Zakoni i propisi - Pravni savjeti 20 04.05.1990 Rezolucija o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 351. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske i člana 167. Poslovnika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 26. travnja 1990, Vijeća općina 11. travnja 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća, 12. travnja 1990, donio je

REZOLUCIJU

o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj

I

1. Kretanje stanovništva i promjene njegovih struktura izuzetno su značajni za dinamiku i obilježja dugoročnih procesa društvene reprodukcije. S tim u vezi demografska kretanja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, kao i u našim drugim područjima niskog nataliteta, svojim su globalnim i strukturnim karakteristikama vrlo slična demografskim kretanjima u većini razvijenih zemalja. S tipa reprodukcije kojemu je svojstvena relativno visoka rodnost i smrtnost, što je odlika nerazvijenog, agrarnog društva. stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske, prešlo je na tip reprodukcije niske rodnosti i smrtnosti, koja je pak, odlika razvijenog društva. U okviru toga, javljaju se znaćajni poremaćaji koji dugoročnije mogu imati višestruko negativne posljedice ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere. Njihovo ishodište leži u činjenici da se stopa reprodukcije stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske već tri desetljeća nalazi ispod razine potrebne za njegovo jednostavno obnavljanje. Stopa porasta ukupnog broja stanovnika u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u poslijeratnom razdoblju konstantno se usporava kao rezultanta smanjivanja prirodnog prirasta i nepovoljnih trendova migracija (prije svega vanjskih). Pri tome su na smanjivanje prirodnog prirasta nepovoljno djelovale obje njegove komponente, dakle i natalitet i mortalitet Stopa nataliteta u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj smanjila se sa 24,8 promila u 1950 godini na 12,5 promila u 1988. godini. Stopa mortaliteta je u prvih deset poratnih godina opadala, a zatim se. naročito nakon 1970. godine konstantno lagano povećavala, kao posljedica povećanja udjela starog u ukupnom stanovništvu (1970. godine iznosila je 10,1 promila, a 1988.11,3 promila). Stopa prirodnog prirasta smanjila se sa 12,5 promila u 1950. na samo 1,2 promila u 1988. godini, na što je primarno djelovalo opadanje nataliteta.

2. Iako je prirodno kretanje osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva migracije su također njegova značajna odrednica. U poslijeratnom razdoblju iseljavanja iz Socijalističke Republike Hrvatske u ostale krajeve zemlje i u inozemstvo bilo je brojčano veće od tokova ukupnog useljavanja u Hrvatsku. Ukupan migracijski saldo za Socijalističku Republiku Hrvatsku bio je u svim međupopisnim razdobljima (osim razdoblja 1961. do 1971. godine) negativan. Migracija stanovništva u cijelosti predstavlja nepovoljnu komponentu kretanja stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske, u čijoj je strukturi pozitivan saldo unutrašnjih migracija, samo ublažio negativni saldo vanjskih.

3. Osobit je problem vrlo nepovoljna regionalna demografska situacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Naime, kao posljedica regionalno različitih značajki demografskih kretanja i privredne strukture, izdiferencirala su se u Hrvatskoj područja u kojima je tzv. prirodna depopulacija (veći broj umrlih od broja rođenih) već dugo prisutna. Pri tome je posebno značajno da se proces prirodne depopulacije prostorno širi, tako da od 1977. do 1988. godine broj općina u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u kojima je došlo do prirodnog pada stanovništva porastao sa 25 na 58.

