SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o hrvatskim željeznicama

Proglašava se Zakon o hrvatskim željeznicama, što ga je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 5. listopada 1990, na sjednici Vijeća općina 5. listopada 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 5. listopada 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/94

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 5. listopada 1990.

ZAKON

o hrvatskim željeznicama

Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutrašnjem i međunarodnom prometu željezničkim prijevoznim sredstvima te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture kao i modernizacija i održavanje žeIjezničkih vozila, je nezamjenjiv uvjet života i rada građana i drugih poduzeća na teritoriju Republike.

Djelatnost iz stava 1. ovoga člana je od posebnog društvenog interesa.

Radi obavljanja djelatnosti iz stava 1. ovoga člana osniva se javno poduzeće s tvrtkom: HŽP - Hrvatsko željezničko poduzeće, sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: javno poduzeće).

Sredstva javnog poduzeća jesu državno vlasništvo.

Javno poduzeće iz člana 1. stava 3. ovoga zakona, može u djelatnostima vezanim uz željeznički promet osnivati druga poduzeća.

U aktu o osnivanju poduzeća iz stava 1. ovoga člana mora se osigurati:

- obaveza osnovanog poduzeća da svoju djelatnost uskladi s potrebama javnog poduzeća, da za potrebe djelatnosti javnog poduzeća pruža usluge i proizvode koji su uvjet za siguran, uredan i nesmetan željeznički promet u potrebnom opsegu i kvaliteti,

- obavljanje djelatnosti u skladu s propisima i mjerama, kojima se organizira i odvija željeznički promet,

- obavljanje djelatnosti u skladu sa željezničkim tehničkim i tehnološkim propisima,

- usklađivanje razvoja na nivou javnog poduzeća i poštivanje skladnog djelovanja sistema kao cjeline.

Javno poduzeće dužno je osigurati trajno i nesmetano obavljanje željezničkog prometa, te tehničko-tehnološko jedinstvo, sigurnost i urednost željezničkog prometa na teritoriju Republike Hrvatske.

Javno poduzeće organizira jedinstveni tehnološki proces u pogledu organizacije odvijanja i kontrole prometa na temelju prometno tehničkih propisa, normativa, standarda i unaprijed utvrđenog voznog reda.

Nad javnim poduzećem ne može se voditi stečajni postupak.

Posebni društveni interes u djelatnosti javnog poduzeća ostvaruje se kroz:

1. imenovanje dijela članova Upravnog odbora;

2. usklađivanje razvoja i održavanja željezničke infrastrukture i željezničkih vozila s razvojnim planovima Republike i stvaranjem uvjeta za realizaciju planova;

3. usklađivanje organizacije željezničkog prijevoza te izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture s planovima i potrebama Republike;

4. druge pogodne načine kojima se osigurava sigurno i uredno odvijanje željezničkog prometa utvrđeno u važećim propisima;

5. utvrđivanje posebnog interesa kod izgradnje željezničke infrastrukture;

6. davanje suglasnosti na Statut javnog poduzeća.

Ako nastupe izvanredne okolnosti (elementarna nepogoda, poremećaj u privredi i slično) Vlada Republike Hrvatske može odrediti prvenstvo prijevoza određenih osoba ili stvari odnosno osoba ili stvari određenog korisnika.

Ako za javno poduzeće u obavljanju prijevoza iz stava 1. ovoga člana nastanu dodatni troškovi Vlada Republike Hrvatske će mu nadoknaditi te troškove.

Za upravljanje u javnom poduzeću osniva se Upravni odbor od devet članova, od kojih šest imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, a tri radnici javnog poduzeća na prijedlog sindikata u javnom poduzeću, na način utvrđen u statutu javnog poduzeća.

Članovi Upravnog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine.

Članovi Upravnog odbora, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske i javno poduzeće, imenuju se iz redova znanstvenih i stručnih osoba iz oblasti željezničkog prometa, a za rad u Upravnom odboru imaju pravo na naknadu u visini koja se utvrđuje statutom.

