SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 369. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Društveno-političko vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. na sjednici 25. travnja 1990, donijelo je

POSLOVNIK

Društveno-političkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

Ovim poslovnikom utvrđuju se organizacija i rad Društveno-politićkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vijeće) i njegovih radnih tijela.

U pitanjima koja nisu uređena ovim poslovnikom Vijeće i njegova radna tijela postupaju po odredbama Poslovnika Sabora.

Radna tijela mogu, u skladu s odredbama ovoga poslovnika, donijeti i svoj poslovnik:

Način rada Vijeća ili njegovog radnog tijela koji nije uređen ovim poslovnikom ni Poslovnikom Sabora uređuje Vijeće ili njegovo radno tijelo odlukom ili zaključkom, koje donose prilikom razmatranja određenog pitanja.

1. Djelokrug Vijeća

Vijeće obavlja poslove iz svog djelokruga na sjednicama Vijeća i sjednicama radnih tijela, koristeći i druge metode i oblike rada.

Društveno-političko vijeće. u skladu s Ustavom i Poslovnikom Sabora, odlučuje o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno s drugim vijećima Sabora odnosno skupštinama samoupravnih interesnih zajednica koje po Ustavu ravnopravno sudjeluju u odlučivanju o određenim pitanjima iz nadležnosti Sabora te na zajedničkoj sjednici svih vijeća.

Osim pitanja iz nadležnosti Sabora koja su Ustavom i Poslovnikom Sabora stavljena u samostalni djelokrug Vijeća, Vijeće samostalno:.

- verificira mandate svojih članova i odlučuje o njihovim mandatno-imunitetskim pravima;

- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća;

- imenuje i razrješava tajnika Vijeća;

- osniva odbore, komisije i druga radna tijela Vijeća, utvrđuje djelokrug njihova rada i provodi izbor njihova predsjednika i članova;

- donosi program i plan rada Vijeća;

- donosi poslovnik Vijeća.

2. Organizacija Vijeća

a) Verifikacija i prestanak mandata član 5.

Prva sjednica novoizabranog Vijeća radi verifikacije mandata i konstituiranja Vijeća održava se najkasnije 15 dana od dana izvršenih izbora.

Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva predsjednik Vijeća prethodnog saziva, a do izbora predsjednika Vijeća predsjedava joj najstariji član Vijeća (dobni predsjednik).

Na prvoj sjednici provodi se verifikacija mandata, daje svečana izjava zastupnika i konstituira Vijeće.

Na prvoj sjednici novoizabranog vijeća zastupnicima se urućuje izvještaj Republičke izborne komisije o rezultatima izbora zastupnika u Vijeće, a zatim se bira Mandatno-imunitetska komisija Vijeća.

Verifikaciju mandata novoizabranih zastupnika pro; vodi Vijeće na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije.

Mandatno-imunitetsku komisiju ćine predsjednik i šest članova koje Vijeće bira između svojih članova.

Prijedlog za sastav Komisije može podnijeti predsjedavajući ili grupa od deset zastupnika. .

Predsjedavajući predaje Mandatno-imunitetskoj komisiji izvještaj Republičke izborne komisije i uvjerenja o izboru koja je na početku sjednice primio od novoizabranih zastupnika.

Mandatno-imunitetska komisija na osnovi izvještaja Republičke izborne komisije i izbornih spisa ispituje zakonitost i pravilnost izbora i o utvrđenom stanju podnosi Vijeću izvještaj.

Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije uručuje se svim članovima Vijeća pred početak nastavka sjednice na kojoj se provodi verifikacija mandata.

Vijeće razmatra izvještaj Mandatno-imunitetske komisije.

Ako Komisija nije osporila mandat niti jednog zastupnika, glasa se o izvještaju u cijelosti, a ako Komisija ospori neki mandat, najprije se glasa o svim neosporenim mandatima, a zatim posebno o svakom osporenom mandatu.

Vijeće može odložiti donošenje odluke o verifikaciji pojedinog mandata i zakljućiti da Republička izborna komisija prethodno provjeri valjanost mandata.

Odlaganje odluke o verifikaciji pojedinog mandata ne može biti duže od 30 dana.

Ako se na prvoj sjednici ne izabere predsjednik ni potpredsjednik Vijeća, sjednice Vijeća saziva i do izbora predsjednika odnosno potpredsjednika sjednicama predsjedava dobni predsjednik.

Poslije verifikacije mandata predsjedavajući na sjednici Vijeća poziva zastupnike da daju svečanu izjavu.

