredno poduzeće.

Sredstva za provođenje mjera za obranu od leda iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se na način utvrđen u članku 58. i članku 59. ovoga zakona.

Mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite mostova, plovnih i drugih objekata koji su u vlasništvu pravnih osoba i građana odnosno kojima upravljajk" pojedina poduzeća :li druge pravne osobe, poduzimajute pravne osobe i građani.

c) Zaštita od erozija i bujica

Zemljištem ugroženim od erozije, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem uslijed djelovanja površinskih voda dolazi do ispiranja, podrivanja, odronjavanja i drugih štetnih pojava.

Bujičinim tokovima, prema ovome zakonu, smatraju se povremeni vodotoci ili promjene u stalnim vodotocima koje nastaju uslijed kiša ili topljenja snijega i zbog čijeg djelovanja dolazi do poremećaja u vodnom režimu.

Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica izgrađuju se i održavaju zaštitni i drugi objekti, izvode drugi zaštitni radovi i provode mjere zaštite.

Objektima za zaštitu od erozija i bujica smatraju se. regulacije bujičinih tokova, objekti za odvodnju površinskih voda, pregrade, ustave, terase, akumulacije, retencije i slični objekti.

Radovima na zaštiti od erozija i bujica smatraju se: pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i slični radovi.

Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana ili ograničenje sječe drveća i grmlja, zabrana ili ograničenje vađenja pijeska, šljunka i kamena; zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta.

Objekti za zaštitu od erozija i bujica izgrađuju se i održavaju u skladu s planom vodoprivrednog poduzeća. Na području za koje nije osnovano vodoprivredno poduzeće plan zaštite od erozija i bujica donosi općinska skupština koja osigurava i sredstva za njegovo izvršenje.

Ako je ugroženost od erozija i bujica na određenom području takvog opsega da značajnije utječe na pogoršanje vodnog režima od značenja za vodno područje dio sredstava za zaštitu od erozija i bujica osigurava se iz namjenskih sredstava za financiranje vodoprivrede na razini Republike.

Vodoprivredne osnove i planovi iz članka 64 stavka 1. ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i radovi na zaštiti od erozija i bujica na području na kojem se nalaze šume i šumsko zemljište usklađuju se sa šumsko-gospodarskom osnovom.

5. Uređivanje i održavanje hidromelioracijskog sustava

Hidromelioracijski sustav, prema ovom zakonu, je skup vodoprivrednih objekata i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom, šumskom, izgrađenom i neizgrađenom građevinskom i drugom zemljištu, čijim se funkcioniranjem neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda, kao i skup vodoprivrednih objekata i uređaja za navodnjavanje zemljišta.

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za odvodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, nasipi, lateralni kanli i drugi objekti za zaštitu od vanjskih voda, osnovna i detaljna kanalska mreža, crpne stanice, drenaže i drugi objekti za zaštitu od unutrašnjih voda.

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za navodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, akumulacije za skupljanje voda, bunari i kaptaže, kanalska mrežai objekti za skupljanje, dovođenje i raspodjelu voda.

Hidromelioracijskim sustavom upravlja vodoprivredno poduzeće koje se brine o njegovom redovnom održavanju i namjenskom korištenju.

Hidromelioracijski sustav za navodnjavanje koristi se u skladu s općim aktom o korištenju hidromelioracijskog sustava koji donosi vodoprivredno poduzeće.

Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se osobito: površine zemljišta za koje se osigurava navodnjavanje, korisnici navodnjavanja, kriteriji za raspodjelu vode i kriteriji za određivanje naknade koju plaćaju korisnici.

6. Zaštita voda od zagađivanja

Zaštita voda od zagađivanja, uključujući i zaštitu obalnog mora od zagađivanja s kopna, provodi se radi omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštite životnog okoliša.

Zaštita voda od zagađivanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšavanje kvalitete vode.

Opasnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje svojim sastavom, količinom, radioaktivnošću ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta.

Štetnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih, radioaktivnih, bakterioloških ili bioloških osobina voda, uslijed čega se ograničava ili onemogučava upotreba voda u korisne svrhe.

Vlada Republike Hrvatske propisuje koje se tvari prema stavku 3. i 4. ovoga članka smatraju opasnim odnosno štetnim tvarima.

Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda osim pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona.

Pravne osobe i građani koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ispuštaju opasne odnosno štetne tvari koje mogu zagaditi vode dužne su ih prije ispuštanja u prijemnike ili javni kanalizacijski sustav djelomično ili potpuno pročistiti u skladu sa vodoprivrednom dozvolom.

Ministar vodoprivrede propisuje standarde za pročišćavanje otpadnih voda i tvari iz stavka 2. ovoga članka. .

Radi utvrđivanja upotrebljivosti vode za određene namjene vrši se klasifikacija voda i, kategorizacija voda.

Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih voda i svrha za koju se mogu upotrebljavati, te dopušteni stupanj zagađenosti iznad kojeg je vodu opasno koristiti ili je za pojedine korisnike onemogućena njihova upotreba odnosno korištenje.

Kategorizacijom voda utvrđuje se kvaliteta i namjena voda u pojedinim vodotocima, jezerima, akumulacijama, te podzemnih voda i voda obalnog mora.

Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Zaštita voda od zagađivanja provodi se u skladu s planom za zaštitu voda od zagađivanja.

Republički plan za zaštitu voda od zagađivanja donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva vodoprivrede.

Plan za zaštitu voda od zagađivanja na slivnom području donose sporazumno općinske skupštine na slivnom području.

Planom za zaštitu voda od zagađivanja utvrđuju se osobito: mjere za sprečavanje ili ograničavanje unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, mjere za sprečavanje odlaganja otpadnih i drugih tvari na područjima na kojima to može utjecati na pogoršanje kvalitete voda, mjere za pročišćavanje zagađenih voda, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima zagađivanja, subjekti koji su dužni provoditi pojedine mjere, te odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provođenjem zaštite.

Planom za zaštitu voda od zagađivanja iz stavka 2. članka 72. određuju se: rokovi u kojima su općinske skupštine u gradovima i naseljima, u kojima nisu izgrađeni komunalni uređaji za pročišćavanje voda, dužne takve uređaje izgraditi i pustiti u rad.

Ako uslijed niskog vodostaja ili drugih okolnosti prijeti opasnost za pogoršanje kvalitete voda, ministar vodoprivrede može odrediti poseban režim za ispuštanje opasnih i štetnih tvari odnosno druge mjere za očuvanje odgovarajuće kvalitete voda.

Nadležni organ odbit će zahtjev za izdavanje vodoprivrednih uvjeta odnosno vodoprivrednih suglasnosti:

1. za izgradnju ili proširenje mreže za odvodnju otpadnih voda u naseljima ako nisu izgrađeni uređaji za pročišćavanje voda;

2. za izgradnju objekata, povećanje opsega proizvodnje odnosno promjenu tehnologije u poduzećima koja ispuštaju u vode opasne ili štetne tvari, ako nemaju uređaj za pročišćavanje, a nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu.

Iznimno nadležni organ može izdati vodoprivredne uvjete odnosno vodoprivrednu suglasnost i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, ako je za područje na kojem je predviđena izgradnja donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja kojim su utvrđene odgovarajuće mjere zaštite voda od zagađivanja i ako su osigurana sredstva za njihovo provođenje.

Ako je uslijed izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost za zagađivanje voda opasnim ili štetnim tvarima, pravna osoba ili građanin u vezi s čijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, dužni su bez odlaganja o tome obavijestiti službu javne sigurnosti.

Osoba koja primijeti da je došlo do većeg stupnja zagađivanja voda ili da postoji opasnost za nastajanje zagađivanja u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ili u drugom slučaju, dužna je bez odlaganja o tome obavijestiti službe javne sigurnosti. Služba javne sigurnosti će o nastalom zagađivanju odnosno opasnosti za zagađivanje voda obavijestiti "Hrvatsku vodoprivredu" odnosno vodoprivredno poduzeće koje djeluje na području na kojem je došlo do opasnosti odnosno zagađivanja voda.

"Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće ili druga organizacija određena planom za zaštitu voda od zagađivanja, dužne su neposredno po saznanju o nastanku opasnosti ili zagađivanju vode poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno zagađivanja.

Troškove poduzetih mjera dužna je snositi pravna osoba ili građanin uslijed čijeg je djelovanja ili propusta došlo do opasnosti odnosno zagađivanja vode.

Pravne osobe i građani koji proizvode ili stavljaju u promet kemijska sredstva koja nakon upotrebe dospijevaju u vode (površinske i podzemne vode i more) dužne su za proizvodnju i puštanje u promet takvih sredstava pribaviti vodoprivrednu dozvolu.

Pravne osobe i građani koji ispuštaju u vode opasne odnosno štetne tvari dužne su voditi evidenciju o učestalosti ispuštanja, količini i sastavu tih tvari i o tome dostavljati podatke "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću i takve podatke davati na zahtjev vodoprivredne, sanitarne i inspekcije zaštite okoliša.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijet će potanje propise o vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Organizacije koje obavljaju stalno i sistematsko ispitivanje kvalitete voda dužne su o tome davati podatke organizacijama koje se bave zaštitom voda.

Javna vodoprivredna poduzeća i komunalna poduzeća koja obavljaju djelatnost odvođenja otpadnih voda,prate i ispituju odnosno organiziraju ispitivanje kvalitativnih promjena voda, utvrđuju uzročnike, opseg i stupanj zagađivanja i provode mjere za sprečavanje i sanaciju zagađivanja.

Ispitivanje kvaliteta voda obavljaju laboratoriji na osnovi ovlaštenja Ministarstva vodoprivrede.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji iz stavka 2. ovoga članka.

7. Korištenje voda

Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično.

Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i za potrebe narodne obrane ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene.

Izgradnja objekata i uređaja za svrhe iz stavka 2. ovoa članka ima prvenstvo u odnosu na izgradnju objekata za korištenje voda za ostale namjene.

Voda koja služi ili je namijenjena za piće, za proizvodnju i preradu živežnih namirnica, za sanitarne potrebe i rekreaciju, mora u pogledu kemijskog, fizikalnog, bakteriološkog i biološkog sastava i radioaktivnih osobina odgovarati propisanim uvjetima.

Dozvola za upotrebu i puštanje u rad objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće može se izdati samo ako nadležni sanitarni inspektor utvrdida su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

Ako nastupi nestašica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti sve potrebe korisnika vode na određenom području, općinska skupština ili organ koji ona odredi može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili obustaviti upotrebu odnosno korištenje vode.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo vodoprivrede može privremeno ograničiti ili zabraniti korištenje vode i iz umjetnih vodotoka odnosno umjetnih objekata za skupljanje vode.

Prilikom izdavanja vodoprivrednih uvjeta odnosno vodoprivrednih suglasnosti za građenje novih ili obnavljanje postojećih objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće, obavezno se utvrđuju:

1.sadašnja i buduća potrebna količina vode za piće;

2. izdašnost izvorišta;

3. kemijske, fizikalne, bakteriološke, biološke i radioaktivne osobine vode;

4. mjere za zaštitu izvorišta.

Područje na kojem se nalaze izvorišta vode, koja se po količini i kvaliteti mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za piće, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađivanja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta.

Zaštita izvorišta iz stavka 1. ovoga članka provodi se utvrđivanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uvjeti određuju u skladu s rezultatima istražnih radova, te utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrđuje uvjete za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera.

Zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitne mjere određuje općinska skupština.

Poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost opskrbe vodom za piće, dužne su organizirati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za osiguravanje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarne ispravnosti objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće i podatke o tome dati nadležnom organu sanitarne inspekcije i inspekciji zaštite okoliša.

Ministar zdravstva propisuje opseg, vrste i metode pregleda voda, objekata i uređaja za vodoopskrbu te mjere za zaštitu kvalitete vode za piće.

Pravne osobe koje u vezi s obavljanjem djelatnosti koriste vodu, osim vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, dužne su voditi evidenciju o iskorištenim količinama vode i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću.

Općina na čijem se području nalazi akumulacija iz koje se voda koristi u privredne svrhe, ima pravo na naknadu.

Visinu naknade utvrđuju općina i korisnik sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud uzimajući u obzir sredstva koja je općina uložila u izgradnju akumulacije, prihode koje općina gubi zbog akumulacije i druge štete koje zbog toga nastaju.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korištenje vode iz akumulacije za potrebe elektroprivrede ako je zakonom ili na osnovi zakona propisana obveza snašanja naknade.

8. Vađenje pijeska, šljunka i kamena na području od značenja za jedinstveni vodni režim

Vađenje pijeska, šljunka ili kamena na području od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima može se obavljati samo u skladu s odredbama ovoga zakona.

Područjem od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatraju se: more i morska obala, uređena i neuređena inundacijska područja zajedno s koritom tekućih voda, korita i obale jezera, retencija i akumulacija.

Područjem iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i nalazišta pijeska, šljunka i kamena u zonama sanitarne zaštite (članak 84. stavak 2) te vodonosnim i drugim područjima od značenja za vodni režim određenim vodoprivrednim osnovom ili planom uređenja prostora.

Pijesak, šljunak i kamen na području iz članka 88. ovoga zakona može se vaditi samo na osnovi vodoprivredne suglasnosti.

Za vadenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. stavka 3. ovoga zakona osim vodoprivredne suglasnosti potrebno je i odobrenje koje se izdaje prema odredbama propisa o rudarstvu. Nadležni organ društveno-političke zajednice može izdati odobrenje samo na osnovi prethodno izdane vodoprivredne suglasnosti.

Vodoprivrednom suglasnošću iz članka 89. ovoga zakona određuje se eksploatacijsko polje, uvjeti vađenja i količina pijeska, šljunka ili kamena koja se može izvaditi.

Eksploatacijsko polje na kojem se vadi pijesak, šljunak ili kamen, u skladu s odredbama ovoga zakona, je prostor na površini zemlje, pod vodom ili u vodi na kojem se nalazi pijesak, šljunak ili kamen koji se može vaditi.

Vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. stavka 2. ovoga zakona izdaje "Hrvatska vodoprivreda", a vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena iz međudržavnih i međurepubličkih vodotoka izdaje Ministarstvo vodoprivrede.

Vodoprivredna suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena vrijedi samo za korisnika kojem je izdana.

Vodoprivredna suglasnost može se oduzeti ako se naknadno ustanovi da se vađenjem pijeska, šljunka ili kamena narušava vodni režim, ugrožava život, zdravlje ili imovina; te ako se korisnik ne pridržava mjera i ograničenja utvrđenih u vodoprivrednoj suglasnosti.

Korisnici koji na području iz članka 88. ovoga zakona vade pijesak, šljunak ili kamen dužni su voditi evidenciju o količini i kvaliteti izvadenog pijeska, šljunka i kamena i podatke o tome dostaviti javnom vodoprivrednom poduzeću.

Oblik i način vodenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar vodoprivrede.

Pravna osoba ili građanin koji na području iz članka 88. stavka 2. ovoga zakona bez vodoprivredne suglasnosti vade pijesak, šljunak ili kamen, dužni su nadoknaditi time učinjenu štetu.

Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je javnog vodoprivrednog poduzeća koji upravlja vodoprivrednim sustavom iz stavka 1. ovoga članka.

