KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju člana 85. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Službeni list SFRJ", br. 60/89) Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Privredna komora Hrvatske zaključili su dana 23. kolovoza 1990. godine ovaj

OPĆI KOLEKTIVNI UGOVOR

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada zaposlenih u organizacijama i kod poslodavaca kao i prava i obveze tih organizacija i poslodavaca u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Odrebe ovoga kolektivnog ugovora primjenjivat će se na sve organizacije i poslodavce na području Hrvatske koji su udruženi u privredne komore i na sve radnike zaposlene u tim organizacijama odnosno kod tih poslodavaca.

Odredbe ovoga kolektivnog ugovora primjenjivat će se i na druge radnike zaposlene u organizacijama i kod poslodavaca koji rade u privredi na području Hrvatske, ako su povoljnije za te radnike.

Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa

U prijavi slobodnog radnog mjesta navode se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa. rok za podnošenje prijava kandidata, pokusni rad i njegovo trajanje ako je predviđen, kao i rok u kojem će kandidati biti obaviješteni o izboru

Kandidat koji nije izabran ima pravo prigovora u skladu sa zakonom, kao i pravo uvida u dokumentaciju na temelju koje je obavljen izbor.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika. Provjeru obavlja komisija od tri člana sastavljena od osoba koje imaju najmanje jednak stupanj strućne spreme koju ima radnik ćije se sposobnosti provjeravaju.

Provjera se može obavljati kao audicija. putem testiranja, izradom pismenog rada ili nekog predmeta, razgovorom i dr.

U slučaju negativnog rezultata provjere, ne može se donijeti odluka o zasnivanju radnog odnosa s radnikom.

Radnik je dužan početi raditi danom koji je određen odlukom o izboru odnosno ugovorom o zapošljavanju.

Radniku koji iz opravdanih razloga ne počne raditi određenog dana, organizacija odnosno poslodavac može odrediti drugi dan početka rada.

Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju utvrđuje se potreba i trajanje pokusnog rada na pojedinom radnom mjestu.

Pokusni rad može trajati najduže tri mjeseca, a ovisi o stupnju složenosti poslova radnog mjesta. a za radna mjesta s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima i do šest mjeseci.

Raspoređivanje radnika

Radnik ne može biti raspoređen na druge poslove. niti mu može prestati radni odnos zbog toga što nema potrebno znanje i sposobnosti i ne ostvaruje predviđene rezultate rada na svom radnom mjestu, dok se to ne utvrdi u postupku propisanom općim aktom. Kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom utvrdit će se tko i u kojim slučajevima može zahtijevati pokretanje navedenog postupka.

Postupak utvrđivanja potrebnog znanja i sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta poslovodni organ odnosno poslodavac počinje prikupljanjem podataka o radu radnika.

Na temelju podataka o radu radnika, poslovodni organ, odnosno poslodavac dužan je saslušati radnika.

O početku postupka obavještava se sindikat. O prigovoru radnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca odlučuje arbitraža, koju sporazumno imenuju poslodavci i sindikat Odluka arbitraže je izvršna. Troškove arbitražnog postupka snosi stranka koja izgubi spor.

Radnik koji obavlja poslove radnog mjesta kod kuće ima jednaka prava kao i radnik koji radi u organizaciji i kod poslodavca.

Zaštita na radu

Radnik ima pravo na zaštitu na radu.

Organizacija odnosno poslodavac obvezni su provoditi mjere zaštite na radu u cilju zaštite zdravlja radnika.

Organizacija odnosno poslodavac dužni su kod uvođenja novih tehnologija voditi računa da ne ugrožavaju zdravlje radnika i da ne utječu štetno na okolinu.