Tekst svečane izjave čita predsjedavajući. Poslije čitanja svečane izjave zastupnici potpisuju njezin tekst i predaju ga predsjedavajućem.

Zastupnik čiji je mandat verificiran, a nije prisustvovao sjednici Vijeća, potpisuje tekst svečane izjave pred predsjednikom Vijeća (odnosno predsjedavajućim, ako nije izabran predsjednik ni potpredsjednik Vijeća), koji o tome obavještava Vijeće na prvoj narednoj sjednici.

Nakon verifikacije mandata i davanja svećane izjave Vijeće bira šest članova Komisije za izbor i imenovanja.

Prijedlog kandidata za članove Komisije za izbor i imenovanja može podnijeti predsjedavajući Vijeća odnosno grupa od deset zastupnika. Taj prijedlog ne mora sadržavati veći broj kandidata nego što Vijeće bira članova u tu Komisiju.

Verifikacijom mandata i davanjem svečane izjave zastupnik stjeće sva prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

Zastupnik čiji je mandat osporen ili je odložena odluka o verifikaciji njegova mandata ima pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i sudjelovati u njihovom radu bez prava odlučivanja.

Zastupniku prestaje mandat u slućajevima utvrđenim Ustavom i zakonom.

Zastupniku koji je opozvan prestaje mandat danom kad Vijeće potvrdi odluku o opozivu.

Zastupniku koji je podnio ostavku prestaje mandat kad Vijeće prihvati ostavku.

U drugim slučajevima mandat prestaje kad nastupi činjenica koja povlaći za sobom prestanak mandata.

Sve slučajeve prestanka mandata zastupnika razmatra Mandatno-imunitetska komisija Vijeća, a Vijeće o njima odlučuje na temelju prijedloga Komisije.

O prestanku mandata predsjednik Vijeća izvještava predsjednika Sabora radi raspisivanja izbora.

b) Predsjednik i potpredsjednik Vijeća

Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika koje bira na četiri godine.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća obavlja se tajnim glasanjem poslije verifikacije mandata i davanja svećane izjave zastupnika u Vijeću, na način utvrđen ovim poslovnikom.

Predsjednik Vijeća:

- predstavlja Vijeće,

- priprema i saziva sjednice Vijeća,

- predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća,

- pokreće inicijativu za pretresanje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća i njegovih radnih tijela,

- brine o organiziranju suradnje Vijeća i njegovih radnih tijela s političkim organizacijama, društveno-političkim zajednicama. društvenim organizacijama i udruženjima građana, kao i drugim društvenim subjektima,

- brine se o osiguravanju uvjeta za rad zastupnika, o dostavljanju materijala zastupnicima te o tome da članovi Vijeća budu upoznati s pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća,

- brine se o primjeni Poslovnika Sabora i ovog poslovnika,

- brine se o provođenju načela javnosti u radu Vijeća, njegovih odbora, komisija i drugih radnih tijela Vijeća,

- na osnovi programa rada Sabora podnosi Vijeću prijedloge programa i planova rada Vijeća, a najmanje jednom godišnje izvještaj o realizaciji programa rada Vijeća,

- brine se o ostvarivanju programa i plana rada Vijeća i o izvršavanju zaključaka Vijeća,

- brine se o suradnji Vijeća s Izvršnim vijećem Sabora i republičkim organima uprave,

- potpisuje suglasno odredbama Poslovnika Sabora, akte koje donosi Vijeće,

- obavještava predsjednika Sabora o prestanku mandata Vijeća,

- ima i druga prava i dužnosti predviđena Ustavom, poslovnikom Sabora i ovim Poslovnikom.

U pripremi sjednica Vijeća predsjednik može tražiti da odgovarajući odbor ili drugo radno tijelo Vijeća razmotri pojedino pitanja iz djelokruga Vijeća i da podnese Vijeću izvještaj sa svojim stavovima, prijedlozima i mišljenjima o tom pitanju.

Potpredsjednik Vijeća zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

d) Tajnik Vijeća

Vijeće ima tajnika, koga imenuje i razrješava Vijeće na prijedlog Predsjedništva Sabora.

Tajnik Vijeća pomaže predsjedniku Vijeća u pripremanju sjednica Vijeća, rukovodi radom stručne službe Vijeća, organizira obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća, njegovih radnih tijela i zastupnika Vijeća, te obavlja druge poslove koje mu povjeri Vijeće ili predsjednik Vijeća.