9. Ograničenja prava vlasnika i korisnika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima

Radi očuvanja i održavanja zaštitnih, hidromelioracijskih i drugih vodoprivrednih objekata i održavanja vodnog režima, zabranjeno je :

1. na nasipima, i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima kopati zemlju, pijesak ili šljunak; puštati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih objekata;

2. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10 metara od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, osim kada je to dozvoljeno prema ovom zakonu;

3. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 metara od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge objekte osim zaštitnih vodoprivrednih objekata, vaditi kamen, glinu i ostali materijal, kopati i bušiti zdence i obavljati bez vodoprivredne suglasnosti druga bušenja tla;

4. na hidromelioracijskim kanalima i na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba tih kanala odnosno drugoj udaljenosti utvrdenoj odlukom općinske skupštine orati ili kopati zemlju i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti hidromelioracijski kanali ili poremetiti njihovo redovno funkcioniranje;

5. u vodotoke, hidromelioracijske i druge kanale, akumulacije, retencije i druge vode odlagati zemlju, kamen ili druge tvari odnosno obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja ili količine vode.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte može na zahtjev vlasnika odnosno korisnika zemljišta, odobriti obradu zemljišta, sađenje drveća ili drugih nasada, sječu drveća, ispašu ili obavljanje drugih radnji, ako se time ne ugrožava stabilnost i sigurnost vodoprivrednih objekata odnosno postojeći vodni režim.

Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na uzgoj i sječu koju obavlja poduzeće iz djelatnosti šumarstva prema šumsko gospodarskoj osnovi, ako je ta osnova uskladena s vodoprivrednom osnovom.

Ako radnjom iz članka 95. stavka 1. ovoga zakona nastane šteta, pravna osoba odnosno građanin odgovorni za štetu, dužni su uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi organ vodoprivredne inspekcije na prijedlog "Hrvatske vodoprivrede" odnosno vodoprivrednog poduzeća koje održava vodoprivredne objekte.

Ako pravna osoba ili građanin prema odredbi stavka ovoga članka ne uspostave prijašnje stanje, potrebne radove će izvršiti javno vodoprivredno poduzeće na teret odgovornog počinitelja.

Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovorna pravna osoba odnosno građanin dužni su naknaditi štetu prema cjeniku koji utvrđuje javno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte.

Ceste, putovi i prijelazi na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima moraju se održavati u takvom stanju da se na njima ne skuplja odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost, a dok se takvo stanje ne uspostavi, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede zabranit će promet na cesti, putu odnosno prijelazu na zaštitnom objektu.

Radi provođenja neposredne obrane od poplava, korisnici i vlasnici zemljišta na ugroženom području dužni su na zahtjev javnog vodoprivrednog poduzeća koje provodi obranu od poplave:

1. dopustiti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala sa njihovog zemljišta;

2. dopustiti prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta iz stavka 1. ovoga člana ne dopusti korištenje materijala ili prijelaz, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, rješenjem će naložiti korisniku odnosno vlasniku zemljišta da postupi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje.

Korisnik odnosno vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu za korištenje materijala u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka. Visinu naknade utvrđuju sporazumno javno vodoprivredno poduzeće koje provodi obranu od poplave i korisnik odnosno vlasnik zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade odlučuje sud.

Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su u korist javnog vodoprivrednog poduzeća dopustiti prijelaz preko zemljišta za potrebe premjeravanja, snimanja ili obilježavanja zemljišta odnosno voda u vezi s projektiranjem, izgradnjom ili održavanjem vodoprivrednih objekta i uređaja.

Na zahtjev organizacije iz stavka 1. ovoga članka o pravu prijelaza rješava općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnici i vlasnici zemljišta iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na naknadu štete koja nastaje prijelazom preko njihovog zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, visinu štete utvrđuje sud.

Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na svome zemljištu mijenjati ili presijecati tok podzemnih voda odnosno iskorištavati te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i objekata.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, na zahtjev pnduzeća koje obavlja djelatnost vodoopskrbe, druge pravne osobe ili građanina čiji je interes povrijeđen, donijet će rješenje kojim se zabranjuje radnja suprotna stavku 1. ovoga članka i nalaže uspostava prijašnjeg stanja.

Naknadu štete koja nastane zbog postupanja suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka utvrđuje sud.

Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na štetu susjedskih zemljišta mijenjati prava ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njihovih zemljišta.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, pravna osoba ili građanin čiji je interes povrijeden, imaju pravo na naknadu nastale štete.

Ako se odvođenje vode sa zemljišta ili dovođenje vode na zemljište ne može riješiti na drugi povoljniji ili ekonomičniji način, može se, uz naknadu ustanoviti pravo služnosti odvođenja odnosno dovođenja vode.

Ako zainteresirane stranke ne postignu sporazum o ustanovljenju služnosti i o visini naknade što nastaje zbog ustanovljenja služnosti, odluku donosi sud.

1. Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda"

Za obavljanje vodoprivredne djelatnosti iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona, upravljanje vodoprivrednim sustavom i izvršavanje drugih poslova kojima se osigurava jedinstveni vodni režim u Republici, ovim se zakonom osniva javno poduzeće.

Javno poduzeće iz stavka 1. osniva se pod tvrtkom: Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda".

Skraćena tvrtka je "Hrvatska vodoprivreda".Sjedište "Hrvatske vodoprivrede" je u Zagrebu.

"Hrvatska vodoprivreda" obavlja djelatnosti:

1. studijsko-razvojne poslove u vodoprivredi, pripremu vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova,

2. organizira i vodi jedinstveni informatički sustav vodoprivrede i vodoprivrednu dokumentaciju,

3. zaštite od štetnog djelovanja voda: kontrola, prognoziranje i obavještavanje o stanju voda, uređivanje i održavanje vodotoka, obranu od poplava i leda, redovrio održavanje, obnavljanje i izgradnju zaštitnih vodoprivrednih objekata i druge poslove zaštite od štetnog djelovanja voda,

4. zaštite voda od zagađivanja: praćenje stanja i kvalitativnih promjena voda, pripremu i provodenje planova za zaštitu voda,

5. osiguravanja zaliha voda: utvrđivanje i praćenje stanja zaliha voda za potrebe stanovništva, privredne i druge namjene; planiranje razvoja vodoopskrbe, kontrola korištenja voda i drugi poslovi osiguravanja zaliha voda,

6. izvršavanja javnih ovlaštenja u vodoprivredi u skladu sa zakonom.

"Hrvatska vodoprivreda" može u skladu sa statutom obavljati i druge djelatnosti i poslove, ako raspolaže slobodnim radnim kapacitetima i pod uvjetom da je prethodno osigurano trajno, stručno i potpuno obavljanje djelatnosti, iz stavka 1. ovoga članka.

Sredstva "Hrvatske vodoprivrede" u državnom su vlasništvu.

Sredstva za financiranje djelatnosti iz članka 104. ovoga zakona osiguravaju se u skladu s ovim zakonom i statutom "Hrvatske vodoprivrede".

"Hrvatska vodoprivreda" upravlja zaštitnim vodoprivrednim objektima od značenja za Republiku (članak 37. ovoga zakona).

"Hrvatska vodoprivreda" određene poslove iz članka 104. stavka 1. ovoga zakona, koji su od osobitog značenja za slivno područje grada Zagreba, povjerava javnom vodoprivrednom poduzeću za slivno područje grada Zagreba.

Određene poslove iz članka 104. stavka 1. točka 3. i 5. "Hrvatska vodoprivreda" može povjeriti i drugim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja.

Odnosi između "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se ugovorom uz suglasnost ministra vodoprivrede.

Organ upravljanja "Hrvatske vodoprivrede" je Upravni odbor.

Upravni odbor ima devet članova od kojih šest članova imenuje Vlada Republike Hrvatske, a tri člana bira "Hrvatska vodoprivreda" na način određen statutom.

Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede" osobito:

1. donosi uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske :

a) dugoročne i srednjoročne planove razvoja vodoprivrede,

b) odluke o statusnim promjenama,

2. donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske

a) statut poduzeća,

b) kriterije za određivanje naknade za izvršavanje poslova iz članka 104. ovoga zakona,

3. odlučuje o drugim pitanjima:

a) donosi godišnji program poslova iz članka 104. ovoga zakona uz suglasnost ministra vodoprivrede,

b) donosi financijski plan uz suglasnost ministra vodoprivrede,

c) odlučuje o unutrašnjoj organizaciji poduzeća uz suglasnost ministra vodoprivrede,

d) odlučuje o osnivanju drugih poduzeća uz suglasnost ministra vodoprivrede,

e) odlučuje o ulaganjima u druga poduzeća,

f) odlučuje o imenovanju i razrješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u skladu sa statutom,

g) razmatra izvještaje o izvršenju programa radova i vodoprivrednoj problematici,

h) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa statutom " Hrvatske vodoprivrede".

Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika. Način rada Upravnog odbora određuje se poslovnikom.

Direktora "Hrvatske vodoprivrede" imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Direktor "Hrvatske vodoprivrede" odgovoran je za provođenje planova i programa, utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora u skladu sa statutom poduzeća.

Za poslove operativnog upravljanja vodoprivrednim sustavom za svako vodno područje organiziraju se organizacijske jedinice "Hrvatske vodoprivrede"sa sjedištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Vodoprivredna poduzeća dužna su na zahtjev ministra vodoprivrede i direktora "Hrvatske vodoprivrede" uskladiti planove, obaviti određene poslove koji se odnose na djelatnost iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona i dostavljati izvještaje i podatke.

2. Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje

Radi osiguravanja materijalnih i drugih uvjeta za održavarije i razvoj vodoprivrede na slivnim područjima i obavljanje vodoprivredne djelatnosti iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona osnivaju se javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja (vodoprivredno poduzeće).

Vodoprivredno poduzeće osniva se za jedno ili više slivnih područja.

Vodoprivredno poduzeće osnivaju općine na slivnom području.

Međusobne odnose u vezi s ostvarivanjem prava i obveza osnivača vodoprivrednog poduzeća općine osnivači uređuju sporazumno. Osnivači mogu izvršavanje pojedinih osnivačih prava i obveza povjeriti jednoj od općina osnivača.

Vodoprivredno poduzeće osniva se za obavljanje djelatnosti:

1. pripreme vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova slivnog područja,

2. sudjelovanje u provođenju zaštite od poplava i leda i provođenje zaštite od erozija i bujica,

3. redovnog održavanja, obnavljanja, izgradnje i čuvanja hidromelioracijskih objekata i zaštitnih vodoprivrednih objekata značajnih za slivno područje,

4. organiziranja vodoištražnih i drugih radova potrebnih radi osiguravanja zaliha voda,

5. upravljanja uređajima za pročišćavanje voda za naselja kada mu to povjeri društveno-politička zajednica,

6. organiziranja i vođenja vodoprivredne dokumentacije od značenja za slivno područje,

7. drugih poslova kojima se osigurava vodni režim na slivnom području u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Vodoprivredno poduzeće može u skladu sa statutom obavljati i druge djelatriosti i poslove ako raspolaže slobodnim radnim kapacitetima i pod uvjetom da je prethodno osigurano trajno, stručno i potpuno obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Sredstva vodoprivrednog poduzeća u državnom su vlasništvu.

Nositelj prava vlasništva nad sredstvima iz stavka 1 ovoga članka je osnivač vodoprivrednog poduzeća.

Sredstva za financiranje djelatnosti iz članka 116. stavka 1. ovoga zakona osiguravaju se u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Vodoprivredno poduzeće upravlja hidromelioracijskim objektima i zaštitnim vodoprivrednim objektima od značenja za slivno područje.

Organ upravljanja u vodoprivrednom poduzeću je upravni odbor.

Broj članova, način imenovanja i razrješenja i vrijeme na koje se članovi upravnog odbora imenuju određuje se aktom o osnivanju vodoprivrednog poduzeća.

Upravni odbor vodoprivrednog poduzeća ima pravo i dužnosti određene aktom o osnivanju i statutom poduzeća.

Kada je aktom o osnivanju odredeno da osnivač daje suglasnost na statut odnosno drugi opći akt vodoprivrednog poduzeća, osnivač je dužan takvu suglasnost dati u roku od 30 dana od dana primitka akta. Ukoliko u tome roku osnivač ne uskrati suglasnost smatra se da je suglasnost dana.

V. MATERIJALNA OSNOVA VODOPRIVREDE

Sredstva za financiranje poslova iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona osiguravaju se iz doprinosa naknada, budžeta društveno-političkih zajednica i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka vode se na posebnim računima javnih vodoprivrednih poduzeća.

Radi financiranja poslova iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona na slivnom području grada Zagreba, Skupština grada Zagreba osniva fond za vodoprivredu.

Iznimno od odredbe članka 121. stavka 2. ovoga zakona sredstva za financiranje vodoprivrede na slivnom području grada Zagreba (članak 126, 133,134. i 135. ovoga zakona) prihod su fonda iz stavka 1. ovoga članka.

1. Vodoprivredni doprinos

Vodoprivredni doprinos plaćaju pravne osobe i gradani koji obavljaju privrednu ili drugu profesionalnu djelatnost.

Vodoprivredni doprinos plaća se po stopi od ostvarenog dohotka.

Sredstva vodoprivrednog doprinosa uplaćuju se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede".

Iznimno od stavka 3. ovoga članka dio sredstava vodoprivrednog doprinosa ostvarenog na slivnom području grada Zagreba, po odbitku dijelaza solidarno financiranje potreba na razini vodoprivrede Republike, uplaćuju se na račun fonda za vodoprivredu za slivno područje grada Zagreba. Dio sredstava za solidarno financiranje sredstava na razini vodoprivrede Republike odreduje Vlada Republike Hrvatske u dogovoru sa lzvršnim vijećem grada Zagreba.

Sredstva vodoprivrednog doprinosa koriste se za financiranje: održavanja. obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata i drugih zadataka na zaštiti od štetnog djelovanja voda, provođenja obrane od poplava i leda, zaštite voda od zagađivanja, utvrđivanja vodnih zaliha, vodoopskrbe, pripreme vodoprivrednih osnova, poslova javnih ovlaštenja, vođenje vodoprivredne dokumentacije i drugih poslova u skladu sa statutom "Hrvatske vodoprivrede".

Visinu odnosno stopu vodoprivrednog doprinosa odreduje Sabor Republike Hrvatske na osnovu opsega i vrijednosti radova i drugih zadataka iz članka 124. ovoga zakona na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

2. Vodoprivredna naknada

Vodoprivrednu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici zemljišta i drugih nekretnina na slivnom području.

Sredstva vodoprivredne naknade uplaćuju se na poseban račun vodoprivrednog poduzeća.

Sredstva vodoprivredne naknade koriste se za financiranje: uređivanja hidromelioracijskog sustava, te održavanja, obnavljanja i zamjene hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje; održavanja, obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivno područje i provođenje drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda na slivnom području, pripreme vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova slivnog područja i drugih poslova u skladu sa statutom vodoprivrednog poduzeća.

Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade odreduje se odlukom vodoprivrednog poduzeća na osnovi opsega i vrijednosti radova i zadataka iz članka 127. ovoga zakona utvrđenih planom vodoprivrednog poduzeća.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka visinu vodoprivredne naknade zs slivno područje grada Zagreba odreduje vodoprivredno poduzeće uz suglasnost fonda iz članka 122. stavka 1. ovoga zakona.

Ukupan iznos vodoprivredne naknade ne može biti manji od iznosa sredstava potrebnog za redovno održavanje hidromelioracijskog sustava i zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivno područje i provodenja drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.

Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade određuje se najkasnije do 30. studenog tekuće godine za iduću godinu.

Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade može se u toku godine mijenjati, ako dođe do znatnih promjena u cijenama materijala i drugih elemenata na osnow kojih je vodoprivredna naknada određena.