Upravni odbor javnog poduzeća:

a) predlaže Saboru Republike Hrvatske na donošenje:

1. dugoročni i srednjoročni plan razvoja javnog poduzeća;

2. odluku o trajnoj obustavi prijevoza putnika i stvari na pojedinim željezničkim prugama ili dijelovima pruga te način i uvjete pod kojima će se organizirati prijevoz putnika i stvari na toj pruzi ili dijelu pruge;

3. statusne promjene javnog poduzeća;

b) donosi uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske:

1. srednjoročni plan te godišnji plan razvoja i program održavanja željezničke infrastrukture;

2. odlučuje o raspolaganju sredstvima i uređuje mjerila za raspoređivanje dobiti;

c) donosi:

1. Statut javnog poduzeća uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske;

2. odluku o osnivanju drugih poduzeća;

3. odluku o ulaganjima u druga poduzeća;

4. odlučuje o statusnim promjenama iz člana 33. ovoga zakona;

5. smjernice za donošenje voznog reda;

6. odluku o imenovanju i razrješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, u skladu sa Statutom;

7. akt o unutrašnjoj organizaciji javnog poduzeća;

8. akt o raspodjeli sredstava za osobne dohotke;

9. akt o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika javnog poduzeća.

Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika.

Ustroj i način rada Upravnog odbora utvrđuje se Poslovnikom.

Upravni odbor pravovaljano donosi odluke ako je na sjednicama prisutno više od polovice članova.

Odluke se donose većinom glasova ukupnog broja članova.

Direktor javnog poduzeća odgovoran je za provođenje utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora javnog poduzeća u okviru zakonom i statutom utvrđenih ovlaštenja.

Direktora javnog poduzeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra prometa i veza.

Radi zaštite vitalnih interesa društvene zajednice, drugih poduzeća ili građana određenog područja, u slučaju štrajka u javnom poduzeću u obavljanju javnog prijevoza putnika i stvari, Upravni odbor javnog poduzeća, uz mišljenje republičkog organa sindikata, odlukom će utvrditi vlakove koji moraju saobraćati odnosno dionice pruge koje se moraju održavati kako bi se osiguralo funkcioniranje odvijanja prijevoza putnika i stvari (prijevoz međunarodnim vlakovima, prijevoz naftnih derivata, zakrčenost luka i pristaništa, skladište velikih korisnika željezničkog prijevoza i sl.).

Radnici koji obavljaju poslove i zadatke na odvijanju javnog prijevoza putnika i stvari, za koje je odlukom iz stava 1. ovoga člana utvrđeno da se mora obavljati, dužni su za vrijeme štrajka izvršavati naloge koje izdaje direktor.

Radniku iz stava 2. ovoga člana koji ne izvrši nalog direktora, prestaje radni odnos.

Pod željezničkom infrastrukturom, prema ovom zakonu razumijevaju se donji i gornji stroj prugei objekti na željezničkim prugama, objekti za električnu vuču vlakova, objetki za signalno-sigurnosna postrojenja, objekti za telekomunikacijska i informatička postrojenja u željezničkom prometu i objekti na željezničkim kolodvorima.

Izvori za financiranje izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture su:

1. sredstva budžeta Republike,

2. sredstva javnog poduzeća,

3. sredstva kredita,

4. sredstva domaćih i stranih ulagača,

5. udružena sredstva korisnika transportnih usluga.

Potrebna namjenska sredstva za obujam održavanja infrastrukture utvrđen programom iz člana 21. ovoga zakona, osiguravaju se u budžetu Republike.

Iz cijene usluga pokrivaju se svi troškovi reprodukcije i akumulacije za razvoj željezničkih vozila izuzev troškova željezničke infrastrukture.

Ako nadležni organ utvrdi obavezu javnom poduzeću da prevozi putnike ili stvari po povlaštenoj cijeni, dužan je za takve prijevoze nadoknaditi javnom poduzeću razliku do pune cijene koštanja.

