SABOR SOCIJALISTIčKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 369. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Vijeće općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici 25. travnja 1990, donijelo je

POSLOVNIK

Vijeća općina Sabora Socijalistićke Republike Hrvatske

Rad i organizacija Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vijeće), ureduju se Poslovnikom Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Poslovnik Vijeća).

Ovim poslovnikom uređuju se: djelokrug Vijeća u pogledu konstituiranja, posebna prava i dužnosti zastupnika u Vijeću, organizacija Vijeća, organizacija, djelokrug i sastav radnih tijela Vijeća i način rada na sjednici Vijeća i sjednicama radnih tijela Vijeća, program i planovi rada Vijeća i radnih tijela Vijeća, izbori i imenovanja u Vijeću, odnosi Vijeća sa skupštinama općina i zajednica općina, te izbornim tijelima svojih zastupnika i o Službi Vijeća.

U pitanjima koja nisu uredena ovim poslovnikom, Vijeće i radna tijela Vijeća postupaju po odredbama Poslovnika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Poslovnik Sabora).

Vijeće i radno tijelo Vijeća odlukom ili zakljućkom utvrđuje postupak za rješavanje pitanja koje se pojavi i način njihovog rada ako nije uređeno Poslovnikom Sabora niti Poslovnikom Vijeća.

Radno tijelo Vijeća može donijeti poslovnik o svom radu.

Vijeće obavlja poslove i zadatke iz svog djelokruga na sjednici Vijeća i sjednicama radnih tijela Vijeća.

U ostvarivanju svojih funkcija Vijeće organizira i provodi savjetovanja, radne dogovore, seminare, konsultacije i druge oblike i metode rada.

1. Djelokrug Vijeća

O pitanjima iz nadležnosti Sabora koja su, u skladu s Ustavom i Poslovnikom Sabora u njegovu djelokrugu, Vijeće odlučuje samostalno, ravnopravno sa drugim vijećima Sabora odnosno skupštinom samoupravne interesne zajednice koja po Ustavu ravnopravno sudjeluje u odlučivanju o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Sabora, te na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora.

O pojedinim pitanjima iz nadležnosti Sabora koja su u ravnopravnom djelokrugu vijeća Sabora, Vijeće može raspravljati sa drugim vijećima Sabora na zajedničkoj sjednici koju dogovorno sazivaju predsjednici vijeća Sabora, u skladu s Poslovnikom Sabora.

Vijeće, pored pitanja iz nadležnosti Sabora o kojima samostalrlo odlučuje po Ustavu i Poslovniku Sabora, samostalno i:

- verificira mandate svojih članova i odlučuje o njihovim mandatnim i imunitetskim pravima,

- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

- bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Vijeća,

- imenuje i razrješava tajnika Vijeća,

- odlućuje o osnivanju radnih tijela Vijeća koja nisu utvrđena Poslovnikom Vijeća, utvrđuje njilhov djelokrug, sastav i način rada, te bira i razrješava predsjednike i članove tih radnih tijela,

- donosi Poslovnik Vijeća,

- donosi program i planove rada Vijeća,

- odlučuje o drugim pitanjima koja nisu uređena Poslovnikom Vijeća i Poslovnikom Sabora.

2. Organizacija Vijeća

a) Saziv prve Sjednice

Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva predsjednik Vijeća prethodnog saziva.

Predsjednik Vijeća prethodnog saziva predsjedava sjednici novoizabranog Vijeća do verifikacije mandata izabranih zastupnika.

Sjednicom Vijeća do izbora predsjednika Vijeća dalje predsjedava dobni zastupnik.

S pozivom na prvu sjednicu Vijeća zastupnicima se dostavlja izvještaj Republičke izborne komisije o rezultatima izbora.

b) Verifikacija mandata

Nakon otvaranja prve sjednice bira se Mandatno-imunitetska komisija koju čine predsjednik i četiri člana koje Vijeće bira između zastupnika Vijeća na prijedlog predsjedavajućeg ili grupe od najmanje 10 zastupnika u Vijeću.

Mandatno-imunitetska komisija razmatra izborne spise i primljene žalbe na rezultate pojedinih izbora i o utvrdenom stanju podnosi Vijeću izvještaj s odgovarajućim prijedlogom.

Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije urućuje se zastupnicima u pismenom obliku, a akn Vijeće odluči, može se podnijeti i usmeno.

Vijeće razmatra izvještaj Mandatno-imunitetske kornisije i odlučuje o njemu u cjelini, ako Mandatno-imunitetska komisija nije osporila mandat ni jednom od zastupnika.

Ako je Mandatno-imunitetska komisija osporila mandat nekog od zastupnika, glasa se u cjelini o neosporenim mandatima, a zatim posebno o svakom osporenom mandatu.

Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije usvojen je ako je za njega glasala većina ukupnog broja zastupnika u Vijeću.

Vijeće može odlučiti da odloži verifikaciju mandata pojedinog zastupnika i zatražiti od Republičke izborne komisije dodatne podatke ili provjeru izbornog postupka za tog zastupnika.

Zastupnik kojem je mandat osporen ili je odložena verifikacija njegovog mandata, ima pravo sudjelovati na sjednici Vijeća bez prava odlućivanja.

Zastupnici ko;ima je verificiran mandat daju svečanu izjavu.

Verifikacijom mandata i davanjem svečane izjave zastupnik stječe prava i dužnosti zastupnika u Saboru utvrdena Ustavom, zakonom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

c) Prestanak mandata

Zastupniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom.

Mandatno-imunitetska komisija obavjeŠtava Vijeće o prestanku mandata zastupnika.

Vijeće utvrđuje dan kada je zastupniku prestao mandat prije isteka vremena za koje je biran.

Predsjednik Vijeća o tome obavještava predsjednika Sabora radi raspisivanja dopunskih izbora.

d) Predsjednik i potpredsjednik Vijeća

Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.