Za svoj rad i rad stručne službe Vijeća tajnik Vijeća odgovoran je tajniku Sabora i Vijeću, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik Vijeća odgovoran je predsjedniku Vijeća.

Tajnik Vijeća imenuje se na 4 godine, a može biti imenovan na istu funkciju za još jedno mandatno razdoblje.

3. Odbori, komisije i druga radna tijela vijeća

Vijeće može osnovati stalne i povremene odbore, komisije i druga radna tijela kojima povjerava proučavanje određenih pitanja, izradu nacrta ili prijedloga zakona ili drugog akta, prikupljanje podataka, provođenje anketa te raspravljanje određenih pitanja iz svog djelokruga.

Odbori i komisije osnivaju se Poslovnikom Vijeća ili posebnom odlukom Vijeća.

Aktom o osnivanju utvrđuje se njihov sastav, djelokrug i ovlaštenja.

U Vijeću se osnivaju:

1. Odbor za suradnju s političkim organizacijama

2. Mandatno-imunitetska komisija Vijeća

3. Komisija za Poslovnik Vijeća.

Odbor za suradnju s političkim organizacijama ima predsjednika i četrnaest članova, koje bira Vijeće srazmjerno broju predstavnika političkih organizacija koji su zastupnici u Vijeću.

Odbor za suradnju s poljtičkim organizacijama prati pitanja vezana uz ućešće političkih organizacija u radu Vijeća i Sabora te predlaže odgovarajuće mjere i aktivnosti za unapredenje toga rada.

Predsjednika Odbora bira Vijeće na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja.

U djelokrug Mandatno-imunitetske komisije spadaju pitanja provjeravanja izvještaja Republičke izborne komisije o izboru zastupnika u Vijeće i davanje Vijeću prijedloga za verifikaciju odnosno poništavanje mandata te podnošenje Vijeću izvještaja o prestanku mandata članova Vijeća kao i druga pitanja u vezi s imunitetskim pravima zastupnika.

Komisiju za Poslovnik Vijeća čine predsjednik, potpredsjednik i tajnik Vijeća te četiri člana koje bira Vijeće, na prijedlog predsjednika Vijeća.

Komisija za Poslovnik Vijeća:

- prati ostvarivanje Poslovnika Vijeća;

- razmatra pitanja organizacije i djelokruga radnih tijela Vijeća,

- razmatra prijedloge za promjene u Poslovniku Vijeća,

- sudjeluje u razmatranju pitanja djelokruga, organizacije i rada Vijeća koja se uređuju poslovnikom vijeća.

1. Programiranje rada Vijeća

Vijeće donosi program svog rada, koji se u pravilu donosi za godinu dana.

Osnovu za izradu programa rada Vijeća čine zadaci koji proizaze iz programa rada Sabora.

Na osnovi programa rada i zaključaka Vijeća odnosno njegovih radnih tijela mogu se donositi tromjesečni planovi rada Vijeća.

Program rada vijeća sadrži:

- osnovna pitanja koja se odnose na utvrđivanja i provođenje politike, donošenje zakona i drugih općih akata iz djelokruga Vijeća, s kraćim obrazloženjem o sadržaju i potrebi njihova donošenja,

- naznaku nosilaca pripreme pojedinih zadataka i rokove za dostavu materijala,

- naznaku radnih tijela koja će razmatrati materijale prije njihova iznošenja na sjednicu Vijeća.

- rokove u kojima će se pojedina pitanja razmatrati u Vijeću,

- pitanja koja će se prije konačna odlućivanja uputiti u javnu raspravu.

Usvojeni program rada Vijeća objavljuje se u glasilu Sabora.

2. Postupak za donošenje akata i raspravu o drugim itanjima u Vijeću

Postupak utvrđen Poslovnikom Sabora Vijeće primjenjuje pri:

- donošenju zakona,

- donošenju autentičnog tumačenja zakona,

- donošenju republičkog društvenog plana i drugih planskih dokumenata,

- donošenju republičkog budžeta i republičkog završnog računa,

- donošenju ostalih akata Sabora,

- razmatranju i odlučivanju o pitanjima od bitnog interesa za ravnopravnost naroda i narodnosti,

- zastupničkim pitanjima,

- razmatranju interpelacija,

- pokretanju postupka pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti zakona,

- raspravi o drugim pitanjima koja nisu utvrđena ovim poslovnikom.

3. Izbori i imenovanja u Vijeću

Vijeće bira i imenuje odnosno opoziva i razrješava funkcionare za koje je to određeno Ustavom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

Tajnim glasanjem Vijeće bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Vijeća.

