ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 4. prosinca 1990. godine utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o šumama.

Pročišćeni tekst zakona o šumama obuhvaća Zakon o šumama ("Narodne novine", br. 54/83) sa ispravcima ("Narodne novine", br. 5/84) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 32/87, 47/89 i 41/90 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 325-01/90-01/06

Zagreb, 4. prosinca 1990.

ZAKON

o šumama

Šume i šumska zemijišta. kao dobra od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom.

Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijarna šuma predstavljaju posebnc prirodne i gospodarske uvjete rada.

Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; u utjecaju na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva i za općenarodnu obranu.

Gospodarenje šumama i šumskim zemijištima je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Posebni društveni interes u gospodarenju šumama - šumskim zemljištim ostvaruje se na način propisan ovim zakonom.

Šumom, prema ovom zakonu. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari

Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici, vjetrobrani, pojasevi, drvoredi, ni parkovi u naseljenim mjestima.

Šumskim zemljištem, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospobarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.

U slučaju sumnje ili spora da li se neko zamljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem odlučuje izvršno vijeće skupštine općine odnosno Vlada Republike Hrvatske ako se šuma ili šumsko zemljište prostire na području više općina.

Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s pnsebnom namjenom.

Gospodarske šume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda.

Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozirnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine.

Šume s posebnom namjenom jesu:

1. šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena;

2. šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (nacionalni parkovi, rezervati i sl.);

3. šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, vojnim potrebama Jugoslavenske narodne armije i drugim potrebama općenarodne obrane te potrebama utvrđenim posebnim propisima;

4. šume namijenjene za odmor i rekreaciju

Šumu proglašava zaštitnom šumom općinska skupština, na prijedlog zainteresiranih pravnih osoba, ili na vlastitu inicijativu.

Ako šumom iz stava 1. ovoga člana gospodari pravna osoba, općinska skupština dužna je, prije donošenja akta o proglašenju šume zaštitnom šumom, pribaviti njihova mišljenja.

Ako se šuma iz stava 1. ovoga člana prostire na području dvije ili više općina, akt o proglašenju šume zaštitnom šumom donose odnosne općinske skupštine sporazumno.

Šume s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja, za nastavu i za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog zainteresiranih znanstvenih organizacija odnosno drugih društvenih pravnih osoba.

Šumu s posebnom namjenom za potrebe općenarodne obrane proglašava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva obrane, a po pribavljenom mišljenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Šumu s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju općinska skupština proglašava u skladu s odredbama iz stava 1, 2. i 3. ovoga člana.

Poduzeće za šume odnosno pravne osobe dužni su uređivati i održavati neposrednu okolinu spomenika boraca narodnooslobodilačkog rata, revolucionarnih radničkih pokreta, značajnih ličnosti i grobova poginulih boraca narodnooslobodilačkog rata koji se nalaze u šumama odnosno na šumskim zemljištima kojima oni gospodare.

1. Gospodarenje šumama

Gospodarenje šumama obuhvaća osobito jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma;

2. iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta, nasada i sporednih šumskih proizvoda (plodina, ljekovitog bilja, humusa, mahovine i dr.), vađenje pijeska, kamena i šljunka te transport šumskih proizvoda;

3. korištenje općekorisnih funkcija šuma,

4. izgradnju i korištenje šumskih prometnica i drugih objekata u svrhu gospodarenja šumama.

Pod jednostavnom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se:

1. priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu u razdoblju za koje je donesena šumskogospodarska osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno program za gospodarenje šumama;

2. popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina, i to u jednodobnim sjemenjačama do 20 godina starosti odnosno kod mekih listaća i panjača do 10 godina starosti, a u raznodobnim sjemenjačama. u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje do 20 godina starosti grupe; proređivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to neophodno potrebno radi uzgoja;

3. pošumljavanja sječina nakon čistih sječa, novonastalih paljevina i resurekcija degradiranih sastojina predviđenih šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama;

4. mjere za zaštitu i čuvanje šuma;

5. odabiranje i obilježavanje stabala za sječu i obavljanje nadzora u izvršenju radova iz člana 8. točke 2 ovoga zakona;

6. izrada šumskogospodarske osnove područja, osnove gaspodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama te njihove revizije i obnove.

Pod proširenom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se rekonstrukcija i konverzija šuma panjača, makija, šikara i šibljaka, pošumljevanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama, priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura, mjere zaštite od biljnih bolesti, štetočina i požara do 1/5 ophodnje, kupnja šuma, odnosno šumskih zemljišta, sanacija i obnova šuma koje su nastale kao posljedica sušenja i propadanja šuma te izgradnja šumskih prometnica koje služe za ostvarivanje programa proširene biološke reprodukcije šuma.

Pravne osobe koje gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa i bespravna sječa rijetkih vrsta šumskog drveća u roku koji odredi općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama.

Ako pravna osoba koja gospodari šumom ili vlasnik šume ne izvrši mjere naređene na osnovi ovoga zakona i na osnovi njega donesenih propisa, ove će mjere provesti organ koji ih je naredio ili pravna osoba koju on ovlasti, na trošak pravne osobe ili vlasnika koji je bio dužan izvršiti naredenu mjeru.

Radi osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike ustanovljuje se šumskogospodarsko područje Republike (u daljem tekstu: šumskogospodarsko područje).

Šume i šumska zemljišta obuhvaćena šumskogospodarskim područjem iz stava 1. ovoga člana navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskog područja koji se objavljuje uz ovaj zakon i njegov je sastavni dio.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva vodi evidenciju o stanju i o promjenama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obavezno dostavljaju općinski organi uprave nadležni za poslove šumarstva.

Šumskugospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.

Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacionim potrebama i prometnicama, a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela.

Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.

Sabor Republike Hrvatske odnosno organ kojeg on ovlasti može pojedine šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti prava u pogledu odnosnih šuma i šumskih zemljišta na drugu pravnu osobu, radi njihovog korištenja u druge namjene, ako za to postoji opći interes. Smatra se da postoji opći interes prema ovom zakonu:

1. ako je šuma ili šumsko zemljište potrebno radi provedbe prostornog plana općine odnosno uvjeta uredenja prostora u skladu s ovim zakonom, za građenje objekata za zaštitu od poplava ili privođenja drugoj kulturi koja daje veću korist društvenoj zajednici;

2. ako se izdvajanje vrši za vojne potrebe Jugoslavenske narodne armije ili druge potrebe općenarodne obrane.

Opći interes iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se na način i u postupku propisanom Zakonom o eksproprijaciji.

Postupak iz stava 1. ovoga člana pokreće se na zahtjev pravne osobe u čiju korist se mijenja namjena i prenose prava u pogledu pojedine šume i šumskih zemljišta.

Šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku eksproprijacije provedenom prema Zakonu o eksproprijaciji.

Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Radi obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, Sabor Republike Hrvatske ovim zakonom osniva javno poduzeće u djelatnosti šumarstva.

Iznimno pojedinim šumama i šumskim zemljištima iz stava 1. ovoga člana kojima ne gospodari javno poduzeće u djelatnosti šumarstva, mogu gospodariti druge društvene pravne osobe, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonkom.

Posebni društveni interes u djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se:

1. provođenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežum, osigurava trajno održavanje i obnova šuma i uvjeti za ostvarivanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom;

2. u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i očuvanju općekorisnih funkcija šuma (čuvanje šuma, zaštita šuma od bolesti i štetočina, od požara, od izgradnje objekata u šumi i šumskomz zemljištu utvrdivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.) na način i pod uvjetima propisanim zakonom;

3. utvrđivanjem općeg interesa kod izdvajanja šuma i šumskih zemljišta iz šumskogospodarskog područja;

4. davanjem odobrenja odnosno suglasnosti na šumskogospodarsku osnovu područja za teritorij Republike (u daljem tekstu: šumskogospodarska osnova područja), osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama i programe za proširenu biološku reprodukciju šuma;

5. nadzorom nad provođenjem šumskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programima za gospodarenje šumama, godišnjim planovima i programima za proširenu biološku reprodukciju šuma;

6. imenovanjem dijela članova upravnog odbora u javnom poduzeću u djelatnosti šumarstva;

7. osiguravanjem sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma;

8. davanjem suglasnosti na statut javnog poduzeća u djelatnosti šumarstva:

9. imenovanjem i razriješenjem direktora javnog poduzeća u djelatnosti šumarstva.

Javno poduzeće iz člana 16. stava 2. ovoga zakona osniva se pod tvrtkom "Hrvatske šume" - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu: Poduzeće za šume).

Sjedište Poduzeća za šume je u Zagrebu.

Sredstva poduzeća za šume jesu u državnom vlasništvu.

Poduzeće za šume koje je osnovano radi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu obuhvaćenim šumskogospodarskim područjem osigurava jednostavnu i dio proširene biološke reprodukcije šuma na način propisan ovim zakonom.

Nad Poduzećem za šume ne može se voditi stečajni postupak.

Organ upravljanja Poduzeća za šume je Upravni odbor koji se sastoj i od devet članova.

Vlada Republike Hrvatske imenuje šest članova Upravnog odbora iz redova stručnih i znanstvenih osoba, a tri člana biraju radnici Poduzeća za šume na način utvrđen statutom.

Članovi Upravnog odbora imenuju se odnosno biraju na vrijeme od četiri godine.

Članovi Upravnog odbora koje imenuje Vlada Republike Hrvatske za rad u Upravnom odboru, imaju pravo na naknadu utvrđenu Statutom Poduzeća za šume.

