CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE

Na temelju člana 99. stav 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 20/90) i Odluke o odredivanju stručne organizacije koja obavlja poslove jedinstvenog tehnološkog sistema tehničkih pregleda vozila, registracije i produženja registracije vozila, te poslove ispitivanja vozila ("Narodne novine", broj 23/90), Izvršni odbor Centra za vozila Hrvatske, na sjednici od 8. studenoga 1990. godine, donosi

PRAVILNIK

o normativima rada i jedinstvenim elementima o vrednovanju rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila

Ovim se pravilnikom propisuju normativi rada i jedinstveni elementi o vrednovanju rezultata rada radnika stanica za tehnički pregled vozila, koji su organizacije koje imaju takve stanice dužne primijeniti prilikom vrednovanja rezultata rada tih radnika. Organizacije koje za radnike stanica za tehnički pregled vozila imaju povoljnije normative i elemente o vrednovanju rezultata rada primjenjuju te normative odnosno elemente.

Obavljanje poslova i vrednovanje rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila obavlja se prema normativima rada koje utvrdi Centar za vozila Hrvatske.

Normativi rada prema stavu 1. ovog člana su: teoretski normativ, realni normativ, kalkulativni normativ, maksirnalni dnevni normativ i PA normativ.

Teoretski normativ predstavlja teoretski utvrđeno, potrebno vrijeme za obavljanje određenog radnog zadatka za prosječno stručnog i brzog radnika. Teoretski normativ se utvrđuje mjerenjem isključivo radnih operacija za izvršenje pojedinih radnji i predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje svih ostalih normativa.

Realni normativ iznosi 85% vrijednosti od teoretskog normativa a nastaje kada se u izmjereno vrijeme utvrđeno teoretskim normativom uključe svi svakodnevni realni gubici kao što su tehnološki zastoj (smetnje), rasprava sa strankama i slične radnje koje onemogućavaju postizanje teoretskog normativa.

Kalkulativni normativ jeste realni normativ uvečan za vrijeme čekanja vozila (realna neiskorištenost kapaciteta), zastoja u radu stanice za tehnički pregled vozila i drugih uobičajenih vremenskih elemenata koji ulaze u rad a ne predstavljaju produktivno vrijeme. Kalkulativni normativ iznosi 65% od vrijednosti teoretskog normativa za sve poslove koji se obavljaju u stanici za tehnički pregled vozila izuzev poslova registracije i produženja registracije vozila i poslova koji tome prethode, a koji iznosi 75% od vrijednosti teoretskog normativa.

Maksimalni dnevni normativ predstavlja gornju granicu teoretskog normativa za izuzetno brze i stručne radnike.

Maksimalni dnevni normativ ne smije se koristiti za mjesečno ili godišnje planiranje nego isključivo za valorizaciju maksimalnih dnevnih opterećenja koja traju najviše dva dana neprekidno. Maksimalni dnevni normativ iznosi najviše 125% od vrijednosti teoretskog normativa.

PA normativ predstavlja vrijednost utrošenog vremena za jedan putnički automobil (PA) odnosno vrijednost utrošenog vremena za druge vrste vozila i poslova svedenih na vrijednost putničkog automobila. Jedinična vrijednost PA normativa predstavlja zbir vremena tehničkih i administrativnih radnji jednog redovnog tehničkog pregleda putničkog automobila.

Kalkulativni normativ je osnovni normativ za utvrđivanje jedinstvenih naknada ali i za planiranje rada i prihoda, te vrednovanje razultata rada u organizacijama koje imaju stanicu za tehnički pregled vozila. Izuzetno od stava 1. ovog člana u stanicama za tehnički pregled vozila gdje postoji dovoljan kontinuitet opterećenja vozila kao osnovni normativ za planiranje rada i prihoda ali i vrednovanje rezultata rada može se uzeti realni normativ. Nije dopušteno za planiranje rada i prihoda koristiti realni normativ, a za vrednovanje rezultata rada kalkulativni normativ.

Centar za vozila Hrvatske izrađuje detaljne normative za sve aktivnosti stanica za tehnički pregled vozila, te zbirni pregled tih normativa.

1. Sistematizacija radnih mjesta

Organizacije koje imaju stanicu za tehnički pregled vozila radna mjesta radnika u tim stanicama sistematiziraju prema odredbama ovog pravilnika. Valorizacija radnog mjesta utvrđuje se koeficijentom složenosti i bodovima, te uspostavljenim odnosom sa drugim radnim mjestima u okviru organizacije.