Predsjednik Vijeća

- predstavlja Vijeće

- priprema i saziva sjednice Vijeća, te predlaže dnevni red sjednice Vijeća

- predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća

- usklađuje sa druginl vijećima Sabora rad Vijeća i dogovara s predsjednicima tih vijeća o načinu i rokovima raspravljanja pojedinih pitanja, a posebno onima o kojima Vijeće odlučuje u ravnopravnom djelokrugu ili o kojima, kao zainteresirano vijeće, daje mišljenje drugim vijećima Sabora

- usklađuje rad radnih tijela Vijeća

- saziva i predsjedava sjednicama Kolegija Vijeća

- brine o suradnji Vijeća sa skupštinama općina, gradskih zajednica općina i zajednica općina, te skupštinama odgovarajućih samoupravnih interesnih zajednica, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, društvenim i političkim organizacijama i udruženjima te suradnji Vijeća sa odgovarajućim vijećima skupština drugih republika i autonomnih pokrajina

- brine o suradnji Vijeća sa Izvršnim vijećem Sabora i drtlgim republičkim organima i organizacijama

- brine o osiguranju uvjeta za rad zastupnika u Vijeću i dostavi potrebnih materijala

- brine o primjeni Poslovnika Vijeća i Poslovnika Sabora

- brine o ostvarivanju programa i planova rada Vijeća i izvršavanju zaključaka Vijeća

- brine o ostvarivanju načela javnosti rada Vijeća i radnih tijela Vijeća

- potpisuje, suglasno Poslovniku Sabora, akte koje donosi Vijeće

- ostvaruje suradnju sa Službom Vijeća o pojedinim zadacima i poslovima za potrebe Vijeća

- obavlja i druge poslove i zadatke u skladu s Ustavom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

Predsjednik Vijeća može pokretati inicijative i davati prijedloge za razmatranje pojedinih pitanja na sjednici Vijeća i u radnom tijelu Vijeća, te predlagati način i mjere za efikasniji rad Vijeća i radnih tijela Vijeća.

Predsjednik Vijeća upućuje prijedloge za donošenje akata i druga pitanja iz djelokruga Vijeća na razmatranje odgovarajućem radnom tijelu Vijeća i radnom tijelu Sabora.

U pripremi sjednice Vijeća predsjednik Vijeća može tražiti da radno tijelo Vijeća ili drugo radno tijelo Sabora razmotri pojedino pitanje i o tome podnese izvještaj Vijeću.

Predsjednika Vijeća, u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, zamjenjuje potpredsjednik Vijeća.

e) Tajnik Vijeća

Vijeće ima tajnika kojeg imenuje na prijedlog Predsjedništva Sabora na četiri godine i može ga ponovno imenovati na istu funkciju u skladu s Ustavom i Poslovnikom Sabora.

Tajnik Vijeća: rukovodi radom Službe Vijeća, organizira obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća, brine o ostvarivanju zadataka vezanih uz rad zastupnika u Vijeću i organizaciju i rad radnih tijela Vijeća, brine o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u Vijeću, ostvaruje suradnju s tajnicima drugih vijeća i tajnikom Sabora, obavlja i ostale poslove i zadatke prema Poslovniku Sabora i ovom poslovniku, te poslove koje mu povjeri Vijeće.

Za svoj rad tajnik Vijeća odgovara Vijeću.

3. Radna tijela Vijeća

a) Osnivanje i rad

Razmatranje pitanja iz djelokruga Vijeća i pripremu ovih pitanja za raspravu u Vijeću, praćenje provođenja utvrđene politike i zaključaka Vijeća, te razmatranje i drugih pitanja. od interesa za Vijeće obavljaju stalna radna tijela Vijeća.

Vijeće može osnovati i druga, stalna ili privremena radna tijela, radi razmatranja i proučavanja određenih pitanja, te obavljanja poslova od interesa za Vijeće.

Odlukom o osnivanju utvrđuju se sastav, djelokrug, ovlaštenja i naćin rada ovih radnih tijela.

Radno tijelo Vijeća ima predsjednika i određeni broj članova.

Zamjenika predsjednika bira radno tijelo Vijeća izmedu svojih članova.

Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad, saziva i predsjedava sjednici radnog tijela, brine o provodenju zaključaka radnog tijela, usklađuje rad radnog tijela sa drugim radnim tijelima Vijeća, radnim tijelima drugih vijeća Sabora i radnim tijelima Sabora te obavlja i ostale poslove prema odredbama ovoga poslovnika i Poslovnika Sabora.

Radna tijela Vijeća međusobno surađuju. Dogovorom predsjednika mogu se održavati i zajedničke sjednice radnih tijela Vijeća, zajedničke sjednice radnog tijela Vijeća sa radnim tijelom drugih vijeća Sabora i radnim tijelima Sabora kada se razmatraju pitanja od interesa za Vijeće ili Sabor.

Izvještaj sa sjednice radnog tijela dostavlja se Vijeću. Na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Tajnik radnog tijela vodi brigu o zapisniku i obavlja i druge poslove vezane uz sazivanje i pripremu sjednice radnog tijela.

Na pitanja iz rada radnih tijela koja nisu uređena ovim poslovnikom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Poslovnika Sabora.

b) Radna tijela Vijeća

Radna tijela Vijeća su:

1. Odbor za pitanja komunalnog sistema

2. Mandatno-imunitetska komisija

3. Komisija za Poslovnik.

Odbor za pitanja komunalnog sistema:

- razmatra sistemska pitanja politike i akte iz oblasti komunalnog sistema o kojima raspravlja Vijeće kao i pitanja samoupravnog povezivanja i surađuje među društveno-političkim zajednicama u Republici, kao i osnovna pitanja i akte iz oblasti funkcioniranja komunalnog sistema, te pitanja značajna za organizaciju i rad skupština društveno-političkih i samoupravnih interesnih zajednica, društava i udruženja građana i akte iz te oblasti o kojima raspravlja Vijeće;

- razmatra pitanja politike razvoja nerazvijenih općina i ravnomjernog razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva i akte iz te oblasti o kojima raspravlja Vijeće, pitanja razvoja i unapređivanja proizvodnih, prirodnih i demografskih resursa otoka i akte iz ove oblasti, te pitanja i akte iz te oblasti iz djelokruga Skupštine SFRJ o kojima raspravlja Vijeće.

Odbor za pitanja komunalnog sistema ima 16 članova.