Kolektivnim ugovorom i općim aktom u skladu sa zakonom razradit će se mjere zaštite na radu. Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u provedbu mjera zaštite na radu.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu osobnog dohotka do sedam radnih dana u godini u slučajevima:

- sklapanja braka 3 dana

- rođenja djeteta 2 dana

- smrti braćnog druga, djeteta ili roditelja 4 dana

- smrti roditelja bračnog druga, djedova i baka, braće i sestara 1 dan

- selidbe u drugo mjesto 3 dana

- selidbe u istome mjestu 2 dana

- elementarne nesreće 3 dana

- teške bolesti člana uže obitelji (roditelji i djeca) izvan mjesta stanovanja 2 dana

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slijedečim slučajevima:

- njega člana obitelji koja nije medicinski indicirana,

- popravak kuće ili stana,

- liječenje na vlastiti trošak,

- obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na vlastiti trošak.

Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stava 1. ovoga člana, može se odobriti radniku u trajanju preko 30 dana.

Poslovodni organ ili radnik s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima odnosno poslodavac može zahtjev za neplaćeni dopust odbiti, ako je u suprotnosti s potrebama procesa rada.

U granicama duljine godišnjeg odmora koje su određene zakonom, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se:

- prema uvjetima rada

- prema doprinosu radnika u radu

- prema složenosti poslova

- prema radnom stažu

- prema posebnim socijalnim uvjetima.

Broj dana utvrđen prema kriterijima iz prethodnog stava pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od osamnaest radnih dana, s time da ne može preći zakonom utvrđeni maksimum.

Osobni dohodak odnosno plaća radnika (u daljnjem tekstu plaća) sastoji se od plaće za izvršeni rad, plaće iz dobiti i naknade plaće.

Plaću za izvršeni rad organizacija odnosno poslodavac dužni su isplatiti radniku neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu organizacije odnosno poslodavca, a čine ju:

- osnovna plaća utvrđena po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotićnom radnom mjestu;

- povećanje plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika (u daljnjem tekstu: stimulativni dio plaće);

- povećanje plaće po osnovi radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci).

Plaću iz dobiti radnik ostvaruje u ovisnosti o ostvarenim rezultatima poslovanja organizacije odnosno poslodavca.

Naknadu plaće radnik ostvaruje za vrijeme u kome ne radi u slučajevima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Podaci o plaćama prema odredbama kolektivnog ugovora su javni, a stvarne isplate plaća za pojedinog radnika nisu javne.

Obračun i isplata plaća i sredstava zajedničke potrošnje vrši se u neto iznosu, a poreze i doprinose na te isplate plaća organizacija odnosno poslodavac.

Ugovorne strane suglasne su da ovim kolektivnim ugovorom utvrđene plaće i isplate iz sredstava zajedničke potrošnje važe uz visinu poreza i doprinosa koji su na snazi na dan zaključivanja ovoga ugovora.

Kod svake bitnije promjene visine poreza i doprinosa ugovorne strane će ocijeniti mogućnost zadržavanja utvrđenih plaća i isplata iz sredstava zajedničke potrošnje ili će pristupiti utvrđivanju novih.

Smatra se da je došlo do bitnije promjene višine poreza i doprinosa kada njihova postojeća razina u odnosu na neto isplate poraste ili se smanji najmanje za tri postotka.

1. Plaća za izvršeni rad

Osnovna plaća

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovoga ugovora, predstavlja najniži iznos kojega je organizacija odnosno poslodavac dužan radniku isplatiti.

Izuzetno, kada organizaciji odnosno poslodavcu prijeti stečaj ili likvidacija odnosno kada zapadne u druge slične poslovne teškoće, a radnici osobnim izjašnjavanjem tako odluče i s time se suglasi odgovarajući organ sindikata, osnovna plaća može biti isplaćivana i u iznosu nižem od utvrđenog ovim kolektivnim ugovorom, ali ne niže od 80 posto. Tako umanjena plaća može biti isplaćivana najduže do 6 mjeseci, a po isteku toga roka isplate se moraju vršiti u cijelosti prema odredbama ovoga kolektivnog ugovora.