4. Jedna od osnovnih negativnih posljedica demografskih kretanja stanovništva u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj je nepovoljna dobna struktura. Stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske relativno je staro i jedno od najstarijih stanovništava u Jugoslaviji. Takvo stanje rezultat je kontinuiranih promjena u dobnoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u poslijeratnom razdoblju koje obilježava: a) smanjenje broja i udjela mladog stanovbištva; b) spori rast broja i udjela stanovništva u radno-sposobnoj dobi i c) najbrži rast broja i udjela staračkog stanovništv-a koje je poraslo između 1953. i 1981. godine za 75,3%, povećavajući stime svoj udio u ukupnom stanovništvu sa 8,9% na 13,4% S obzirom na to, bez aktivne demografske politike i narednom bi se razdoblju izrazito povećala diskrepancija između mladog i starog stanovništva s mnogostruko nepovoljnim ne samo demografskim, već i ekonomskim, socijalnim. socio-psihološkim i drugim posljedicama. Proces demografskog starenja izraz je napretka zdravstvene zaštite i razvoja medicinskih znanosti, ali neovisno od toga, ukoliko se nastavi pad nataliteta, uz ostale iste uvjete, nastat će mnogobrojni problemi u osiguranju određene kvalitete života staračkog stanovništva. Pored toga, ako se sadašnja stopa reprodukcije ne poveća, ulaskom u fertilnu dob manje brojnih generacija rođenih 60-tih i 70-tih godina došlo bi već krajem ovog, a pogotovo početkom slijedećeg stoljeća do apsolutnog smanjivanja broja stanovništva, uz njegovo daljnje starenje, što bi ugrozilo dugoročni razvojni potencijal društva. S obzirom na takve demografske značajke i predvidiva autonomna kretanja stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske, neophodno je zauzeti društvene stavove o potrebnoj razini reprodukcije stanovništva i na temelju njih poduzimati odgovarajuće mjere i aktivnosti.

5. Poštivanje jednog od osnovnih ljudskih prava da roditelji slobodno i odgovorno odlučuju o broju djece i rasporedu između rađanja, osnovni je društveni stav ; pri čemu društvo mora osiguravati humane uvjete reprodukcije i društvene pretpostavke za svjesno i odgovorno roditeljstvo, te olakšavati roditeljima snošenje troškova reprodukcije.

6. Rezolucija o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, pored toga što treba definirati mjere i aktivnosti za poboljšanje demografskih kretanja, značajna je i sa stanovišta formiranja i njegovanja reprodukcijske svijesti, kako roditelja tako i društva u cjelini. Osnovni je pri tome cilj da se što više rađaju željena i zdrava djeca, a da roditeljstvo bude odgovorno i svjesno. Radi se o izuzetno složenoj i odgovornoj društvenoj aktivnosti usmjerenoj da se smanje, a postepeno, gdje je to moguće, i otklone, mnogobrojne štetne posljedice nerazvijene reprodukcijske svijesti po pojedinca, obitelj i društvo, izražene osobito u velikom broju prekida trudnoće, slučajnim trudnoćama, neželjenoj, napuštenoj i zlostavljanoj djeci, neodgovornom roditeljstvu, rastavama brakova, maloljetničkoj delinkvenciji. Višom razinom reprodukcijske svijesti poboljšala bi se kvaliteta života djece, roditelja i obitelji što bi se svestrano pozitivno odrazilo i na razvoj šire zajednice. Upravo zbog tih pozitivnih učinaka razvijene reprodukcijske svijesti na kvalitetu života i opći prosperitet. društvo mora organizirano poticati njeno formiranje i unapređivanje.

7. Rezolucija o populacijskoj politici donosi se na uvjetima duboke višegodišnje krize jugoslavenskog društva. Pad životnog standarda, visoka nezaposlenost, izužetno ograničene mogućnosti rješavanja stambenih problema, nedostatnost i visoka cijena usluga vrtića i jaslica nepovoljno utjču na odluke mladih o zasnivanju obitelji i rađanju djece. Nadalje, gotovo sve mjere i aktivnosti populacijske politike zahtijevaju financijska sredstva. što je s obzirom na stanje u privredi i društvu teško osigurati. Otuda je i uspješnost prevladavanja razvojne krize jugoslavenskog društva, odnosno dinamiziranje privrednog rasta, poboljšanje životnog standarda, stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje, uspješna stambena reforma, bitna pretpostavka vođenja populacijske politike. Međutim, zbog dugoročnog karaktera te politike aktualne ekonomske poteškoće ne smiju biti razlogom da se već sada ne priđe njenom koncipiranju kao sastavnom dijelu cjelokupne politike društveno-ekonomskog razvoja.

