SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o elektroprivredi

Proglašava se Zakon o elektroprivredi, koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 26. srpnja 1990., Vijeća općina 26. srpnja 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 26. srpnja 1990. godine

Klasa: 011-01/90-01/74

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 26. srpnja 1990.

ZAKON

o elektroprivredi

Proizvodnja, prijenos, upravljanje elektroenergetskim, sustavom i distribucija električne energije je elektroprivredna dijelatnost i ona je od posebnog društvenog interesa za Republiku.

Objekti (postrojenja i vodovi) za proizvodnju, upravljanje, prijenos i distribuciju električne energije na teritoriju Republike čine jedinstven elektroenergetski sustav Hrvatske.

Proizvodnju čine elektrane koje proizvode električnu energiju i isporučuju je elektroenergetskom sustavu (u daljnjem tekstu: proizvodnja).

Prijenos čine objekti (postrojenja i vodovi) kojima se ostvaruje povezanost proizvodnje i distribucije. Prijenos čine i objekti kojima se ostvaruje povezanost elektroenergetskog sustava Hrvatske s elektroenergetskim sustavima izvan Hrvatske (u daljnjem tekstu: prijenos).

Upravljanje energetskim sustavom čine objekti (postrojenja i vodovi) koji omogućuju daljinsko upravljanje tokovima energije u elektroenergetskom sustavu, upravljanje proizvodnjorn, prijenosom, distribucijom, postrojenjima i trošilima potrošača, razmjenu energije i optimiranje proizvodnje (u daljnjem tekstu: upravljanje).

Distribuciju čine objekti (postrojenja i vodovi) kojima se razvodi električna energija potrošačima (u daljnjem tekstu: distribucija).

Potrošačima električne energije (u daljnjem tekstu: potrošači), prema ovom zakonu smatraju se svi korisnici električne energije koji preuzimaju električnu energiju iz elektroenergetskog sustava.

Objekti (postrojenja i vodovi) elektroenergetskog sustava moraju se izgrađivati i održavati sukladno propisima, standardima, tipskim rješenjima i ne smiju svojim radom ugrožavati ljude i okolinu.

Objekti potrošača moraju se izgrađivati i održavati u skladu s propisima i standardima i svojim radom ne smiju ugrožavati elektroenergetski sustav, ljude i okolinu.

Proizvodnjom i distribucijom električne energije mogu se baviti, pored Hrvatske elektroprivrede, i građani, poduzeća i druge pravne osobe pod uvjetima iz ovoga zakona i aktima donesenim na osnovi ovoga zakona.

Objekti proizvodnje električne energije moraju zadovoljavati utvrđene kriterije zaštite okoline i osigurati trajnu kontrolu utjecaja na okolinu

Za objekte proizvodnje plaća se nadoknada za korištenje prostora društveno-političkim zajednicama na čijem su području izgrađeni. Visinu naknade utvrdit će Vlada Republike Hrvatske.

Radi proizvodnje, prijenosa, distribucije električne energije i upravljanja elektroenergetskim sustavom, trajne i sigurne opskrbe potrošača kvalitetnom električnom energijom, gospodarskog razvoja Hrvatske, ostvarivanja tehničko-tehnološke cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnosti elektroenergetskog sustava u cjelini ili pojedinim dijelovima, Sabor Republike Hrvatske osniva javno poduzeće pod tvrtkom: Hrvatska elektroprivreda. Sjedište Hrvatske elektroprivrede je u Zagrebu.

U sastav Hrvatske elektroprivrede ulaze sve radne organizacije udružene u Zajednicu elektroprivrednih organizacija Hrvatske, Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske i Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske (Elektroprivreda Zagreb, Elektroprivreda Rijeka, Elektroprivreda Dalmacije Split, Elektroslavonija Osijek, Elektra Karlovac, Elektra Zagreb, Elektra Sisak, Elektrodalmacija Split, Elektroistra Pula, Elektroprimorje Rijeka, Hidroelektrana Dubrovnik, Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske).

Posebni društveni interes u djelatnosti Hrvatske elektroprivrede ostvaruje se kroz:

1. Kontrolu i određivanje cijene električne energije;

2. Imenovanje dijela članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora;

3. Donošenje Tarifnog sistema i Općih uvjeta za isporuku električne energije;

4. Usklađivanje razvoja elektroeneržgetskog sustava s razvojnim planovima Republike i stvaranjem uvjeta za realizaciju planova;

5. Usklđivanje organizacije elektroprivredne djelatnosti s planovima i potrebama Republike;

6. Druge pogodne načine kojima se osigurava siguran rad i funkcioniranje elektroenergetskog sustava utvrđenim u važećim propisima;

7. Utvrđivanje posebnog interesa kod izgradnje elektroprivrednih objekata;

8. Davanje suglasnosti na Statut Hrvatske elektroprivrede.

Djelatnost Hrvatske elektroprivrede je:

- proizvodnja, prijenos, upravljanje i distribucija električne energije,

- kupoprodaja i razmjena električne energije,

- vanjskotrgovinsko poslovanje u okviru svoje djelatnosti, nabava opreme i repromaterijala za izgradnju i korištenje elektroenergetskog sustava,

- izgradnja i održavanje objekata za svoje potrebe,

- razvoj, istraživanje i obrazovanje radnika za svoje potrebe.