Mandantno-imunitetska komisija razmatra izvještaje Republičke izborne komisije o rezultatima izbora za zastupnike u Vijeću, žalbe upućene Vijeću na rezultate izbora, dostavlja Vijeću prijedloge za verifikaciju mandata izabranih zastupnika, odnosno poništenje ili prestanak mandata, podnosi Vijeću izvještaj o prestanku mandata i razmatra pitanja u vezi s imunitetskim pravima zastupnika u Vijeću.

Mandatno-imunitetska komisija ima 4 člana.

Komisija za Poslovnik prati ostvarivanje Poslovnika Vijeća i razmatra pitanja izvršavanja i primjene pojedinih njegovih odredbi, razmatra pitanja i prijedloge za promjene u Poslovniku Vijeća i predlaže Vijeću donošenje Poslovnika Vijeća, sudjeluje u razmatranju poslovničkih pitanja sa drugim radnim tijelima Vijeća.

Komisija za Poslovnik ima 8 članova.

Radna tijela Vijeća mogu razmatrati i druga pitanja i materijale iz njihovog djelokruga o kojima ne raspravlja Vijeće i izvještaj o takvoj raspravi dostavljaju predsjedniku Vijeća.

Vijeće može donijeti jednogodišnji program svoga rada u skladu s Programom rada Sabora.

Prema odluci Vijeća ovaj program može se razrađivati u operativne tromjesečne planove.

Program rada Vijeća donosi se u pravilu za razdoblje od siječnja do prosinca tekuće godine, a u zadnjoj godini mandata može se odlukom Vijeća, produžiti do roka kada istječe mandat zastupnicima Vijeća.

Predsjednik Vijeća zajedno sa predsjednicima radnih tijela Vijeća i tajnikom Vijeća priprema nacrt programa rada Vijeća i dostavlja ga Vijeću i drugim zainteresiranim organima i organizacijama na prethodnu raspravu.

Nakon provedene rasprave, predsjednik i Kolegij Vijeća utvrđuju prijedlog programa rada Vijeća i dostavljaju ga Vijeću.

Usvojeni program rada Vijeća objavljuje se u glasilu Sabora.

Radna tijela Vijeća mogu, na osnovi programa rada Vijeća izraditi svoje programe rada.

A. Sjednice Vijeća

1. Sazivanje sjednice

Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća na osnovi odluke Kolegija Vijeća, po vlastitoj inicijativi i po odluci Vijeća.

Sjednicu Vijeća predsjednik Vijeća saziva i ako to zatraži Predsjedništvo Republike, predsjednik Sabora, Izvršno vijeće Sabora, radno tijelo Vijeća ili najmanje 30 zastupnika u Vijeću.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Vijeća prema odredbama stava I. i 2. ovoga člana, sjednicu Vijeća sazvat će predsjednik Sabora.

Poziv za sjednicu Vijeća s prijedlogom dnevnog reda upućuje se zastupnicima 20 dana prije sjednice Vijeća, a prema odluci Kolegija Vijeća, može se uputiti najkasnije 15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća, zajedno s materijalima za tu sjednicu.

Materijali za predloženi dnevni red sjednice dostavljaju se zastupnicima 30 dana prije sjednice Vijeća ako ovim poslovnikom nije drukćije određeno.

Prijedlog konačnog dnevnog reda sjednice upućuje se zastupnicima 8 dana prije sjednice Vijeća s točnim oznakama izmjena i dopuna predloženog dnevnog reda i obrazloženjem.

Izvještaji radnih tijela Vijeća i radnih tijela Sabora, mišljenja lzvršnog vijeća Sabora i drugih organa i organizacija o pojedinim točkama predloženog dnevnog reda upućuju se zastupnicima najkasnije e dana prije sjednice Vijeća, a samo iznimno i uz obrazloženje, te na osnovi zakljućka Kolegija Vijeća mogu se zastupnicima podijeliti i na klupe.

Predsjednik Vijeća u iznimnim slučajevima kada se uređenjem pitanja za ćije reguliranje, zakonom ili općim aktom, postoji neodgodiva potreba i neuređivanjem tog pitanja nastaje znatna društvena šteta, može sazvati sjednicu Vijeća s rokom kraćim od 20 ili 15 dana, a dnevni red za tu sjednicu može se predložiti s obrazloženjem i potrebnim materijalima, na samoj sjednici Vijeća.

Poziv za sjednicu Vijeća kao i prijedlog konačnog dnevnog reda dostavljaju se svim skupštinama društvenopolitičkih zajednica, predsjedniku Sabora, predsjednicima drugih vijeća Sabora, Izvršnom vijeću Sabora, ovlaštenim predlagačima, te prema potrebi i drugim organima i organizacijama u Republici.

U prijedlog dnevnog reda unose se sva pitanja iz nadležnosti Vijeća koja su, u rokovima iz Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika, dostavili Ustavom i Poslovnikom Sabora ovlašteni predlagači.

Predsjednik Vijeća može odrediti da se o pojedinom pitanju koje se predlaže u dnevni red, prethodno prije iznošenja pred Vijeće, provede konsultacija, pribave dopunski materijali i dokumentacija ili zatraži mišljenje odgovarajućih organa uprave i drugih nadležnih organa i organizacija, naučnih institucija ili stručnjaka.

Predsjednik Vijeća, u pravilu svako pitanje koje predlaže u dnevni red sjednice, dostavlja radnom tijelu Vijeća i radnom tijelu Sabora na razmatranje radi davanja mišljenja i prijedloga za sjednicu Vijeća.

Predsjednik Vijeća može predložiti da se određeno pitanje unese u dnevni red sjednice Vijeća i razmatra i bez prethodnog razmatranja u radnim tijelima. U toku rasprave o tom pitanju, Vijeće može zaključiti da se rasprava prekine i pitanje razmotri u matičnom radnom tijelu Vijeća ili Sabora.

Radno tijelo dužno je razmotriti svako pitanje koje mu uputi predsjednik Vijeća i o raspravi dostaviti pisani izvještaj Vijeću sa svojim mišljenjem, ocjenama i prijedlozima o tom pitanju, a ujedno odrediti i svog izvjestioca za sjednicu Vijeća.

Radno tijelo može, u opravdanim slučajevima i ako održava sjednicu neposredno prije sjednice Vijeća, izvještaj s rasprave u radnom tijelu podnijeti Vijeću i usmeno.