II

1.Polazeći od činjenice da nedovoljno obnavljanje stanovništva praćeno poremaćajima njegovih struktura predstavlja najveći problem demografskog razvoja SR Hrvatske sa značajnim ekonomskim i socijalnim implikacijama na budući društveno-ekonomski razvoj, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske utvrđuje da je potrebno voditi takvu populacijsku politiku u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kojoj će cilj biti da se stopa reprodukcije stanovništva podigne barem na razinu dugoročne jednostavne reprodukcije, što znaći da se prosječno u obitelji rađa troje djece.

2. Populacijska politika kao integralni dio društvene reprodukcije treba biti dio cjelokupne politike društveno-ekonomskog razvoja. To znaći da plansko-razvojni dokumenti društveno-političkih zajednica na svim razinama, moraju sadržavati ciljeve i zadatke populacijske politike te mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje.

3. Za poboljšanje stanja i tendencija u razvoju stanovništva potrebno je trajno i svestrano društveno djelovanje s ciljem da se društvenim stavovima, politikom, mjerama i aktivnostima poboljšaju društveni uvjeti za osnivanje obitelji i slobodno odlučivanje o broju i redoslijedu radanja djece, te za svjesno i odgovorno roditeljstvo U svim područjima ekonomske i socijalne politike, osobito regionalnog razvoja. zapošljavanja, razvoja uslužnih djelatnosti, društvenoj brizi o djeci, urbanizaciji, stambenoj, zdravstvenoj, odgojno-obrazovnoj i drugim djelatnostima treba voditi brigu o njihovom utjecaju na zasnivanje obitelji, život i rad roditelja i djece, a time i na uvjete za obnavljanje stanovništva.

Populacijsku politiku treba ostvarivati: - svestranim aktivnostima radi formiranja i njegovanja reprodukcijske svijesti te vrijednosnih stavova o humanim odnosima između spolova, braku, obitelji, radanju i odgoju djece, odnosno o svemu onome što podrazumijeva svjesno i odgovorno roditeljstvo: - mjerama i aktivnostima planiranja obitelji; - mjerama i aktivnostima kojima se potiče brže zapošljavanje mladih i efikasnije rješavanje problema njihovog stanovanja: - većom i adekvatnijom društvenom brigom o djeci, materinstvu, porodici i roditeljstvu, osobito podruštvljavanjem dijela troškova podizanja potomstva na načelima uzajamnosti i solidarnosti.

III Radi ostvarivanja populacijske politike u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti: 1. U skladu s ekonomskim mogućnostima društva treba osiguravati pravo na duži porodiljski, odnosno roditeljski dopust, i to progresivno vezano uz broj djece. Dugoročni cilj treba biti da svaka žena za vrijeme trudnoće i određeno vrijeme poslije porođaja ima materijalno osiguranje čija veličina treba zavisiti od materijalnog stanja obitelj i.

2. U svim sredinama i na svim društvenim razinama treba osiguravati materijalne i druge uvjete za zdrav, svestran i bezbrižan razvoj djece. Potrebno je razraditi cjelovit program društvene brige o djeci i za njegovu realizaciju osigurati sredstva. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti, njezi i odgoju predškolske djece stvaranjem uvjeta za što veći obuhvat te djece raznovrsnim oblicima zaštite, njege i odgoja, posebno u predškolskim organizacijama. Uz određenu društvenu kontrolu u društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta treba razvijati pružanje usluga osobnim radom u vidu samostalnog zanimanja. U uvjetima nedovoljnih kapaciteta prednost u korištenju odgovarajućih oblika društvene brige o djeci predškolskog uzrasta davati djeci iz porodica oba zaposlena roditelja i djeci socijalno ugroženih porodica, uz veći udio društvene zajednice u naknadi troškova. Radno vrijeme organizacija društvene brige o djeci treba biti usklađeno s radnim vremenom roditelja. Prehranu dojenčadi koja ne koriste majčino mlijeko treba subvencionirati ovisno o materijalnom položaju obitelji. U okviru ukupne društvene brige o djeci veću društvenu pomoć i njegu treba pružati djeci bez roditelja, napuštenoj djeci, hendikepiranoj djeci, djeci s jednim roditeljem, kao i djeci kojima su roditelji na radu u inozemstvu.