Akt o određivanju visine odnosno stope vodoprivredne naknade objavljuje se u službenim glasilima općina na slivnom području.

U svrhu određivanja visine odnosno stope vodoprivredne naknade slivno područje se rajonizira prema opsegu i stupnju izgrađenosti hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje i zaštitnih vodoprivrednih objekata, te namjeni i uvjetima korištenja zemljišta i drugih nekretnina.

Vlasnici i korisnici zemljišta koji koriste zemljište za koje se utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu prema stopi od katastarskog prihoda.

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina za koje se ne utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu u iznosu utvrđenom prema jedinici površine.

Visina vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine utvrđuje se za pojedine djelatnosti odnosno korisnike u različitim iznosima ovisno o namjeni i ekonomskom značenju zemljišta odnosno drugih nekretnina koje koriste.

3. Posebne vodoprivredne naknade

Posebne vodoprivredne naknade plaćaju pravne osobe i građani koji koriste vodu i ispuštaju otpadne vode i druge tvari odnosno koje vade pijesak, šljunak ili kamen.

Posebne vodoprivredne naknade plaćaju se razmjerno opsegu korištenja odnosno utjecaja na promjene u vodnom režimu.

Posebne vodoprrvredne naknade jesu :

1. naknada za navodnjavanje,

2. naknada za korištenje vode,

3. naknada za zaštitu voda,

4. naknada za vađenje pijeska, šljunka i kamena.

Naknadu za navodnjavanje plaćaju korisnici hidromelioracijskog sustava za navodnjavanje prema količini iskorištene vode.

Naknada za navodnjavanje uplaćuje se na poseban račun vodoprivrednog poduzeća.

Sredstva ostvarena od naknade za navodnjavanje koriste se za uređenje, održavanje, obnavljanje i zamjenu hidromelioracijskih objekata za navodnjavanje na slivnom području.

Visinu odnosno stopu naknade za navodnjavanje određuje vodoprivredno poduzeće.

Odredbe članka 128. ovoga zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na utvrđivanje naknade za navodnjavanje.

Naknada za korištenje voda plaća se za korištenje vode kao prirodnog bogatstva iz vodotoka, mora, jezera, akumulacija, podzemnih voda i drugih prirodnih izvorišta za piće, pogonske. tehnološke i druge namjene.

Visinu naknade za korištenje voda određuje Vlada Republike Hrvatske.

Naknadu za korištenje vode plaća se prema količini iskorištene vode, a za vodu iskorištenu za proizvodnju električne energije prema količini proizvedene električne energije (Kwh).

Visina naknade može se odrediti u različitim iznosima ovisno o namjeni za koju se voda koristi, uvjetima korištenja vode i ulaganjima potrebnim za korištenje vode.

Naknada za korištenje voda uplaćuje se na posebne račun "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća u dijelovima koje odredi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Sredstva ostvarena od naknade za korištenje voda namjenski se koriste za financiranje vodoistražnih radova, zaštite i osiguravanja vodnih zaliha, izgradnje i proširenja kapaciteta vodoopskrbnih objekata.

Naknadu za zaštitu voda plaćaju pravne osobe i građani koji ispuštaju zagađene vode ili druge vode promijenjenih svojstava te druge otpadne tvari kojima se pogoršava kvaliteta i upotrebtjivost vode.

Visinu naknade za zaštitu vode određuje Vlada Republike Hrvatske.

Naknada za zaštitu voda uplaćuje se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća u dijelovima koje odredi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Sredstva ostvarena od naknade za zaštitu voda koriste se za financiranje kontrole kvaliteta voda, utvrđivanje i provođenje mjera zaštite voda od zagađivanja, te sudjelovanja u financiranju izgradnje centralnih uređaja za pročišćavanja otpadnih voda za naselja.

Naknada za vađenje šljunka, pijeska i kamena plaća se za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. ovoga zakona.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede".

Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede".

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za količine pijeska, šljunka i kamena koje se koriste za izgradnju i održavanje vodoprivrednih objekata na vodnom odnosno slivnom području na kojem su izvađene.

4. Obračun i naplata sredstava vodoprivrede

U pogledu osnovice obračuna i plaćanja vodoprivrednog doprinosa iz članka 123. ovoga zakona primjenjuju se propisi o porezu iz dohotka pravnih osoba, odnosno propisi o porezima građana.

Obračun vodoprivredne naknade iz članka 126. ovoga zakona koja se plaća prema katastarskom prihodu ili prema jedinici površine zemljišta obavlja se na temelju podataka iz katastra zemljišta.

Ako evidencije u katastru zemljišta nisu ažurne ili se podaci potrebni za obračun vodoprivredne naknade ne vode u katastru mogu se koristiti i drugi odgovarajući podaci.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koju plaćaju građani prema stopi od katastarskog prihoda obavlja općinska uprava društvenih prihoda primjenom propisa o porezima građana.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine zemljišta obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine drugih nekretnina, osim zemljišta, vrši se zajedno s obračunom i naplatom komunalne naknade odnosno najamnine, a za pravne osobe odnosno građane koji ne plaćaju komunalnu naknadu odnosno najamninu obračun i naplatu obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračunom prema odredbama ovoga članka smatra se pojedinačno određivanje visine i izdavanje akta o zaduženju i naplati naknade.

Obračun i naplatu naknade za navodnjavanje iz članka 133. ovoga zakona obavlja vodoprivredno poduzeće.

Naknadu za korištenje voda iz članka 134. ovoga zakona koja se isporučuje potrošačima putem javnog vodoopskrbnog sustava obračunavaju i plaćaju komunalna poduzeća, odnosno druge pravne osobe koje isporučuju vodu prema ukupnoj količini vode isporučene potrošačima.

Odredbe članka 139. stavka 4. ovoga zakona odnose se i na obračun naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Ovlašćuje se ministar vodoprivrede da u suglasnosti s ministrom financija donese potanje propise o načinu obračuna i naplati vodoprivredne naknade iz članka 126. i posebnih vodoprivrednih naknada iz članka 133,134,135. i 136. ovoga zakona.

Kada je ovim zakonom određeno da obračun i naplatu vodoprivredne naknade odnosno posebnih vodoprivrednih naknada obavlja općinska uprava društvenih prihoda ili drugi organ ili organizacija zajedno sa obračunom i naplatom poreza, doprinosa ili drugih naknada, taj organ odnosno organizacija ima pravo na naknadu troškova obračuna odnosno naplate.

Vodoprivrednu dokumentaciju sačinjavaju vodna knjiga, katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja i katastar zagadivača voda

Vodna knjiga je evidencija o izdanim vodoprivrednim uvjetima, vodoprivrednim suglasnostima i vodoprivrednim dozvolama.

Vodnu knjigu vodi organ odnosno organizacija koja izdaje akte iz stavka 1. ovoga članka.

Katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja i katastar zagađivača voda vodi "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće.

U katastru voda vode se podaci o površinskim i podzemnim vodama.

U katastru vodoprivrednih objekata i uređaja vode se podaci o zaštitnim vodoprivrednim objektima, hidromelioracijskim objektima i posebnim vodoprivrednim objektima.

U katastru zagađivača voda vode se podaci o pravnim osobama i organima koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ili drugih aktivnosti ispuštaju štetne tvari kojima se zagađuju vode odnosno opasne ili štetne tvari kojima se mogu zagaditi vode.

Osim podataka iz članka 146. ovoga zakona Javno vodoprivredno poduzeće vodi evidenciju i podatke o korisnicima voda za tehnološke, hidroenergetske i pogonske namjene; o eksploatacijskim poljima za vađenje pijeska, šljunka i kamena i druge podatke od značenja za vodni režim.

Ministar vodoprivrede donosi potanje propise o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodoprivredne dokumentacije i korištenju podataka iz te dokumentacije.