Sredstva za osnivanje i obavljanje djelatnosti Hrvatske elektroprivrede jesu sredstva organizacija iz članka 9. ovoga zakona (osnovna, obrtna i druga sredstva) utvrđena bilancom stanja na dan 30. lipnja 1990. godine.

Hrvatska elektroprivreda ne može otuđiti objekte, koji čine tehničko-tehnološku cjelinu elektroenergetskog sustava, bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Hrvatske elektroprivrede osiguravaju se

- prodajom električne energije potrošačima,

- uslugama prijenosa električne energije za druga poduzeća,

- kompenzacijom manjkajučeg prihoda od organa koji određuje cijenu električne energije,

- kreditnim sredstvima,

- sredstvima osnivača Hrvatske elektroprivrede,

- drugim izvorima u skladu s važećim propisima, odnosno posebnim zakonima koji će se u tu svrhu donijeti.

Organ upravljanja Hrvatske elektroprivrede je Upravni odbor sastavljen od devet članova. Osnivač imenuje šest članova (zastupnici osnivača) i to tri iz redova zastupnika Sabora, a tri iz znanstvenih, stručnih, privrednih i bankarskih organizacija. Radnici Hrvatske elektroprivrede biraju tri člana (zastupnici poduzeća) Upravnog odbora.

Upravni odbor Hrvatske elektroprivrede raspravlja i odlučuje:

1. Donosi odluke o planiranju razvoja i programa rada te usvaja izvješća o ostvarivanju odluka i programa.

2. Odlučuje o raspolaganju društvenim kapitalom i utvrđuje mjere za raspoređivanje dobiti.

3. Donosi odluke o izgradnji.

4. Donosi odluke o ulaganjima s drugim stranim i domaćim osobama.

5. Utvrđuje osnove poslovne politike i godišnji financijski plan.

6. Utvrđuje prijedlog statuta Hrvatske elektroprivrede.

7. Imenuje i razrješuje generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

8. Imenuje i razrješuje pomoćnike generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede.

9. Odlučuje o udruživanju u zajednice i druge oblike udruživanja.

10. Redovito, a najmanje jedanput godišnje, podnosi izvješće Saboru Republike Hrvatske.

Generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede imenuje i razrješuje dužnosti Upravni odbor uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

U Hrvatskoj elektroprivredi osniva se Nadzorni odbor od sedam članova.

Pet članova Nadzornog odbora imenuje osnivač, a dva biraju radnici Hrvatske elektroprivrede.

Hrvatska elektroprivreda, odlukom Upravnog odbora, može osnovati poduzeća za obavljanje potrebnih specijaliziranih djelatnosti, a koji su u funkciji racionalnog gospodarenja Hrvatske elektroprivrede.

Hrvatska elektroprivreda može s drugim domaćim i stranim osobama, osnivati poduzeća ako im je jedna od djelatnosti proizvodnja, ili prijenos, ili upravljanje elektroenergetskim sustavom ili distribucija električne energije.

Tarifnim sustavom za prodaju električne energije utvrđuju se:

- kategorije potrošnje odnosno potrošaća za koje se određuju tarifni stavovi;

- načela i kriteriji za određivanje tarifnih stavova (angažiranje snage, doba dana, sezone, upravljanje potrošnjom, blok-tarifa i drugo);

- način utvrđivanja obračunskih elemenata na koje se primjenjuju tarifni stavovi.

Tarifni stavovi za prodaju električne energije (radne i jalove) potrošačima istih kategorija potrošnje jednaki su na cijelom teritoriju Republike Hrvatske

Tarifni sustav predlaže Hrvatska elektroprivreda, a donosi Vlada Republike Hrvatske.