Najnižu osnovnu plaću ugovorne strane utvrđuju u mjesečnom iznosu od 2.800.00 dinara, odnosno 15,38 dinara po satu rada. Novi iznos najniže osnovne plaće za slijedeću godinu utvrdit će se i objaviti u prosincu tekuće godine. Ako tokom razdoblja za koje je utvrđena i objavljena najniža osnovna plaća troškovi života, prema podacima Zavoda za statistiku Hrvatske, porastu iznad 5 posto u odnosu na vrijeme kada je utvrđena najniža plaća. odnosno izvršena prethodna korekcija, ugovorne strane su dužne započeti pregovore i ocijeniti opravdanost utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće u skladu s rastom troškova života Pregovori moraju biti završeni najduže u roku 30 dana od dana kada jedna od ugovornih strana pokrene pismenu inicijativu.

Ugovorne strane će utvrđivati i objavljivati najnižu osnovnu plaću za jedan sat rada i u mjesečnom iznosu.

Pri utvrđivanju najniže osnovne plaće ugovorne strane će polaziti od iznosa minimalnih troškova života radnika i njegove porodice i realnih mogućnosti privrede u postojećim okolnostima.

Kolektivnim ugovorima i općim aktima organizacija izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima.

Svi poslovi, odnosno radna mjesta razvrstavaju se u najmanje deset grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti manji od 1: 3,2.

Složenost poslova određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada dotično radno mjesto polazeći od slijedećih opredjeljenja:

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan, rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje 1,00

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koji su dovoljna pismena uputstva 1,20

III. grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,40

IV. grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanj u 1,60

V. grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka 1,85

VI. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njlhovom izvršavanju 2,10

VII. grupa poslova podrazumijeva puslove koji zahtijevaju ododatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja 2,20

VIII grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60

IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna i specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova 2,30

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim znaćajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad, itd. 3,20

Vrednovanje i razvrstavanje radnih mjesta izvršeno na temelju složenosti poslova može se korigirati na osnovi uvjeta rada koji se smatraju normalnim za poslove pojedinog radnog mjesta. Tom korekturom pojedino radno mjesto odredenog stupnja složenosti poslova može biti razvrstano na viši stupanj skale vrednovanja radnih mjesta ukoliko su normalni uvjeti rada na tom mjestu teži od normalnih uvjeta rada na drugim radnim mjestima istog stupnja složenosti.

Stimulativni dio plaće

Kolektivnim ugovorima, općim aktima organizacija i ugovorima o zapošljavanju između radnika i poslodavaca utvrdit će se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada.

Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koji mu po toj osnovi pripada.

Na zahtjev radnika, poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po do tada važećim mjerilima.

Dodaci

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.

Osnovna plaća radnika povećat će se kada radnik radi u uvjetima rada težim od normalnih za dotično radno mjesto. Kolektivnim ugovorima i općim aktima organizacija utvrdit će se uvjeti rada teži od normalnih za pojedina radna mjesta. Elementi težih uvjeta rada koji se obavezno moraju uzeti u obzir kod uređivanja ovih pitanja u kolektivrkim ugovorima i aktima organizacija su slijedeći

- utjecaji okoline (klima, buka, vibracije, zračenje, vlaga, štetni plinovi, biološke štetnosti),

- fizička i psihička opterećenja (opterećenje osjetila, teži fizički napori s mogučim posljedicama za zdravlje, rad s prljavim tvarima),

- opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, od transportnih sredstava i sredstava javnog prometa, opasnost od pada, električne struje. zatrpavanja, eksplozije, vrućih i užarenih predmeta ili tvari i od nagrizajućih tvari).

Osnovna plaća radnika uvećat će se najmanje:

- za rad noću 30 posto

- za prekovremeni rad 50 posto

- za rad na dan tjednog odmora 35 posto

- za rad u II smjeni ili dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10 posto Za rad na dane praznika utvrđenih zakonom radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kada ne radi na te dane i plaću za određene sate rada uvećanu najmanje za 50 posto.

