SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 6. Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" br. 41/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. prosinca 1990. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Pročišćeni tekst Zakona o poljoprivrednom zemljištu obuhvaća Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br.19/90 i 41/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 320-02/89-01/01

Zagreb, 4. prosinca 1990.

ZAKON

o poljoprivrednom zemljištn

Poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa uživa posebnu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način određen ovim zakonom.

Poljoprivrednim zemljištem, prema ovom zakonu, smatra se svaka iskorištena ili neiskorištena oranica, vrt, voćnjak, maslinjak, vinograd, livada, pašnjak i trstik, kao i neplodno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj kulturi.

Poljoprivrednim zemljištem, prema ovom zakonu, smatra se i svaki iskorišteni ili neiskorišteni ribnjak.

Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatra se svaka obrađena ili neobrađena oranica, vrt, voćnjak, maslinjak, vinograd i livada.

Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, ako se ne dokaže suprotno.

Šumsko i gradevinsko zemljište iskorištava se do privođenja njihovoj osnovnoj namjeni, za poljoprivrednu proizvodnju ako svojim prirodnim uvjetima omogućuju takvu proizvodnju.

Odredba stava 1. ovoga člana ne primjenjuje se na neobraslo šumsko zemljište do površine od pet hektara koje je enklava unutar šume.

Šumsko zemljište iz stava 1. ovoga člana iskorištava se

za poljoprivrednu proizvodnju prema šumskogospodarskoj osnovi, osnovi gospodarenja ili programu za gospodarenje šumama.

Smatra se da je šumsko zemljište privedeno svojoj osnovnoj namjeni donošenjem godišnjeg plana gospodarenja, a građevinsko zemljište izdavanjem gradevinske dozvole ili drugog odobrenja za izgradnju.

U slučaju sumnje ili spora da li neko šumsko odnosno. građevinsko zemljište ima prirodne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju rješava izvršno vijeće općinske skupštine.

Poljoprivrednom organizacijom, prema ovom zakonu, smatra se organizacija udruženog rada, poljoprivredna zadruga i drugi oblici udruživanja poljoprivrednika koji su društvene pravne osobe te ekonomije škola, kazneno-popravnih ustanova, vojnih jedinica i ustanova, bolnica i dr. koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost upravljajući poljoprivrednim zemljištem u društvenom vlasništvu.

Poljoprivrednikom, prema ovom zakonu, smatra se građanin koji osobnim radom u vidu glavnog zanimanja obrađuje poljoprivredno zemljište na kojemu ima pravo vlasništva ili drugo pravo na osnovi kojega ga može iskorištavati.

Gradanin iz stava 1. ovoga člana smatra se poljoprivrednikom i kada prestane obrađivati poljoprivredno zemljište zbog starosti i to muškarac nakon 60, a žena nakon 55. godine života, ili zbog potpune i trajne nesposobnosti za obavljanje poljoprivrednih poslova.

Poljoprivrednikom, prema ovom zakonu, smatra se i invalidna kao i maloljetna osoba koja ima na poljoprivrednom zemljištu pravo vlasništva ili drugo pravo temeljem kojega ga može iskorištavati, iako ga ne može obrađivati, ako nema prihoda dovoljnih za uzdržavanje.

Poljoprivrednim domaćinstvom, prema ovom zakonu, smatra se uža porodica u kojoj je najmanje jedan član poljoprivrednik.

Užom porodicom iz stava 1. ovoga člana smatraju se: bračni drugovi s djecom koja nisu zaključila brak, s djecom koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, s roditeljima koji nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje i ako ih uzdržavaju članovi uže porodice te s usvojiteljima i usvojenicima.

U poljoprivrednoj proizvodnji može se koristiti dopunski rad drugih osoba.

Poljoprivrednik odnosno poljoprivredno domaćinstvo i radnik uređuju prava, obaveze i odgovornosti ugovorom o zapošljavanju u skladu s kolektivnim ugovorom i zakonom.

Poljoprivredno zemIjište može se iskorištavati za poljoprivrednu proizvodnju na način da se trajno održava odnosno poboljšava njegov bonitet, a u skladu s proizvodnim ciljevima odredenim društvenim planovima društveno-političkih zajednica.

Poljoprivredne organizacije, građani i gradanske pravne osobe dužni su primjenom odgovarajućeg plodoreda poljoprivredno zemljište iskorištavati na način koji najviše odgovara prirodnim svojstvima zemljišta, postojećim ekonomskim i tehničkim uslovima i potrebama društva.

Poljoprivredno zemljište može se iskorištavati i za druge svrhe samo u slučajevima određenim ovim zakonom.

Poljoprivredne organizacije koje ne iskorištavaju veće uređene površine poljoprivrednog zemljišta teže oštećuju društvene interese.

Društvene organizacije mogu imati pravo korištenja na poljoprivrednom zemljištu od najviše stotinu hektara, a mogu to zemljište koristiti za ostvarivanje svojih ciljeva te njime raspolagati u skladu sa statutom i ovim zakonom.

Sve odredbe ovoga zakona koje se odnose na poljoprivredno zemljište poljoprivrednih organizacija primje njuju se i u odnosu na poljoprivredno zemljište društvenih organizacija.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva rješenjem utvrđuje da li poljoprivredno zemljište služi ili će služiti društvenim organizacijama za ostvarivanje ciljeva i svrhe radi kojih su osnovane.

Poljoprivredno zemljište mora se iskorištavati pod općim uvjetima propisanim ovim zakonom, te pod posebnim uvjetima pod kojima je ono dano na korištenje, a u skladu s prostornim planom.

Poljoprivredno zemljište može biti u društvenom vlasništvu, zadružnom vlasništvu, zajednićkom vlasništvu zadrugara ili u vlasništvu građana.

Poljoprivredno zemljište može biti, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, u vlasništvu udruženja gradana i drugih gradanskih pravnih osoba, ako im služi za ostvarivanje interesa i svrhe radi kojih su osnovani.

Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

Zabranjeno je i kažnjivo samovlasno zauzimanje i držanje poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu.