Upravni odbor Poduzeća za šume:

a) predlaže Saboru Republike Hrvatske na donošenje:

1. dugoroćni i srednjoročni plan razvoja šumarstva;

2. statusne promjene Poduzeća za šume;

b) donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske:

1. Statut Poduzeća za šume;

2. odluku o raspolaganju kapitalom Poduzeća za šume;

3. odluku kojom se ureduju mjerila za raspoređivanje dobiti ;

c) donosi:

1. šumskogospodarsku osnovu područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama uz odobrenje odnosno suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva;

2. programe za proširenu biološku reprodukciju šuma uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva;

3. godišnje planove gospodarenja šumama;

4. odluku o osnivanju drugih poduzeća;

5. odluku o ulaganjima u druga poduzeća;

6. kriterije za raspodjelu sredstava prema namjenarna, u skladu s ovim zakonom;

7. odluku o imenovanju i razriješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima. u skladu sa Statutom Poduzeća za šume;

8. akt o unutrašnjoj organizaciji uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva;

9. akt o raspodjeli sredstava za osobne dohotke;

10. akt o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika;

11. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Poduzeća za šume.

Upravni odbor redovito, a najmanje jedanput godišnje, podnosi izvješće o svom radu Saboru Republike Hrvatske.

Upravni odbor bira i razriješuje svog predsjednika, Ustrojstvo i način rada Upravnog odbora utvrđuje se poslovnikom.

Direktora Poduzeća za šume imenuje i razriješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra poljoprivrede i šumarstva.

Direktor Poduzeća za šume odgovoran je za provođenje utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora Poduzeća za šume, u skladu sa zakonom i statutom utvrđenih ovlaštenja.

Radi zaštite vitalnih interesa društvene zjednice, poduzeća ili gradana određenog područja te u slučaju zaštite šuma od bolesti i štetočina ili požara, na prijedlog Upravnog odbora Poduzeća za šume, ministar poljoprivrede i šumarstva rješenjem će utvrditi poslove i zadatke koji se moraj u obnašati.

Radnici koji obnašaju poslove i zadatke ružne za izvršenje rješenja iz stava 1. ovoga člana, dužni su za vrijeme štrajka obnašati utvrđene poslove i zadatke.

Direktor Poduzeća za šume dužan je u skladu s rješenjem iz stava 1. ovoga člana nalogom odrediti radnike koji će raditi na obnašanju poslova i zadataka nužnih za izvršenje rješenja iz stava 1. ovoga člana.

Radniku iz stava 3. ovoga člana, koji ne obnaša nalog direktora, prestaje radni odnos.

Nadzor nad zakonitošću rada Poduzeća za šume obavIja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Društvena pravna osoba iz člana 16. stava 3. ovoga zakona mora osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i imati vlastitu šumarsku službu prema opsegu gospodarenja šumama ili poslove gospodarenja šumama povjeriti Poduzeću za šume.

Stručne poslove u gospodarenju šumama na pripremi rada, organizaciji i rukovođenju izvođenja šumarskih radova i nadzoru nad izvršenjenm tih adova mogu, u pravilu, obavljati radnici sa stečenom stručnom spremom sedmog (VII/I) stupnja obrazovanja šumarskog smjera.

Za obavljanje određenih specijaliziranih poslova u gospodarenju šumama, Poduzeće za šume mora imati radnike sa stečenom stručnom spremom sedmog (VII/2) stupnja kojom se stječu znanja za obavljanje specijalistićkih visokostručnih poslova iz određenih područja šumarstva.

Poduzeće za šume u izvršenju poslova iz člana 9. točke 6. ovoga zalcona organizira službu za izradu šumskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom: programa za gospodarenje šumama, te njihove revizije i obnove pod uvjetima iz člana 2,. stava 5. ovoga zakona.

Šumama, i šumskim zemljištem na šurnskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja.

Šumskogospodarska osnova Područja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma, vodeći raćuna o općem razvoju šumskogospodarskog područja, industriji za preradu drveta i o drugim djelatnostima, te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja i stvararnju prirodna ravnoteže u prostoru.

U šumskogospodarskoj osnovi područja mora biti utvrđena ekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje.

Šumskogospodarska osnova područja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina, a orijentaciono za daljih 20 godina.

Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatnost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (Vlll/2) stupnja kojom se stječu znanja za obavljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spremom odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjetu stručne spreme.

Šumskogospodarsku osnovu područja donosi Poduzeće za Šume, a odobrava ju Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na osnoovi mišljenja stručne komisije.

Za dio šume s posebnom namjenom za vojne potrebe Jugoslavenske armije i druge potrebe općenarodne obrane, šumskogaspodarska osnova područja donosi se nakon pribaviienog mišljenja Savreznog sekretarijata za narodnu obranu odnosno Ministvurstva obrane.

Troškove rada stručne komisije iz stava 1. ovoga člana snosi Poduzeće za šume.

Revizija šumskogospodarske osnove područja obavlja se redovito svakih 10 godina.

Ako se u toku provedbe šumskogospodarske osnove, područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe, Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po pnstupkcu koji traži za njezino donošenje.

Poduzeće za šume, u skladu sa, ciljevima i smjernicama šumskogospodarske osnove područja, donosi osnovu gospodarenja kojom utvrđuje vrste i opseg radova za neposredno gospodarenje šumama i šumskim i drugim zemljištima u pojedinim gospodarskim jedinicama (u daljem tekstu: osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom).

Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom donosi se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentaciono za daljih 10 godina (II. polurazdoblje) kao i za idućih 20 godina (II. gospodarsko razdoblje) prema redoslijedu utvrđenom u šumskogospodarskoj osnovi područja.

Društvena pravna osoba iz člana 16. stava 3. ovoga zakona i druga pravna osoba (u daljem tekstu : pravna osoba) donosi, u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja, program za gospodarenje šumama kojima gospodari.

Program za gospodarenje šumama donosi se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljih 10 godina.

Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom i program za gospodarenje šumama donosi se uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Suglasnost se daje na osnovi mišljenja stručne komisije o usklađenosti osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama sa šumskogospodarskom osnovom područja.

Revizija odnosno obnova osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama obavlja se redovito svake desete odnosno dvadesete godine.

Iznimno od odredaba stava 6. ovoga člana, ako ne postoji mogućnost pravovremene revizije odnosno obnove, gospodarit će se tim šumama na osnovi godišnjeg plana gospodarenja, ali najduže jednu godinu. Izvršenje toga plana smatra se prvom godinom izvršenja revidirane odnoso obnovljene osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programa za gospodarenje šumama.

Odredba člana 31. stava 2. ovoga zakona primjenjuje se i na reviziju osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom i programa za gospodarenje šumama.

Troškove postupka za utvrđivanje usklađenosti osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarehje šumama snosi pravna osoba koja zahtijeva suglasnost.

Pravne osobe iz stava 1. i 3. ovoga člana dužne su voditi propisane evidencije za osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama.

Odredba člana 29. stava 5. ovoga zakona primjenjuje se i na izradu osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom i programa za gospodarenje šumama.

Šumskogospodarska osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u društverlom vlasništvu odnosno šumama i šumskim zemljištinia na kojima postoji pravo vlasništva.

Godišnje planove gospodarenja za narednu godinu, Poduzeće za šume odnosno pravne osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištima dužne su donijeti najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

Šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari njihov vlasnik na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom.

Vlasnici šuma dužni su osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma na način propisan ovim zakonom.

Šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari se na temelju programa za gospodarenje šumama.

Program za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva donosi u skladu sa odredbama člana 32. stava 3, 4. i 5. ovoga zakona Poduzeće za šume uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Vlasnici šuma dužni su gospodariti šumama i šumskim zemljištima u skladu s programom za gospodarenje šumama.

Ako vlasnici šunka u određenom roku ne provedu mjere ili ne izvrše radnje predviđene programom za gospodarenje šumama, za obavljanje tih mjera i radnji ovlašteno je Poduzeće za šume

Općinska skupština može propisati šumskouzgojne mjere za gospodarenje šumama koje se moraju unijeti u program za gospodarenje šumama.

2. Gospodarenje zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom

Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom i programom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i za šume s posebnom namjenom način gospodarenja i način njihove regeneracije, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene, te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom.

Za šume i šumska zemljišta kojima gospodare organi narodne obrane, osim za ona koja su namijenjena za vojne potrebe Jugoslavenske narodne armije, način gospodarenja propisuje ministar narodne obrane u sporazumu s ministrom poljoprivrede i šumarstva.

3. Divljač u šumi

Od divljači mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumom.

Vrste i broj divljači prema stavu 1. ovoga člana utvrđuju se šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama u skladu s propisima o lovstvu.

4. Doznaka i dozvola za sječu

Stabla u šumi mogu se sječi tek posIije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake stabala), u skladu s godišnjim planom gospodarenja.

Doznaku stabala u šumama u državnom vIasništvu obavlja Poduzeće za šume ili pravne osobe koje njima gospodare, a u šumama na kojima postoji pravo vIasništva Poduzeće za šume.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, u slučaju čiste sječe panjača, knakija, i šikara i šibljaka, mogu se obilježavati samo površine na kojima će se vršiti sječa.

U šumama na kojima postoji pravo vlasništva, doznaka i sječa stabala i grana obavlja se na osnovi dozvole za sječu, koju na zahtjev vlasnika šume izdaje Poduzeće za šume, u skladu s godišnjim planom gospodarenja (planom sječe).

Doznaka stabala, osim nužne doznake stabala za uzgojne odnosno sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donesena osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama.