Solidarnost

Kada u toku radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti, povrede na radu invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom i općim aktom organizacije, organizacija odnosno poslodavac su dužni osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao na primjer lakši posao. povoljnija norma, rad s umanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slično, bez umanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Radniku koji je navršio 60 godina starosti, kao i radniku kojemu do pune mirovine nedostaje 5 godina rada, do odlaska u mirovinu zadržava se plaća najmanje u iznosu koji je primao u zadnjoj godini prije nego su se stekle spomenute okolnosti i uvećava se za svaku slijedeću godinu u srazmjeru s rastom prosječnih plaća u organizaciji odnosno kod poslodavca.

Kada se organizacija odnosno poslodavac i radnik suglase da se radniku, za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških i drugih unapređenja, isplati otpremnina u skladu sa zakonom, utvrđuje se da otpremnina iznosi najmanje:

- za radnika do navršenih 15 godina radnog staža 24 prosječne mjesečne plaće po radniku u organizaciji isplaćene u protekla tri mjeseca (prosječne plaće organizacije)

- za radnika s navršenih 15 - 30 godina radnog staža 30 prosječnih plaća organizacije

- za radnika s navršenih 30 i više godina radnog staža 36 prosječnih plaća organizacije.

Kolektivnim ugovorom može se utvrditi formiranje posebnih fondova solidarnosti za isplatu otpremnina radnicima za čijim radum je prestala potreba zbog ekonomskih razloga, odnosno zbog smanjenog obima posla.

Kolektivnim ugovorom utvrđuje se način formiranja fondova i kriteriji korištenja sredstava.

2. Plaće iz dobiti

Općim aktom organizacije odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca utvrđuje se pravo radnika na dio plaće iz dobiti organizacije odnosno poslodavca. To pravo može biti uređeno na jedan od slijedećih načina

- u postotku od ostvarene dobiti,

- u unaprijed utvrđenom fiksnom iznosu.

Kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom organizacije utvrđuju se kriteriji i mjerila udjela pojedinog radnika u plaći iz dobiti. Plaće iz dobiti isplaćuju se u novčanom obliku, a mogu se isplatiti i u obliku obveznica ili dionica.

Općim aktom organizacije odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca utvrđuju se prava radnika temeljem njegova doprinosa poslovnom rezultatu inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva.

Ta prava mogu biti utvrđena u obliku novčanog udjela, u neto ostvarenim efektima inovacije, racionalizacije i drugih oblika stvaralaštva u prednostima radnika za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju; u omogućavanju povoljnijih uvjeta za inovativni rad, u bržoj mogućnosti napredovanja za bolje vrednovana radna mjesta i slično.

Ostvarivanje konkretnih prava po ovoj osnovi u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora između radnika i organizacije odnosno poslodavca.

3. Plaća poslovodnog organa

Odredbe člana 13. do 31. ovoga ugovora ne primjenjuju se na poslovodni organ organizacije.

Plaća poslovodnog organa po svim osnovama utvrđuje se posebnim ugovorom koji ovaj organ zaključuje s organom upravljanja društvenog poduzeća, odgovarajučim organom mješovitog poduzeća odnosno osnivaćem privatnog poduzeća.

Navedenim ugovorom utvrđuju se obveze poslovodnog organa u odnosu na poslovanje organizacije, njegova ovlaštenja u skladu sa zakonom i dogovoreni iznos plaće u odnosu na preuzete obveze i ovlaštenja.

Tim ugovorom može se na direktora ili predsjednika kolegijalnog poslovodnog organa prenijeti pravo da u okviru utvrđenih obveza i ovlaštenja sam određuje plaće ostalih članova poslovodnog organa.

Poslovodnim organom u smislu čl. 32. ovoga ugovora smatra se kolegijalni poslovodni organ ili direktor i njegovi pomoćnici, odnosno drugi radnici u organizaciji utvrđeni općim aktom organizacije.