Svi podnesci i radnje u upravnom postupku po odredbama ovoga zakona oslobođeni su plaćanja takse.

U svrhu provođenja politike racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta na području općine, izvršno vijeće skupštine općine odgovorno je za provođenje politike racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta te usmjerava i usklađuje rad u provođenju te politike.

Izvršno vijeće općinske skupštine izvještava skupštinu o provođenju politike racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta na području općine posebno za poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu kojim upravljaju poljoprivredne organizacije, općina i mjesne zajednice, a posebno u pogledu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu građana, udruženja građana i drugih građanskih pravnih osoba.

Poslove u vezi s provođenjem politike racionalnog iskorištavanja, planiranja i uređenja poljoprivrednog zemljišta na području općine obavlja općinski organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: općinski organ za poljoprivredno zemljište).

Općinska skupština može obavljanje poslova iz stava 1. ovoga člana povjeriti drugom općinskom organu uprave.

Općinski organ za poljoprivredno zemljište obavlja ove poslove :

1. vodi evidenciju o površini i o vrijednosti:

- ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području općine;

- neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednih organizacija, neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja općina ili mjesna zajednica, odnosno neiškorištenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba;

- šumskog i građevinskog zemljišta koje se iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju;

2. inicira provođenje komasacije, arondacije i drugih mjera uređivanja zemljišta (u daljem tekstu: mjere uređivanja zemljišta);

3. obavlja poslove u vezi s davanjem u zakup neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu odnosno u vlasništvu građana, udruženja građana i drugih građanskih pravnih osoba čije iskorištavanje nije osigurano;

4. obavlja poslove u vezi s prodajom poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja općina na temelju prethodnog zaključka općinske skupštine;

5. sudjeluje u postupku donošenja prostornih planova, ako se radi o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta, kao i planova za hidrotehničke melioracije poljoprivrednog zemljišta;

6. daje inicijativu za osnivanje poljoprivredne stanice ili druge poljoprivredne organizacije sa javnim ovlaštenjima;

7. priprema nacrte propisa općinske skupštine o dodjeli i iskorištavanju plandišta i pašnjaka kojima upravlja općina, kao i drugih propisa općinske skuštine kojima se uređuje iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta;

8. sudjeluje u postupku razgraničavanja poljoprivrednog od šumskog zemljišta;

9. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom, odlukom općinske skupštine ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u suglasnosti s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva propisuje način vođenja evidencije o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta iz člana 15. točke 1. ovoga zakona.

Poljoprivredna organizacija, mjesna zajednica i općina utvrđuju vrijednost i površinu poljoprivrednog zemljišta kojim upravljaju.

Vrijednost poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema odredbama Zakona o računovodstvu.

Općinski organ za poljoprivredno zemljište u obavljanju poslova i zadataka utvrđenih ovim zakonom surađuje s općinskim organima uprave, mjesnim zajednicama, pravosudnim organima, vojnim jedinicama i ustanovama, poljoprivrednim, šumarskim, vodoprivrednim, građevinskim i lovačkim organizacijama za zaštitu prirode i s drugim zainteresiranim organizacijama i zajednicama.

U korist općine ostvaruju se prihodi

- od zakupnine za neobrađeno poljoprivredno zemljište, odnosno od zakupnine za neiskorišteno građevinsko zemljište koje je općina dala u zakup;

- od prodaje pojedinih parcela poljoprivređnog zemljišta kojim upravlja općina;

- od nadoknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta;

- od pašarine za iskorištavanje pašnjaka kojim upravlja općina.

Prihodi iz stava 1. ovoga člana vode se na posebnom računu općine i mogu se koristiti samo za provođenje mjera uređivanja zemljišta a prihodi iz stava 1. alineja 1, 2. i 4. i za kupovinu drugog poljoprivrednog zemljišta.

Zakupninu za neiskorišteno šumsko zemljište u društvenom vlasništvu ubire općinski organ za poljoprivredno zemljište i doznačuje je šumskogospodarskoj organizaciji koja ju može trošiti samo za provođenje mjere uređivanja zemljišta odnosno za biološku reprodukciju šuma.

Poljoprivredno zemljište i zemljište iz člana 3. stava 1. ovoga zakona koje dvije ekonomske godine uzastopce nije iskorištavano na način propisan ovim zakonom prenosi se na privremeno upravljanje općine, o čemu donosi rješenje općinski organ za poljoprivredno zemljište.

O žalbi protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana rješava izvršno vijeće općinske skupštine.

Privremena uprava šumskog odnosno građevinskog zemljišta iz stava 1. ovoga člana traje do privođenja toga zemljišta njegovoj osnovnoj namjeni.

Zemljište iz člana 21. ovoga zakona općina daje radi iskorištavanja u zakup putem javnog nadmetanja.

Ako uvjetima javnog nadmetanja nije drugačije određeno, zemljištu danom u zakup ne smije se mijenjati kultura.

Javno nadmetanje iz stava 1. ovoga člana oglašava se na način da za njega može saznati što veći broj interesena

U javnom nadmetanju mogu sudjelovati poljoprivredne organizacije, građani, udruženja građana i druge građanske pravne osobe.

Početni iznos zakupnine u javnom nadmetanju iz člana 22. stava 1. ovoga zakona ne može biti niži od godišnjeg iznosa poreza, doprinosa i drugih obaveza koji se plaćaju za zemljište iste kulture i klase u istom katastarskom kotaru.

Zemljište se daje u zakup onome tko ponudi najviši iznos zakupnine.

Ako u nadmetanju više učesnika ponudi jednaki iznos zakupnine, zemljište se daje u zakup onom učesniku koji je već imao zemljište u zakupu odnosno učesniku koji svojom parcelom graniči dužom stranicom uz zemljište koje se daje u zakup.

Nakon proteka vremena za koje je bio sklopljen ugovor o zakupu, prestaje privremeno upravljanje općine, ako građanin ili građanska pravna osoba odnosno poljoprivredna organizacija učini vjerojatnim da će zemljište obrađivati pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Iznimno od slučaja iz stava 1. ovoga člana, privremeno upravljanje općine može prestati i prije proteka vremena za koje je bio sklopljen ugovor o zakupu, ako zakupac pristane na raskid ugovora o zakupu.