Opseg nužne doznake stabala iz stava 5. ovoga člana u šumama na području općine odobrava općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva na prijedlog pravne osobe koja gospodari šumama. Pojedinaćnu nužnu doznaku stabala vlasnicima šuma izdaje Poduzeće za šume, u skladu s odobrenim opsegom nužnih doznaka u šumama na, području općine.

Općinska skupština može zabraniti sječu stabala i grana vrednijih vrsta drveća čija sječa predstavlja veće štete na šumi.

U šumama koje se prirodno obnavljaju sječa šume obavlja se, u pravilu, u doba mirovanja vegetacije.

Vrijeme sječe utvrđuje se šumskogospodarskom osnovom područja.

Doznaku stabala, u pravilu, obavlja radnik sa stečenom stručnom spremom sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja šumarskog smjera, a izuzetno sa stečenom stručnom spremom petog (V) stupnja obrazovanja - samostalni stručni radnik odnosno sa stečenom stručnom spremom četvrtog (IV) stupnja obrazovanja - stručni radnik u šumarstvu, koji je osposobljen za ovaj posao.

lspravu o osposobljenosti za obavljanje poslova doznake stabala, u skladu s uvjetima utvrđenim u samoupravnom općem aktu, izdaje pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištima kod koje je radnik zaposlen, na osnovi izvršene provjere znanja koju obavlja komisija za provjeru znanja. Većina članova komisije za provjeru znanja moraju biti šumarski stručnjaci sa stečenom stručnom spremom sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja šumarskog smjera odnosno moraju imati najmanje onaj stupanj stručne spreme koju ima radnik čije se znanje provjerava.

5. Zaštita šume

Pravne osobe koje gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina.

Pravne osobe koje gospodare šumama dužne su organizirati stalnu službu za nadzor nad šumama i za utvrđivanje njihovog zdravstvenog stanja i poduzimati redovne preventivne i represivne mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, u skladu s propisima o zaštiti bilja od bolesti štetočina.

Zabranjeno je pustošiti šume, oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća.

Ako ovirn zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume; sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama; odsjecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama; paša; brst; žirenje; skupljanjei odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda; iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena; smolarenje.

Izuzetno od odredaba člana 44. stava 2. ovoga zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskorn osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama ili programom za gospodarenje šumama, Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumom može općim aktom predvidjeti za svoje potrebe kao i za potrebe građana uz naknadu, skupljanje šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa. pijeska, šljunka, kamena i smolarenja, a pašarenje i žirenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u šumama raznodobnih sjemenjača i plantažama i u šumama jednodobnih sjemenjača i panjača za vrijeme trajanja obrkove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom razredu uz obvezno čuvanje stoke.

Poduzeće za šume odnosno pravne osobe koji gospodare šumama utvrđuju općim aktom vrstu plodova i sporednih šumskih proizvoda te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati u šumi, kao i način korištenja šume za odmor i rekreaciju.

Općim aktom iz stava 1. ovoga člana, u skladu s programom za gospodarenje šumama, Poduzeće za šume odnosno pravna osoba izuzetno može predvidjeti određene površine degradiranih šuma i šikara na kojima se moe dozvoliti brst pod uvjetima da takve površine čine cjelovit kompleks od 100 ha i uz obavezno čuvanje stoke. Brst se ne može dozvoliti na površinama degradiranih šuma i šikara za vrijeme njihove obnove. ako su u tim šumama zastupljene vrste drveća koje omogućuju njihov razvitak u vrednije šume, kao i u šumama u kojima se provode ili pripremaju uzgojne mjere kojima se vrši njihova melioracija ili konverzija, sve do vremena uzrasta glavnih vrsta drveća do 6 m visine ili ako se te šume kojima se zaštićuju objekti ili površine ugrožene od erozije.

Opći akt o iskorištavanju pijeska, šljunka i kamena iz stava 1. i opći akt iz stava 2. ovoga člana donosi se uz prethodno mišljenje općinske skupštine.

Za šume na kojima postoji pravo vlasništva akt iz stava 1. ovoga člana donosi općinska skupština odnosno organ koji ona odredi.

Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj, mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama.

Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti:

1. u svrhu promjene vrsta drveća, sastojinskih oblika šume; podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnii (rasadnici, šumske prometnice, prosjeke, šumsko-građevinski objekti, lovni objekti i sl.), ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom podrurčja. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama;

2. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi;

3. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje;

4. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uredenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja;

5. ako je to potrebno radi građenja objekata ili izvođenja radova iz člana 15. stava 1. točke 1. ovoga zakona.

Dozvolu iz stava 1. ovoga člana izdaje općinska skupština.

Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krćenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi općinska skupština.

U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom, kao i objekti koji su predviđeni prostornim planom općine.

Prostornim planom općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova, Jugoslavenske narodne armije i općenarodne obrane, ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta.

U postupku donošenja prostornog plana općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva.

Kod utvrđivanja uvjeta prostora, posebno uvjete za izgradnju objekata iz stava 1. ovoga člana i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume utvrđuje Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari odnosnom šumom ili šumskim zemljištem.

Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija.

Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara, urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda.

Općinska skupština ili organ koji ona odredi naređuje koje se mjere iz stava 1. ovoga člana moraju poduzimati u šumama kojima ne gospodare pravne osobe.

Radi ostvarivanja zaštite šuma iz člana 49. stava 1. ovoga zakona, Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama u državnom vlasništvu dužna je osigurati neposredno čuvanje šuma.

Čuvanje šuma obavlja radnik koji ima najmanje stručnu spremu četvrtog (IV) stupnja obrazovanja stručnog radnika u šumarstvu - čuvar šume.

Čuvar šume, osim stručne spreme iz stava 2. ovoga člana, mora ispunjavati i druge uvjete određene zakonom i drugim propisima u vezi s društvenom samozaštitom.

Općim aktom Poduzeća za šume odnosno pravne osobe koja gospodari šumama u državnom vlasništvu utvrđuju se zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma, način odijevanja i oznake te oblik i sadržaj legitimacije čuvara šuma.

Ako čuvar šume zateče u šumi osobu koja protupravno prisvaja šumsko drveće ili sporedne šumske proizvode ili vrši druge radnje protivne ovom zakonu, ima pravo:

1. zatražiti od nje osobnu kartu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe;

2. pregledati tu osobu, njezinu prtljagu ili prevozno sredstvo;

3. privremeno oduzeti protupravno prisvojeno drveće i dijelove drveta, sporedne šumske proizvode kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.

U šumi, na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem, odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta.

Otvorenom vatrom, prema ovom zakonu, smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem.

Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi.

Poduzeće za šume odnosnopravna osoba koja gospodari šumama dužna je smeće i otpatke skloniti odnosno odvesti iz šume, a nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od pravne ili fizičke osobe koja je to smeće ili otpatke odložila u šumu.

6. Šumske ceste

Ceste koje služe prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama, a vode se kao osnovna sredstva pravnih osoba koje gospodare šumama, smatraju se šumskim cestama.

Šumske ceste mogu koristiti i druge pravne osobe i građani pod uvjetima utvrđenim općim aktom pravne osobe u čijim se sredstvima one nalaze i dužni su plaćati nak nadu za njihovo korištenje.

Visinu naknade iz stava 2. ovoga člana utvrđuje pravna osoba iz stava 1. ovoga člana uz suglasnost općinske skupštine. Visina naknade može se utvrditi i ugovorom.

Ako se šumska cesta koristi i za potrebe javnog saobraćaja, naknadu utvrđuju sporazumno pravne osobe iz stava 1. ovoga člana i općinska skupština.

7. Popratnica

Drvo i grane posječene u šumi i izvan šume mogu se izvesti, prevoziti, primiti na otpremu, preradu ili pohranu i prodavati odnosno kupovati samo ako su žigosani i ako je za drvo izdana popratnica.

Žigosanje drveta i grana te izdavanje popratnica za drvo, prema stavu 1. ovoga člana obavlja Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama. Za šume na kojima postoji pravo vlasništva žigosanje drveta i izdavanje popratnica iz stava 1. ovoga člana obavlja Poduzeće za šume.

8. Imovinskopravni odnosi

Šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu nemogu se otuđivati iz državnog vlasništva. osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom (arondacija, komasacija).

Na šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

Zabranjeno je i kažnjivo samovlasno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu.

Šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu, izuzev šuma i šumskih zemljišta kojima gospodari. Poduzeće za šume mogu se prenositi na drugu društvenu pravnu osobu bez naknade ili uz naknadu, ako se time ne mijenja namjena i način gospodarenja. Pravo prvenstva na prijenos šuma i šumskih zemljišta ima društvena pravna osoba koja time ostvaruje plan razvoja svoje djelatnosti, u skladu s prostornim planom općine.

Poduzeće za šume odnosno pravne osobe mogu pravnim poslom uz naknadu ili bez naknade stjecati šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva na način i pod uvjetima određenim propisima o prometu poljoprivrednog zemljišta.

Za prenesena prava u slučajevima i prema postupku iz člana 15. stavova 1, 2. i 3. ovoga zakona ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta u slučajevima proglašenja šume za zaštitnu odnosno za šumu s posebnom namjenom, osnivanjem služnosti u šumi i privremenim zauzimanjem šumskog zemljišta Poduzeće za šume odnosno pravna osoba imaju pravo na naknadu kojom se osigurava da njeni uvjeti rada ne budu pogoršani, u skladu s ovim zakonom.

