Zakoni i propisi - Pravni savjeti 46 12.11.1990 Odluka o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD JUGOSLAVIJE

ODLUKA

o ocjenjivanju ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu

1. Radna organizacija za prodaju bombona, biskvita i slastica "Bobis" u Splitu, Radna organizacija za promet tehni:kom robom "Brodomerkur" u Splitu, Radna organizacija - export-import "Dalma" u Splitu, Trgovinska radna organizacija "Jadrantekstil" u Splitu, Radna organizacija - export-import "Koteks" u Splitu, Radna organizacija za promet knjigama, uredskim materijalom i priborom "Naprijed" u Splitu, Trgovinska radna organizacija "Prehrana" u Splitu, Hotelsko-ugostiteljsko turističko poduzeće "Union Dalmacija" u Splitu i Trgovinska radna organizacija "Robni magazin" u Zagrebu, pokrenule su pred Ustavnim sudom Jugoslavije postupak za ocjenjivanje ustavnosti dijela odredbe člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine". broj 52/73) i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o udruženom radu. Prema mišljenju ovlaštenih predlagača, osporena odredba, u dijelu kojim je propisano da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stjeće općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, nije u skladu s Osnovnim načelima Ustava SFRJ i odredbama čl. 13" 14, 15, 16. i 25. Ustava SFRJ, odnosno u suprotnosti je s odredbama čl. 2, 3, 14,15. i 189. Zakona o udruženom radu ("Službeni list SFRJ", br. 53/76, 57/83, 85/87. i 6/88) jer narušava ustavno pravo radnika da radeći društvenim sredstvima, imaju pravo upravljanja i pravo raspolaganja tim sredstvima kao sredstvima rada, a ne općina.

2. Odredbom člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada propisano je da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stječe općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom, ili konfiskacijom, a u ostalim slučajevima društveno-politička zajednica, ili radna organizacija, koja je dala sredstva za izgradnju, kupovinu, ili zamjenu toga posebnog dijela zgrade.

3. Na javnoj raspravi, održanoj 7. lipnja 1990. godine, predstavnici radnih organizacija "Jadrantekstila" i "Brodomerkura", iz Splita, istakli su da su trgovina i ugostiteljstvo, poslujući u iznajmljenom poslovnom prostoru, na osnovi ugovora o zakupu s općinom, dovedeni u neravnopravan položaj s proizvodnim organizacijama kojima je poslovni prostor predala na trajno korištenje općina.

4. Odredbom člana 13. stava 1. Ustava SFRJ utvrđeno je da radnik u udruženom radu, sredstvima u društvenom vlasništvu, ima pravo rada društvenim sredstvima, kao svojim neotuđivim pravom da radi tim sredstvima radi zadovoljavanja svojih osobnih i društvenih potreba i da, kao slobodan i ravnopravan, s drugim radnicima u udruženom radu, upravlja svojim radom i uvjetima i rezultatima svoga rada. Odredbom člana 14. Ustava SFRJ zajamčeno je svakom radniku u udruženom radu da, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima, u organizaciji udruženog rada i u svim drugim oblicima udruživanja rada i sredstava, zajedno i ravnopravno s drugim radnicima, upravlja radom i poslovanjem organizacije udruženog rada i poslovima i sredstvima u cjelokupnosti odnosa društvene reprodukcije, da uređuje međusobne odnose u radu, odlučuje o dohotku koji ostvari u različitim oblicima udruživanja rada i sredstava i da stječe osobni dohodak.

5. Polazeći od navedenih odredaba Ustava SFRJ, Ustavni sud Jugoslavije smatra da su sva sredstva u društvenom vlasništvu, koja su to postala nacionalizacijom ili konfiskacijom, a koja u udruženom radu koriste radnici kao svoje sredstvo rada, osnova prava radnika da upravljaju tim sredstvima, kao i radom i poslovanjem i rezultatima svoga rada. Tim sredstvima rada u društvenom vlasništvu, u poduzećima i drugim društvenim pravnim osobama, ne mogu, prema navedenim odredbama Ustava SFRJ, raspolagati općine, jer je odredbom člana 14. stava 1. Ustava SFR,1 zajamčeno neotuđivo pravo radnika u udruženom radu da o tim sredstvima odlučuje. Kako je osporenim dijelom odredbe člana 3. stava 1. Zakona propisano da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu, ako je društveno, vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, pravo raspolaganja stječe općina, iako su te nepokretnosti sredstava rada u poduzeću ili drugoj društvenoj pravnoj osobi. Ustavni sud Jugoslavije ocijenio je da taj dio osporene zakonske odredbe nije u skladu s odredbama člana 13. stava 1 i člana 14. stava 1. Ustava SFRJ. Ustavni sud Jugoslavije nije ocjenjivao suprotnost osporene odredbe navedenog zakona s odredbama Zakona o udruženom radu, jer je taj zakon u dijelu kojim se uređuje upravljanje društvenim sredstvima. prestao vrijediti na osnovi odredbe člana 196. Zakona o poduzećima ("Službeni list SFRJ", br. 77/88, 40/89. i 46/90).

6. Ustavni sud Jugoslavije, na osnovi člana 375. stava 1. točke 1. stava 2. Ustava SFRJ, na sjednici održanoj 11. srpnja 1990. godine, donio je

ODLUKU

Utvrđuje se da odredba člana 3. stava 1. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine", broj 52/73), u dijelu kojim je utvrđeno da općina stječe pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, nije u skladu s odredbama člana 13. stava 1. i člana 14. stava 1. Ustava SFRJ. Ovu odluku-Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije Milovan Buzadžić i suci Hrvoje Bačić, Božidar Bulatović, mr. Krste Čalovski, dr. Omer Ibrahimagić, dr. Branislav Ivanović, Pjeter Kolja, Dimće Kozarov, dr. Ivan Kristan, Veljko Marković, Radko Moćivnik, Dušan Ružić i Milosav Stijović. Ova odluka će se objaviti u "Službenom listu SFRJ" i "Narodnim novinama".

Ustavni sud Jugoslavije

U. br. 216/88 i IU. br. 21 / 1-89

Beograd,11. srpnja 1990. godine

Predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije

Milovan Buzadžić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.