VII. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja Ministarstvo vodoprivrede (u daljnjem tekstu: Republička vodoprivredna inspekcija) i općinski organ uprave odnosno organ uprave grada Zagreba nadležan za poslove vodoprivredn inspekcije (u daljem tekstu: općinska vodoprivredna inspekcija).

Vodoprivredne inspekcije iz članka 149. ovoga zakona nadziru osobito:

1. stanje vodoprivrednih objekata i uređaja s obzirom na njihovu funkcionalnu sposobnost i namjensko korištenje;

2. korištenje i upotrebu voda;

3. stanje zagađenosti voda i provođenje mjera za zaštitu voda od zagađivanja;

4. pripremu i provođenje mjera za obranu od poplava i drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda;

5. izvršavanje uvjeta utvrđenih vodoprivrednim uvjetima, vodoprivrednim suglasnostima i vodoprivrednim dozvolama;

6. obavljanje vodoprivredne djelatnosti.

Republička vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona i drugih propisa i provođenje mjera u oblasti vodoprivrede koje se odnose na izvršavanje međudržavnih i međurepubličkih obveza, radove i stanje na međudržavnim i medurepubličkim vodotocima, pripremu i provođenje obrane od poplava i stanje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku.

Republička vodoprivredna inspekcija usklađuje rad općinskih vodoprivrednih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i za provođenje određenih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije i rada.

Općinska vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka općinskih skupština, te provođenje mjera i stanje u oblasti vodoprivrede u slučajevima za koje prema članku 151. ovoga zakona nije utvrđena nadležnost republičke vodoprivredne inspekcije.

Ako utvrdi da postoji stanje zbog kojeg je potrebna intervencija republičke vodoprivredne inspekcije, općinska vodoprivredna inspekcija može sama poduzeti neophodne mjere radi sprečavanja nastanka štete, o čemu odmah obavještava republičku vodoprivrednu inspekciju.

Republička vodoprivredna inspekcija može u skladu sa zakonom vršiti neposredan nadzor iz nadležnosti općinskih voodprivrednih inspekcija.

Republička vodoprivredna inspekcija može, po potrebi, organizirati zajedničke akcije s općinskim vodoprivrednim inspekcijama i u tu svrhu formirati ekipe inspektora i utvrditi im zadatke.

Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili propis donesen na osnovi njega, vodoprivredni inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vodoprivredni inspektor je ovlašten:

1. narediti privremenu obustavu rada odnosno obavljanja djelatnosti;

2. zabraniti upotrebu odnosno korištenje objekata ili uređaja;

3. zabraniti ili ograničiti korištenje vode;

4. zabraniti ili ograničiti ispuštanje u vode opasnih ili štetnih tvari;

5. zabraniti odlaganje otpadnih i drugih tvari na području na kojem to može utjecati na pogorašnje kvalitete vode ;

6. narediti poduzimanje mjera za pročišćavanje zagađenih voda;

7. poduzeti druge mjere i radnje u skladu s ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi njega.

Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere odnosno spriječiti štetu koja bi mogla nastati, rješenjem vodoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje.

Vodoprivredni inspektor može donijeti rješenje usmeno i odmah narediti njegovo izvršenje u slučaju kada je potrebno spriječiti radnju zbog koje može nastati neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet odnosno veća materijalna šteta, a osobito:

1. ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izliva vode ili pogoršanja stanja u toku poplave;

2. ako bi mogla nastati nestašica vode ili teškoće u opskrbi vodom ;

3. ako postoji opasnost od zagađivanja vode ili je nastupilo zagađenje u opsegu u kojem to predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili za životinjski ili bilj ni svijet.

Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku tri dana od dana usmenog rješenja.

Ministar vodoprivrede može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u slučaju potrebe za provođenjem opsežnijih i hitnih poslova iz djelokruga republičke vodoprivredne inspekcije, za obavljanje poslova inspekcije ovlastiti radnika javnog vodoprivrednog poduzeća koji ispunjava stručne i druge uvjete propisane za vodoprivrednog inspektora. Ta osoba ne može obavljati nadzor nad radom javnog vodoprivrednog poduzeća u kojem je u radnom odnosu.

Poslove vodoprivrednog inspektora može obavljati radnik koji pored zakonom utvrđenih uvjeta za rad u organima uprave ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja građevinskog smjera i pet godina radnog iskustva u vodoprivrednoj djelatnosti.

Poslove vodoprivrednog inspektora na zaštiti voda od zagađivanja može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja kemijskog, biokemijskog, tehnološkog inženjersko-ekološkog ili kulturno-tehničkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite voda.

Poslove općinskog vodoprivrednog inspektora može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu šestog (VI) stupnja građevinskog smjera i 2 godine radnog iskustva.

Radi osiguranja provođenja odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije mogu:

1. zabraniti izgradnju ili upotrebu objekata i uređaja, korištenje zemljišta i obavljanje privredne i druge djelatnosti u zoni sanitarne zaštite izvorišta koja služe za javnu opskrbu vodom za piće odnosno za opskrbu mineralnom vodom, ako se time ugrožava zdravstvena ispravnost vode;

2. zabraniti puštanje u rad ili upotrebu objekata odnosno uređaja za javnu opskrbu vodom za piće odnosno mineralnom vodom, ako nije pribavljena dozvola iz članka 83. ovoga zakona;

3. narediti otklanjanje nedostatka na objektima i uređajima za opskrbu vodom za piće, koji mogu nepovoljno utjecati na količinu ili zdravstvenu ispravnost vode;

4. zabraniti upotrebu vode za piće koja ne odgovara propisanim uvjetima u pogledu kemijskih, fizikalnih, bakterioloških, bioloških i radioaktivnih osobina;

5. narediti pročišćavanje, dezinfekciju i provođenje drugih propisanih sanitarno-epidemioloških mjera potrebnih radi popravljanja ili poboljšanja kvalitete vode za piće;

6. narediti poduzimanje drugih mjera koje su potrebne radi zaštite zdravstvene ispravnosti vode.

O poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije obavijestit će organe inspekcije zaštite okoliša.

Odredbe članka 151. do 156. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na rad organa uprave nadležnih za poslove sanitarne inspekcije kad poduzimaju mjere iz članka 159. ovoga zakona.

Ako skupština općine ili njeni organi ne izvršavaju zadatke utvrđene ovim zakonom, ministar vodoprivrede upozorit će na to skupštinu općine.

Skupština općine iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavijestiti Ministarstvo vodoprivrede o poduzetim mjerama.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 50.000 do 250.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba:

1. ako bez vodoprivredne dozvole obavlja djelatnost za koju je potrebna vodoprivredna dozvola odnosno ako ne pribavi novu vodoprivrednu dozvolu kada je to zakonom propisano (članak 28.);

2. ako nakon prestanka važenja vodoprivredne dozvole koristi vodu ili ispušta otpadne vode ili druge tvari za što je potrebna vodoprivredna dozvola (članak 34. i 35. stavak 2. i 3.);

3. ako koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno druge tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli (članak 35. stavak 1 );

4. ako ne postupi u skladu s privremenim ograničenjem odnosno zabranom cestovnog, željezničkog ili riječnog prometa (članak 56.):

5. ako kao korisnik akumulacije odnosno retencije ne provede mjere kojima se osigurava prihvaćanje poplavnog vala (članak 57.),

6. ako ne provodi mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite objekata kojima upravlja (članak 61.);

7. ako unosi u vode opasne ili štetne tvari ili ih odlaže na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda, suprotno odredbama ovoga zakona (članak 70.);

8. ako ne poduzima mjere utvrđene planom za zaštitu voda od zagađivanja (članak 72. i 73.);

9. ako ne postupi u skladu s ograničenjem ispuštanja opasnih ili štetnih tvari za vrijeme niskog vodostaja (članak 74.);

10. ako ne obavijesti službu javne sigurnosti o nastaloj opasnosti od zagađivanja vode zbog izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga (članak 76. stavak 1.);