Rješenje o prestanku privremenog upravljanja općine donosi organ iz člana 21. stava 1. ovoga zakona.

Općinska skupština može propisati da su poljoprivredne organizacije, poljoprivrednici i građani koji nisu poljoprivrednici dužni na marginalnom poljoprivrednom zemljištu male proizvodne sposobnosti (uz vodotoke, na područjima s visokom razinom donje vode, na šljunkovitim područjima i sl.) zasaditi topolu, vrbu ili drugu vrstu brzorastućeg drveća.

Propisom iz stava 1. ovoga člana može se odrediti da su organizacije udruženog rada dužne na poljoprivrednom zemljištu koje su koristile za odlaganje industrijskih odnosno rudarskih otpadaka zasaditi kulture koje mogu uspijevati na takvom tlu.

Na području obuhvaćenom prostornim planom općine promjenu namjene poljoprivrednog zemljšta propisuje općinska skupština tim planom.

Na području koje nije obuhvaćeno prostornim planom općine, a ni drugim prostornim planom užeg područja promjena namjene poljoprivrednog zemljišta određuje se utvrđivanjem uvjeta uređenja prostora.

Kad organi nadležni da po propisima o prostornom planiranju i uređivanju prostora te o građevinskom zemljištu odlučuju o pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, dužni su voditi računa da se zahvati što manja površina poljoprivrednog zemljišta i što nižeg boniteta

Poljoprivredno zemljište od I. do V. bonitetne klase može se pretvoriti u građevinsko samo kada nema zemljišta nižih bonitetnih klasa, ako je to u skladu s prostornim planom društveno-političke zajednice, kada je utvrđen opći interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja i kod izgradnje gospodarskih objekata koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Općinska skupština može prostornim planom odrediti kao područje za izgradnju kuća za odmor samo zemljišta neprikladna za poljoprivrednu proizvodnju ili poljoprivredna zemljišta najnižeg boniteta.

Kad građanin, građanska ili društvena pravna osoba mijenja s pravnom osnovom namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju, plaća jednokratnu nadoknadu zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao prirodnog bogatstva (u daljem tekstu: nadoknada).

Nadoknadu plaća i korisnik eksproprijacije poljoprivrednog zemljišta.

Mjerila za utvrđivanje nadoknade propisuje općinska skupština.

Nadoknada ne može biti manja od trostruke prometne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta iste klase na području katastarske općine.

Nadoknadu u svakom konkretnom slučaju utvrđuje općinski organ za poljoprivredno zemljište u skladu s mjerilima iz stava 3. i 4. ovoga člana.

Dok općinska skupština ne utvrdi mjerila za utvrđivanje nadoknade, općinski organ za poljoprivredno zemljište utvrđuje nadoknadu u visini trostruke prometne vrijednosti iz stava 4. ovoga člana.

Nadoknada se uplaćuje na poseban račun kod Službe društvenog knjigovodstva u korist općine na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište kojemu se mijenja namjena, a sredstva iz nadoknade mogu se koristiti samo za provođenje programa mjera uređenja poljoprivrednog zenlljišta i osposobljavanje novih obradivih površina.

Pravna odnosno fizička osoba iz člana 27. stava 1. ovoga zakona dužna je prijaviti promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta općinskom organu za poljoprivredno zemljište u roku od šezdeset dana od dana nastale promjene,

Ministar financija propisuje načiin naplate nadoknade. Bez potvrde o plaćenoj nadoknadi ne smije se izdati gradevinska dozvola niti se smije započeti s korištenjem poljoprivrednog zemljišta u novoj namjeni.

Kad poljoprivrednik na poljoprivrednom zemljištu izgradi gospodarske objekte ili stambenu zgradu, ili kad poljoprivredna organizacija na poljoprivrednom zemljištu kojim upravlja izgradi gospodarske objekte, ne plaća se nadoknada prema odredbama člana 27. ovoga zakona.

Nadoknada se ne plaća kad se namjena poljoprivrednog zemljišta mijenja radi:

- potreba oružanih snaga odnosno potreba općenarodne obrane;

- osnivanja ili proširivanja groblja;

- odlaganja smeća i otpadaka na za to određenom zemljištu;

- izgradnje objekata koji služe za obranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta, za uređenje bujica te za zaštitu voda od zagađivanja;

- uklanjanja životinjskih lešina u slučaju potrebe poduzimanja hitnih mjera u vezi s opasnim stočnim zarazama (član 34);

- prevođenja poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu ako se ono uključuje u šumskogospodarsko područje odnosno ako će se njime upravljati prema programu za gospodarenje šumama (član 32. stav 1);

- pošumljavanja marginalnog poljoprivrednog zemljišta brzorastućim vrstama drveća (član 25. stav 1. ovoga zakona);

- pošumljavanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu građana, udruženja građana i drugih građanskih pravnih osoba na području koje je prostornim planom određeno za pošumljavanje.

Visinu nadoknade u pojedinačnim slučajevima određuje rješenjem općinski organ za poljoprivredno zemljište

Općinski organ za poljoprivredno zemljište dostavlja rješenje i općinskom javnom pravobranilaštvu.

O prevođenju zapuštenih povezanih poljoprivrednih zemljišta u društvenom vlasništvu, koja nisu obuhvaćena šumskogospodarskim područjern odnosno užim područjem na kršu u šumsko zemljište odnosno u šumu odlućuje općinska skuština.

Društveno-ekonomsku opravdanost prevođenja poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovoga člana u površini većoj od 100 hektara prethodno ocjenjuje i daje sklglasnost Vlada Republike Hrvatske.

Kada se namjena poljoprivrednog zemljišta promijeni eksploatacijom pijeska, šljunka, kamena, ciglarske i lončarske gline i površinskih kopova, fizička ili pravna osoba koja eksploatira mineralne sirovine plaća deseterostruki iznos nadoknade iz člana 27. ovoga zakona.