Općim uvjetima za isporuku električne energije definiraju se odnosi između isporučioca električne energije i korisnika (potrošača) električne energije, kao i svih koji su podnijeli zahtjev da postanu potrošači, a oni sadrže:

- mjesto priključka potrošača na mrežu distribucije ili prijenosa,

- uvjeti, rokovi i način zaključivanja ugđvora o priključenju i isporuci električne energije,

- kriteriji na koji način se može priključiti novi potrošać (ugovorno ili pristupanjem),

- uvjeti za priključak gradilišta i privremenih potrošača,

- uvjeti kada se potrošaću može obustaviti isporuka električne energije,

- uvjeti i način pod kojima se potrošaću može ograničiti potrošnja,

- način upravljanja potrošnjom potrošača,

- način naplate i obračuna za korištenu električnu energiju,

- način i slučajevi kada potrošać ima pravo naknadu štete radi neisporučene i nekvalitetne električne energije,

- postrojenja potrošača kojima se ne može obustaviti isporuka električne energije ako nije platio potrošenu električnu energiju,

- način regulirania međusobnih obveza između isporučioca električne energije i potrošača kojima se ne može obustaviti isporuka električne energije,

- način i uvjeti izdavanja elektroenergetske suglasnosti kojom potrošać stiče pravo, a isporučilac obvezu za isporuku električne energije,

- drugi odnosi između isporučioca i tražioca električne energije, sadržaj i oblik elektroenergetske suglasnosti.

Opće uvjete za isporuku električne energije predlaže Hrvatska elektroprivreda, a donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ako se zbog nepredviđenih okolnosti proizvodnja i nabava električne energije smanji toliko da je ugrožena stabilnost elektroenergetskog sustava Hrvatske, potrošnja električne energije ograničit će se na cijelom teritoriju Republilke i na način koji će utvrditi Vlada Republike Hrvatske.

Radi funkcioniranja elektroenergetskog sustava u slučaju štrajka u Hrvatskoj elektroprivredi Upravni odbor uz suglasnost sindikata, utvrditi poslove i zadatke koji se moraju obnašati kako bi se osigurala opskrba potrošača električnom energijom.

Radnici koji obnašaju poslove i zadatke iz stavka 1. ovoga članka dužni su za vrijeme štrajka obnašati utvrđene naloge.

Generalni direktor je dužan u skladu s odlukom Upravnog odbora, nalogom odrediti radnike koji će raditi na obnašanju poslova određenih radnih rnjesta.

Radniku koji ne obnaša nalog generalnog direktora prestaje radni odnos.

Izgradnja i održavanje elektroprivrednih objekata (postrojenja i vodovi) osim priključaka je od općeg interesa. Priključkom u smislu ovoga zakona smatra se vod za jednog potrošača. Vlasnici nekretnina na kojima se izgrađuje elektroprivredni objekat imaju pravo na naknadu stvarne štete.

Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom poduzeću omogućiti sječu i kresanje drveća radi ostvarenja sigurnosnih visina i udaljenosti u skladu s tehničkim propisima.

Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom poduzeću omogućiti pristup objektima ili njihovim dijelovima radi održavanja.

Ukoliko elektroprivredno poduzeće učini štetu prolazom do objekta ili njegovog dijela, dužno je nastalu štetu nadoknaditi.

Izgradnja elektroprivrednih objekata provodi se u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata.

Rekonstrukcijom elektroprivrednih objekata ne smatraju se naročito:

- zamjena strojeva i uređaja ako se ne mijenja snaga i napon.

- zamjena vodiča nadzemnih vodova s vodičima istog presjeka ili za jedan presjek više, ali je potrebno izraditi proračun statike stupova,

- zamjena jednog ili više stupova, ako se zamjena obavlja istim tipom stupa,

- zamjena energetskih kabela ako se ne mijenja naponska razina,

- ugradnja uređaja u postojeće objekte kojima se ostvaruje upravljanje signalizacija i zaštita.

Koji radovi se ne smatraju rekonstrukcijom, osim onih iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje nadležni republički organ uprave za elektroprivedu.

Hrvatska elektroprivreda je dužna izvijestiti osnivača tokom godine, a najmanje jednom godišnje o rezultatima poslovanja.

Hrvatska elektroprivreda dužna je izvijestiti potrošače o rezultatima poslovanja preko javnih sredstava izvještavanja.

Hrvatska elektroprivreda dužna je otvoriti centre koji će pružati pomoć oko izbora trošila i mogućnosti racionalnog korištenja električne energije.

Hrvatska elektroprivreda dužna je organizirati popularne emisije na Hrvatskoj televiziji i radiju u cilju obrazovanja potrošača o racionalnom korištenju energije.

Hrvatska elektroprivreda dužna je preko javnih sredstava izvještavanja, vlastitih publikacija i novina trajno izvještavati potrošače o svim pitanjima od posebnog interesa za potrošaće i elektroprivrednu djelatnost.