Tajnim glasanjem Vijeće bira i imenuje odnosno razrješava i druge funkcionare na osnovi liste na kojoj je broj utvrđenih kandidata veći od broja koji se bira odnosno imenuje.

Izbor i imenovanje odnosno razrješenje ostalih funkcionara provodi se javnim glasanjem.

Predsjednik Vijeća, uz pomoć tajnika Vijeća, rukovodi postupkom izbora i imenovanja odnosno razrješenja,

Kad se postupak provodi tajnim glasanjem, presjedniku pomaže određeni broj zastupnika koje određuje Vijeće.

Prije početka glasanja predsjednik Vijeća obavještava zastupnike o načinu glasanja i načinu utvrđivanja rezultata glasanja.

Za donošenje odluke o izboru i imenovanju odnosno opozivu i razrješenju potrebna je prisutnost većine od ukupnog broja zastupnika u Vijeću, a odluka se donosi većinom glasova prisutnih, čiji se broj utvrđuje na osnovi broja preuzetih glasačkih listića.

Ako je na listi kandidata bio predložen veći broj kandidata od broja funkcionara koji se bira, izabrani su oni, kandidati za koje je glasala većina iz stava 1. ovoga člana, a koji su dobili redom najveći broj glasova.

Ako u slučaju iz stava 2. ovoga člana dva ili više kandidata dobiju jednak broj glasova, glasarnje se ponavlja tako da se glasa ponovno samo za te kandidate.

Ako pri glasanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koliko se funkcionara bira, glasanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponovljenom glasanju ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 10 glasova.

U drugom ponovljenom glasanju ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od 20 glasova.

Ako ni pri drugom ponovljenom glasanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koliko se funkcionara bira, prijedlog za izbor kandidata koji ni u ponovljenom glasanju nisu dobili potrebnu većinu skida se s dnevnog reda.

Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su jednake veličine, iste boje i oblika a svaki je ovjeren pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću kandidati su navedeni abecednim redom prezimena.

Glasačke listiće priprema tajnik Vijeća.

Zastupnici koji pomažu predsjedniku Vijeća u provođenju izbora odnosno opoziva predaju zastupnicima glasačke listiće.

Tajnik Vijeća zaokružuje na popisu zastupnika redni broj ispred imena zastupnika kojem je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Vijeća.

Glasanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika koji pomažu predsjedniku Vijeća u postupku izbora odnosno opoziva.

U slučaju ponovnog glasanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasanje provodi se po istom postupku kao i prethodno glasanje.

Zastupnik može glasati samo jednim glasačkim listićem.

Zastupnik može glasati samo osobno.

Zastupnik glasa tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koje glasa, a u slučaju opoziva odnosno razrješenja riječi: "za opoziv" ili "protiv opoziva" odnosno riječi: "za razrješenje" ili "protiv razrješenja".

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja funkcionara koji se bira, smatra se nevažećim,

Nevažećim listićem smatra se nepopunjeni glasački listić odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasao odnosno da li je zaokružio riječi "za opoziv" ili "protiv opoziva", odnosno riječi "za razrješenje" ili "protiv razrješenja".

Dopisivanje novih imena na glasaćkom listiću ne uzima se u obzir.

Nakon završetka postupka glasanja utvrđuju se rezultati glasanja, i to u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultati glasanja utvrđuju se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultate glasanja utvrđuje predsjednik Vijeća uz pomoć zastupnika koji mu pomažu.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno glasanje.

Predsjednik Vijeća objavit će koliko je zastupnika preuzelo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića te koliko je zastupnika glasalo za izbor i imenovanje svakog od kandidata odnosno za opoziv ili razrješenje.

Nakon toga predsjednik Vijeća proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani odnosno opozvani ili razriješeni.

Javnim glasanjem provode se izbori i imenovanja odnosno razrješenja na način što se zastupnici izjašnjavaju za prijedlog ili protiv prijedloga.

Zastupnici javno glasaju dizanjem ruke ili poimeničnim usmenim izjašnjavanjem.

Glasanje dizanjem ruke provodi se tako da predsjednik najprije poziva zastupnike da se dizanjem ruke izjasne tko je za prijedlog, a zatim tko je protiv prijedloga.

Poimenično se glasa ako to odredi predsjednik Vijeća zato što smatra da je to potrebno da bi se točno utvrdio rezultat glasanja, ili ako to zatraži jedan zastupnik, ćiji zahtjev podrži najmanje deset zastupnika.

Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za prijedlog" ili "protiv prijedloga":

Kad prozivanje bude završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.

Zastupnike proziva tajnik Vijeća.

Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik Vijeća objavljuje rezultate izbora i imenovanja odnosno razrješenja.

Prijedloge kandidata za izbore i imenovanja odnosno prijedloge za razrješenje u Vijeću podnosi Komisija Sabora za izbor i imenovanja. a može ih podnijeti i grupa od najmanje 10 (ALTERNATIVA: 20) zastupnika u Vijeću, ako Ustavom nije određeno da prijedlog kandiature za izbor i imenovanje odnosno prijedlog za razrješenje Vijeću podnosi drugi organ.

Predstavnik predlagaća ima pravo na sjednici Vijeća, pored pismenoga, dati i usmeno obrazloženje.

Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se iz reda zastupnika u Vijeću na četiri godine, na prijedlog Komisije Sabora za izbor i imenovanja.

Predsjednik i članovi radnih tijela Vijeća biraju se na osnovi liste na kojoj broj utvrdenih kandida,a ne mora biti veći od broja koji se bira.

4. Sjednice Vijeća

a) Pripremanje i sazivanje sjednica

Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća, na osnovvi odluke Vijeća ili na vlastitu inicijativu.

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća na zahtjev predsjednika Sabora, Izvršnog vijeća Sabora, radnog tijela Vijeća ili na zahtjev 20 članova Vijeća.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Vijeća kada je dužan to učiniti, sjednicu Vijeća će sazvati predsjednik Sabora ili 20 zastupnika Vijeća.

Poziv za sjednicu Vijeća s prijedlogom dnevnog reda upućuje predsjednik Vijeća zastupnicima u pravilu najkasnije 15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Materijal za dnevni red sjednice Vijeća dostavlja se zastupnicima najkasnije 30 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća, ako ovim poslovnikom ili Poslovnikom Sabora nije drugaćije određeno.

Izvještaji matičnih odbora i drugih radnih tijela, Zakonodavno-pravne komisije i izvještaji odnosno mišljenja Izvršnog vijeća Sabora o prijedlozima zakona i drugih akata koji su na dnevnom redu sjednice Vijeća dostavljaju se tako da budu kod članova Vijeća najmanje 8 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od 15 dana, a dnevni red za ovu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

O svakoj sjednici Vijeća obavještava se predsjednik Sabora. predsjednici ostalih vijeća Sabora i Izvršno vijeće Sabora.

Saziv sjednice objavljuje se u glasilu Sabora ili u dnevroj štampi.

U prijedlog dnevnog reda unose se, u pravilu, sva pitanja iz nadležnosti Vijeća koja su do dana sazivanja sjednice Vijeća dostavili Poslovnikom Sabora ovlašteni predlagači, ako su pri tom poštivani rokcvi utvrđeni Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom.

Prilikom sastavljanja dnevnog reda predsjednik Vijeća uzet će u obzir i inicijative koje potječu od Ustavom ovlaštenih organa, organizacija, radnih ljudi i građana i njihovih udruženja.

Predsjednik može predložiti da se o pojedinim pitanjima raspravlja na sjednici Vijeća i bez njegova prethodnog razmatranja u matičnom odboru. U toku rasprave o takvom pitanju Vijeće može zaključiti da se rasprava prekine i pitanje uputi na razmatranje matičnom odboru

Matični odbor dužan je uzeti u razmatranje pitanje koje mu je uputio predsjednik Vijeća odnosno Vijeće i o tome podnijeti pismeni izvještaj Vijeću sa svojim mišljenjem i prijedlozima, odredujući i izvjestioca odbora.

b) Otvaranje sjednice i utvrđivanje dnevnog reda

Nakon što prethodno utvrdi da sjednici prisustvuje većina članova Vijeća, predsjednik otvara sjednicu Vijeća.

Dnevni red sjednice utvrđuje Vijeće na početku sjednice, na prijedlog predsjednika Vijeća.

U hitnim slučajevima predsjednik Vijeća, radno tijelo Vijeća ili radno tijelo Sabora, Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske, Predsjedništvo Sabora, Izvršno vijeće Sabora, zastupnik u Vijeću kojeg podrži još najmanje 10 zastupnika, mogu i na sjednici Vijeća predložiti da se određeno pitanje stavi na dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti hitnost prijedloga.