Nadoknadu iz stava 1. ovoga člana ne plaćaju poljoprivredne organizacije i poljoprivrednici koji na svojem poljoprivrednom zemljištu iskorištavaju mineralne sirovine iz stava 1. ovoga člana za vtastite potrebe.

U slučajevima kada je, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, potrebno hitno provesti uklanjanje životinjskih lešina, u tu svrhu može se odrediti i poljoprivredno zemljište.

Ako dođe do zagađenja poljoprivrednog zemljišta ispuštanjem u zrak škodljivih tvari u koncentraciji većoj od dozvoljene prema posebnim propisima, ili na drugi način, uslijed čega je poljoprivredna proizvodnja na tome zemljištu znatno umanjena ili trajno onemogućena, odnosno ako poljoprivredni proizvodi sadrže više škodljivih tvari nego što je dopušteno ili uobičajeno, zagađivač plaća nadoknadu iz člana 27. ovoga zakona razmjerno postotku umanjenja poljoprivredne proizvodnje odnosno stupnju škodljivosti.

Plaćanje nadoknade iz stava 1. ovoga člana ne isključuje odgovornost za štetu prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Činjenice na osnovi stručnoga nalaza i visinu nadoknade iz člana 35. stava 1. ovoga zakona prema mjerilima koja propiše općinska skupština (član 27. stav 3) utvrđuje općinski organ za poljoprivredno zemljište.

Pored evidencija o poljoprivrednom zemljištu koje vodi po Zakonu o računovodstvu, poljoprivredna organizacija dužna je voditi i evidenciju o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, te zemljišta iz člana 3. stava 1. ovoga zakona kojim upravlja ili koje drži u zakupu.

Poljoprivredna organizacija može odvojene čestice ili blokove poljoprivrednog zemljišta koje je stekla bez naknade, ako smatra ekonomski opravdanim, otuđiti uz prethodnu suglasnost općinske skupštine.

Ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta bez suglasnosti iz stava 1. ovoga člana je ništavan.

Otuđenje poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovoga člana vrši se na način i po postupku propisanim u članu 66. ovoga zakona.

Sredstva dobivena otudenjem čestica ili blokova poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredna organizacija može koristiti samo za pokriće troškova mjera uređivanja zemIjišta ili za kupnju drugog poljoprivrednog zemljišta.

O sredstvima iz stava 1. ovoga člana poljoprivredna organizacija vodi posebnu evidenciju.

Način vođenja te evidencije propisuje ministar financija.

Poljoprivredna organizacija dužna je do 15. lipnja tekuće godine izvijestiti izvršno vijeće općine o površini obrađenog i neobrađenog odnosno neiskorištenog zemljišta kojim upravlja na dan 15. svibnja te godine.

U izvještaju iz stava 1. ovoga člana poljoprivredna organizacija dužna je navesti razloge zbog kojih nije obradila odnosno nije iskoristila poljoprivredno zemljište kojim upravlja.

Ako poljoprivredna organizacija bez opravdanih razloga tri godine uzastopce ne obradi ili ne iskoristi poljoprivredno zemljište kojim upravlja, to zemljište prelazi na upravljanje općine na čijem se području ono nalazi, o čemu donosi rješenje izvršno vijeće skupštine općine.

Građanima se zajamčuje pravo vlasništva na poljoprivredno zemljište.

Za rad nesposoban vlasnik poljoprivrednog zemljišta iz člana 5. stava 2. i 3. ovoga zakona, čije je poljoprivredno zemljište općinski organ za poljoprivredno zemljište dao u zakup prema članu 22. ovoga zakona, ima pravo po odbitku poreza i doprinosa i drugih obaveza na puni iznos zakupnine.

Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu građana, udruženja građana i drugih građanskih pravnih osoba, dano u zakup prema članu 22. ovoga zakona općinski urgan za poljoprivredno zemljište plaća iz zakupnine poreze, doprinose i druge obaveze umjesto obveznika poreza odnosno doprinosa.

Poljoprivrednik, građanin koji nije poljoprivrednik, udruženje građana i druga građanska pravna osoba rrkogu se jednostranom izjavom odreći prava vlasništva na svom poljoprivrednom zemljištu ili darovati poljoprivredno zemljište u korist društvene zajednice.

Izjava o odricanju prava vlasništva odnosno izjava o darovanju daje se u pismenom obliku ovjerovljenom od organa za ovjeru potpisa odnosno jugoslavenskog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, ili usmeno na zapisnik kod općinskog organa uprave nadležnog za imovinskopravne poslove.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana općina je dužna prihvatiti darovanje odnosno preuzeti poljoprivredno zemljište bez obzira da li su za to zemljište plaćeni porezi, doprinosi i druge obaveze ili nisu.

Obveznik poreza, doprinosa i drugih obaveza koji je u smislu stava 1. ovoga člana predao poljoprivredno zemljište općini, oslobađa se obveze plaćanja svih neplaćenih poreza, doprinosa i drugih obaveza za to zemljište, časom predaje.

Ako je poljoprivredno zemljište iz stava 1. ovoga člana opterećeno hipotekom, općina odgovara hipotekarnom vjerovniku samo do visine prometne vrijednosti toga zemljišta.

VII. POSEBNE ODREDBE U VEZI S UPRAVLJANJEM I ISKORIŠTAVANJEM POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Poljoprivrednim zemljištem u društvenom vlasništvu kojim ne upravljaju druge društveno-političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udruženog rada ili druge društvene pravne osobe upravlja općina.

Plandište je travnjak u društvenom vlasništvu u neposrednoj blizini sela kojim upravlja mjesna zajednica ili općina, a upisan je u katastru kao pašnjak, te služi građanima za svakodnevni izgon stoke i njeno povremeno napasivanje. Plandište se ne smije koristiti u svrhe kojima se ne omogućava njegova osnovna namjena.

Ništav je pravni posao sklopljen suprotno odredbama iz stava 1. ovoga člana.

Mjesna zajednica odnosno općina određuje način iskorištavanja plandišta a naročito, dan početka i završetka izgona stoke, čišćenje plandišta od korova i grmlja i druge mjere njege travnjaka, izgradnju i održavanje pojilišta i diobu plandišta na izgone za pojedine vrste stoke i dr.