3. Doplatak za djecu treba sve više postajati mjera populacijske politike, umjesto njegove sadašnje prvenstveno socijalno-zaštitne funkcije. Zavisno od materijalnih mogućnosti treba ga pctpuno povećati, i to progresivno prerma broju djece, s dugoročnim ciljem da on postane pravo djeteta neovisno o radnom statusu roditelja.

4. U funkciji populacijske politike treba biti i stvaranje uvjeta za korištenje zakonskih mogućnosti zasnivanja radnog odnosa sa radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena kao i fleksibilnijeg korištenja radnog vremena kada je to moguće.

5.Postojeće programe o planiranju obitelji i humanizaciji odnosa između spolova u nastavnim programima svih razina obrazovanja treba proširivati i osuvremenjivati te osigurati njihovo kvalitetno provođenje kako bi mladi ljudi formirali reprodukcijsku svijest i pripremili se za odgovurno roditeljstvo. Tokom obrazovanja treba steći i odredena demografska znanja.

6. U skladu sa materijalnim mogućnostima, zavisno od broja djece i socijalnog stanja porodice društvo treba sudjelovati u troškovima obrazovanja koje snose roditelji prvenstveno participiranjem u troškovima nabave udžbenika i drugih školskih potrepština u osnovnom obrazovanju, a razvojem sistema stipendiranja i kreditiranja i korištenja objekata i usluga društvenog standarda učenika i studenata u srednjem i visokom obrazovanju, uz značajno uvažavanje i kriterija uspjeha u učenju i studiju.

7. U zdravstvenoj zaštiti prioritet treba dati zdravstvenoj zaštiti majke i djeteta s posebnim naglaskom na preventivnom i zdravstveno-prosvjetnom djelovanju. U tom smislu treba osiguravati uvjete za rad, podizanje razine zdravstvene kulture i obavještenosti u vezi sa zaštitom zdravlja majke i djeteta, širu primjenu optimalnih metoda planiranja obitelji, potpunu zdravstvenu zaštitu žena u vrijeme trudnoće i porođaja i pojačanu perinatalnu zaštitu i zdravstvenu brigu za novorođenu djecu i dojenčad.

Da bi se ostvarili ti zadaci potrebno je: - definirati cjeloviti i jedinstveni koncept planiranja obitelji u Republici. unapređivati rad jedinica zdravstvene zaštite žena i djece, poboljšavati perinatalnu zaštitu korištenjem suvremene opreme i najnovijih dostignuća, osigurati potpunu patronažnu pomoć trudnicama i majkma s malom djecom,razvijati aktivnosti za spriječavanje i liječenje neplodnosti.