O tom prijedlogu Vijeće odlučuje bez rasprave. Prije odlučivanja o takvu prijedlogu saslušat će se mišljenje predstavnika IzvrŠnog vijeća Sabora, ako prijedlog nije podnijelo Izvršno vijeće Sabora.

c) Predsjedavanje sjednici i sudjelovanje u radu

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika sjednici Vijeća predsjedava potpredsjednik Vijeća.

Ako je i potpredsjednik spriječen, na sjednici se bira jedan od zastupnika koji će predsjedati sjednici. U tom slučaju sjednicu otvara po godinama najstariji zastupnik i predsjeda do izbora zastupnika koji će dalje predsjedati toj sjednici.

Kad su predsjednik i potpredsjednik razriješeni dužnosti, najstariji zastupnik predsjeda do izbora novog predsjednika.

Pravo i dužnost prisustvovanja I sudjelovanja u radu na sjednici Vijeća imaju svi članovi Vijeća.

Zastupnici drugih vijeća Sabora mogu prisustvovati sjednici Vijeća i sudjelovati u njenom radu bez prava odlučivanja.

U radu sjednice Vijeća mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja predstavnici organa, organizacija i zajednica te pojedinci koji prema Poslovniku Sabora mogu sudjelovati u radu zajedničke sjednice svih vijeća Sabora.

U radu sjednice Vijeća također, bez prava odlučivanja mogu sudjelovati i predstavnici političkih organizacija te drugih organizacija, znanstveni, stručni i drugi javni radnici koji su pozvani na sjednicu radi iznošenja mišljenja o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do završetka rasprave.

Zastupnik ima pravo govoriti, te podnositi prijedloge, amandmane i druge pismene podneske, na jeziku svoga naroda ili narodnosti. Prema potrebi govor se prevodi na hrvatski ili srpski jezik

Govornik govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegnve riječi mogu biti zabilježene.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik.

Predsjednik osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru

Predsjednik daje zastupnicima riječ po redu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je zatraži. Govor tog zastupnika ne može trajati duže od pet minuta. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje u pogledu povrede poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan s objašnjenjem o tome se rješava na sjednici bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je po njegovu mišljenju netočno izložen i koji je bio povod nesporazumu, ili koji je izazvao potrebu ličnog objašnjenja, predsjednik će mu dati riječ čim se završi govor onoga zastupnika koji je izazvao potrebu ispravka. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno lično objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od pet minuta.

Govornik može govoriti samo o predmetu o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik u svom govoru udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik će ga pozvati da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži predmeta dnevnog reda, predsjednik će mu oduzeti riječ.

Trajanje izlaganja zastupnika i drugih sudionika na sjednici Vijeća nije ograničeno, osim ako ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća nije drugačije određeno.

Vijeće može na prijedlog predsjednika ili na traženje zastupnika čiji zahtjev podrži najmanje 10 zastupnika, odlučiti da govornik o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a i ograničiti vrijeme trajanja govora.

Odredba stava 2. ovoga člana ne odnosi se na predstavnika predlagača, Izvršnog vijeća Sabora i izvjestioce radnih tijela Vijeća ili zajedničkih radnih tijela vijeća Sabora.

d) Javnost rada na sjednici

Sjednice Vijeća su javne.

Vijeće može odlućiti da se pojedina sjednica ili rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda održi bez prisustva javnosti.

e) Održavanje reda

Red na sjednici osigurava predsjednik.

Za povredu reda na sjednici predsjednik može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći zastupniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe poslovnika.

Zastupniku će se oduzeti riječ kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe poslovnika, a već je na istoj sjednici i dva puta bio opomenut da se pridržava reda i odredaba poslovnika.

Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će kratak prekid sjednice.

Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušalac koji narušava red.

Ako je red znatno narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi slušaoci iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

f) Tok sjednice

Nakon što otvori sjednicu, predsjednik daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik obavještava Vijeće i o tome tko je pozvan na sjednicu i koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik pita zastupnike imaju li primjedaba na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su u skladu s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik Vijeća.

Prije utvrđivanja dnevnog reda zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja i tražiti objašnjenja i obavještenja u skladu s Poslovnikom Sabora.

Vijeće može odrediti i posebno vrijeme na sjednici za postavljanje pitanja i traženje obavještenja.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu u pojedinim predmetima po redoslijedu utvrđenom u dnevnom redu.

U toku sjednice Vijeće može izvršiti izmjene u redoslijedu razmatranja pojedinih predmeta koji su utvrđeni u dnevnom redu.

Na sjednici se o svakom prednmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje ili zauzima stav.