Prijedlog za donošenje odnosno prijedlog zakona i drugog akta, predsjednik Vijeća dostavlja i nadležnim republičkim organima, drugim organizacijama i zajednicama radi davanja mišljenja prijedloga.

2. Otvaranje sjednice i utvrđivanje dnevnog reda

Predsjednik Vijeća, nakon Što utvrdi da sjednici prisustvuje većina članova Vijeća, otvara sjednicu.

O prisustvovanju sjednici vodi se evidencija.

Na prijedlog predsjednika, Vijeće utvrđuje dnevni red sjednice.

Predsjednik Vijeća, radno tijelo Vijeća, radno tijelo Sabora, Predsjedništvo Republike, Predsjedništvo Sabora, Izvršno vijeće Sabora, zastupnik u Vijeću kojeg podrži najmanje joŠ 30 zastupnika, mogu i u Vijeću predložiti da se određeno pitanje po hitnom postupku razmotri na sjednici, ali su dužni obrazložiti hitnost postupka.

O takvim prijedlozima Vijeće odlučuje bez rasprave. Prije odlučivanja o tom pitanju, saslušat će se mišljenje Izvršnog vijeća Sabora ako ono nije predlagač.

3. Predsjedavanje sjednici i rad na sjednici Vijeća

Sjednici predsjedava predsjednik Vijeća.

U slućaju odsutnosti ili sprijećenosti predsjednika, sjednici predsjedava potpredsjednik Vijeća.

Ako su predsjednik i potpredsjednik Vijeća odsutni ili spriječeni, sjednici predsjedava dobni zastupnik do izbora zastupnika koji će dalje predsjedavati sjednicom.

Ako su predsjednik i potpredsjednik Vijeća razriješeni dužnosti, sjednici predsjedava dobni zastupnik do izbora novog predsjednika Vijeća.

Pravo i dužnost prisustvovanja i sudjelovanja u radu na sjednici Vijeća imaju svi članovi Vijeća.

Zastupnici drugih vijeća Sabora mogu prisustvovati sjednici Vijeća i sudjelovati u njenom radu bez prava odlučivanja.

U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, i:

- predsjednik i članovi Predsjedništva Republike;

- predstavnici drugih vijeća Sabora, njihovih radnih tijela i radnih tijela Sabora, delegati u Saveznom vijcću i članovi Delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici skupština samoupravnih interesnih zajednica, Izvršnog vijeća Sabora, skupština općina. gradskih zajednica općina i zajednica općina;

- predstavnici republičkih organa uprave i drugih republičkih organa kad se raspravlja o prijedlogu zakona, drugog općeg akta ili drugom pitanju koje se odnosi na područje iz djelokruga tih organa;

- predstavnici političkih i društvenih organizacija, organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te znanstveni, strušni i drugi javni i politički radnici koji su pozvani na sjednicu radi iznošenja mišljenja o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća.

U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati članovi Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predstavnici Saveznog izvršnog vijeća i predstavnici skupština drugih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina.

Na sjednici Vijeća može održati govor i strani državljanin kao gost.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije rijeć od predsjednika Vijeća.

Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do završetka rasprave.

Govornik govori, u pravilu, s govornice.

Govornik se, prije iznošenja svojih stavova, obraća predsjedniku Vijeća i zastupnicima.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjednik daje zastupnicima riječ po redu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje rijeć ćim je zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati duže od pet minuta. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje u pogledu povrede poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan s objašnjenjem, o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je po njegovu mišljenju netočno izložen i koji je bio povod nesporazumu, ili koji je izazvao potrebu ličnog objašnjenja, predsjednik će mu odmah dati rijeć čim se završi govor onoga zastupnika koji je izazvao potrebu ispravka. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno lično objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od pet minuta.

Govornik može govoriti samo o predmetu o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik u svom govoru udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik će ga pozvati da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži predmeta dnevnog reda, predsjednik

će mu oduzeti rijeć.

Trajanje izlaganja zastupnika i drugih sudionika na sjednici Vijeća nije ograničeno, osim ako ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća nije drugaćije određeno.

Vijeće može, na prijedlog predsjednika ili na traženje zastupnika čiji zahtjev podrži najmanje 15 zastupnika, odlučiti da govornik o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a i ograničiti vrijeme trajanja govora.

4. Javnost rada na sjednia

Sjednice Vijeća su javne.

Vijeće može odlučiti da se pojedina sjednica ili rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda održi bez prisustva javnosti.

Ako se raspravljaju materijali i akti koji nose oznaku odgovarajućeg stupnja povjerljivosti, predsjednik o tome obavještava Vijeće, izuzima po potrebi raspravu iz zapisnika, te upozorava da se podaci ne mogu iznositi u javnosti.

5. Održavanje reda

Red na sjednici osigurava predsjednik.

Za povredu reda na sjednici, predsjednik može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Zastupniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red na sjednici i odredbe poslovnika izreći će se opomena.

Zastupniku kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe poslovnika, a već je na istoj sjednici bio opomenut oduzet će se riječ.

- Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će prekid sjednice.

Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani po službenom poslu, dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika.

Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušalac koji narušava red.

Ako je red znatno narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi slušaoci iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

6. Rad na sjednici

Nakon otvaranja sjednice, predsjednik daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik obavještava Vijeće i o tome koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Prije utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik pita zastupnike imaju li primjedaba na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlušuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisniku će se izvrŠiti odgovarajuće izmjene.

Prije utvrđivanja dnevnog reda zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja i tražiti objašnjenja i obavještenja u skladu s Poslovnikom Sabora.

Vijeće može odrediti i posebno vrijeme na sjednici za postavljanje ovih pitanja i traženja obavještenja.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima po redoslijedu utvrdenom u dnevnom redu.

U toku sjednice, Vijeće može izvršiti izmjene u redoslijedu razmatranja pojedinih predmeta koji su utvrđeni u dnevnom redu.

Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje ili zauzima stav.

Na početku rasprave o svakom predmetu predlagač može dati dopunsko obrazloženje ili uvodno izlaganje.