Naknadu daje pravna osoba na koju se vrši prijenos prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta ili na čiji zahtjev odnosno u čiju korist je ograničeno određeno pravo u pogledu šuma i šumskih zemljišta.

Sredstva naknade dobivena za prenesena ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, Poduzeće za šume i pravna osoba može koristiti samo u svrhu proširene biološke reprodukcije šuma ili kupnju šume odnosno šumskog zemljišta najkasnije u roku dvije godine.

Naknada za preneseno pravo u pogledu šuma i šumskih zemljišta određuje se u iznosu vrijednosti šume i šumskog zemljišta utvrđene procjenom u vrijeme prijenosa, a pod uvjetom iz člana 58. stava 1. ovoga zakona.

Ako se pravo korištenja šumom i šumskim zemljištem prenosi radi iskorištavanja u druge namjene, pravna osoba ima pravo da prethodno iskoristi drvnu masu te šume s tog zemljišta, a naknada se određuje prema odredbi stava 1. ovoga člana umanjena za vrijednost iskorištene drvne mase.

Naknada za izdvojeno šumsko zemljište daje se u novcu ukoliko naknadu nije moguće dati u drugom zemljištu pogodnom za podizanje i gospodarenje šumom.

Ako se šumsko zemljište izdvaja prema odredbi člana 15. stava 1. točke 1. ovoga zakona za gradenje objekata za zaštitu od poplava za koje je Republika utvrdila opći interes i odobrila program izgradnje, naknada se određuje prema odredbama Zakona o vodama.

Ako se naknada prema odredbama ovoga člana ne utvrdi sporazumno, o njoj odlućuje nadležni sud.

Poduzeće za šume odnosno pravne osobe i građani čija šuma je proglašena zaštitnom šumom odnosno šumom s posebnom namjenom, ako se tim proglašenjem ograničuju njihova prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, imaju pravo na naknadu u iznosu za koji su im umanjeni prihodi iz te šume odnosno povećani troškovi njezinog održavanja.

Ako se naknada prema stavu 1. ovoga člana ne utvrdi sporazumno, o njoj odlučuje nadležni sud.

U slučaju ustanovljenja prava služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu (izgradnja vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova i sl.) u postupku propisanom zakonom, naknada se utvrđuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti smanjena vrijednost šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase.

Način i vrijeme sječe šume radi izgradnje dalekovoda ili sličnih objekata u šumi sporazumno utvrđuju investitor i Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumom.

Ako ne dođe do sporazuma iz stava 2. ovoga člana, način i vrijeme sječe šume utvrđuje općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, investitor za izgradnju vodovoda i Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumom ili šumskim zemljištem mogu ugovoriti da investitor nije dužan plaćati naknadu ako izgradi potrebne uređaje za zaštitu šume od požara.

Zemljište u državnom vlasništvu i vlasništvu građana može se privremeno zauzeti za prijevoz i smještaj šumskih proizvoda, ako to nije moguće obaviti na drugi način ili bi drugi način bio nerazmjerno skuplji.

Ustanovljenje privremenog zauzimanja zemljišta i visina naknade utvrđuje se u postupku propisanom Zakonom o eksproprijaciji.

Ako se privremenim zauzimanjem nanese šteta, osim naknade iz stava 2. ovoga člana nadoknađuje se i šteta.

Građani i pravne osobe koje oštete šumu dužni su nadoknaditi štetu prema šumsko-odštetnom cjeniku. Cjenik donosi pravna osoba koja gospodari šumom, a odobrava ga općinska skupština. Za šume kojima ne gospodare pravne osobe šumsko-odštetni cjenik donosi općinska skupština.

Cjenik iz stava 1. ovoga člana donosi se u okviru propisanih mjerila.

9. Arondacija i komasacija šuma i šumskih zemljišta

Arondacija i komasacija šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu i šuma i šumskih zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva provodi se prema odredbama Zakona o arondaciji i Zakona o komasaciji zemljišta, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Za arondaciju i komasaciju šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

U postupku arondacije i komasacije šuma i šumskih zemljišta može se izvršiti zamjena šuma i šumskih zemljišta poljoprivrednim zemljštima i obratno, kao i zamijeniti šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu za šume i šumska zemljišta na kojma postoji pravo vlasništva.

Financijska sredstva potrebna za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima odnosno za osiguravanje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma na kontinentalnom području, biološke reprodukcije i zaštite šuma od požara na područpodrućju krša, zaštitu šuma i neophodnih znanstveno-istraživačkih radova i programa u oblasti šumarstva osiguravaju se:

1. izdvajanjem sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma Poduzeća za šume, pravnih osoba i vlasnika koji gospodare šumama i šumskim zemljištima odnosno doprinosima od katastarskog prihoda od šuma i šurnskih zemljišta;

2. izdvajanjem sredstava Poduzeća za šume za dio proširene biološke reprodukcije šuma;

3. naknadama za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Sredstva iz stava 1. točke 2. i 3. ovoga člana raspoređuju se prema namjenama, u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja, programima za gospodarenje šumama na području krša, programima za proširenu biološku reprodukciju šuma, zaštitu šuma i neophodnim znanstveno-istraživačkim radovima i programima u oblasti šumarstva

Poduzeće za šume i pravne osobe koje gospodare šumama izdvajaju sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma iz ukupnog prihoda. Osnovica za izdvajanje sredstava je prihod ostvaren od prodaje drveta i vrijednosti drveta upotrebljenog za vlastite potrebe i to najmanje:

- u jednodobnim šumama 20%

- u raznodobnim šumama 15%

- u šumama na području krša 15%

Sredstva izdvojena na osnovi stava 1. ovoga člana uplaćuju se na poseban račun jednostavne biološke reprodukcije šuma Poduzeća za šume odnosno pravne osobe a koriste se namjenski za izvršenje radova i zadataka jednostavne biološke reprodukcije šuma predviđene šumskogospodarskom osnovom područja, osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama odnosno programima za gospodarenje šumama.

Poduzeće za šume izdvaja na svoj poseban račun sredstva za ostvarivanje programa proširene biološke reprodukcije šuma u visini 3% od vrijednosti prodanog drveta.

Neutrošena sredstva iz stava 2. ovoga člana Poduzeće za šume koristi za izvršenje programa proširene biološke reprodukcije šuma.

Vlasnici šuma osiguravaju sredstva za podmirenje troškova izrade i provođenja programa za gospodarenje šumama na kojma postoji pravo vlasništva:

1. od vrijednosti doznačenog stabla po stopama određenim članom 68. stavom 1. ovoga zakona obračunate po cjeniku za drvne sortimente Poduzeća za šume;

2. plaćanjem doprinosa iz katastarskog prihoda od šuma i šumskih zemljišta koji obračunavaju i naplaćuju organi općinske uprave društvenih prihoda po propisima o porezima građana.

Visinu doprinosa iz stava 1. točke 2. ovoga člana propisat će općinska skupština vodeći računa o potrebama i mogućnostima ostvarivanja programa za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva.

Sredstva iz stava 1. točka 1. ovoga člana obračunava Poduzeće za šume. a vlasnik šume ih uplaćuje na njegov poseban račun.

Poduzeća i druge osobe koje na teritoriju Republike obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koje gospodare šumama, plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Naknada iz stava 1. ovoga člana plaća se od ukupnog prihoda u visini na 0,07% na poseban račun Poduzeća za šume za namjene iz člana 67. stava 2. ovoga zakona, tromjesečno i po završnom računu.

Kontrolu izdavanja sredstava iz člana 68. stava 3. ovoga zakona i obračuna i naplate sredstava iz stava 2. ovoga člana obavlja Služba društvenog knjigovodstva u Republici po periodičnom obračunu i završnom računu.

Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu na poseban račun Poduzeća za šume, Služba društvenog knjigovodstva u Republici će iznos naknade obračunati i naplatiti iz sredstava obveznika koji se vode kod Službe društvenog knjigovodstva u Republici.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na području krša zasniva se; pretežno, na korištenju njihovih općekorisnih funkcija.

Šume i šumska zemljišta na području krša prostiru se u općinama: Benkovac, Biograd na moru, Brač, Buje, Buzet, Cres - Lošinj, Drniš, Dubrovnik, Gračac, Hvar, Imotski, Ploče, Kaštela, Knin, Korčula, Krk, Labin, Lastovo, Makarska, Metković. Obrovac, Omiš, Opatija, Pag. Pazin, Poreč, Pula, Rab, Rovinj, Sinj, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac i Zadar te dijelovima općina: Crikvenica, Donji Lapac, Gospić, Rijeka, Senj i Titova Korenica koji nisu na kontinentalnom području.

Poduzeće za šume odnosno pravna osoba, u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja, donosi uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva programe za gospodarenje šumama na području krša.

Ako struktura šuma na području krša zahtijeva podjelu na gospodarske jedinice programi za gospodarenje šumama izrađuju se po gospodarskim jedinicama.

Šumski požari na području krša smatraju se elementarnim nepogodama, ako mogu ugroziti živote ljudi ili prouzročiti štetu odnosno štetne posljedice većeg opsega bez obzira na visinu stvarne štete.

Odredbe članova 8. do 70. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na šume i šumska zemljišta na području krša.

Nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavljaju općinski organi uprave nadležni za poslove šumarske inspekcije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Republički šumarski inspektorat).

Poslove šumarske inspekcije obavljaju šumarski inspektori.

Općinski organ uprave nadležan za poslove šumarske inspekcije obavlja neposredno sve poslove nadzora iz nadležnosti organa šumarske inspekcije, osim poslova za koje je zakonom određeno da ih neposredno obavljaju organi uprave nadležni za poslove šumarske inspekcije širih društveno-političkih zajednica.