Nadzor nad provođenjem ovoga zakona u poduzećima elektroprivredne djelatnosti provodi republički organ uprave nadležan za poslove elektroprivrede. Nadzor nad usklađenošću objekata (postrojenja i vodovi) s propisima, standardima i tipskim rješenjima u elektroprivrednim i drugim poduzećima obnaša organ uprave nadležan za poslove elektroenergetske inspekcije.

Novčanom kaznom od 50.000,00 dinara do 450.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup Hrvatska elektroprivreda ili drugo elektroprivredno poduzeće:

1. ako neosnovano odbije izdati elektroenergetsku suglasnost odnosno priključiti novog potrošača;

2. ako pravovremeno ne donese elektroenergetsku bilancu i ako je ne provodi;

3. ako njeni objekti nisu usklađeni s propisima i standardima;

4. ako ne provodi kontrolu utjecaja na okolinu i ako njeni objekti svojim radom opterećuju okolinu više od dozvoljenog;

5. ako izgrađuje objekte koji nisu usklađeni s propisima, standardima i tipskim rješenjima;

6. ako neosnovano obustavi potrošaću isporuku električne energije;

7. ako ne izvijesti javnost, potrošaće i osnivača o svojem poslovanju;

8. ako ne provodi edukaciju o racionalnorn korištenju električne energije i ne pruža stručnu pomoć Potrošačima.

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Hrvatskoj elektroprivredi ili drugim elektroprivrednim poduzećima novčanom kaznom od 5.000.00 do 20.000,00 dinara.

Novčanom kaznom od 50.000,00 dinara do 450.000,00 dinara kaznit će se pravna osoba za privredni prijestup:

1. ako troši električnu energiju bez mjernih uređaja;

2. ako objekti potrošača nisu usklađeni s propisima, standardima i ako ugrožavaju elektroenergetski sustav i ako onemogući pregled svojeg objekta;

3. ako na svojoj nekretnini onemogućava održavanje elektroprivrednih objekata;

4. ako izgradnjom objekata i zasađivanjem drveća ugrožava elektroenergetski sustav.

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5.000,00 dinara do 20.000,00 dinara.

Novčanom kaznom od 150,00 dinara do 10.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj građanin:

1. ako se priključi na elektroenergetski sustav bez odobrenja elektroprivrednog poduzeća;

2. ako troši električnu energiju bez mjernih uređaja i ako onemogući pregled svojih mjernih uređaja:

3. ako na svojoj nekretnini onemogućava održavanje elektroprivrednih objekata ili sječu svojeg drveća koje ugrožava elektroenergetski sustav.

Hrvatska elektroprivreda donijet će statut u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će generalnog direktora Hrvatske elektroprivrede koji će privremeno do imenovanja generalnog direktora, po postupku utvrđenim ovim zakonom, obnašati te zadaće.

Generalni direktor Hrvatske elektroprivrede do donošenja statuta Hrvatske elektroprivrede posebnom odlukom utvrdit će organizaciju rada i rukovođenje unutar Hrvatske elektroprivrede.

Generalni direktor će pojedinim radnicima Hrvatske elektroprivrede izdati posebne punomoći za obnašanje dijela poslova iz svojega djelokruga.

Financijsko poslovanje u dijelovima Hrvatske elektroprivrede obavljat će se na osnovi odluke generalnog direktora.

Radnike zatečene na radu u organizacijama iz članka 9. ovoga zakona preuzima Hrvatska elektroprivreda.

Danom upisa u sudski registar Hrvatske elektroprivrede prestaju s radom Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, radne organizacije udružene u tu zajednicu i Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske, a njihova prava i obaveze preuzima Hrvatska elektroprivreda.

Sredstva, prava, obaveze i radnike Samoupravne interesne zajednice potrošača električne energije Hrvatske (Republička i osnovne) preuzima Hrvatska elektroprivreda od 1. siječnja 1991. godine.

Od dana stupanja na snagu ovoga zakona Samoupravna interesna zajednica potrošača električne energije Hrvatske (Republička i osnovne) ne mogu zapošljavati nove radnike i stvarati materijalne obveze bez suglasnosti generalno direktora Hrvatske elektroprivrede.

Do donošenja propisa iz članka 20. i 22. ovoga zakona, a najkasnije do 31. prosinca 1990. godine, primjenjivat će se Tarifni sistem za prodaju električne energije ("Narodne novine", br. 10/85) i Opći uvjeti za isporuku električne energije ("Narodne novine", br. 35/83 i 53/89).

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o elektroprivredi ("Narodne novine", br. 6/83 i 53/83), osim odredbi koje se odnose na samoupravne interesne zajednice potrošača električne energije Hrvatske (Republička i osnovne), a koje prestaju važlti 1. siječnja 1991. godine.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 310-02/90-04/11

Zagreb, 26 srpnja 1990.