Izvjestioci radnih tijela mogu, ako to žele, i usmeno izložiti stav radnog tijela ili podnijeti izvještaj s rasprave u radnom tijelu ako je sjednica tog radnog tijela održana i na dan sjednice Vijeća.

O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika.

U toku rasprave mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati pitanja u pogledu predloženih rješenja, te raspravljati o amandmanima na prijedlog.

Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više govornika.

7. Prekidanje rada na sjednici

Predsjednik može prekinuti sjednicu Vijeća i odrediti sat kad će se nastaviti.

Predsjednik prekida sjednicu zbog nedostatka kvoruma, zbog potrebe da se u međuvremenu izvrše potrebne konzultacije i prikupe mišljenja, te u drugim slućajevima kad je to ovim poslovnikom predviđeno ili kad to Vijeće zaključi.

Ako je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a kvorum ne postoji ni u nastavku rada sjednice, predsjednik obavještava prisutne zastupnike da se rad sjednice ne može nastaviti i da će ponovno sazvati sjednicu.

8. Odlučivanje na sjednici

Za donošenje odluke na sjednici Vijeća potrebna je prisutnost većine ukupnog broja članova Vijeća utvrđenog stavom.

Ako predsjednik smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj zastupnika, odredit će prozivanje.

Prozivanje će se izvršiti i ako to zatraži zastupnik ćiji jev podrži najmanje još 15 zastupnika.

Zastupnike proziva tajnik Vijeća.

Odluka Vijeća je punovažna ako je za nju glasala većina prisutnih zastupnika, osim ako je Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom određeno da se za donošenje pojedinih odluka traži kvalificirana većina.

Ako se na sjednici Vijeća odlućuje tajnim glasanjem, a za donošenje odluke je potrebna većina glasova prisutnih zastupnika, ta se većina utvrđuje na osnovi ukupnog broja zastupnika koji su preuzeli glasačke listiće.

Zastupnik ima pravo obrazložiti svoj stav prije glasanja o prijedlogu.

Obrazlaganje zastupnika ne može trajati duže od pet minuta.

Glasanje na sjednici Vijeća je javno, osim ako Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom nije određeno da se glasa tajno.

Zastupnici glasaju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga ili da se uzdržavaju od glasanja.

Glasanje dizanjem ruke provodi se tako što predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, zatim tko je protiv prijedloga, te tko se uzdržao od glasanja.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, ako se prilikom glasanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovine prisutnih zastupnika, predsjednik može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično se glasa kad to odredi predsjednik Vijeća da bi se točno utvrdio rezultat glasanja ili ako to zatraži zastupnik čiji zahtjev podrži najmanje joŠ 15 zastupnika.

Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržava od glasanja.

Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.

Zastupnika proziva i prebrojava glasove tajnik Vijeća. Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja.

Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići moraju biti jednake veličine, iste boje i oblika i svaki ovjeren pečatom Sabora.

Svaki zastupnik dobiva po jedan odgovarajući glasaćki listić, koji nakon ispunjavanja, stavlja u glasačku kutiju.

Ako se tajnim glasanjem odlučuje o prijedlogu općeg akta ili zakljuška, na svakom glasaškom listiću mora biti ispisano pod 1) "za", pod 2) "protiv" i pod 3) "uzdržan".

Zastupnik glasa na taj način što zaokružuje jedan od rednih brojeva na glasačkom listiću.

Glasački listić iz kojeg se ne može utvrditi za što je zastupnik glasao smatra se nevažećim.

Po završenom glasanju predsjednik utvrđuje rezultat glasanja i na osnovi rezultata objavljuje da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaćen ili odbijen.

O pitanjima koja se razmatraju odnosno raspravljaju na sjednici Vijeća, mogu se donositi akti Sabora iz djelokruga Vijeća te akti i zaključci Vijeća.

Zaključci koji se ne objavljuju u službenom glasilu dostavljaju se izravno organima i organizacijama na koje se odnose.

9. Zaključivanje sjednice

Kad se iscrpi dnevni red i završi rad sjednice, predsjednik zaključuje sjednicu.

10. Zapisnik

O radu na sjednici Vijeea vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinom predmetu.

Zastupnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi nejgove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika Vijeća brine tajnik Vijeća.

Zapisnik se dostavlja svim zastupnicima.

Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su izvršene izmjene odlukom Vijeća, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik Vijeća.

Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva tajnik Vijeća.

O radu na sjednici vijeća vode se i stenografske bilješke ili se obavlja fonografsko snimanje.

Stenografske bilješke odnosno fonografske snimke stavljaju se na uvid zastupnicima, na njihov zahtjev. Ostvarivanje tog prava zastupnika osigurava tajnik Vijeća.

Svaki zastupnik i drugi sudionik u raspravi ima pravo redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst odnosno bez izostavljanja izraženih misli i razloga.

U slučaju spora o osnovanosti zahtjeva da se izvrši ispravak u zapisnik o potpunom toku sjednice, odlučuje se na sjednici Vijeća bez rasprave.

B. Sjednice radnih tijela Vijeća

I. Sazivanje sjednice

Radna tijela Vijeća rade na sjednicama.

Sjednice saziva predsjednik radnog tijela, po vlastitoj inicijativi ili na osnovi zaključka radnog tijela, te zaključka Kolegij a Vijeća.

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu kad to zatraži Vijeće, predsjednik Sabora ili predsjednik Vijeća ili kad to predloži trećina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koja treba staviti na dnevni red sjednice.

Ako predsjednik nije u mogućnosti sazvati sjednicu radnog tijela, ili ne sazove sjednicu kad je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.

Dnevni red sjednice radnog tijela predlaže predsjednik.

Predsjednik je dužan unijeti u prijedlog dnevnog reda sva pitanja koja zahtijeva Vijeće, predsjednik Vijeća, Izvršno vijeće Sabora, trećina članova radnog tijela, drugo radno tijelo Vijeća.

Prijedlog dnevnog reda, zajedno s odgovarajućim materijalima, predsjednik dostavlja članovima uz poziv za sjednicu radnog tijela.

Dnevni red utvrđuje se na sjednici.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjednik može sazvati sjednicu i u kraćem roku, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

O zakazanoj sjednici predsjednik obavještava predsjednika Sabora, Vijeća i Izvršnog vijeća Sabora.