Za izgradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture utvrđene srednjoročnim planom odnosno godišnjim planom razvoja javnog poduzeća, osigurat će se dio potrebnih sredstava u budžetu Republike.

Sredstva za financiranje izgradnje signalnih uređaja na križanjima željezničke pruge i ceste, osim denivelacije, osigurava se godišnjim planom razvoja infrastrukture.

Potreba izgradnje signalnih uređaja na križanjima željezničke pruge i ceste utvrđuje se prema odredbama Zakona o osnovama sigurnosti u željezničkom prometu i propisa donijetih na temelju tog zakona.

Sredstva za financiranje izgradnje paralelnih cesta radi svođenja cestovnih prijelaza na javnim cestama na manji broj te za svođenje cestovnih prijelaza na nerazvrstanim cestama na manji broj, osigurava se u okviru godišnjeg plana razvoja infrastrukture.

Na temelju politike razvoja privredne infrastrukture, koja se utvrđuje u društvenom planu Republike, donosi se za srednjoročno razdoblje Plan održavanja i razvoja željezničke infrastrukture Republike. Plan sadrži razinu funkcionalne sposobnosti po prugama koje treba osigurati održavanjem, konkretne programe modernizacije, rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture, okvirnu dinamiku realizacije, te visinu i način osiguranja potrebnih financijskih sredstava.

Na temelju srednjoročnog plana donosi se za svaku godinu godišnji plan razvoja infrastrukture koji sadrži pojedinačno sve investicijske aktivnosti na željezničkoj infrastrukturi i visinu potrebnih sredstava.

Za svaku godinu donosi se Program održavanja funkcionalne sposobnosti željezničke infrastrukture. Godišnji program sadrži tehničku razinu funkcionalne sposobnosti po prugama za vozni red i visinu potrebnih financijskih sredstava.

U programu održavanja iz stava 1. ovoga člana, posebno se iskazuje razina održavanja željezničko-cestovnih prijelaza, osim kod denivelacije, i potrebna financijska sredstva.

Javno poduzeće mora održavati željezničku infrastrukturu na razini koja omogućuje trajno, pouzdano i sigurno odvijanje željezničkog prometa, a tehničko-eksploatacione karakteristike na razini koja je utvrđena Programom.

Održavanje razine funkcionalne sposobnosti podrazumijeva i prirast tehničke razine koja se postigne modernizacijom i rekonstrukcijom.

Razina funkcionalne sposobnosti željezničke infrastrukture za tekuću godinu u pravilu ne može se zbog kvalitete održavanja smanjiti u odnosu na prethodno razdoblje.

Pod održavanjem željezničke infrastrukture, prema ovom zakonu, razumijevaju se radovi kojima se ne mijenjaju bitna konstruktivna i tehnička obilježja infrastrukture.

Održavanje funkcionalne sposobnosti (ili pojedinih elemenata) željezničke infrastrukture iznad razine utvrđene programom održavanja kao i modernizacija ili izgradnja koja nije u planu razvoja infrastrukture, može ostvariti društveno-politička zajednica ili zainteresirana pravna osoba ako sama osigura dodatna sredstva.

Odluku donosi Upravni odbor javnog poduzeća na prijedlog predlagača.

Sabor Republike Hrvatske može donijeti odluku za trajnu obustavu prijevoza putnika i stvari na pojedinoj pruzi ili dijelu pruge, a istovremeno s donošenjem odluke uređuje način i uvjete pod kojima će organizirati prijevoz putnika i stvari na toj pruzi ili dijelu pruge.

U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi objekti na određenoj udaljenosti od pruge ovisno o njihovoj vrsti i namjeni te saditi drveće prema uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa.

Posebne uvjete u smislu stava 1. ovoga člana, za objekte u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće.