Mjesna zajednica odnosno općina može propisati naknadu za iskorištavanje plandišta.

Sredstva ostvarena od naknade iz stava 1. ovoga člana evidentiraju se posebno i mogu se, dok se plandište ne uredi, koristiti samo za uredenje i poboljšanje plandišta.

Ministar financija propisuje način vođenja posebne evidencije o sredstvima iz stava 1. ovoga člana.

Pašnjak u društvenom vlasništvu je travnjak, upisan u katastru kao pašnjak, a služi za trajno napasivanje stoke.

Namjena pašnjaka može se mijenjati samo uz suglasnost općinskog organa za poljoprivredno zemljište.

Poljoprivredna organizacija, mjesna zajednica odnosno općina određuje način iskorištavanja pašnjaka kojim upravlja a naročito: najveći broj stoke koji se može napasivati na pašnjaku, dan početka i završetka ispaše, redoslijed pregona, mjere čišćenja, njege i održavanja pašnjaka, mjere poboljšanja pašnjaka, izgradnja, uređenje i održavanje pojilišta te torova odnosno drugih objekata za sklanjanje stoke, prilazne putove i dr.

Poljoprivredna organizacija, mjesna zajednica i općina dužna je omogućiti drugim organizacijama odnosno građanima napasivanje njihove stoke na tome pašnjaku kojim upravljaju, ako to omogućuje njegov kapacitet.

Za napasivanje stoke na pašnjaku, kojim upravIja mjesna zajednica ili općina, korisnici pašnjaka pašarinu plaćaju, a za napasivanje stoke na pašnjaku, kojim upravlja poljoprivredna organizacija, pašarinu plaćaju druge organizacije i građani koji koriste taj pašnjak.

Visinu pašarine odreduje organizacija, odnosno zajednica koja upravlja pašnjakom.

Sredstva pašarine evidentiraju se posebno i smiju se koristiti, dok se pašnjak ne uredi, samo za uređenje i poboljšanje pašnjaka.

Način vođenja posebne evidencije o sredstvima iz stava 1. ovoga člana propisuje ministar financija.

Općinska skupština propisuje pojedine agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.

Pod agrotehničkim mjerama iz stava 1. ovoga člana smatraju se naročito: zabrana uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području. sprečavanje zakorovljenosti, gnojidba, čišćenje kanala, sprečavanje erozije, suzbijanje štetnika i bolesti, uništavanje biljnih ostataka i dr.

Agrotehničke mjere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozije jesu naročito:

- ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga;

- zabrana paše ili paše određenih vrsta stoke;

- ograničenje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše;

- zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama;

- određivanje načina obrade i iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta;

- određivanje obaveznog zatravljivanja strmoga zemljišta;

- zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno određivanje orijentacije poljoprivredne proizvodnje na višegodišnje kulture (livade, djetelišta, voćnjaci i sl.).

Troškove provođenja agrotehničkih mjera iz stava 1 ovoga člana, radi zaštite pojedinih čestica od erozije, dužni su snositi poljoprivrednici, drugi vlasnici poljoprivrednog zemljišta odnosno društvena pravna osoba koja upravlja tim zemljištem.

Ako se ne provedu agrotehničke mjere iz stava 1. ovoga člana, te mjere provest će općinski organ za poljoprivredno zemljište na trošak fizičkih odnosno pravnih osoba iz stava 2. ovoga člana.

Poljoprivrednici, drugi vlasnici poljoprivrednog zemljišta odnosno društvene pravne osobe, dužni su na svoj trošak održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tome zemljištu.

Obavezu provođenja agrotehničkih mjera na poljoprivrednom zemljištu ugroženom od erozije propisuje općinska skupština.

Općinska skupština može propisati obavezni uzgoj jedne kulture u jednoj ili više rudina i slijed tih kultura (plodored).

Općinska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a naročito: uređivanje živica i međa. održavanje poljskih puteva, uređivanje i održavanje kanala, sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica, sadnju i održavanje vjetrobranih pojasa. održavanje čistoće, slobodnu ispašu stoke i kretanje u rudini.

Općinska skupština propisuje ciljeve i zadatke poljoprivredne proizvodnje te način iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta na području hidromelioracionog sistema.

Na poljoprivrednom zemljištu koje je obuhvaćeno hidromelioracionim sistemom mogu se u svrhu dovođenja i odvođenja voda ustanovljavati služnosti.

O ustanovljenju služnosti iz stava 1. ovoga člana rješava izvršno vijeće općinske skupštine.

Za ustanovljenu služnost naknadu plaćaju osobe u čiju je korist služnost ustanovljena.

U pogledu utvrđivanja visine naknade za ustanovljenu služnost, kao i u pogledu pravnih sredstava protiv odluka o naknadi primjenjuju se odredbe Zakona o eksproprijaciji.

Pri izgradnji ili dogradnji hidromelioracionog sistema, investitor odnosno izvodač dužan je pridržavati se uvjeta vodozračnog režima tla.

Izvršno vijeće općinske skupštine utvrđuje uvjete iz stava 1. ovoga člana.

IX. PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Poljoprivredno zemljište kojim upravljaju društvene pravne osobe u pravnom je prometu.

Poljoprivredna organizacija može prenijeti poljoprivredno zemljište kojim upravlja na drugu poljoprivrednu organizaciju bez naknade ako je to zemljište stekla bez naknade i ako u njega nije izvršila nikakva ulaganja.

Poljoprivredna organizacija može prenijeti poljoprivedno zemljište kojim upravlja na drugu poljoprivrednu organizaciju uz naknadu samo ako je to zemljište stekla pravnim poslom uz naknadu ili ako je izvršila ulaganja u to zemljište.

Sredstva naknade iz stava 2. ovoga člana poljoprivredna organizacija može koristiti samo za pokriće troškova provođenja mjera uređivanja zemljišta ili za kupnju drugoga zemljišta.

Način vođenja posebne evidencije o sredstvima iz stava 2. ovoga člana propisuje ministar financija.