Predsjednik poziva na sjednicu predlagače, odnosno predstavnike predlagača zakona ili drugog akta i podnosioca zahtjeva za donošenje zakona ili drugog akta, te nosioce stručne obrade akta, kad se na dnevnom redu sjednice nalaze ovi akti.

Ako i pored pravovremeno upućenog poziva sjednici ne prisustvuje predstavnik predlagača, radno tijelo može, ako za to postoje i drugi opravdani razlozi, odgoditi raspravu o prijedlogu zakona ili drugog akta. o čemu će obavijestiti predsjednika Vijeća.

Predsjednik može na sjednicu pozvati predstavnike društveno-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija, samoupravnih organizacija, udruženja i zajednica, te pojedine znanstvene, stručne i javne radnike radi pribavljanja, odnosno iznošenja njihovih mišljenja o pitanjima koja se razmatraju na sjednici.

Sjednica radnog tijela može se održati ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja članova.

Odluke na sjednici donose se većinom glasova prisutnih članova.

O prilnjeni Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika na sjednici brine se predsjednik radrog tijela.

Sjednici mogu prisustvovati i iznositi svoje mišljenje i zastupnici u Vijeću koji nisu članovi tog radnog tijela. Zastupnici u drugim vijećima Sabora imaju pravo prisustvovati sjednici radnog tijela, a uz odobrenje predsjednika radnog tijela mogu iznositi i svoje mišljenje.

Sjednice radnog tijela su javne.

Radno tijelo može odlučiti da se pojedina sjednica ili rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda održi bez prisustva javnosti.

Na sjednici radnog tijela raspravljaju se pojedina pitanja i prijedlozi po redoslijedu utvrđenom u dnevnom redu.

O svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja se prvo o načelu, a zatim o pojedinostima.

Radna tijela mogu održavati zajednićke sjednice radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa.

Zajedničku sjednicu sazivaju predsjednici zainteresiranih radnih tijela.

Zajedničkoj sjednici predsjedava, prema dogovoru, jedan od predsjednika tih tijela.

Ako radno tijelo razmatra pitanja o kojima u ravnopravnom djelokrugu, pored Vijeća, odlućuje i skupština odgovarajuće samoupravne interesne zajednice, može se sporazumno održati zajednička sjednica radnog tijela i radnog tijela skupštine.

Na zajedničkoj sjednici usklađuju se stavovi s kojima će se kao prijedlozima istupiti pred Vijeće odnosno skupštinu.

Radna tijela Vijeća mogu održati zajedničku sjednicu s radnim tijelom ili drugim radnim tijelom drugoga vijeća Sabora radi razmatranja pitanja iz njihova zajedničkog djelokruga.

2. Razmatranje akata i drugih pitanja

Radno tijelo razmatra sva pitanja iz svog djelokruga koja su utvrđena programom rada i za koja to zakljući Vijeće, te pitanja koja u pripremi sjednice dostavi predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća dostavlja materijale o pojedinom pitanju matičnom radnom tijelu, a pojedino pitanje može dostaviti na razmatranje i drugim radnim tijelima Vijeća.

Radna tijela kojima je određeno pitanje dostavljeno na razmatranje dužna su ga razmotriti i o njemu dati mišljenje Vijeću.

Radna tijela mogu, po svojoj inicijativi i u drugim slučajevima, razmatrati pitanja predložena za dnevni red sjednice Vijeća i o njima podnositi Vijeću izvještaj sa svojim mišljenjima i prijedlozima.

Zainteresirano radno tijelo dostavlja matičnom radnom tijelu i Vijeću izvještaj sa svojim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima u odnosu na materijal koji je raspravIjen.

Matično radno tijelo dužno je u svom izvještaju Vijeću zauzeti stav i o primjedbama, prijedlozima i stavovima zainteresiranog radnog tijela.

Matično radno tijelo razmatra pitanja iz svog djelokruga uzimajući u obzir i mišljenja zainteresiranih vijeća Sabora i njihovih radnih tijela, zajedničkih radnih tijela vijeća, te zainteresiranih organa, radnih i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i o tim pitanjima zauzima stav, te podnosi Vijeću svoj izvještaj.

Matično radno tijelo posebno će zauzeti stav o amandmanima na prijedlog zakona ili drugog akta prije njihova razmatranja na sjednici Vijeća i o tome podnijeti izvještaj Vijeću.

Izvještaj radnog tijela sadrži mišljenja, stavove i prijedloge radnog tijela o pitanju koje je razmatrano.

U izvještaj se unose i izdvojena mišljenja pojedir ih članova ko zauzimanja stavova o ndređenom pitanju kad oni zatraže da se to unese u izvještaj.

Radno tijelo može u svom izvjeŠtaju predložiti Vijeću donošenje odgovarajućih zaključaka.

Izvještaj koji sadrži i amandman dostavlja se i drugim nadležnim vijećima, odnosno skupštini samoupravne interesne zajednice koja ravnopravno s vijećima sudjeluje u donošenju zakona odnosno drugog akta.

Ako radno tijelo nema primjedaba ni prijedloga u vezi s razmatranim aktom ili pitanjem, radno tijelo može zaključiti da predsjednik pismeno obavijesti predsjednika Vijeća o tome kako bi on upoznao Vijeće.

Kad podnosi izvještaj Vijeću, radno tijelo određuje svog izvjestioca.

Izvjestilac radnog tijela, na osnovi zaključaka tih tijela na zahtjev Vijeća, obrazlaže mišljenje odnosno stavove iznesene u izvještaju.

Izvjestilac radnog tijela ne može se izjašnjavati o pitanjima kojima radno tijelo nije zauzelo stav ili dalo svoje mišljenje. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi u Vijeću, izvjestilac može zatražiti da Vijeće odloži raspravu o tom pitanju dok ga radno tijelo ne razmotri. Rasprava o takvom pitanju odložit će se i ako Vijeće zatraži da radno tijelo o njemu dade svoje mišljenje, odnosno zauzme stav.

Radi proučavanja pojedinog pitanja, obavljanja konzultacija i priprema prijedloga radno tijelo može osnovati radnu grupu.

Nakon što izvrši zadatak radi kojeg je osnovana, radna grupa podnosi radnom tijelu izvještaj s mišljenjem i prijedlozima.