Valorizacija radnih mjesta radnika stanice za tehnički pregled vozila prema članu 10. ovog pravilnika obavlja se prema "Pregledu sistematizacije radnih mjesta u stanici za tehnički pregled vozila u odnosu na neka druga radna mjesta u organizaciji", koji izrađuje Centar za vozila Hrvatske.

Valorizacija radnih mjesta prema stavu 1. ovog člana predstavlja osnovicu kojom radnici stanica za tehnički pregled vozila sudjeluju u raspodjeli sredstava za osobne dohotke.

Za opis poslova radnog mjesta i potrebne uvjete stručne i druge spreme Centar za vozila Hrvatske može dati posebne upute.

2. Planiranje i ostvarivanje prihoda

Planiranje i ostvarivanje prihoda stanica za tehnički pregled vozila obavIja se u pravilu iz jedinstvenih naknada za tehnički pregled vozila i drugih poslova što ih obavljaju radnici stanica za tehnički pregled vozila. Ostali poslovi koji nisu utvrđeni jedinstvenim naknadama (ispitivanje invalidskih vozila, ispitivanje vozila s plinom, ispitivanje lakih prikolica i sl.), treba utvrditi svođenjem potrebnog kalkulativnog vremena (normativa) za taj posao na vrijednost PA normativa, odnosno kalkulativnog normativa.

Utvrđivanje prihoda obavlja se putem kalukulativne minute, koja se dobiva kada se ostvareni prihod podijeli s brojem minuta utvrđenih prema kalkulativnom normativu. Vrijednost kalkulativne minute čine svi rashodi koji opterećuju prihod stanice za tehnički pregled vozila, kao što su osobni dohodak radnika, doprinosi, porezi, amortizacija, troškovi održavanja i ostali troškovi, prihod za organizaciju (poduzeće), prihod Centra za vozila Hrvatske za troškove jedinstvenog tehnološkog sistema, troškovi tiskanica ako se te posebno ne naplaćuju i ostali rashodi. Vrijednost kalkulativne minute utvrđuje se pri svakom utvrđivanju jedinstvenih naknada.

Prihod koji stanice za tehnički pregled vozila ostvaruju kroz obavljanje poslova za osiguravajuće organizacije i ostale korisnike usluga prihod su stanice za tehnički pregled vozila i pretvaraju se u vrijednost kalkulativne minute.

3. Vrednovanje rezultata rada

Vrednovanje rezultata rada radnika stanice za tehnički pregled vozila isključivo je vezano za realizirani prihod i ovisno je o troškovima poslovanja i ostalim elementima koji su značajni za utvrđivanje vrijednosti rada (porezi, doprinosi i dr.). Troškovi poslovanja stanice za tehnički pregled vozila utvrđuju se prema "Pregledu procentualnih odnosa troškova poslovanja stanice za tehnički pregled vozila" koji izrađuje Centar za vozila Hrvatske.

Raspodjela prihoda i vrednovanje rezultata rada obavlja se prema "Osnovnim elementima prihoda i vrednovanje rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila" koji utvrđuje Centar za vozila Hrvatske.

Osnovni elementi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se kod svakog donošenja novih jedinstvenih naknada za tehnički pregled vozila i drugih poslova koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila. Osnovne elemente iz stava 1. ovog člana utvrđuje organizacija koja ima stanicu za tehnički pregled vozila i za poslove koji nisu obuhvaćeni jedinstvenim naknadama a takvi poslovi se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila.

Mjesečna neravnomjernost prihoda zbog neravnomjernog broja vozila po mjesecima riješava se kumulativnom raspodjelom na taj način da se isplata osobnog dohotka obavlja do granice realnog normativa a ostatak ostavi za mjesece kada se taj normativ ne može ostvariti. Dio osobnog dohotka iz stava 1. ovog člana koji se realizira iznad vrijednosti utvrđenih primjenom realnog normativa a koji mora biti u okvirima teoretskog i maksimalnog normativa, može se osim u mjesecima kada nema dovoljnih prihoda isplačivati i periodično (po periodičnom obračunu, završnom računu i dr.).