4. Naknada plaće

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ili iz prethodnog mjeseca, kako je to uređeno kolektivnim ugovorom ili općim aktom organizacije, za vrijeme kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora plaćenog odsustva

- državnih i vjerskih praznika utvrđenih zakonom

- obavljanja samoupravnih i drugih funkcija utvrđenih kolektivnim ugovorom ili općim aktom organizacije

- drugih slučajeva utvrđenih kolektivnim ugovorom ili općim aktom organizacije

Radnik ima pravo na naknadu najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog:

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama organizacije odnosno poslodavca

- zastoja u poslu do koga je došlo bez krivnje radnika kao na primjer u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično.

Kolektivnim ugovorima ili općim aktima organizacije mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada kao što su pripravnosti radnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu itd.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 30 dana pripada mu naknada plaće najmanje u visini od 80 posto od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je poćeo s bolovanjem. Organizacija odnosno poslodavac može predvidjeti diferenciranu naknadu zbog bolovanja ovisno o broju dana bolovanja s tim da ona ni u kom slučaju ne može iznositi manje od 80 posto.

Naknada u 100 postotnom iznosu plaće pripada radniku za slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Sindikalnom povjereniku, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih zakonom i kolektivnim ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu prethodnog stava sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u organizaciji ili kod poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na jedan sat aktivnosti s naknadom plaće u toku kalendarske godine.

Pored broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće utvrđenih u prethodnom stavu organizacija odnosno poslodavac dužni su omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu Vijeća i Predsjedništva VSSSH, članu .Republičkog odbora samostalnog sindikata, delegatu Kongresa SSSH, delegatu Skupštine samostalnog sindikata kao i članovima i delegatima odgovarajućih saveznih organa SSSJ zbog prisustvovanja sjednicama tih organa, najduže do sedam dana u toku kalendarske godine po članu odnosno delegatu.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini osnovne plaće utvrđene ovim ugovorom za poslove najnižeg stupnja složenosti.

U slučaju kada radnik stekne uvjete za mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od najmanje 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodnom tromjesečju.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć najmanje u visini jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodnom mjesecu u slijedećim slučajevima

- smrti radnika ili člana njegove uže obitelji

- nastupanja teške invalidnosti radnika

- dugotrajnog bolovanja

- otklanjanja posljedica elementarne nepogode ili požara.

Kolektivnim ugovorom ili općim aktom organizacije mogu se utvrditi i druga prava radnika kao što su jubilarne nagrade, pokloni djeci za Dan dječje radosti i slično.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 10 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodna tri mjeseca i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se na način kako je to regulirano za savezne organe uprave.

Za dane kada je na službenom putovanju sa pravom na dnevnicu radnik nema pravo na regres za ishranu u toku rada (topli obrok).

Za vrijeme rada izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome da li je radniku osiguran smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6 posto od prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodna tri mjeseca.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno iskljućuju

Slučajevi kada radniku pripada dnevnica, a kada terenski dodatak, kao i njihove konkretne visine, uredit će se u kolektivnim ugovorima i u općim aktima organizacije odnosno ugovorima o zapošljavanju između radnika i poslodavca.

Kolektivnim ugovgrima, općim aktima organizacija i ugovorima o zapošljavanju između radnika i poslodavca utvrdit će se slučajevi kada radniku, koji radi u sjedištu organizacije, a porodica mu trajno boravi izvan sjedišta organizacije, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od porodice. Naknada se isplaćuje zbog pokrića povećanih troškova života radnika radi odvojenosti od porodice, a kada radnik ima na nju pravo, puna naknada ne može iznositi manje od 60 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodna tri mjeseca. Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana visina naknade u novčanom iznosu umanjit će se u odgovarajućem odnosu.

Naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Kolektivnim ugovorima i općim aktima organizacija odnosno ugovorima o zapošljavanju između radnika i poslodavaca utvrdit će se okolnosti u kojima radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla kao i visina naknade tih troškova.