11. ako ne poduzme mjere za otklanjanje opasnosti od zagađivanja odnosno za uklanjanje zagađivanja voda u slučajevima iz članka 75. stavka 3:

12. ako prije stavljanja u promet kemijskih sredstava za masovnu upotrebu, koja nakon upotrebe dospijevaju u vodu, ne pribavi suglasnost Ministarstva vodoprivrede (članak 77.);

13. ako koristi vodu suprotno privremenim mjerama kojima se ograničava ili obustavlja upotreba odnosno korištenje vode (članak 82.);

14. ako ne poduzme propisane mjere za zaštitu izvorišta (članak 84.);

15. ako poduzeće odnosno druga pravna osoba koja obavlja djelatnost opskrbe vodom za piće ne primjenjuje mjere za osiguranje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarnu isrravnost objekta (članak 85.);

16. ako bez vodoprivredne suglasnosti vadi pijesak, šljunak ili kamen na području od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima (članak 89.);

17. ako ceste, putove i prijelaze na zaštitnim vodoprivrednim objektima ne održava u skladu s člankom 97. ovoga zakona;

18. ako mijenja ili presijeca tok podzemnih voda odnosno ako iskorištava te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna ili termalna izvorišta, stabilnost tla ili objekata (članak 100. stavak 1.).

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba:

1. ako bez vodoprivrednih uvjeta izvodi regionalna ili detaljna geološka istraživanja (članak 20. stavak 1.);

2. ako bez vodoprivredne suglasnosti izvodi radove ili obavlja djelatnost za koje je zakonom utvrđena obaveza pribavljanja posebne vodoprivredne suglasnosti (članak 24. stavak 2.);

3. ako ne vodi propisane evidencije odnosno ne dostavlja podatke o opasnim i štetnim tvarima koje ispušta u vodu (članak 78. stavak 1.);

4. ako ne provodi propisane mjere za ispitivanje kvalitativnih promjena vode (članak 79. stavak 1.);

5. ako ne vodi evidencije o iskorištenim količinama vode, osim voda iz javnog vodoopskrbnog sustava, i o tome ne dostavlja podatke javnom vodoprivrednom poduzeću (članak 86.);

6. ako vadi pijesak, šljunak ili kamen izvan utvrđenog eksploatacijskog polja ili u većoj količini od dozvoljene ili na drugi način suprotno vodoprivrednoj suglasnosti (članak 90.);

7. ako ne vodi ili uredno ne vodi evidenciju o količni i kakvoći iskorištenih mineralnih sirovina (članak 93.).

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5000 do 30.000 dinara.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne dostavlja podatke o ispitivanju kvalitete vode organizacijama koje se bave zaštitom voda od zagađivanja (članak 79. stavak 1.);

2. ako ne postupi u skladu s obavezom davanja podataka o ispitivanju kvalitete vode (članak 85. stavak 1.);

3. ako izvodi radove ili obavlja radnje koje mogu ugroziti stabilnost vodoprivrednih objekata ili održavanja vodnog režima (članak 95. stavak 1.);

4. ako ne dopusti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala u vezi s provođenjem obrane od poplave (članak 98. stavak 1.);

5. ako ne dopusti prijelaz preko zemljišta u vezi s provođenjem obrane od poplave (članak 101. stavak 1.);

6. ako na štetu susjednog zemljišta promijeni pravac ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njenog zemljišta (članak 101. stavak 1.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 3.000 do 20.000 dinara.

Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin koji samostalno obavlja profesionalnu djelatnost za povrede zakona iz članka 162. stavka 1. točka 1, 2, 3, 7, 8, 9, 10,13,16. i 18. i članka 163. stavka 1. točka 5, 6. i 7. ovoga zakona.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin za povrede iz članka 162. stavka 1. točke 1. 2, 7, 13, 14, 16. i 18. i članka 163. stavka 1. točke 2.

Novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin za prekršaj građanin za povrede iz članka 164. stavka 1. točke 3, 4, 5. i 6. ovoga zakona.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

"Hrvatska vodoprivreda" počinje s radom 1. veljače 1991.

Sredstva za osnivanje i početak rada "Hrvatske vodoprivrede" osiguravaju se iz sredstava subjekata iz članka 170. ovoga zakana, utvrđenih bilancom na dan 31. prosinca 1 990.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka postaju državno vlasništvo.

Danom početka rada "Hrvatske vodoprivrede" prestaju s radom: Republička vodaprivredna interesna zajednica iz Zagreba, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje sliva Save iz Zagreba, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje slivova Drave i Dunava iz Osijeka, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje primorsko-istarskih slivova iz Rijeke, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita, Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje "Drava-Dunav" iz Osijeka, Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje primorsko-istarskih slivova iz Rijeke, Vodorpivredna radna organizacija za vodno područje rijeke Save iz Zagreba, Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita i SOUR "Vodoprivreda Hrvatske".

Sredstva, prava, obveze i radnike subjekata iz stavka 1. ovoga članka preuzima "Hrvatska vodoprivreda" kao njihov pravni sljednik.

Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na osnovne organizacije udruženog rada iz članka 173. ovoga zakona, koje se reorganiziraju kao javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja i osnovne organizacije udruženog rada iz članka 177. ovoga zakona.

Sredstva, prava, i obveze organizacija iz stavka 3. ovoga članka su sredstva subjekata koji nastaju njihovim reorganiziranjem.

Do 31. prosinca 1990. Vlada Republike Hrvatske imenovati će šest članova Upravnog odbora "Hrvatske vodoprivrede" a tri člana Upravnog odbora izabrati će Radnički savjet SOUR-a "Vodoprivreda Hrvatske" koji će privremeno do izbora ovih članova po postupku utvrđenom u statutu poduzeća, obnašati ove funkcije.

Ministar vodoprivrede imenovati će vršitelja dužnosti direktora "Hrvatske vodoprivrede" koji će poslove obavljati do imenovanja direktora u skladu s člankom 111. ovoga zakona.

Skupštine općina osnivača javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja organiziranih do stupanja na snagu ovog zakona dužne su do 31. prosinca 1990. usuglasiti odluke o organiziranju tih poduzeća koje su donijele na temetju članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 57/89) s odredbama ovoga zakona.

Vodoprivredna poduzeća iz stavka 1. ovoga članka dužna su usuglasiti svoju organizaciju, rad i akte s odredbama ovoga zakona i odlukama općinskih skupština njihovih osnivača do 31. siječnja 1991.

Sredstva vodoprivrednih organizacija iz stavka 1. ovoga članka postaju državno vlasništvo.

Skupštine općina na slivnim područjima na kojima nisu organizirana javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja dužna su do 31. prosinca 1990. donijeti odluke o organiziranju osnovnih organizacija udruženog rada u sastavu vodoprivrednih radnih organizacija za vodno područje. organiziranih za obavljanje vodoprivrednih djelatnosti na slivnom području tih općina, kao javnih vodoprivrednih poduzeća za slivno područje.

U skladu s ovim zakonom i odlukama općinskih skupština iz stavka 1. ovoga članka do 1. veljače 1991. organizirat će se i početi s radom kao javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja: OOUR "Vodoprivreda Zagreb" OOUR "Vodoprivreda Slavonski Brod", OOUR "Vodoprivreda Sisak", OOUR "Vodoprivreda Karlovac",OOUR "Vodoprivreda Biđ - Bosut" Vinkovci, OOUR "Vodoprivreda Kutina", OOUR "Vodoprivreda Novska", OOUR "Vodoprivreda Dugo Selo", OOUR "Vodoprivreda Zagorje"Zagreb sve u sastavu Vodoprivrede radne organizacije za vodno područje sliva Save iz Zagreba, te OOUR "Cetina" Sinj, OOUR "Vrgorac" i OOUR "Vodoprivreda" Split u sastavu Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita.