Posebni uvjeti iz stava 2. ovoga člana utvrđuju se za svaki konkretni slučaj ovisno i o tome, da li se radi o otvorenoj pruzi, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, kao i o visini objekta, udaljenosti objekta od pruge i namjeni objekta koji se gradi, uzimajući u obzir standarde, normative i tehničke uvjete koje ti objekti trebaju ispunjavati kao i druge mjere propisane i utvrđene za građenje tih objekata.

Pri rekonstrukciji postojećih magistralnih željezničkih pruga na kojima je tehnički neizvedivo ili otežano primijeniti propisane uvjete iz člana 19. stava 1. i 2. Zakona o osnovama sigurnosti u željezničkom prometu ("Službeni list SFRJ", br. 77/87 i 80/89), iznimno se mogu, najkasnije do 30. prosinca 2000. godine, primjenjivati blaži uvjeti i normativi, tako da:

1. polumjer zavoja na otvorenoj pruzi može iznositi najmanje 250 metara, a na glavnom prolaznom kolosijeku 350 metara;

2. nagib nivelete na kolodvoru ne može se povećati u odnosu na postojeće stanje;

3. razmak između osi kolosijeka u kolodvoru, ne može biti manji od 4,5 metara.

Ako se cesta i željeznička pruga križaju u istoj razini (cestovni prijelaz) sigurnost prometa na cestovnom prijelazu osigurava se uređajima za zatvaranje cestovnog prijelaza (branici ili polubranici) ili uređajima za davanje svjetlosnih i zvučnih signala ili jednim i drugim uređajima.

Uređaji iz stava 1. ovoga člana moraju biti izvedeni tako da se automatski uključuju prilikom nailaska vlaka, a iznimno u kolodvorskom području od ulaznog signala do ulaznog signala mogu biti izvedeni i tako da se uključuju u sklopu osiguranja kolodvora (poluautomatski).

Križanje željezničke pruge na dijelu pruge gdje postoji više križanja s cestama moraju se svesti na najneophodniji broj usmjeravanjem dviju ili više cesta na zajedničko mjesto križanja.

Način i mjesto križanja iz stava 1. ovoga člana određuju sporazumno javno poduzeće, organizacija za ceste i skupštine općine odnosno organ koji ona odredi.

Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina propisuje uvjete i način obavljanja tramvajskog prometa te uvjete i mjere za sigurno odvijanje prometa gradske željeznice (tramvajskog prometa), te uvjete, mjere i tehničke elemente za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje gradske željeznice (tramvaja).

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovoga zakona, Zakona o osnovama sigurnosti u željezničkom prometu, drugih propisa o sigurnosti u željezničkom prometu, općih akata donesenih na temelju navedenih zakona, obavlja Ministarstvo prometa i veza (u daljnjem tekstu: republička inspekcija sigurnosti željezničkog prometa).

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem propisa iz člana 28. ovoga zakona obavlja organ uprave općine odnosno gradske zajednice općina nadležan za poslove inspekcije tramvajskog prometa.

Republička inspekcija obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na željeznice uključene u mrežu jugoslavenskih željeznica i na druge željeznice.

Protiv rješenja koje republički inspektor željezničkog prometa donese u prvom stepenu može se izjaviti žalba Ministarstvu prometa i veza.

ŽTP - Željezničko transportno poduzeće Zagreb kao javno poduzeće sa sjedištem u Zagrebu, osnovano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama ("Narodne novine", br. 57/89), nastavlja s radom na području za koje je osnovano, i njegova sredstva su državno vlasništvo.

ŽTP - Željezničko transportno poduzeće Zagreb, dužno je statusne promjene, organizaciju, rad i samoupravne opće akte uskladiti s odredbama ovoga zakona do 31. prosinca 1990. godine.

Kod statusnih promjena iz stava 1. ovoga člana ŽTP - Željezničko transportno poduzeće Zagreb, dužno je u istom roku donijeti akt o organiziranju drugih poduzeća od svojih dijelova koja ne obavljaju djelatnost iz člana 1. stava 1. ovoga zakona, u kojem će osigurati obaveze odnosno uvjete propisane u članu 2. stavu 2. ovoga zakona.