Vrijednost boda radnika stanice za tehnički pregled vozila vezana je za obavljeni rad i ostvareni dohodak radnika odnosno stanice za tehnički pregled vozila. Vrijednost boda iz stava 1. ovog člana mjesečno je promjenjiva u ovisnosi o ostvarenim rezultatima rada i obračunava se neovisno o vrijednosti boda radnika drugih organizacionih jedinica organizacije koja ima stanicu za tehnički pregled vozila.

Vrednovanje rezultata rada radnika stanice za tehnički pregled vozila obavlja se u pravilu prema individualnom učinku uz primjenu mjesečnih limita (realni normativ) odnosno periodičnih i godišnjih limita (teoretski i maksimalni normativ). Kvaliteta rada je bitan element za vrednovanje rezultata rada te se, osim elemenata iz stava 1. ovog člana, za nekvalitetan rad neto osobni dohodak pojedinog radnika može umanjiti i do 30% od ostvarene mogućnosti utvrđene prema realnom normativu.

4. Planiranje

Osnovni elementi za planiranje rada, prihoda i naknada stanice za tehnički pregled vozila utvrđuju se primjenom normativa rada i jedinstvenih elemenata za vrednovanje rezultata rada utvrđenih ovim pravilnikom.

Godišnji plan radnih dana stanice za tehnički pregled vozila iznosi 260 radnih dana a utvrđuje se na slijedeči način: broj dana godišnje 365, broj nedjelja 52, broj državnih praznika 7, besplatne preventivne akcije 6, zastoji (kvarovi, nestanak struje i dr.) 4. godišnji odmori 28, bolovanja i ostalo (školovanje, porodični razlozi, sastanci, seminari i dr.) 8, 260 radnih dana. Radni tjedan iznosi 42 sata raspoređeno na 6 dana po 7 sati od čega je 6,5 radnih, a o,5 sati dnevno se odvaja za propisani odmor. Ova se kalkulacija treba primijeniti bez obzira da li netko radni tjedan ostvaruje u pet (neradna subota) ili u šest radnih dana.

Mjesečni normativ izrađuje se na bazi 26 radnih dana koliko ih stvarno može biti u jednom mjesecu (182 sata rada). Mjesečni normativ je kalkulativni normativ i dat je za maksimalni broj radnih dana (26) u mjesecu u kojem se radi, a dobiva se dijeljenjem broja radnih dana (260) s brojem radnih mjeseci (10). Za ostvarivanje godišnjeg kalkulativnog normativa svaki radnik stanice za tehnički pregled vozila mora ostvariti deset radnih odnosno dvanaest kalendarskih mjeseci.

Prosječni broj radnih dana tokom cijele godine iznosi 21,67 radnih dana (260 dana :12 mjeseci), čime nastaje mjesečna razlika od 4,33 radna dana ili 16,65% od broja radnih dana u mjesecima kada se radi (26 radnih dana). Nastala razlika iz stava 1. ovog člana od 16,65% izuzima se od neto osobnog dohotka u mjesecima kada se radi i isplaćuje u mjesecima kada se ne radi (godišnji odmori i dr.).

U godišnjem planu povećanje prihoda može biti po dva osnova i to: - povećanjem broja vozila (predmeta) - povećanjem naknade. Planiranje povećanja s osnova broja vozila treba uzimati na osnovu realnih podataka iz prethodnih godina. Planiranje prihoda s osnova naknade utvrđuje se na bazi procjene rasta jedinstvenih naknada.

Osnova za plan pojedinog radnika treba biti svedena na broj normiranih tehničkih pregleda ili drugih poslova svedenih na PA normativ, a plan cijele stanice za tehnički pregled vozila treba bazirati na očekivanom povečanju broja vozila (predmeta) i naknada. Porastom plana mora srazmjerno rasti i osobni dohodak radnika.

Svi planski elementi trebaju biti zasnovani na kalkulativnim normativima a korekcije, koje trebaju predstavljati povoljnije stanje za organizaciju, stanicu za tehnički pregled vozila i radnike stanice, treba u pravilu činiti s realnim normativom. U planu treba predvidjeti i mjesečne oscilacije u broju vozila i to riješiti na način utvrđen ovim pravilnikom.

Odredbe ovog pravilnika odnose se i na organizacije koje obavljaju poslove preventivnih tehničkih pregleda vozila.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

I/1, broj : 1413-1 /90.

Zagreb, 8. studenoga 1990.