Pored članova radnog tijela u radnoj grupi mogu biti članovi i predstavnici društvenih i političkih, radnih i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te znanstveni, stručni i javni radnici.

Radno tijelo može pojedinim svojim članovima dati u zadatak da u određenom pitanju koje radno tijelo razmatra izvrše potrebne konzultacije i pribave mišljenja zainteresiranih organa i organizacija.

Radno tijelo Vijeća može s drugim radnim tijelima Vijeća, te s radnim tijelima drugih vijeća i radnim tijelima Sabora osnovati zajedničku komisiju, odnosno radnu grupu radi razmatranja i proučavanja određenog pitanja ili za izradu nacrta, odnosno prijedloga zakona.

Zajednička komisija, odnosno radna grupa osniva se kao privremeno radno tijelo za izvršenje određenog zadatka.

Kad izvrši zadatak radi kojega je osnovana, zajednička komisija odnosno radna grupa podnosi svoj izvještaj i prestaje raditi ne produži li joj se zadatak.

Na osnovi zaključka Vijeća, radno tijelo može povjeriti izradu prijedloga zakona ili drugog općeg akta, odnosno izradu analize i drugih materijala za potrebe Vijeća organima uprave ili organizacijama koje vrše poslove od interesa za Republiku, te znanstvenim i stručnim organizacijama i pojedincima.

1. Zajedničke odredbe

Vijeće bira i imenuje. odnosno opoziva i razrješava određene funkcionare i druge nosioce funkcija za koje je to određeno ustavom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

Tajnim glasanjem Vijeće bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća.

Tajnim glasanjem Vijeće bira i imenuje odnosno razrješava i druge funkcionare na osnovi liste na kojoj je broj utvrđenih kandidata veći od broja koji bira odnosno imenuje.

Izbor i imenovanje odnosno razrješenje ostalih funkcionara provodi se javnim glasanjem.

Predsjednik Vijeća, uz pomoć tajnika Vijeća, rukovodi postupkom izbora i imenovanja odnosno razrješenja.

Kada se postupak provodi tajnim glasanjem, predsjedniku pomažu i dva zastupnika koje određuje Vijeće.

Prije početka glasanja, predsjednik Vijeća obavještava zastupnike o načinu glasanja i načinu utvrđivanja rezultata glasanja.

Za donošenje odluke o izboru i imenovanju, odnosno

opozivu i razrješenju potrebna je prisutnost većine ukupnog broja zastupnika u Vijeću.

Predsjednik Vijeća i potpredsjednik Vijeća biraju se odnosno opozivaju većinom glasova prisutnih zastupnika u Vijeću.

Ostali funkcionari biraju se i imenuju odnosno razrješavaju većinom glasova prisutnih zastupnika, čiji se broj utvrđuje na temelju preuzetih glasačkih listića.

Ako je na listi kandidata bio predložen veći broj od broja koji se bira, izabrani su oni kandidati za koje je glasala većina iz stava 2. odnosno 3. ovoga člana, a koji su dobili redom najveći broj glasova.

Ako u slučaju iz stava 4. ovoga člana dva ili više kandidata dobiju jednaki broj glasova, glasanje se ponavlja tako da se glasa ponovno samo za te kandidate.

Ako pri glasanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koji se bira, glasanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanju glasanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 20 glasova.

U drugom ponavljanju glasanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 40 glasova.

Ako ni pri drugom ponavljanju glasanja ne dobije potrebnu većinu toliki broj kandidata koliki se bira, prijedlog, za izbor kandidata koji ni u ponovljenom glasanju nisu dobili potrebnu većinu, skida se s dnevnog reda:

Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su jednake veličine, oblika i iste boje i svaki je ovjeren pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću kandidati su popisani abecednim redom prezimena.

Glasačke listiće priprema tajnik Vijeća.

Zastupnici koji pomažu predsjedniku Vijeća u provođenju glasanja predaju zastupnicima glasačke listiće.

Tajnik Vijeća zaokružuje na popisu zastupnika redni broj ispred imena zastupnika kojem je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Vijeća.

Glasanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika koji pomažu predsjedniku Vijeća u postupku glasanja.

U slučaju ponovnog glasanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasanje provodi se po istom postupku kao i prethodno glasanje.

Zastupnik može glasati samo jednim glasačkim listićem osobno.

Zastupnik glasa tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg glasa, a u slučaju opoziva odnosno razrješenja rijeći: "za opoziv" ili "protiv opoziva" odnosno riječi "za razrješenje" ili "protiv razrješenja".

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažećim listićem smatra se i glasački listić koji je nepopunjen odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasao.

Dopisivanje novih imena na glasačkom listiću ne uzima se u obzir.

Nakon završetka glasanja utvrđuju se rezultati i to u dvorani u kojoj se glasalo.

Rezultati glasanja utvrđuju se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasanja utvrđuje predsjednik Vijeća uz pomoć zastupnika koji mu pomažu.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno glasanje.

Predsjednik Vijeća objavit će koliko je zastupnika primilo glasački listić, koliko je zastupnika ukupno glasalo, koliko je bilo nevažečih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasalo za izbor i imenovanja za svakog od kandidata, odnosno za opoziv ili razrješenje.

Iza toga, predsjednik Vijeća proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani odnosno opozvani ili razriješeni.

Izbori i imenovanja, odnosno razrješenja javnim glasa, njem provode se na način što se zastupnici izjašnjavaju za prijedlog ili protiv prijedloga.

U javnom glasanju zastupnici glasaju dizanjem ruke ili poimenićnim izjašnjavanjem.

Glasanje dizanjem ruke provodi se tako da predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, a zatim tko je protiv prijedloga.

Poimenično se glasa ako to odredi predsjednik Vijeća ili ako to zatraži jedan od zastupnika čiji zahtjev podrži najmanje deset zastupnika.

Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki pozvani zastupnik izjašnjava "za prijedlog" ili "protiv prijedloga".

Kada prozivanje bude završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.

Zastupnike proziva tajnik Vijeća.

Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik objavljuje rezultate izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.