Ukoliko radnik ima pravo korištenja privatnog automobila u službene svrhe naknadit će mu se troškovi u visini trideset posto cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru Kada će radnik koristiti privatni automobil u službene svrhe ureduje se aktima organizacije, odnosno odlukom poslodavca

Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u toku dnevnog punog radnog vremena u visini od 25 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodna tri mjeseca. Uvijek kada je to moguće radniku se osigurava topli obrok, a ako to nije moguće radnik ima pravo na odgovarajući iznos regresa u dinarima.

Organizacije i poslodavci dužni su isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse najmanje u visini od 15 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike u prethodna tri mjeseca. U toku praktičnog rada u organizaciji učenici i studenti imaju pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla kao i topli obrok po istim kriterijima kao i ostali radnici u toj organizaciji.

Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno organizacija i poslodavaca za vrijeme prakse regulirat će se međusobnim ugovoronk u skladu sa zakonom.

Kolektivnim ugovorom ili općim aktom organizacije može se utvrditi obveza organizacije odnosno poslodavca da na teret svojih troškova poslovanja izvrši kolektivno osiguranje svih radnika zaposlenih u organizaciji odnosno kod poslodavca.

Disciplinski postupak kod poslodavca

Poslodavac odlučuje o disciplinskoj odgovornosti radnika, te izriće mjere u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.

Poslodavac pokreće disciplinski postupak dostavom pismenog zahtjeva i poziva za raspravu radnika. O pokretanju disciplinskog postupka poslodavac obavještava sindikalnog povjerenika.

Na zahtjev radnika odnosno uz pristanak radnika u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat.

O prigovoru radnika protiv odluke poslodavca, kao disciplinskog organa odlučuje arbitraža, koju sporazumno imenuju poslodavci i sindikat. Odluka arbitraže je izvršna.

Materijalna odgovornost

Kada radnik pri radu u organizaciji odnosno kod poslodavca namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu, a njenu visinu nije moguće utvrditi ili bi njeno utvrdivanje prouzročilo nesrazmjerne troškove, šteta se utvrđuje u paušalnom iznosu.

Visinu štete utvrđuje nadležni organ upravljanja ili poslodavac. O postupku utvrdivanja štete organizacija odnosno poslodavac obavijestit će sindikalnog povjerenika i omogućiti mu prisustvovarnje postupku.

Otkazni rok

Otkazni rok iznosi najmanje:

- za radnika do 30 godina života 1 mjesec

- za radnika do 40 godina života 2 mjeseca

- za radnika iznad 40 godina života 3 mjeseca

U otkaznom roku radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja novog zaposlenja 2 dana mjesečno.

U postupku za zaštitu prava radnika. o prigovoru radnika koji je u radnom odnosu u organizaciji odlučuje organ upravljanja ili organ utvrđen općim aktom.

O prigovoru radnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca odlučuje arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavci i sindikat.

Radnik ima pravo na štrajk po zakonu

Radnici se imaju pravo obrazovati s obzirom na svoje interese i interese organizacije odnosno poslodavca.

Obrazovanje za potrebe organizacije odnosno poslodavca je radna obveza radnika pa mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Medusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i organizacije odnosno poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorom u skladu, s općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju.

Organizacija odnosno poslodavac dužni su radniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski položaj radnika, kao na primjer:

- o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika;

- o poslovnim rezultatima (mjesečnim, polugodišnjim i godišnjim);

- prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s kolektivnim ugovorom reguliraju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa.

Informacije o rezultatima poslovanja organizacija odnosno poslodavac osigurava po isteku određenog razdoblja (mjeseca, polugodišta, godine), a informacije o planovima i prijedlozima akata organizacija odnosno poslodavac daje radnicima prije njihova usvajanja.

Poslovodni organ odnosno poslodavac dužni su sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koja će razmatrati odgovarajući organ upravljanja ili će ih poslodavac donijeti, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika.