Poljoprivredno zemljište potrebno za izgradnju ili rekonstrukciju zaštitnih objekata obrane od poplava poljoprivredna organizacija prenosi na vodoprivrednu organizaciju koja obavlja tu obranu.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana poljoprivredna organizacija ima pravo na naknadu samo za vrijednost sredstava uloženih u poljoprivredno zemljište.

Naknadu iz stava 2. ovoga člana isplaćuje vodoprivredna organizacija prema međusobnom sporazumu.

Poljoprivredna organizacija, društveno-politička zajednica ili druga društvena pravna osoba (u daljem tekstu: društvena pravna osoba) dužna je prije sklapanja ugovora s građaninom ili građanskom pravnom osobom o kupnji ili otuđenju poljoprivrednog zemljišta pribaviti mišljenje nadležnog javnog pravobranilaštva o pravnoj valjanosti ugovora.

Javno pravobranilaštvo dužno je dati mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora iz stava 1. ovoga člana u roku 30 dana od dana primitika zahtjeva.

Ako javno pravobranilaštvo kod davanja mišljenja smatra da je ugovor iz stava 1. ovoga člana nevaljan, obavijestit će o tome ugovorne strane. Istovremeno skrenut će im pažnju i na druge manjkavosti.

Ako javno pravobranilaštvo nije dalo mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora, ne može se izvršiti ovjera potpisa na ugovor, niti se može na temelju takvog ugovora izvršiti prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama kao ni isplata kupovine.

Ugovor kojim je društvena pravna osoba prodala poljoprivredno zemljište građaninu može se poništiti ako prodajna cijena ne dostiže prometnu vrijednost zemljišta u vrijeme zaključenja ugovora.

Ugovor kojim je društvena pravna osoba kupila poljoprivredno zemljište od građanina ili građanske pravne osobe može se poništiti, ako kupovna cijena premašuje prometnu vrijednost kupljenog zemljišta u vrijeme sklapanja ugovora.

Tužbu za poništenje ugovora iz stava 1. i 2. ovoga člana podnosi javno pravobranilaštvo koje vrši poslove za općinu na čijem se području zemljište nalazi odnosno javno pravobranilaštvo šire društveno-političke zajednice. Poništenje ugovora može se zahtijevati u roku godine dana od dana zaključenja ugovora.

Ugovor kojim je društvena pravna osoba prodala poIjoprivredno zemljište uz cijenu iz stava 1. ovoga člana neće se poništiti, ako kupac isplati razliku do prometne vrijednosti koju je poljoprivredno zemljište imalo u vrijeme skkapanja ugovora.

Ugovor kojim je društvena pravna osoba kupila poljoprivredno zemljište od građana protivno odredbi stava 2. ovoga člana neće se poništiti, ako prodavalac, na zahtjev kupca, vrati dio kupovne cijene koja premašuje prometnu vrijednost zemljišta u vrijeme sklapanja ugovora.

Odredbama ovoga člana ne dira se u pravo ugovornih strana da zahtijevaju poništenje ugovora po odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Odredbe ovoga zakona o kupnji i prodaji poljoprivrednog zemljišta primjenjuju se i na druge pravne poslove s naknadom koji se sklapaju u svrhu stjecanja zemljišta.

Otuđenje poljoprivrednog zemljišta prema članu 38. ovoga zakona poljoprivredna organizacija oglašava na način da za to može saznati što veći broj interesenata.

Poljoprivredna organizacija dužna je zatražiti suglasnost općinske skupštine o otuđenju poljoprivrednog zemljišta trideset dana prije dana javnog nadmetanja.

Općinska skupština može uskratiti suglasnost na prodaju poljoprivrednog zemljišta, u roku trideset dana kada je obaviještena o namjeri prodaje, ako se zemljište otuđuje suprotno odredbi člana 38. ovoga zakona.

Ako općinska skupština u roku iz stava 3. ovoga člana ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasnost data.

Ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta bez suglasnosti iz stava 2. ovoga člana je ništavan.

Općina može prenijeti poljoprivredno zemljište kojim upravlja na poljoprivrednu organizaciju.

Prijenos poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovoga člana obavlja se bez naknade, a uz naknadu samo do visine vrijednosti ulaganja u to zemljište.

Kada općina otuđuje odnosno prenosi poljoprivredno zemljište kojim upravlja, zaključak o, tome donosi općinska skupština.

Općina može otuđiti poljoprivredno zemljište samo ako ga poljoprivredna organizacija ne može racionalno iskorištavati. U svrhu racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja, općina po potrebi osniva novu poljoprivrednu organizaciju.

Sredstva koja općina ostvari otudenjem poljoprivrednog zemljišta vode se na posebnom računu općine (član 19. stav 2.) i mogu se koristiti samo za kupovinu drugog poljoprivrednog zemljišta ili za provođenje mjera uredivanja poljoprivrednog zemljišta.

Ako poljoprivrednik, gradanin koji nije poljoprivrednik, udruženje građana ili druga građanska pravna osoba ne može dokazati svoje vlasništvo na poljoprivrednom zemljištu izvodom iz zemljišne knjige, pravomoćnom presudom ili rješenjem nadležnog upravnog organa, to zemljište može prodati poljoprivrednoj organizaciji ili se prema članu 43. stavu 1. ovoga zakona može odreći prava vlasništva u korist društvene zajednice samo ako od općinskog organa uprave nadležnog za imovinskopravne poslove ishodi uvjerenje da je vlasnik poljoprivrednog zemljišta.

Radi dobivanja uvjerenja iz stava 1. ovoga člana osoba iz stava 1. mora dokazati :

- da je zemljište stekla po pravnoj osnovi prema kojoj se stječe pravo vlasništva na nekretninama;

- da ona ili njezini pravni prethodnici drže zemljište u posjedu najmanje 20 godina;

- da se o vlasništvu na tom zemljištu ne vodi sudski spor.

Osoba koja poslije prodaje poljoprivrednog zemljište iz stava 1. ovoga člana, dokaže svoje pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, ne može zahtijevati od kupca da mu zemljište preda u posjed. Takva osoba ima pravo od prodavaoca tražiti naknadu štete i protuvrijednost za prodano zemljište.

