Zakoni i propisi - Pravni savjeti 28 30.06.1990 Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Sabor Socijalističke Republike Hrvatske,

- polazeći od činjenice da je 30 svibnja 1990. godine prvi puta slobodnom voljom naroda, izraženom na najdemokratskiji način što ga poznaje suvremeni svijet, neposrednim, tajnim i višestranačkim izborima, utemeljen hrvatski Sabor kao ustavotvorna i zakonodavna skupština,

- imajući na umu da priprema i donošenje novog ustava Republike Hrvatske zahtijevaju izvjesno vrijeme neophodno za što bolje oblikovanje demokratskih sloboda građana, državnog suvereniteta Hrvatske i drugih njegovih temeljnih odrednica,

- ocjenjujući da je i prije donošenja novog ustava Republike Hrvatske neophodno izvršiti one promjene sada važečeg Republičkog ustava kojima će se neprijeporno izreći povijesna opstojnost Hrvatske i njezina državna samobitnost te unaprijediti njezin državnopravni sustav,

- prihvativši prijedlog Predsjedništva Socijalističke Republike Hvatske od 20. lipnja 1990. godine,

- na temelju ovlaštenja člana 435. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 29. lipnja 1990, Vijeća općina 29. lipnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 29. lipnja 1990, donio je

ODLUKU

da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske

I

Pristupa se raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske.

II

Sada važeći Ustav Socijalističke Republike Hrvatske donijet je 1974. godine. Od tada je već četiri puta mijenjan i nadopunjavan. Svakako najznaćajnije promjene republičkog ustava izvršene su u veljači 1990. godine. Tim je promjenama stvoren ustavnopravni temelj za donošenje zakona u skladu s kojima su, po prvi puta u Hrvatskoj, provedeni demokratski, tajni, neposredni i višestranački izbori za odbornike upćinskih skupština i za zastupnike u Saboru. Prvi poslijeratni višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. godine a tih su dana održane i utemeljivačke skupštine općina i Grada Zagreba. Na konstituirajućoj sjednici Sabora, u skladu s višestranačkim parlamentarnim sustavom, izabrana je republička vlada i imenovani rukovoditelji upravnih resora u Republici. U skladu s istim principima. izabrano je Predsjedništvo Republike i predsjednik Predsjedništva Republike. Time je u Hrvatskoj započeo parlamentarni život višestranačke demokracije. Razumljivo je, stoga, da iz sada važečeg Ustava treba ukloniti one njegove odredbe koje su izraz ideologijskog jednoumlja i zamijeniti ih ustavnim odredbama koje će biti adekvatan izraz demokratskog, višestranačkog i republikanskog oblika državnoga ustrojstva, utemeljenog na povijesnoj opstojnosti hrvatske državne samobitnosti. Pored toga, bez odlaganja je potrebno u republičkom ustavu izvršiti one neophodne promjene kojima će se već u razdoblju do donošenja novog ustava Republike Hrvatske izvršiti neophodna unapređenja u regionalnoj organiziranosti Republika i njezine državne uprave.

III

Polazeći od prethodno istaknutih načelnih opredjeljenja. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske odlučuje da se u republičkom ustavu izvrše promjene u slijedećim pravcima:

1. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republik,e treba izostaviti Socijalističke oznake Ime naše Republike treba biti Republika Hrvatska, a njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav Republike Hrvatske. Razumljivo, takove promjene treba izvršiti i u nazivima državnih organa (Predsjedništvo Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske itd.) Ovo iz razloga što su ideologijske natruhe nespojive s demokratskim višestranačkim suvremenim parlamentarizmom republikanskog oblika kojeg smo netom uspostavili.

2. Deidelogizaciju ustavnih odredaba potrebno je izvršiti i u pogledu grba i zastave - kao državnih simbola. Poznato je da sada važeće ustavene odredbe o tim državnim simbolima sadrže ideologijska obilježja koja su, po prirodi stvari nespojiva s modernim državnim ustrojstvom pluralističkog, parlamentarnog i republikanskog oblika. Zbog toga ustavne odredbe kojima se opisuju spomenuti državni simboli treba zamijeniti novim ustavnim odredbama o grbu Republike Hrvatske i zastavi Republike Hrvatske. Grb Republike Hrvatske treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava Republike Hrvatske treba biti hrvatska trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u njezinoj sredini. Treba stvoriti ustavnu osnovu za donošenje zakona Republike kojim će se pobliže urediti oblik i sadržaj povijesnog hrvatskog grba, zastave i teksta himne Republike Hrvatske te uporabu tih državnih simbola.

3. Hrvatska državnost ima se temeljiti na jačanju i osiguranju punoga suvereniteta hrvatskoga naroda i neokrnjivih sloboda i građanskih prava svih državljana Hrvatske. Upravo zato neophodno je popuniti prazninu u sada važećem ustavu u pogledu pisma koje je u službenoj uporabi. Ustavom treba odrediti da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi latinično pismo. Međutim, i u tom pogledu potrebno je osigurati ravnopravnost naroda i narodnosti koji žive u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je potrebno stvoriti ustavni temelj za donošenje zakona Republike kojim će se urediti uporaba ćirilice ili drugih pisama na određenim područjima Republike uz, razumljivo, obvezatnu paralelnu uporabu latiničnog pisma.