Na početku rasprave o svakom predmetu predlagač može dati dopunsko obrazloženje.

Nakon što predlagač podnese obrazloženje, mogu izvjestioci odbora odnosno komisija, ako to žele, i usmeno izložiti stav odbora odnosno komisije.

O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavIjenih govornika.

U toku rasprave mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati pitanja u pogledu predloženih rješenja.

U toku rasprave raspravlja se i odlučuje i o amandmanima na prijedlog.

Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više govornika.

g) Prekidanje rada na sjednici

Predsjednik može prekinuti rad sjednice Vijeća i odrediti dan i sat kada će se rad nastaviti.

Predsjednik prekida sjednicu zbog nedostatka kvoruma, zbog potrebe da se u međuvremenu izvrše potrebne konzultacije i prikupe potrebna mišljenja, te u drugim slučajevima kad je to ovim poslovnikom predviđeno ili kad to Vijeće zaključci.

Ako je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a kvorum ne postoji ni u nastavku rada sjednice, predsjednik obavještava prisutne zastupnike da se rad sjednice ne može nastaviti i da će, u skladu s odredbama Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika, naknadno sazvati sjednicu.

h) Odlučivanje na sjednici

Za donošenje odluke na sjednici Vijeća potrebna je prisutnost većine ukupnog broja članova Vijeća utvrđenog ustavom.

Ako predsjednik smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj zastupnika, naložit će prozivanje.

Prozivanje će se izvršiti i kad to zatraži zastupnik čiji zahtjev podrži najmanje 10 zastupnika, a prozivanje obavlja tajnik Vijeća.

Odluka Vijeća je punovažna ako je za nju glasala većina prisutnih zastupnika, osim ako je Ustavom ili Poslovnikom Sabora određeno da se za donošenje pojedinih odluka traži kvalificirana većina.

Ako se na sjednici Vijeća odlučuje tajnim glasanjem, a za donošenje odluke je potrebna većina glasova prisutnih zastupnika, ta se većina utvrđuje na osnovi ukupnog broja zastupnika koji su preuzeli glasačke listiće.

Zastupnik ima pravo obrazložiti svoj stav prije glasanja o prijedlogu.

Obrazlaganje zastupnika ne može trajati duže od pe minuta.

Glasanje na sjednici Vijeća je javno, osim ako Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom nije određeno da se glasa tajno.

Zastupnici glasaju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga ili da se uzdržavaju od glasanja.

Javno glasanje provodi se istovremeno, dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasanje dizanjem ruke provodi se na taj način što predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, zatim tko je protiv prijedloga, i, najzad, tko se uzdržao od glasanja.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, ako se prilikom glasanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovine prisutnih zastupnika, predsjednik može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično se glasa kad to odredi predsjednik zato što smatra da je to potrebno da bi se točno utvrdio rezultat glasanja ili ako to zatraži jedan zastupnik čiji zahtjev podrži najmanje 10 zastupnika.

Poimenično glasanje provodi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržava od glasanja.

Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali.

Zastupnike proziva i prebrojava glasove tajnik Vijeća. Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja.

Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići moraju biti jednake veličine, iste boje i oblika i svaki ovjeren pečatom Sabora.

Svaki zastupnik dobiva jedan glasački listić koji nakon spunjavanja, stavlja u glasačku kutiju.

Ako se tajnim glasanjem odlučuje o prijedlogu općeg akta, ili zaključka, na svakom glasačkom listiću mora biti ispisano pod 1) "za" pod 2) "protiv" i pod 3) "uzdržan".

Zastupnik glasa na taj način što zaokružuje jedari od rednih brojeva iz stava 1. ovoga člana prema svom opredjeljenju.

Glasački listić iz kojeg se ne može utvrditi za što odnosno za koga je zastupnik glasao smatra se nevažećim.

Po završenom glasanju predsjednik utvrđuje rezultat glasanja i na osnovi rezultata objavljuje da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaćen ili odbijen, odnosno koji su kandidati izabrani.

O pitanjima koja se razmatraju odnosno raspravljaju na sjednici Vijeća, mogu se donositi akti Sabora iz djelokruga Vijeća te akti i zaključci Vijeća.

Zaključci koji se ne objavljuju u službenom glasilu dostavljaju se izravno organima i organizacijama na koje se odnose.

i) Zaključivanje sjednice

Kad se iscrpi dnevni red i završi rad sjednice, predsjednik zaključuje sjednicu.

j) Zapisnik

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinom predmetu.

Zastupnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju i čuvanju izvornog zapisnika Vijeća bri ne se tajnik Vijeća.

O radu na sjednici Vijeća vode se i stenografske bilješke ili se vrši fonografsko snimanje.

Stenografske bilješke odnosno fonografske snirnlke stavljaju se na uvid zastupnicima, na njihov zahtjev Ostvaarivanje tog prava zastupnika osigurava tajnik Vijeća.

Svaki zastupnik i drugi sudionik u raspravi ima pravo redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst odnosno bez izostavljanja izraženih misfi i razloga.

U slučaju spora o osrnovanosti zahtjeva da se izvrrši ispravak u zapisnik o potpunom toku sjednice, odlučuje se na sjednici Vijeća bez rasprave.

5. Sjednice radnih tijela Vijeća

U pogledu rada radnih tijela Vijeća koja. ne donesu Poslovnik o svom radu na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Poslovnika Sabora kao i odredbe ovog poslovnika kojima se regulira rad Vijeća.

Vijeće i njegova radna tijela surađuju s političkim organizacijama.

Suradnja Vijeća i njegovih radnih tijela s političkim organizacijama ostvaruje se naročito: prilikom izrade i utvrđivanja programa i plana rada Vijeća razmjenom informativnog i dokumentacijskog materijala, dostavom glasila Sabora, međusobnom razmjenom mišljenja, užim ili širim savjetovanjima, sudjelovanjem predstavnika političkih organizacija u radu odbora, komisija i radnih grupa Vijeća za proučavanja pojedinih pitanja, organiziranjem javnih rasprava i drugih oblika konzultiranja javnosti o pitanjima o kojima raspravlja i odlučuje Vijeće te drugim oblicima suradnje.

Političke organizacije se obavještavaju putem glasila Sabora i na drugi pogodan način o prijedlozima za donošenje i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata te o drugim pitanjima o kojima raspravlja i odlučuje Vijeće.

Vijeće i njegova radna tijela obavještavaju političke organizacije o svojim sjednicama i dostavljaju im odgovarajuće materijale.

O informiranju političkih organizacija brinu se predsjednik Vijeća i predsjednik Odbora za suradnju s političkim organizacijama.

Vijeće surađuje s organima i organizacijama u SR Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji na način određen Poslovnikom Sabora. O ovoj suradnji brine se predsjednik Vijeća.

Za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vijeća, njegovih odbora, komisija i drugih radrnih tijela i zastupnika, Vijeće ima stručnu službu koja je u sa stavu jedinstvene Stručne službe Sabora.

Stručna služba Vijeća obavlja poslove koji se odnosi: na pripremanje i organiziranje sjednica Vijeća i njegovih tijela, davanje stručnih mišljenja u vezi s radom I zadacima Vijeća i njegovih tijela. pripremanje programa i planova rada i praćenje njihova izvršavanja, pribavljanje i pripremanje dokumentacijskih materijala i podataka potrebnih za rad Vijeća i njegovih radnih tijela, praćenje izvršavanja zaključaka Vijeća te obavljanje drugih stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vijeća, njegovih radnih tijela i zastupnika.

Radom Stručne službe Vijeća rukovodi tajnik Vijeća. Tajnik Vijeća ima pomoćnika koji radi po uputama tajnika Vijeća i njemu je odgovoran za svoj rad.

Radno tijelo ima tajnika.

Tajnik radnog tijela Vijeća pomaže predsjedniku radnog tijela u pripremanju sjednice, brine se o pripremanju izvještaja i zapisnika sa sjednice, te organizira i obavlja i druge stručne poslove za potrebe radnog tijela.

Tajnik radnog tijela na zahtjev pojedinog člana radnog tijela. ili po vlastitoj inicijativi, daje stručna mišljenja u vezi s primjenom Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika i druga stručna mišljenja potrebna za rad radnog tijela.

Tajnik radnog tiiela Vijeća za svoj rad odgovara radnom tijelu i tajniku Vijeća.

Ovaj poslovnik donosi se po postupku za donošenje odluka Vijeća, a njegove izmjene i dopune provode se po postupku za donošenje poslovnika.

Na dan stupanja na snagu ovoga poslovnika prestaje važiti Poslovnik Društveno-političkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (.Narodne novine", br. 25/86).

Ovaj poslovnik stupa na snagu na dan objave u "Narodnim novinama"

Klasa: 021-03/90-04/05 Urbroj : 623-90-1

Zagreb, 26. travnja 1990.