Općinski šumarski inspektor ovlašten je:

1. nadzirati neposrednu provedbu odredaba dijela šumskogospodarske osnove, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama, programa za gospodarenje šumama, provedbenih planova i godišnjih planova gospodarenja;

2. pregledati sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, uskladištava, preraduje, izvozi iz šume ili stavlja u promet te sredstva u kojima se drvo prevozi;

3. pregledati šumskogospodarsku osnovu područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama, godišnje planove gospodarenja, opće akte, poslovne knjige i druge isprave koje se odnose na gospodarenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištima;

4. zahtijevati podatke i obavijesti o izvršenim radovima na reprodukciji i iskorištavanju šuma, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uređivanju šuma, o stručnim službama, kao i druge podatke, radi utvrđivanja da li je gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u skladu s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega;

5. nadzirati kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama ili vlasnik šume ne pridržavaju propisa i naređenih mjera za zdravstvenu zaštitu šuma;

6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama ili vlasnik šume ne pridržava propisa odnosno naređenih mjera za zaštitu šuma od požara;

7. nadzirati provođenje i drugih mjera za zaštitu šume određenih ovim zakonom (osiguranje šumskog reda, neposrednog čuvanja šume i dr.) ili propisa donesenih na osnovi njega;

8. obustaviti krčenje šume, sječu šume i druge radnje koje nisu u skladu s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega;

9. privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i ostale dijelove stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode;

10. privremeno oduzeti šumske proizvode četinjaća koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano;

11. narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno program za gospodarenje šumama čije neizvršenje bi prouzročilo štetne posljedice;

12. narediti privremene mjere za sprečavanje štete u hitnom slučaju u kojem bi nastupila šteta za opći interes;

13. obavijestiti nadležne organe o zapaženim nepravilnostima i tražiti njihovo postupanje, ako sam nije ovlašten neposredno postupiti;

14. prikupiti potrebne podatke i obavještenja od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba;

15. poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.

Republički šumarski inspektorat, osim poslova određenih drugim propisima:

1. prati i nadzire provođenje mjera i radova propisanih šumskogospodarskom osnovom područja i programima za gospodarenje šumama šumskokrških područja;

2. nadzire da li se zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom gospodari u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene;

3. prati i nadzire poduzete mjere preventivne zdravstvene zaštite šuma propisane šumskogospodarskom osnovom područja;

4. nadzire da li se sredstva naknade za prenesena ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta koriste u skladu s određenom namjenom;

5. usklađenost osnova gospodarenja gospodarskili jedinica i programa za gospodarenje šumama sa šumskogospodarskom osnovom područja odnosno programima za gospodarenje šuma i šumskokrškog područja;

6. rješava o žalbama protiv rješenja općinskih organa uprave nadležnih za poslove šumarske inspekcije;

7. vodi službene podatke o povredama odredaba ovoga zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva.

Poduzeće za šume, druge društvene pravne osobe i građani, čiji rad podliježe nadzoru šumarskog inspektora dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebne podatke i obavještenja.

Šumarski inspektor donosi rješenje o upravnoj mjeri kad je za to ovlašten ovim zakonom.

Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Šumarski inspektor, protiv čijeg rješenja je izjavljena žalba, može odgoditi izvršenje rješenja ako bi prouzrokovalo opasnost po ljude ili štetu koja bi se teško mogla popraviti.

Šumarski inspektor mora imati stečenu stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja šumarskog smjera, položen stručni ispit za šumarskog inspektora i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u oblasti šumarstva.

Šumarski inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati legitimaciju kojom se dokazuje njegovo svojstvo šumarskog inspektora.

Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup Poduzeće za šume ili pravna osoba;

1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 11);

2. ako gospodari šumsko gospodarskim podruučjem protivno šumskogospodarskoj osnovi područja odrkosno ne izvršava radnje i mjere odredene šumskogospodarkom osnovom područja (član 29. stav 1, 2, 3. i 4.):

3. ako ne donese šumskogospodarsku osnovu područja (član 30);

4. ako ne donese osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom ili ako gospodari gospodarskom jedinicom protivno osnovi ospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno ako ne donese program za gospodarenje šumama ili ako gospodari protivno programu za gospodareje šumama odnosno ne izvršava mjere ili radnje određene osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama (član 32. stav 1. do 5);

5. ako počini ili dozvoli pustošenje šume, oštećivnje ili podbjeljivanje stabala, krčenje ili čistu sječu šume protivno odredbama člana 44. ovoga zakona;

6. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 47. stav 3);

7. ako sredstva naknade dobivena za prenesena ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta u određenom roku ne iskoristi za proširenu biološku reprodukciju šuma ili kupnju šume odnosno šumskog zemljišta (član 58. stav 3);

8. ako prilikom izgradnje dalekovoda ili sličnih objekata u šumi odredi način i vrijeme sječe šume protivno odredbi člana 61. stava 2. i 3. ovoga zakona;

9. ako ne izdvaja sredstva za iednostavnu biološku reprodukciju šuma ili ih ne koriste namjenski ili ne izdvajaju sredstva za ostvarivanje programa proširene biološke reprodukcije šuma ili ne plaća naknadu po periodičnom obračunu i završnom računu (član 68. stav 1, 2. i 3. i član 70. stav 2);

10. ako u određenom roku ne donese šumskogospodarsku osnovu područja ili ne uskladi postojeću odnosno ne donose osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom u roku iz člana 94. odnosno 113. stava 1. ovoga zakona.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću za šume ili pravnoj osobi Novčanom kaznom 200 do 1.500 dinara.

Ako su privrednim prijestupom iz stava 1. ovog člana prouzrokovane osobito teške posljedice, može se Poduzeću za šume ili pravnoj osobi izreći kazna do deseterostrukog iznosa učinjene štete odnosno neizvršene obaveze.

Novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara kazilit će se za privredni prijestup Poduzeće za šume ili pravna osoba:

1 ako nema vlastitu šumarsku službu, a poslove gospodarenja nije povjerila Poduzaću za šume ili (član 27);

2. ako za obavljanje određenih stručnih ili specijaliziranih poslova u gospodarenju šumama nema radnilca s propisanom stručnom spremom (član 28);

3. ako povjeri ili primi na izradu šumskogospodarsku osnovu područja ili njezinu reviziju protivno odredbi člana 29. stava 5. ovog zakona:

4. ako u određenom roku ne obavi redovnu iii izvanrednu reviziju šumskogospndarske osnove područja (član 31);

5. ako u određenom roku ne obavi redovnu iii izvanrednu reviziju odnosno obnovu usnove gospodarenja gospodarskom jedinicom ili prugrame za gospodarenje šumama, odnosno ne donese godišnji plan gospodarenja (član 32. stavovi 6. i 7);

6. ako povjeri ili primi na izradu osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom ili program za gospodarenje šumama odnosno njihove obnove protivno odredbi člana 32. stava 11. ovoga zakona;

7. ako gospodari šumama i šumskim zemljištima protivno planu gospodarenja odnosno ne izvršava radnje i mjere određene godišnjim planom gospodarenja (član 33. stav 2);

8. ako izvrši ili dozvoli izvršenje doznake stabala bez važeće osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programa za gospodarenje šumama (član 41. stav 5);

9. ako ne poduzme mjere za zaštitu šuma ili ne organizira stalnu službu za nadzor i utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma ili ne poduzima redovne preventivne ili represivne mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina (član 43);

10. ako počini ili dozvoli sječu stabala u mladim sastojanjima i kulturama, odsjecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika (član 44. stav 2);

11. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama član 51. ovoga zakona;

12. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugi objekt s otvorenim ognjištem protivno odredbama člana 52. stava 1. ovog zakona;

13. ako se donese program za gospodarenje šumama ili ako gospodari protivno programu, odnosno ne izvršava mjere i radnje određene programom (član 72. stav 1);

14. ako ne donese gospodarsku osnovu (uređajni elaborat) gospodarske jedinice ili ne obavi reviziju odnosno obnovu postojeće gospodarske osnove gospodarske jedinice (član 90. stav 1);

15. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja gospodarskom jedinicom ili gospodari protivno planu gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno ne izvršava radnje i mjere određene godišnjim planom gospodarenja gospodarskom jedinicom (član 90. stav 2);

16. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja za neuređene šume ili gospodari protivno godišnjem planu gospodarenja odnosno ne izvršava radnje i mjere određene godišnjim planom gospodarenja (član 91);

17. ako ne donese program za gospodarenja šumama šumskokrškog područja ili ne uskladi odnosno ne donese program za gospodarenja šumama koji se odnose na dijelove šumskogospodarskog odnosno šumskokrškog područja u roku iz čIana 94. ovoga zakona.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću za šume ili pravnoj osobi novčanom kaznom od 100 do 1.000 dinara.

Novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 dinara kaznit će se za prekršaj Poduzeće za šume ili pravna osoba:

1. ako ne obavi mjere i radnje za koje je ovlaštena (član 36. stav 2);

2. ako obavlja ili dozvoli sječu stabala u šumi bez doznake stabala ili protivno godišnjem planu gospodarenja (član 41. stav 1);

3. ako obavlja ili dozvoli doznaku i sječu stabala protivno odredbama člana 41. stava 2, 3, 4. i 7. ovoga zakona;

4. ako obavlja ili dozvoli obavljanje nužne doznake stabala protivno odredbama člana 41. stava 6. ovoga zakona;

5. ako poslove doznake stabala ne obavlja radnik s propisanom stručnom spremom osposobljen za taj posao (član 42);

6. ako počini ili dozvoli sječu rijetkih vrsta drveća, pašu, brst, žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 44);

7. ako protivno općim aktima dozvoli skupljanje šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa, pijeska, šljunka, kamena, smolarenje, pašu, žirenje ili brst (član 45);

8. ako u šumi ili na šumskom zemljištu gradi ili dozvoli gradnju objekata protivno odredbama člana 48. stava 1. i 5. ovoga zakona;

9. ako ne osigura zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja ili drugih protupravnih radnji ili ne poduzima potrebne mjere i radnje za zaštitu šuma od požara ili ne osigura provedbu šumskog reda (član 49. stav 1);

10. ako ne osigura neposredno ćuvanje šume (član 50);

11. ako koristi ili dozvoli korišterlje šumskih cesta protivno uvjetima utvrđenim općim aktom (član 53. stav 2);

12. ako drvo ili grane posječene u šumi ili izvan šume izvozi, prevozi, primi na otpremu, preradu ili pohranu ili prodaje odnosno kupuje nežigosano ili bez popratnice (član 54. stav 1).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću za šume ili pravnoj osobi kaznom od 150 do 1.500 dinara.

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj Poduzeće za šume ili pravna osoba:

1. ako ne vodi propisane evidencije (član 32. stav 7);

2. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja (član 33. stav 2);

3. ako odlaže ili dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi ili ne skloni odnosno odveze odloženo smeće ili otpatke (član 52);

4. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 79);

5. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 80. stav 1. i 2);

6. ako u određenom roku ne uskladi svoje samoupravne opće akte (član 101. stav 1).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću za šume ili pravnoj osobi novčanom kaznom od 50 do 500 dinara.

Novčanom kaznom od 100 do 500 dinara kaznit će se za prekršaj građanin:

1. ako šumom ili šumskim zemljištem gospodari protivno programu za gospodarenje šumama ili u odredenim rokovima ne provodi rmjere ili ne izvrši radnje propisane tim programom (član 36);

2. ako sječe ili dozvoli sječu stabala u šumi bez doznake stabala ili protivno godišnjem planu gospodarenja ili dopusti izvršenje nužne doznake stabala bez dozvole za sječu protivno odredbama člana 41. stava 1. do 6. ovoga zakona;

3. ako počini ili dozvoli krčenje ili čistu sječu šume, oštećivanje stabala, sječu rijetkih vrsta drveća, sječu stabala u mladim sastojinama i kulturama, odsjecanje grana, dijelova grana, kresanje lisnika, pašu, brst, žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine šumskih plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 44);

4. ako skuplja šumske plodove i druge sporedne šumske proizvode, iskorištava humus, pijesak, šljunak, kameik, smolari, obavlja pašarenje, žirenje ili brst protivno odredbama člana 45. stava 1, 2, 3. ili 5. ovoga zakona;

5. ako napasuje stoku, skuplja ili odvozi šušanj, mahovinu ili druge sporedne šumske proizvode protivno uvjetima i načinu određenom u programu za gospodarenje šumama (član 46);

6. ako koristi šumsku cestu protivno odredbi član 53. stava 2. ovoga zakona;

7. ako drvo ili grane posječene u šumi ili izvan šume izvozi, prevozi, prima na otpremu, preradu ili pohranu ili prodaje odnosno kupuje nežigosano ili bez popratnice (član 54. stav 1);

8. ako ne uplaćuje sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma na propisan način i u određenom roku (član 69. stav 1. i 3);

9. ako u svrhu protupravnog prisvajanja u šumi ili izvan šume obori jedno ili više stabala ili dijelove stabala, a takva radnja ne predstavlja krivično djelo.

Za prekršaj iz točke 9. stava 1. ovoga člana u ponovljenom slučaju može se izreći kazna zatvora u trajanju do 30 dana.

Novčanom kaznom od 50 do 100 dinara kaznit će se za prekršaj građanin:

1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 11);

2. ako u šumi posiječe stabla bez njihovog odabiranja i obilježavanja za vlastite potrebe ogrjeva (član 41. stav 1);

3. ako ne poduzme mjere radi zaštite šuma od požara i drugih etementarnih nepogoda, biljnih bolesti ili štetočina (član 43. stav 1);

4. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 47. stav 1);

5. ako u šumi ne poduzima naređene mjere zaštite (član 49. stav 2);

6. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen odredbama člana 51. ovoga zakona;

7. ako u šumi ili na udaljenosti do 200 m od ruba šume podigne ili dozvoli podizanje vapnare, poljske ciglane, ili drugi objekt s otvorenim ognjištem, odloži ili dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi (član 52. stav 1);

8. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 79);

9. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 80. stav 1. i 2).

Novčanom kaznom od 5 dinara kaznit će se na licu mjesta za prekršaj građanin:

1. ako u šumi napasuje stoku ili skuplja ili odvozi, šušanj, mahovinu, šumske plodove, ili druge sporedne šumske proizvode (član 44. stav 2);

2. ako u šumi odlaže smeće ili otpatke (član 52. stav 1);

3. ako stavlja u promet posječeno drvo ili grane nežigosane ili bez popratnice (član 54. stav 1).

Uz kaznu za počinjeni privredni prijestup iz člana 82. stava 1. točke 5. i za prekršaj iz člana 84. stava 1. točke 2, 3, 4, 6. i 12. ovoga zakona i prekršaj iz člana 86. stava 1. točke 2, 3, 7. i 9. ovoga zakona može se izreći zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem privrednog prijestupa odnosno prekršaja.

Do donošenja šumskogospodarskih osnova područja odnosno programa za gospodarenje šumama šumskokrškog područja, šumama i šumskim zemljištima, ako nisu donesene osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programi za gospodarenje šumama, gospodarit će se na osnovi gospodarskih osnova (uređajnih elaborata) gospodarskih jedinica. Ako do donošenja šumskogospodarske osnove područja odnosno programa za gospodarenje šumama šumskokrškog područja isteče važnost postojećih gospodarskih osnova gospodarskih jedinica, one se moraju revidirati odnosno obnoviti. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, ako ne postoji mogućnost pravovremene revizije odnosno obnove postojećih gospodarskih osnova gospodarskih jedinica, organizacije udruženog rada šumarstva obavezno donose godišnje planove gospodarenja gospodarskim jedinicama najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu. Prema godišnjim planovima gospodarenja gospodarskom jedinicom može se gospodariti najduže kroz dvije godine.

Do stupanja na snagu šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama, neuredenim šumama gospodarit će se na osnovi godišnjih planova gospodarenja, koji se donose u roku iz člana 118. stava 2. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83).

Godišnjim planom gospodarenja moraju se obuhvatiti opseg sječe i šumskouzgojni i drugi radovi potrebni za redovno gospodarenje.

Reviziju i obnovu postojećih gospodarskih osnova i godišnje planove gospodarenja iz člana 118. i 119. Zakona o šumama ("Narodne novine"; br. 54/83) odobrava općinska skupština nakon pribavljenog mišljenja stručne komisije.

Ako se šume i šumska zemljišta prostiru na području dviju ili više općina, akte iz stava 1. ovoga člana sporazumno odobravaju skupštine tih općina.

Na reviziju i obnovu gospodarskih osnova i donošenje godišnjih planova gospodarenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe Pravilnika o rlaćinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama ("Narodne novine", broj 19/81).

Šumskogospodarske osnove područja i programi za gospodarenje šumama šumskokrškog područja prema odredbama ovoga zakona moraju se donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. U istom roku uskladit će se postojeće odnosno donijeti nove osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama i programi za gospodarenje šumama koji se odnose na dijelove šumskogospodarskog odnosno šumskokrškog područja.

Samoupravni sporazumi iz stava 3. člana 68. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83) zaključuju se u roku godinu dana od dana stupanja na snagu toga zakona.

Zajednica šumarstva će se konstituirati najkasnije u roku godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83).

Pripreme za konstituiranje Zajednice šumarstva i početak njezina rada obavit će inicijativni odbor koga imenuje Izvršno vijeće Sabora.

Do konstituiranja skupštine Zajednice šumarstva prema odredbama člana 92. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83), skupštinu čini 51 delegat koje bira skupština Privredne komore Hrvatske za sve privredne grupacije.

Imovinsko-pravni odnosi izmedu općina i osnovnih organizacija šumarstva u postojećim užim područjima krša moraju se urediti, u skladu sa zaključenim društvenim dogovorima o utvrđivanju užih područja krša, u roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83).

Osnovne organizacije šumarstva, druge organizacije udruženog rada i druge društvene pravne osobe koje upravljaju šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu dužne su provesti uknjižbu svojih prava u pogledu tih nekretnina u roku dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83).

Radnik sa stručnom spremom sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja šumarskog smjera koji obavlja poslove za koje je prema Zakonu o šumama ("Narodne novine", br. 54/83) propisano znanje potrebno za obavljanje specijalističkih visokostručnih poslova (stručna sprema VII/2), a samoobrazovarljem uz rad je stekao određena znanja i pokazao određene sposobnosti i vještine, može steći propisanu stručnu spremu i obavljati te poslove, ako u posebnom postupku, u skladu s propisima o usmjerenom obrazovanju, dokaže da je ovladao tim znanjem i da je osposobljen za obavljanje tih poslova.