4. Ustav Republike Hrvatske treba jamčiti da se u hrvatskom Saboru odlučuje kao u svakoj drugoj suvremenoj višestranačkoj zakonodavnoj i ustavnotvornoj skupštini. Sabor je izabran na slobodnim i tajnim izborima, uz sudjelovanje svih društvenih staleža, te stoga Ustav Republike Hrvatske ne bi smio sadržavati odredbe koje ukazuju na sumnju da bi Sabor mogao odlučivati suprotno interesima suvereniteta hrvatskoga naroda ili protivno sloboda i prava svih državljana Hrvatske. Građani Hrvatske, kada je riječ o zastupanju njihovih sloboda, prava i dužnosti u Saboru, ne mogu se dijeliti po nacionalnoj, konfesionalnoj ili na kojoj drugoj osnovi. Oni po tim osnovama i nisu očitovali svoje izborno pravo već su se za zastupnike u Saboru opredijelili na temelju programa odgovarajućih političkih organizacija. Prema tome, niti je politički opravdano, a niti ustavnopravno utemeljeno, da Republički ustakv sadrži posebne udredbe o načinu odlučivanja u Saboru kada je na dnevnom redu njegovih vijeća prijedlog akta ili druga pitanje od interesa za ravnopravnost naroda i narodnosti Stoga spomenute ustavne odredbe treba izostaviti iz republičkog ustava.

5. Republički ustav treba omogučiti međusobnu suradnju općina na načelima dobrorvoljnosti i solidarnosti, udruživanje njihovih sredstava i osnivanje zajedničkih organa, organizacija i službi za obavljanje poslova od zajedničkog interesa. Ustav treba, nadalje, omogučiti općinama da se na samoupravoj osnovi udružuju u zajednice općina, radi usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Društvena zbilja ukazuje na potrebu da se stvori ustavni osnov za donošenje zakona Republike kojim će se pobliže urediti spomenuta prava općina. Od vremena kada su zajednice općina prestale biti društveno-političke zajednice s odgovarajućim organima vlasti, permanentno postoje koncepcijska lutanja i praktične poteškoće u osmišljavanju regionalne strukture pojedinih podrućja Republike. Neminovno je stoga Ustavom predvidjeti donošenje republičkog zakona kojim će se odrediti, ne samo uvjeti, već i ostala pitanja od interesa za regionalno povezivanje općina i za osnivanje zajednice općina.

6. Nesporna je činjenica da je jedna od najslabijih točaka pravnog sustava u Republici izvršavanje zakona i drugih propisa i općih akata od strane organa užih društveno-političkih zajednica. Sada važeći republički ustav ne sadrži dovoljno djelotvorna rješenja za otklanjanje spomenutih poteškoća u funkcioniranju pravnoga sustava. Zbog toga bi bilo potrebno stvoriti ustavni temelj za donošenje Republičkog zakona kojim će se utvrditi prava i dužnosti Sabora Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske i nadležnih republičkih organa uprave na poduzimanje mjera prema skupštinama užih društveno-političkih zajednica, njihovim izvršnim vijećima odnosno organima uprave u slučajevima kada ti organi ne izvršavaju odnosno ne osiguravaju izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata. U sklopu toga treba predvidjeti pravo i dužnosti Republičkih organa uprave na davanje obvezatnih instrukcija organima uprave užih društveno-političkih zajednica u pogledu osiguranja izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata.

7. U skladu s tradicionalnim rješenjima u ustavima suvremenih parlamentarnih demokratskih država, potrebno je u Ustavu Republike Hrvatske izvršiti odgovarajuće promjene koje se odnose na funkciju šefa države i vladu. U sklopu toga predlaže se da se umjesto naziva Izvršno vijeće Sabora u Ustav unese naziv Vlada Republike Hrvatske.

8. Polazeći od činjenice da Republika Hrvatska postaje suverena država republikanskoga oblika predlaže se da se u republičkom ustavu odredi da Predsjedništvo Republike Hrvatske čine predsjednik Republike i šest članova Predsjedništva Republike, s tim da članovi Predsjedništva Republike imaju i funkcije potpredsjednika u odnosu na pitanja koja su im poslanikom Predsjedništva povjerena.

9. Po do sada važećim odredbama Republičkog ustava, za obavljanje poslova državne uprave iz nadležnosti Republike osnivaju se Republički sekretarijati i drugi Republički organi uprave (komiteti). Ustav je potrebno izmijeniti na način kojim će se odrediti da poslove državne uprave iz nadležnosti Republike obavljaju ministarstva i drugi Republički organi uprave. Time će se postići ne samo formalno usklađivanje ustrojstva Republičke uprave s klasićnim sistemom ministarstva, već će se stvoriti i osnova za adekvatnije ueđivanje prava, ali i obveza i odgovornosti, ministarstava i ministara za stanje u pojedinim oblastima Republičke uprave i upravnog sustava u cjelini Debirokratizacija i modernizacija sveukupne državne uprakve zahtijevat će i detaljnja organizacijska preustrojstva te njezinu kadrovsku i tehnološku obnovu.

IV

Ova će se udluka objaviti u "Narodnim novinama".

Klasa: 012-02/90-01/01

Zagreb, 29 lipnja 1990.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženja rada

Ivan Matija, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Vijeća općina

Slavko Degoricija, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

Ivan Vekić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Sabora

dr Žarko Domljan, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.