Ugovor kojim se prenosi pravo vlasništva na poljoprivredno zemljište mora biti sklopljen u pismenom obliku, a potpis prodavaoca mora biti ovjeren.

Ako ugovor iz stava 1. ovoga člana nije sklopljen u pismenom obliku, nema pravni učinak.

X. ZAKUP POLTOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Poljoprivredno zemljište može se dati u zakup. Kod davanja poljoprivrednog zemljišta u zakup primjenjivat će se odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Društvene pravne osobe daju poljoprivredno zemljište u zakup putem javnog nadmetanja.

Javno nadmetanje iz stava 1. ovoga člana oglašava se na način da za to može saznati što veći broj interesenata.

Za poljoprivredno zemljište, dano u zakup prema stavu 1. ovoga člana, početni iznos zakupnine ne može biti niži od godišnjeg iznosa poreza, doprinosa i drugih obaveza koji se plaćaju za poljoprivredno zemljište iste kulture, iste klase, u istom katastarskom kotaru.

Poljoprivredno zemljište može se uzeti u zakup u neograničenoj površini.

Ugovor o zakupu mora biti sklopljen u pismenom obliku.

Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji nije sklopljen u pismenom obliku nema pravni učinak.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja općinski organ uprave nadležan za poslove poljoprivredne inspekcije, a nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona koji se odnose na šume i šumsko zemljište obavlja i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarske inspekcije.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja se prema odredbama člana 112. do 134. Zakona o upravi i ovoga zakona

Poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost naročito:

- utvrditi da li se poljoprivredno zemljište iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju na način da se trajno održava odnosno poboljšava njegov bonitet, a u skladu s proizvodnim ciljevima određenim društvenim planovima društveno-političkih zajednica (član 8. stav 1);

- utvrditi da li se poljoprivredno zemljište koristi za ostvarivanje interesa i svrhe udruženja građana i drugi građanskih pravnih osoba (član 11. stav 2);

- utvrditi da li je marginalno poljoprivredno zemljište zasadeno brzorastućim drvećem (član 25. stav 1);

- utvrditi da li je podnijeta prijava promjene namjene poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 1);

- utvrditi da li se smeće i otpaci odlažu na za to određenom zemljištu (član 30. alineja 3);

- odrediti poljoprivredno zemljište u svrhu neškodljivog uklanjanja životinjskih lešina (član 34);

- utvrditi da li poljoprivredna organizacija vodi evidenciju o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (član 37);

- utvrditi da li je poljoprivredna organizacija otudila poljoprivredno zemljište bez prethodne suglasnosti općinske skupštine (član 38); -

- utvrditi da li je namjena pašnjaka promijenjena uz suglasnost nadležnog organa (član 49);

- utvrditi da li poljoprivredna organizacija omogućuje napasivanje stoke na pašnjaku kojim upravlja (član 50. stav 2);

- utvrditi da li se održavaju dugogodišnji nasadi i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije (član 53. stav 4);

- utvrditi da li se investitor odnosno izvođač pridržava uvjeta vodozračnog režima tla (član 59):

- utvrditi da li je poljoprivredna organizacija dala poljoprivredno zemljište u zakup putem javnog nadmetanja (član 72. stav 1);

- utvrditi da li je početni iznos zakupnine poljoprivrednog zemljišta niži od propisanog (član 72. stav 3).

Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, ima pravo i dužnost narediti da se utvrđene nepravilnosti i nedostaci otklone u određenom roku.

Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Poljoprivredni inspektor protiv čijeg je rješenja iz stava 1. ovoga člana izjavljena žalba može, na obrazloženi zahtjev žalitelja, odložiti izvršenje rješenja ako bi se izvršenjem rješenja prouzroćila šteta koja bi se teško mogla popraviti.

Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da poljoprivredna organizacija ne iskorištava blokove poljoprivrednog zemljišta ili ih otuđuje protivno odredbama ovoga zakona (član 8. stav 4. i član 38. stav 1), pokrenut će inicijativu za poduzimanje privremenih mjera društvene zaštite utvrđene zakonom.

Novčanom kaznom od 15.000 do 250.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup poljoprivredna organizacija:

1. koja ne iskorištava poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju na način da se trajno održava odnosno poboljšava njegov bonitet a u skladu s proizvodnim ciljevima određenim društvenim planovima društveno-političkih zajednica (član 8. stav 1);

2. koja ne održava dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na poljoprivrednom zemljištu kojim upravlja (član 53. stav 4).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara i odgovorna osoba u poljoprivrednoj organizaciji.

Novčanom kaznom od 10.000 do 150.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup poljoprivredna organizacija:

1. koja odvojene čestice poljoprivrednog zemljišta ili blokova koje je stekla bez naknade otudi bez prethodne suglasnosti općinske skupštine (član 38);

2. koja sredstva dobivena otuđenjem čestica poljoprivrednog zemljišta ili blokova ne koristi za pokriće troškova provođenja mjera uređivanja zemljišta ili za kupnju drugog poljoprivrednog zemljišta (član 39. stav 1);

3. koja prenese poljoprivredno zemljište kojim upravlja na drugu poljoprivrednu organizaciju uz naknadu iako je to zemljište stekla bez naknade ili u njega nije izvršila nikakva ulaganja (član 61. stav 1);

4. koja prenese poljoprivredno zemljište kojim upravlja na drugu poljoprivrednu organizaciju uz naknadu iako to zemljište nije stekla pravnim poslom uz naknadu ili nije izvršila ulaganja u to zemljište (član 61. stav 2).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se Novčanom kaznom od 1.000 do 15.000 dinara i odgovorna osoba u poljoprivrednoj organizaciji.