Radnik iz stava 1. ovoga člana obavezan je steći propisanu spremu u roku godine dana od dana stupanja na snagu propisa o posebnom postupku za stručnu spremu sedmog (VII/2) stupnja šumarskog smjera kojom se stječu znanja za obavljanje specijalističkih poslova u šumarstvu.

Ovlašćuje se ministar poljoprivrede i šumarstva da donese potanje propise odnosno izmjene i dopune važećih propisa o izradi šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja gospodarskim jednicama i programa za gospodarenje šumama (član 29, 32, 35. i 73), odabiranju i obilježavanju drva (doznaci stabala) i popratnici (član 41. i 54), šumskom redu (član 49), šumskoodštetnom cjeniku (član 63) i legitimaciji šumarskog inspektora (član 82).

Postojeće organizacije udruženog rada šumarstva, koje gospodare šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskim odnosno šumskokrškim područjima, ustanovljenim članom 15. i 74. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83), dužne su do 31. prosinca 1984. godine udružiti se međusobno u radnu organizaciju šumarstva za šumskogospodarsko odnosno za šumskokrško područje i organizirati osnovne organizacije šumarstva te uskladiti svoje samoupravne opće akte prema odredbama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83).

Organizacije udruženog rada šumarstva organizirane po odredbama stava 1. ovoga člana preuzimaju sva prava i obaveze udruženih organizacija, njihova sredstva za rad i radnilce koji su u njima udružili svoj rad.

Protekom roka iz stava 1 ovoga člana prestaje pravo na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima organizacijama udruženog rada šumarstva, koje ne provedu postupak udruživanja po odredbama ovoga člana.

Danom stupanja na snagu Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83) prestaju važiti:

1. Zakon o šumama ("Narodne novine", br. 20/77);

2. Rješenje o osnivanju šumskoprivrednih područja ("Narodne novine", br. 23/69).

Do stupanja na snagu propisa donesenih na temelju člana 128. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83) ostaju na snazi:

1. Pravilnik o žigosanju drva i izdavanju popratnica za drvo ("Narodne novine", br. 47/62 i 43/63);

2. Pravilnik o šumskom redu ("Narodne novine", br. 5/69);

3. Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama ("Narodne novine", br. 19/81).

Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 2/87) objavljuje se kao njegov sastavni dio Popis šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskih i šumskokrških područja objavljen uz Zakon o šumama ("Narodne novine". br. 54/83) zamjenjuje se Popisom šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskih i šumskokrških područja iz stava 1. ovoga člana.

Poduzeće za šume počinje s radom 1. siječnja 1991. godine.

Sredstva za osnivanje Poduzeća za šume osiguravaju se iz sredstava (osnovna, obrtna i druga sredstva) postojeće Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske i radnih organizacija u djelatnosti šumarstva iz člana 45. Zakona o izmjenama i dopunama žakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) utvrđenih bilancom na dan 31. prosinca 1990. godine.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) sredstva iz stava 1. ovoga člana postaju državno vlasništvo.

Danom početka rada Poduzeća za šume prestaju radom:

1. Samoupravna interesna zajednica šumarstva Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu;

2. Radna organizacija šumarstva "Slavonska šunka" sa sjedištem u Vinkovcima;

3. Šumsko gospodarstvo "Josip Kozarac" sa sjedištem u Novoj Gradiški;

4. Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta" sa sjedištem u Bjelovaru;

5. Šumsko gospodarstvo "Varaždin" sa sjedištem u Varaždinu;

6. Šumsko gospodarstvo "Zagreb" sa sjedištem u Zagrebu:

7. Šumsko gospodarstvo "Sisak" sa sjedištem u Sisku;

8. Šumsko gospodarstvo "Karlovac" sa sjedištem u Karlovcu;

9 Goransko-primorsko šumsko gospodarstvo "Delnice" sa sjedištem u Delnicama;

10. Šumsko gospodarstvo "Lika" sa sjedištem u Gospiću;

11. Šumsko gospodarstvo "lskra" sa sjedištem u Buzetu;

12. Šumsko gospodarstvo "Dalmacija" sa sjedištem u Splitu.

Sredstva, prava i obveze subjekata iz člana 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) te nj ihove radnike, preuzima Poduzeće za šume kao njihov pravni slijednik.

Šume i šumska zemljišta kojima, gospodari Lovnošumsko, poljoprivredno gazdinstvo "Jelen", Beograd, njegova sredstva za radnike s teritorija Republike Hrvatske na područjima općina Beli Manastir, Osijek, Valpovo i Vukovar 1. siječnja 1991. godine preuzima Poduzeće za šume, a sa stanjem na dan 31. prosinca 1990. godine.

Poduzeće za šume ostvaruje pravo na gospodarenje svim šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu koja su mu povjerena na gospodarenje temeljern Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) s danom početka njegovog rada.

Poduzeće za šume dužno je uskladiti svoju organizaciju, rad, opće akte i provesti postupak imenovanja direktora, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) i upisati se u sudski registar kod nadležnog suda do 31. prosinca 1990. godine.

Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90), subjekti iz člana 45. toga zakona ne smiju zapošljavati nove radnike na neodređeno vrijeme, otuđivati osnovna, obrtna i druga sredstva koja služe za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima i stvarati materijalne obveze, bez suglasnosti ministra poljoprivrede i šumarstva.

Ministar poljoprivrede i šumarstva imenovat će na prijedlog Upravnog odbora vršioca dužnosti direktora Poduzeća za šume koji će obavljati poslove do imenovanja direktora, prema postupku utvrđenom Zakonom o izxnjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41 /90).

Vršilac dužnosti direktora će do donošenja Statuta Poduzeća za šume, posebnom odlukom utvrditi organizaciju rada i način rukovođenja u Poduzeću za šume.

Vršilac dužnosti direktora će pojedinim radnicima Poduzeća za šume izdati posebne puklomoći za obnašanje dijela poslova iz njegovog djelokruga rada.

Sindikat radnika iz djelatnosti šumarstva imenovat će tri člana Upravnog odbora koji će privremeno, do izbora ovih članova, prema postupku utvrđenom u Statutu Poduzeća za šume obavljati ovu funkciju.

Poduzeće za šume donijet će šumskogospodarsku osnovu područja za teritorij Republike u roku dvije godine od dana početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90).

Do donošenja šumskogospodarske osnove područja iz stava 1. ovoga člana, šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu gospodarit će se temeljem postojećih šumskogospodarskih osnova područja i programa za gospodarenje šumama šumskokrških područja, na način da se odredbe iz uređajnih elaborata za etate i šumskouzgojne radove ne odnose pojedinačno na dosadašnja šumskogospodarska i šumskokrška područja, već zbir predstavlja ukupno propisane zadatke šumskogospodarske osnove područja.

Na šumskogospodarske osnove područja i programe za gospodarenje šumama šumskokrških područja iz stava 2. ovoga člana do prestanka njihovog važenja, primjenjuju sa odredbe o reviziji iz člana 26. Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 54/83, 32/87).

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) prestaje važiti Uputstvo o načinu i postupku (metodologiji) za uređivanje dijela dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima ili rezultat izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugih izuzetnih pogodnosti u stjecanju dohotka osnovne organizacije udruženog rada šumarstva ("Narodne novine", br. 4/86).

Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90) objavljuje se kao njegov sastavni dio Popis šuma i šumskih zemljišta, šumskogospodarskog područja.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, ("Narodne novine", br. 41/90) Popis šuma i šumskih zemljišta koja ćine šumskogospodarska i šumskokrška područja objavljen uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 32/87) zamjenjuje se Popisom šuma i šumskih zemljiška šumskogospodarskog područja iz stava 1. ovoga člana.

POPIS šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskog područja

I. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA NA KONTINENTALNOM PODRUČJU

a) u državnom vlasništvu kojima gospodari Poduzeće za šume, a obuhvaćaju gospodarske jedinice: Durgutovica, Muško ostrvo, Vrapčana, Kunjevci, Dionica, Ceranski lugovi, Krivsko ostrvo, Banov dol, Kusare, Kragujna, Otočke šume, Slavir, Vrbanjske šume, Desićevo, Trizlovi - Rastovo, Savski lugovi, Debrinja, Topolovac, Narače, Dubovica, Dubrave, Jelaš, Vukovarske dunavske ade, Mrsunjski lug, Migalovci, Ilijanska - Jelas, Glovac - Renovica, Trstenik, Merolino, Orljak, Stupničko brdo - Cerje, Mlada VodaPuavica, Južni Dilj, Bratljevci, Dolca, Zapadni Papuk I, Zapadni Papuk II, Poljanačke šume, Južni Papuk, Južna Krndija I, Južna Krndija II, Sjeverni Dilj II, Sjeverni Dilj I, Poljadijske šume, Požeška gora, Sjeverna Babja gora, Istočni Psunj, Slatinske podravske šume, Slatinske nizinske šume, Djedovica - Trešnjevica, Jovanovica, Medveđak - Kusac, Jovac - Slana voda, Kotline, Slatinske prigorske šume, Kupres - Slana voda, Sekulinačka planina, Miholjačke podravske šume, Čađavački lug - Jelas - flol, Kapelački lug