Stavove sindikata o prijedlozima odluka organ upravIjanja odnosno poslodavac dužni su razmotriti i o njima se izjasniti prije donošenja odluke

Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednice odgovarajućih organa i omogućava sudjelovanje njegovih predstavnika na tim sjednicama kada se odlučuje o pravima radnika.

Poslovodni organ odnosno poslodavac dužni su primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru.

Organizacija odnosno poslodavac su dužni za rad sindikata osigurati najmanje slijedeće uvjete:

- prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata bez naknade troškova;

- stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije;

- da se sindikalna članarina obračunava i naplaćuje putem isplatnih lista.

Prava iz člana 86. stava 3. Zakona o radnim odnosima uživaju sindikalni povjerenici odnosno drugi sindikalni predstavnici dvije godine po isteku njihovih funkcija.

Sindikat u organizaciji odnosno kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

Smatra se da je ovaj kolektivni ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Privredne komore Hrvatske i Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Rok valjanosti ovoga kolektivnog ugovora utvrđuje se do 31. prosinca 1991. godine.

Postupak zaključivanja novog kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti ovoga kolektivnog ugovora.

Ovaj kolektivni ugovor registrira se u republičkom organu uprave nadležnom za rad i objavljuje prema uputama toga organa uprave.

Za rješavanje sporova između potpisnika ovoga kolektivnog ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovoga kolektivnog ugovora. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika ovoga kolektivnog ugovora nije prihvatio prijedlog za provođenje mirenja.

Komisija za pomirenje ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik kolektivnog ugovora imenuje po dva člana komisije za pomirenje.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Komisija za pomirenje sastavit će pismeni prijedlog nagodbe.

Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stava 1. ovoga člana ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba).

Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja. ugovorne strane će predmet spora povjeriti arbitražnom sudu od tri člana. Arbitražni sud se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju suglasno utvrđuju Privredna komora Hrvatske i Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u roku od mjesec dana od dana zaključivanja ovoga kolektivnog ugovora.

Postupak pred arbitražom vodit će se na način koji će se propisati pravilnikom.

Pravilnik će suglasno donijeti Privredna komora Hrvatske i Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u roku od mjesec dana od dana zaključivanja ovoga kolektivnog ugovora.

Arbitražni sud utvrđuje i slučajeve kršenja odredaba ovoga kolektivnog ugovora i donosi odluke u tim slučajevima.

Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovoga kolektivnog ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovoga ugovora, radnik, organizacija, poslodavac i inspekcija.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu kolektivnog ugovora. Strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune kolektivnog ugovora, radi to u pismenom obliku. Druga strana ima obavezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana. Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjene ili dopune u roku od 30 dana, pokreće se arbitražni postupak.

Ako se potpisnice kolektivnog ugovora ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama kolektivnog ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora se povjerava arbitražnom sudu.

Jedna potpisnica kolektivnog ugovora može napustiti kolektivni ugovor, ali je dužna prethodno najaviti svoje odstupanje pismeno, najmanje tri mjeseca prije napuštanja primjene kolektivnog ugovora.

U isto vrijeme ima pravo pokrenuti postupak za zaključivanje novog kolektivnog ugovora.

Privredna komora Hrvatske i Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovoga kolektivnog ugovora i praćenje njihove primjene.

Zajednički organ ima četiri člana od kojih po polovicu imenuje svaka ugovorna strana.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja kolektivnog ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, mirovne komisije i komisije za tumačenje kolektivnog ugovora stranke dijele proporcionalno.

Organizacije i poslodavci dužni su uskladiti opće akte s odredbama ovoga ugovora odnosno početi s primjenom odredbi ovoga ugovora najkasnije do 15. listopada 1990. godine.

Ovaj Opći kolektivni ugovor stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj: 01-1341/1990

Broj I-2285/ 1-90

Zagreb, 23. kolovoza 1990.