Ministar prometa i veza, na prijedlog Upravnog odbora javnog poduzeća imenovat će vršioca dužnosti direktora javnog poduzeća koji će poslove obavljati do imenovanja direktora, po postupku utvrđenom ovim zakonom.

Vršilac dužnosti direktora će pojedinim radnicima javnog poduzeća izdati posebne punomoći za obnašanje dijela poslova iz njegovog djelokruga.

Sindikat u javnom poduzeću imenovat će tri člana upravnog odbora iz reda stručnih radnika javnog poduzeća, koji će privremeno, do imenovanja ovih članova po postupku utvrđenom u statutu javnog poduzeća, obnašati ove funkcije.

Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina dužne su donijeti propise iz člana 28. ovoga zakona u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja propisa za provedbu Zakona o osnovama sigurnosti u željezničkom prometu, primjenjivat će se propisi, samoupravni opći akti i drugi opći akti, ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o osnovama sigurnosti u željezničkom prometu, koji su doneseni na temelju Zakona o željeznicama ("Narodne novine, br. 18/79, 4/81, 20/84 i 57/89).

Do donošenja propisa i općih akata prema odredbama člana 28. ovoga zakona, primjenjivat će se propisi i opći akti kojima su uređeni odnosi na gradskim željeznicama koji su doneseni na temelju Zakona o željeznicama ("Narodne novine" br. 18/79, 4/81, 20/84 i 57/89).

Samoupravna interesna zajednica željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj prestaje s radom 31. prosinca 1990. godine.

HŽP - Hrvatsko željezničko poduzeće je pravni slijednik Samoupravne interesne zajednice željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj.

HŽP - Hrvatsko željezničko poduzeće je dužno radnike stručne službe Samoupravne interesne zajednice željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj rasporediti na odgovarajuća radna mjesta u okviru javnog poduzeća, u skladu s njihovom stručnom spremom i radnom sposobnošću.

Plaćanje doprinosa radi naknade dijela troškova jednostavne reprodukcije, utvrđeno Samoupravnim sporazumom o međusobnim potrebama i interesima korisnika i davalaca usluga u željezničkom prometu ("Narodne novine", br. 37/85 i 46/87) i Zakona o plaćanju doprinosa Samoupravnoj interesnoj zajednici željezničkog prometa u SRH u 1986, 1987, 1988. i 1990. godini ("Narodne novine", br. 57/85, 55/86, 42/87, 52/87, 55/88 i 57/89) te udruživanje dijela sredstava društvene reprodukcije radi financiranja razvoja željezničkog prometa, propisano Samoupravnim sporazumom o udruživanju dijela sredstava reprodukcije u razdoblju od 1. travnja 1986. do 31. ožujka 1991. godine s elementima osnova plana Samoupravne interesne zajednice željezničkog prometa u SR Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 53/85 i 25/89) i Zakona o obaveznom udruživanju dijela sredstava društvene reprodukcije od 1. travnja 1986. do 31. ožujka 1991. godine za financiranje programa razvoja elektroprivrede, cesta, željezničkog prometa i vodoprivrede ("Narodne novine", br. 13/86, 13/87 i 29/89), vršit će se od 1. siječnja 1991. godine na raćun HŽP - Hrvatskog željezničkog poduzeća.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o željeznicama ("Narodne novine", br. 18/79, 4/81, 20/84 i 57/89 i član 23. Zakona o izmjenama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 47/89).

Zakon o samoupravnoj interesnoj zajednici za željeznički promet ("Narodne novine", br. 30/76 i 33/84) i Zakon o osnivanju samoupravne interesne zajednice željezničkog prometa u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 53/83) prestaju važiti od 1. siječnja 1991. godine.

Ovaj zakon stupa na snagu slijedećega dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 341-01/90-01/03

Zagreb, 5. listopada 1990.