Prijedloge kandidata za izbore i imenovanja, odnosno prijeloge za razrješenja u Vijeću podnosi Komisija Sabora za izbor i imenovanja, a može ih podnijeti i grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću, ako Ustavom, zakonom ili drugim aktom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor i imenovanja odnosno prijedlog za razrješenje Vijeću podnosi drugi organ.

a) izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Prijedlog kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi Vijeću Komisija za izbor i imenovanja ili grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću.

Razrješenje predsjednika ili potpredsjednika Vijeća može predložiti grupa od najmanje 10 zastupnika u Vijeću.

b) izbor predsjednika i članova radnih tijela Vijeća

Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se iz reda zastupnika u Vijeću na četiri godine.

Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se, odnosno razrješavaju, na osnovi liste na kojoj broj utvrđenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira.

Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja.

a) sa izbornim tijelima zastupnika u Vijeću i društveno-političkim zajednicama te drugim organizacijama i zajednicama

U ostvarivanju svoje ustavne funkcije Vijeće se rukovodi interesima i osnovnim stavovima izbornih tijela svojih zastupnika, kao smjernicama za rad zastupnika u Vijeću, te uvrdenom politikom Sabora i skupština drugih društveno-političkih i ostalih samoupravnih zajednica.

U ostvarivanju suradnje sa skupštinama društvenopolitičkih i drugih samoupravnih zajednica, Vijeće razvija takve metode i oblike suradnje u kojima dolaze do izražaja prijedlozi ovih zajednica koji se odnose na razmatranje osnovnih pitanja razvoja, suradnje i povezivanja među općinama, s nastojanjem da se u dnevne redove sjednica Vijeća što više unose pitanja koja neposredno predlažu skupštine ovih zajednica.

Radi uključivanja izbornih i drugih tijela u sve faze razmatranja pojedinih pitanja; te zauzimanja stavova i davanja smjernica zastupnicima u Vijeću, Vijeće će nastojati objavljivati sva važnija pitanja koja se odnose na osnove politike i razvoja.

Vijeće može tražiti mišljenje skupština društveno-političkih i samoupravnih zajednica o pojedinim pitanjima o kojima ono samostalno odlučuje, a može zaključiti da se, skupštine ovih zajedriica i izborna tijela zastupnika u Vijeću o pojedinom pitanju iz djelokruga Vijeća i posebno izjasne.

Posebno izjašnjavanje skupština društveno-političkih i samoupravnih zajednica obavezno je za donošenje zakona od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političkih zajednica, kada se utvrđuju kao općedruštvene potrebe, kao i za one za koje se mogu uvoditi porezi i drugadavanja ili kada Sabor zakonom utvrdi osnovna načela za uređivanje odnosa koje prema Ustavu uređuju općine.

Stavovi, prijedlozi i mišljenja skupština općina dostavljeni na njihovu inicijativu ili po zaključku Vijeća razmatraju se u Vijeću.

Prethodnu raspravu provodi matićno radno tijelo Vijeća.

Predsjednik Vijeća obavještava skupštinu društveno-politićkih zajednica o stavovima Vijeća o tim pitanjima.

b) sa odgovarajućim vijećima skupština drugih republika i autonomih pokrajina i drugim organizacijama i organima u Republici

Vijeće i njegova radna tijela surađuju sa vijećima općina skupština drugih republika i autonomnih pokrajina, radi razmjene materijala i rješavanja pitanja koja se odnose na ostvarivanje društveno-političkog i komunalnog sistema, te pitanja suradnje i povezivanja među općinama u zemlji.

U tom smislu, Vijeće uspostavlja i suradnju sa organizacijama koje se bave tim zadacima.

Ova suradnja ostvaruje se razmjenom materijala o kojima se raspravlja na Vijeću, te razmjenom materijala i drugih informacija, razmjenom iskustava i mišljenja, organiziranjem zajedničkih savjetovanja i dogovora, te drugim oblicima i metodama pogodnim za ostvarivanje ove funkcije Vijeća.

Stručne i administrarivne poslove za Vijeće, radna tijela Vijeća i Kolegij Vijeća obavlja Služba Vijeća koja je u sastavu Stručnih službi Sabora.

Radom službe rukovodi tajnik Vijeća.

Tajnik Vijeća ima pomoćnika kojeg imenuje Predsjedništvo Sabora SR Hrvatske na prijedlog tajnika Sabora SR Hrvatske i uz mišljenje tajnika Vijeća. Pomoćnik tajnika obavlja poslove koje mu povjeri tajnik Vijeća i njemu je odgovoran za svoj rad.

Služba Vijeća obavlja poslove koji se odnose na pripremanje i organiziranje sjednica Vijeća i radnih tijela, davanje stručnih mišljenja u vezi s radom i zadacima Vijeća i njegovih tijela, pripremanje programa i planova rada i praćenje njihova izvršavanja, pribavljanje i pripremanje dokumentacijskih materijala i podataka potrebnih za rad Vijeća i njegovih radnih tijela, praćenje izvršavanja zakljućaka Vijeća, te obavljanje drugih stručnih i administrativnih polosva za potrebe Vijeća, njegovih radnih tijela i zastupnika.

Radno tijelo Vijeća ima tajnika kojeg iz reda radnika u Stručnim službama Sabora postavlja i razrješava tajnik Sabora na prijedlog tajnika Vijeća, ako Poslovnikom Sabora nije drugačije propisano.

Tajnik radnog tijela Vijeća pomaže predsjedniku radnog tijela u pripremanju sjednice, brine se o pripremanju izvještaja i zapisnika sa sjednice, te organizira i obavlja i druge stručne poslove za potrebe radnog tijela.

Tajnik radnog tijela na zahtjev pojedinog člana radnog tijela, ili po vlastitoj inicijativi, daje strućna mišljenja u vezi s primjenom Poslovnika Sabora i ovog poslovnika i druga strućna mišljenja potrebna za rad radnog tijela.

Tajnik radnog tijela Vijeća za svoj rad odgovara radnom tijelu i tajniku Vijeća.

Na dan stupanja na snagu ovoga poslovnika prestaje važiti Poslovnik Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 25/86)

Ovaj poslovnik stupa na snagu na dan objave u "Narodnim novinama".

Broj: 622-90-0150

Zagreb, 26. travnja 1990