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj poljoprivredna organizacija:

1. koja ne prijavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u propisanom roku (član 28. stav 1);

2. koja ne vodi evidenciju o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja (član 37);

3. koja ne izvijesti nadležni organ o površini obrađenog, neobrađenog odnosno neiskorištenog zemljišta kojim upravlja (član 40. stav 1);

4. koja promijeni namjenu pašnjaka bez suglasnosti nadležnog organa (član 49);

5. koja ne omogući napasivanje stoke na pašnjaku kojim upravlja (član 50. stav 2);

6. koja prodaju poljoprivrednog zemljišta ne oglasi na način da za to može saznati što veći broj interesenata (član 66. stav 1);

7. koja poljoprivredno zemljište dade u zakup bez javnog nadmetanja (član 72. stav 1);

8. koja javnim nadmetanjem dade poljoprivredno zemljište u zakup s nižim početnim iznosom zakupnine od propisanog (član 72. stav 3).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se Novčanom kaznom od 500 do 10.000 dinara i odgovorna osoba u poljoprivrednoj organizaciji.

Novčanom kaznom od 1.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj društvena pravna osoba, osim poljoprivredne organizacije:

1. koja ne prijavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 1);

2. koja se kao investitor ili izvođač hidromelioracionog sistema ne pridržava uvjeta vodozračnog režima (član 59).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se Novčanom kaznom od 200 do 10.000 dinara i odgovorna osoba u društvenoj pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 500 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin, udruženje građana ili druga građanska pravna osoba:

1. koji ne iskorištava poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju na način da se trajno održava odnosno poboljšava njegov bonitet, a u skladu s proizvodnim ciljevima određenim društvenim planovima društveno-političkih zajednica (član 8. stav 1);

2. koji ne održava dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije (član 53. stav 4).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 5.000 dinara i odgovorna osoba u udruženju građana ili u drugoj građanskoj pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 200 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin, udruženje građana ili druga građanska pravna osoba:

1. koji ne prijavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 1).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se Novčanom kaznom od 200 do 5.000 dinara i odgovorna osoba u udruženju građana ili u drugoj građanskoj pravnoj osobi.

Za privredne prijestupe i prekršaje propisane ovim zakonom uz Novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene prijestupom odnosno prekršajem.

XIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Općinske skupštine odredit će organ, organizaciju ili zajednicu za obavljanje poslova u vezi s provođenjem politike racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta (član 14. stav 2) do 30. rujna 1985.

Općinski organi za poljoprivredno zemljište osnovat će evidenciju o površini i vrijednosti zemljišta iz člana 15. točke 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) do 30. lipnja 1986.

Republički organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede donijet će propis iz člana 16. zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) do 30. lipnja 1985.

Poljoprivredne organizacije, mjesne zajednice i općine utvrdit će vrijednost poljoprivrednog zemljišta kojim upravljaju do 31. prosinca 1985. (član 18).

Republički sekretar za financije donijet će propis iz člana 32. stava 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) do 30. lipnja 1985.

Skupštine zajednica općina donijet će propise iz člana 43. stava 3. i člana 55. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) do 31. prosinca 1985.

Republički sekretar za financije donijet će propise iz člana 45. stava 3. člana 68. stava 3, člana 72. stava 4. i člana 82. stava 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) do 30. lipnja 1985.

Poljoprivredna organizacija dužna je samoupravni opći akt iz člana 47. stava 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine". br. 26/84) donijeti u roku godine dana od dana stupanja na snagu toga zakona.

Općinske skupštine u roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84), odlukom iz člana 48. stava 2. toga zakona, utvrdit će način korištenja sredstava izdvojenih prema odredbi člana 48. stava 1. toga zakona, područja na kojima se nalazi poljoprivredno zemljište čijim se iskorištavanjem ostvaruje dio dohotka odnosno katastarskog prihoda koji je rezultat izuzetnih uvjeta i pogodnosti iz člana 49. stava 1. toga zakona, kategoriziraju zemljišta te dio dohotka odnosno katastarskog prihoda koji se izdvaja po odredbama toga zakona.

Republički organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede donijet će u roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) uz prethodno pribavljeno mišljenje republičkog organa uprave nadležnog za poslove financija i republičkog organa uprave nadležnog za geodetske poslove, potanje propise o kategoriziranju zemljišta prema odredbi člana 49. toga zakona i o utvrđivanju dijela dohotka odnosno katastarskog prihoda prema odredbi člana 50. toga zakona.

Općinski organi uprave nadležni za geodetske poslove ucrtat će u kopije katastarskih planova granice područja utvrđene propisom iz člana 55. stava 1. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/84) u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga propisa.

Na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 26/89), prestaju važiti:

1. Osnovni zakon o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (glave I do IV i glave VII do XII "Službeni list FNRJ", br. 43/59 i 53/62, "Službeni list SFRJ", br. 10/65, 25/65 prečišćeni tekst, 12/67 i 14/70 i "Narodne novine", br. 52/71 i 52/73);

2. Zakon o provođenju pojedinih odredaba Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 25/60 i 18/60);

3. Odredbe člana 1, 3. do 6, 9, 11, 12, 14. do 19, 22. do 26, 29, 30, 32. do 35. i 46. do 51. Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65, 57/65 i 17/67 i "Narodne novine", br. 52/71 i 52/73) ukoliko se odnose na poljoprivredno zemljište:

4. Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvenog vlasništva i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama ("Službeni list FNRJ", br. 22/53, "Službeni list SFRJ", br.10/65. i "Narodne novine", br. 52/71 i 52/73), osim člana 5, 23, 24, 27. i 32;

5. Zakon o zaštiti zemljišta od erozije i bujica ("Narodne novine", br. 25/60 i 4/65);

6. Zakon o izgradnji i iskorištavanju hidromelioracionih sistema ("Narodne novine", br. 25/60 i 45/65).

Poljoprivredne organizacije, mjesne zajednice i općine utvrdit će vrijednost poljoprivrednog zemljišta prema odredbi člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br.19/90), najkasnije u roku godine dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 19/90) prestaju važiti:

1. Član 73. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene Novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", broj 47/89);

3. Uputstvo o kategoriziranju poljoprivrednog zemIjišta i o utvrđivanju dijela dohotka odnosno katastarskog prihoda koji je rezultat izuzetnih pogodnosti u djelatnosti poljoprivrede ("Narodne novine", br. 17/86).