- Karaš, Obradovačke nizinske šume, Đurđenovačke nizinske šume, Lacić - Gložđe, Budigošće - Breza - Lugovi, Pištanske prigorske šume, Kokočačka planina, Orahovačka planina, Duzlučka planina, Pušinska planina, Drenovačka planina, Gaj, Krndija Gazijska, Krndija Seonska, Krndija Našička, Valpovačke podravske šume, Osječke podravske šume, Erdutske podunavske šume, Valpovačke nizinske šume. Osječke nizinske šume, Đakovaćki lugovi Gajevi, Sjeverni Dilj, Vuka, Kujnjak - Rakovac - Maćkovac, Breznica, Iločke šume, Zmajevačko podunavske šume, Dvorac - Siget, Tikveške podunavske šume, Darđanske šume, Haljevo - Kozaračke šume, Jagodnjačke šume, Kopačevsko-podunavske šume, Apatinski rit, Monoštorske šume, Karapanda, Radinje, Ježevik - Briknjevača, Južna Babja gora, Podložje - Ključevi, Gradiška brda, Južni Psunj, Zapadni Psunj, Prašnik, Ljeskovača. Međustrugovi, Okućanska brda, Novsko Brdo, Trstika I, Trstika II, Grede

- Kamare, Žabarski bok, Josip Kozarac, Jamaričko brdo. Kutinske nizinske šume, Kutinske prigorske šume, Južna Garjevica, Popovačke nizinske šume, Popovačke prigorske šume, Žutica, Veliki Jantak, Čret - Varoški lug, Marča, Bastajske šume - Krivaja - Klisa, Bedenik, Bjelovarska Bilogora, Blatuško brdo, Bukovac, Čazmanske nizinske šume, Česma, Daruvarske prigorske šume, Dišnica - Zobikovac

- Petkovača, Dugački gaj - Jasenova - Drljež, Garjevica, Grđevačka Bilogora, Grubišnopoljska Bilogora, Ivanjske prigorske šume, Javornik, Jazmak - Kosturač - BukDrobna, Kalnik - Kolačka, Križevačke prigorske šume, Krnjača - Gradina - Sječa, Lugovi, Međuvođe - Ilovski lug, Miletina Rijeka, Novakuša - Šikava, Pakračka gora, Zapadni Papuk, Pisanička Bilogora, Pitomaćka Bilogora, Rogoljica, Sjeverni Psunj - Javorovica, Suhopoljska Bilogora, Suhopoljske dravske šume; Suhopoljske - Virovitičke nizinske šume, Trupinski - Pašijanski gaj, Varoški lug, Bolčanski - Žabljački lug, Virovitička Bilogora, Vrani kamen, Vrbovečke prigorske šume, Zdenački gaj - Presipnjača, Banov Brod, Dugačko brdo, Đurđevačka Bilogora, Đurđevačke nizinske šume, Đurđevački peski, Koprivničke nizinske šume, Polum - Medenjak, Mesarica - Plavo, Novigradska planina, Repaš - Gabajeva greda, Seča, Svibovica, Trakošćan, Sjeverna Ivančica, Ravna Gora, Željeznica, Vinica - Plitvica, Zelendvor, Varaždinske podravske šume, Gornje Medimurje, Donje Međimurje, Varaždinbreg, Kalnik, Lepa Gorica, Križanćija, Ludbreške podravske šume, Šiljakovačka Dubrava I, Šiljakovačka Dubrava II, Turopoljski lug, Limbuš - Sava, Žumberak - Novoselska gora, Kal- Javorac, Duboki jarak, Črnovšćak, Stupnički i Obreški lug, Vukomeričke gorice I, Vukomeričke gorice II, Lučko-Ježdovac, Savski vrbaci, Zlatarske prigorske šume, Južna Ivančica, Stubičko podgorje, Zelinske šume, PregradaKlanjec, Strahinjčica - Trnovec, Macelj, Gora, Bistranjska gora, Sljeme - Medvedgradske šume, Markuševaćka gora, Tepec - Palačnik - Stražnik, Belčićev gaj - Šikara, Brezovica, Čorkovaća - Karlice, Javornik, Kalje, Kljuka, Kotor

- Stari gaj, Letovanički lug, Lonja, Pešćenica - Cerje. Petrinjčica, Petrinjski lug - Piškornjač, Pogledić - Biljeg, Pokule - Pećine, Pokupske šume, Popov gaj, Posavske šume

Prolom - Kobiljak - Šašava, Šamarica I. Šamarica II, Vinica - Kobiljaća, Vučjak - Tješnjak, Zrinjska brda, Draganički lugovi, Jastrebarski lugovi, Pisarovinski lugovi, Rečićki lugovi, Domačaj lug - Kovačevaćki lug, Blaževa gora, Sušica, Slapnica, Kupčina - Žumberak, Jazbine - Vućjak, Jastrebarske prigorske šume, Plešivica, Gračec - Lučelnica, Orlova, Veliko brdo, Petrova gora - Petrovac, Petrova gora - Bublen, Petrova gora - Bistra, Trepča, Crna Draga, Krenkešnica, Kozarac, Topličke kose, Loskunja, Debela kosa

- Markovac, Crno Osovje - Veliki lisac, Glinica - Otmič, Strmačka, Repušnjak - Duga kosa, Gredarska kosa - Begovac, Komesarska kosa - Trnovi, Stražnji vrh, Dobra, Perjasička kosa, Bosiljevac, Skradska gora, Koranska Dubrava. Kremenita glavica, Zvjerinjak - Bročanska kosa, Mašvina, Lipovača, Pištenica, Bršljanovica, Drivenik, Planina, Treskavac, Viševica, Jasenovo bilo, Crna draga, Duliba, Ričićko bilo, Trojbukve, Veliki Smolnik, Vidina greda, Vučjak, Brušljan, Senjska duliba, Javorov vrh - Stubica, Miškovica, Senjsko bilo, Jelovac, Kordinac, Švičko bilo, Nadžak bilo, Lom, Zavižan, Begovača, Lubenovac, Padeži, Štirovača "B", Alan - Cipala, Šatorina - Mirovo, Delnice, Brod na Kupi, Podvodenjak, Bjelolasica, Sungerski lug, Široka draga, Bitoraj, Brloško, Špićunak, Ravna gora, Višnjevica, Skrad - Rudač, Jasle, Završje, Čedanj, Crni lug, Oštrac, Suha Rječina, Vršice, Lazac, Lividraga, Sušica, Brestica, Crni Lazi, Milanov vrh, Rudnik, Smrekova draga, Platak, Jelenje Velo, Suho, Dletvo, Gluhe drage, Litorić Cetin, Dobra, Umoli, Miletka, Gložac, Zagorska kosa, Josipovac, Klek, Bukovača, Međuvođe - Zale, Krpel, Mala Javornica, Crni vrh - Rasova, Kobiljak Bitoraj, Čungar, Jasenačka kosa, Šiljevača, Potočine - Crna kosa, Čarapine Drage, Dumanić - Ježevitar, Makovnik, Alilovica, Modruš, Radošić, Bršljenovica, Hum - Kneja, Pištenik, Titra - Javornik, Krasnica, Plaška glava - Borovac, Crne grede, Padeška kosa - Bijele grede, Konjska draga - Begovaća, BovanJelar, Štirovača, Kalčić vrh - Obljaj, Sjeverne Velebitske borove kulture, Stajnička kapela - Brinjska, Stajnička kapela - Otočka, Lisac - Staparuša, Smolčić uvala, Krekovača - Vrbovice, Kompoljski vrh, Grabar - Brušljan, Svikruša - Kalčevac, Senjsko bilo, Rastovka - Kutarevska kosa, Crno jezero - Marković rudine, Godača - Veliki kotao, Ivčević kosa, Krivi javor, Bijeli vrh - Dolac, Kriva draga - Bačinovac, Komarnica, Mala Plješivica - Karlović korita "C", Trovrh - Kik, Javornik - Tisov vrh, Mrsinj, Lisina vršak, Laudonov gaj, Kremen - Rudi lisac, Mala Plješivica - Karlović korita "A", Korija - Točak, Velika Plješivica - Drenovača, Mala Plješivica- Karlović korita "B", Srneća draga - Janković kosa, Kalinovača "A", Istočna Mazinska planina, Pišćetak, Golosmreke - Jelavlje, Škamnica, Miškovica - Škalić, Javorov vrh - Stubica, Bitora - Ivakuša; ,

b) u državnom vlasništvu kojima ne gospodari Poduzeće za šume na području općina: Beli Manastir, Donji Miholjac. Đakovo, Našice, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Vlapovo, Vinkovci, Vukovar, Županja, Ivanić-Grad, Kutina, Novska, Nova Gradiška, Bjelovar, Čazma, Daruvar, flurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Koprivnica, Križevci, Pakrac, Vrbovec, Virovitica, Čakovec, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin, Donja Stubica, Dugo Selo, Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok, Zelina, Zlatar-Bistrica, Grad Zagreb, Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja, Sisak, Duga Resa, Jastrebarsko, Karlovac, Ozalj, Slunj, Vojnić, Vrginmost, Crikvenica, Čabar, Delnice, Ogulin, Rijeka, Senj, Vrbovsko, Donji Lapac, Gospić, Otočac i Titova Korenica;

c) u privatnom vlasništvu na području općina pod b).

a) u državnom vlasništvu kojima gospodari Poduzeće za šume na području općina: Buje, Buzet, Cres - Lošinj, Gračac, Krk, Labin, Opatija, Pag, Pazin, Poreć, Pula, Rab, Rovinj, dijelovi općina: Crikvenica, Donji Lapac, Gospić, Rijeka, Senj i Titova Korenica, zatim Benkovac, Biograd n/m, Brač, Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Ploče, Kaštela, Knin, Korčula, Lastovo, Makarska, Metković, Obrovac, Omiš, Sinj, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac i Zadar;

b) u državnom vlasništvu kojima ne gospodari Poduzeće za šume na području općina pod a);

c) u privatnom vlasništvu na području općina pod a).