Sredstva vodoprivrednih poduzeća iz stavka 2. ovoga članka s danom njihova organiziranja kao javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja postaju državno vlasništvo.

Ako općinske skupštine iz članka 172. stavka 1. i članka 173. stavka 1. ovoga zakona ne donesu odluke o organizirarnju vodoprivrednih poduzeća u skladu s odredbama ovoga zakone Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra vodoprivrede predložiti mjere radi osiguravanja obavljanja vodoprivredne djelatnosti od posebnog društvenog interesa za slivna područja i financiranja te djelatnosti na području tih općina.

S danom početka rada javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja u skladu s člankom 172. stavak 2. i člankom 173. stavak 2. ovoga zakona, a najkasnije s danom 31. siječnja 1991. prestaju s radom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivna područja.

Sredstva, prava, obveze i radnike samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za slivna područja (u daljem tekstu: SVIZ) preuzimaju:

1. Javno vodoprivredno poduzeće "Hidroregulacija" Bjelovar preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Česma - Glogovnica"Bjelovar,

2. Javno vodoprivredno poduzeće "Vodoprivreda Daruvar"preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Ilova - Pakra"Daruvar,

3. Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje Vuke - Drave - Dunava iz Osijeka preuzima sredstva, prava, obveze i radnike Meduopćinskog SVIZ-a Vuke - Drave - Dunava, Osijek,

4. Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje "Karašica - Vučica - prof. Bella" iz Donjeg Miholjca preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Karašica - Vučica - Slatinska Čađavica - prof. . Bella"iz Donjeg Miholjca,

5. Javno vodoprivredno poduzeće "Odvodnja"Darda preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a za dio sliva rijeke Dunava, Drave i Karašice iz Darde,

6. Javno vodoprivredno poduzeće "Brana" Virovitica preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a općine Virovitica iz Virovitice.

7. Javno vodoprivredno poduzeće "Hidroing" Varaždin preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVlZ-a "Bednje i Plitvice" iz Varaždina.

8. Javno vodoprivredno poduzeće "Bistra" Durđevac preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Gliboko - Bistra" Đurđevac,

9. Javno vodoprivredno poduzeće "Vodoprivreda" Čakovec preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Međimurje" Čakovec,

10. Javno vodoprivredno poduzeće "Neretvanski sliv" iz Opuzena preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a rijeke Neretve na pdodručju općine Metković,

11. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Slavonski Brod" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Crnac

-Jelas" iz Slavonskog Broda i SVIZ-a za slivno područje Orljave iz Slavonske Požege,

12. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Sisak" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a za slivno područje sisačko-banijske regije, iz Siska,

13. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Karlovac" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a rijeke Kupe i izvorišta Une iz Karlovca,

14. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Biđ - Bosut" iz Vinkovaca preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Biđ - Bosut" iz Vinkovaca,

15. Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Kutina" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Lonja - Strug"iz Kutine.

16. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Novska" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a Struga i dijela Save iz Novske,

17. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Dugo Selo" preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a " Lonje - Zelina" iz Dugog Sela,

18. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda Zagorje" iz Zagreba preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a "Krapina - Sutla" iz Zagreba,

19. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Cetina" Sinj preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a rijeke Cetine na području općine Sinj iz Sinja,

20. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganizirnajem OOUR-a "Vrgorac" preuzima sredstva. prava, obveze i radnike SVIZ-a Vrgorsko-neretvanskog polja, dalmatinskog rastoka i Bačinskih jezera i Vrgorca,

21. Javno vodoprivredno poduzeće koje nastaje reorganiziranjem OOUR-a "Vodoprivreda" Split preuzima sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a gradske zajednice općine Split, SVIZ-a "lmotsko polje" iz Imotskog, SVIZ-a slivnog područja općine Trogir i SVIZ-a slivnog područja općine Dubrovnik,

22. Sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a za slivno područje grada Zagreba preuzima fond za vodoprivredu osnovan za slivno područje grada Zagreba.

Sredstva iz ovoga članka su državno vlasništvo.

Do 1. veljače 1991. donijeti će općinske skutpštine na slivnom području istarskih slivova i slivnom području primorsko-goransko-ličko-otočkih slivova odluku o organiziranju javnog vodoprivrednog poduzeća za ta slivna područja.

Sredstva za početak rada poduzeća iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz sredstava javnog vodoprivrednog poduzeća za vodno područje primorsko-istarskih slivova izdvajanjem sredstava rada i razmjernog dijela drugih sredstava organizacijskih jedinica koje sada obavljaju poslove za samoupravne interesne zajednice iz stavka 1. ovog članka. Prema istom kriteriju izvršiti će se rasporedivanje radnika i podjela prava i obveza.

Vodoprivredno poduzeće za slivno područje iz stavka 1. ovog članka preuzeti će sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a za slivno područje istarskih slivova i SVIZ-a za slivno područje istarskih slivova i SVIZ-a za slivno područje primorsko-goransko-ličko-istarskih slivova.

Sredstva vodoprivrednog poduzeća iz stavka 1. ovog članka su državno vlasništvo.

OOUR "Hidroput" iz Siska u sastavu Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje sliva Save iz Zagreba i OOUR "Krka" Knin u sastavu Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje dalmatinskih slivova dužni su se sa danom 15. siječnja 1991. organizirati u skladu sa Zakonom o poduzećima i drugim općim propisima.

Potanje propise na osnovi ovlaštenja iz ovog zakona donijet će ovlašteni organi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi:

1. Uredba o kategorizaciji vodotoka ("Narodne novine", br. 15/81),

2. Uredba o klasifikaciji voda ("Narodne novine", br. 15/81 ),

3. Plan za obranu od poplava ("Narodne novine", br. 54/84),

4. Plan za zaštitu voda od zagadivanja ("Narodne novine", br. 22/86),

5. Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru ("Narodne novine", br. 2/84),

6. Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće ("Narodne novine",br. 22/86),

7. Pravilnik o obliku i načinu vodenja vodnih knjiga i o izvadcima vodnih knjiga ("Narodne novine", br. 17/78),

8. Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih dozvola ("Narodne novine", br. 13/85),

9. Pravilnik o utvrđivanju vodoprivrednih dozvola ("Narodne novine", br. 13/85),

10. Odluka o utvrđivanju površina vodnih područja ("Narodne novine", br. 33/67),

11. Odluka o utvrđivanju slivnih područja rijeka Vuke-Drave-Dunava ("Narodne novine" br. 53/75),

12. Odluka o utvrdivanju slivnog područja Vrgorsko-neretvanskog polja - dalmatinskog rastoka i Bačinskih jezera ("Narodne novine", br. 45/76),

13. Uputstvo i način vođenja evidencije o izvršenim inspekcijskim pregledima u oblasti vodoprivrede ("Narodne novine", br. 3/89),

14. Uputstvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja voda, opasnih i štetnih tvari, količini i sastavu tih tvari i načinu dostavljanja tih podataka o tome javnim vodoprivrednim poduzećima ("Narodne novine", br. 9/90),

15. Odluke općinskih skupština o utvrdivanju slivnih područja donešene do stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja akata o financiranju vodoprivrede, a najduže do 31. ožujka 1991. primjenjivati će se samoupravni sporazumi i odluke samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za vodno područje i samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za slivno područje kojima je utvrđena visina vodoprivrednog doprinosa i vodoprivrednih naknada.

Sredstva koja se ostvaruju na osnovi samoupravnih sporazuma i odluka iz stavka 1. ovoga članka doznačuju se na račun javnog vodoprivednog poduzeća na koji se prenose sredstva, prava i obveze samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica.

Na dan početka primjene ovoga zakona prestaje važiti Zakon o vodama ("Narodne novine", br. 12/84, 26/87, 47/89, 57/89 i 10/90 - pročišćeni tekst).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991.

Klasa: 325-01/90-01/06

Zagreb, 7. prosinca 1990.