8. Društveni stav da je odluka o broju djece i razamku između dva porođaja jedno od osnovnih ljudskih prava i sloboda podrazumijeva da društvo, među ostalim, osigurava roditeljima uvjete za stjecanje znanja i sredstava za planiranje obitelji. Cilj je rađanje željene i zdrave djece, odgovorno i svjesno roditeljstvo, te smanjivanje izuzetno visokog broja prekida trudnoća, kao najmanje prikladnog, a za psihofizičko zdravlje žene i štetnog načina planiranja obitelji. To znači puno poštivanje mogućnosti prekida trudnoće kao elementarnog prava žene, ali istodobno poduzimanje svih aktivnosti da bi se spriječila neželjena trudnoća. Budući da je neobaviještenost jedan od glavnih uzroka izostanka planiranja obitelji, odnosno korištenja neadekvatnih i štetnih metoda potrebno je u okviru jedinstvenog i cjelovitog koncepta planiranja obitelji u Republici razraditi svestrane edukativne aktivnosti u obrazovnim, zdravstvenim, specijaliziranim institucijama i sredstvima javnog informiranja. Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna, po mogućnosti besplatna, ili barem uz nisku participaciju korisnika. Treba razvijati zdravstvene službe koje se bave planiranjem obitelji, te osnivati predbračna, bračna i obiteljska savjetovališta u kojima bi interdisciplinarni timovi pružali stručnu pomoć u donošenju odluka o planiranju i zasnivanju obitelji, podizanju potomstva i rješavanju obiteljskih problerna.

9. Stambeni problemi mladih ćesto su prepreke za zasnivanje obitelji i rađanje djece Zbog toga je stambenom reformom potrebnc stvarati uvjete i za brže i efikasnije zadovoljavanje stambenih potreba mladih obitelji, a osobito onih s više djece.

10. Poreznorm politikom treba osigurati niže cijene proizvoda namijenjenih djeci (osobito opreme za novorođenčad, obuće, odjeće i određenih namirnica). U politici oporezivanja prihoda građana treba utvrditi progresivne porezne olakšice za roditelje s više djece te razmotriti mogućnrosti poreznih olakšica u poljoprivrednim domaćinstvima za vrijeme trudnoće žene i određeno vrijeme poslije porođaja.

11.Potrebnu je razraditi kompleksnu politiku prma unutrašnjim i vanjskim migracijama stanovništva s ciljem da se osiguravaju povoljniji uvjeti obnavljanja stanovništva, osobito u područjima gdje je izražen proces depopulacije. Skladnijim i ravnomjernijim regionalnim razvojem treba usporavati procese depopulacije, odnosno stvarati preduvjete za ublažavanje intenziteta demografskih diferencijacija regija. Politika unutrašnjih migracija mora usmjeravati stanovništvo prema manjim, ali vitalnim središtima razvoja i tako osiguravati ravnomjerniji razmještaj stanovništva. Migracije bi se u što većoj mjeri trebale odvijati u okviru regije. Zbog toga u politici regionalnog razvoja, a što je u neposrednoj funkciji i ostvarivanja ciljeva demografske politike, policentrični razvoj, odnosno usmjeravanje procesa urbanizacije i razvitka gradova i naselja gradskog tipa, te raspored funkcija između gradova i gradskih nase!ja ima posebno važnu ulogu.

12. Osobitu pažnju treba usmjeriti povratku i reintegraciji naših građana na privremenom radu u inozemstvu podrškom razvoju male privrede, informiranjem o mogućnostima zapošljavania i rada u zemlji i konkretnom pomoći pri povratku .Privredno-sistemskim rješenjima i odgovarajućim mjerama eknomske politike treba stimulirati djelatnosti i oblike rada pogodnih za radni angažman povratnika i primjerenu valorizaciju njihovih sredstava i radnih iskustava. Osobito treba voditi brigu o djeci naših radnika u inozemstvu da se ne otuđe od domovine i da im se pri povratku olakša uključivanje u privredi i društveni život naše zemlje.

13. Potrebno je stimulirati dobrovoljne aktivnosti građana, kao i rad humanitarnih i drugih orgnaizacija koje unapređuju društvenu brigu o porodici, djeci i omladini. U takve aktivnosti značajno je uključivati i djecu i omladinu kao oblik odgojnog rada.

14. Izuzetno je značajno postići dobru informiranost o razvoju stanovištva i potrebi njegovog obnavljanja u funkciji ukupnog društveno-ekonomskog napretka te o karakteru, sadržaju i značenju pojedinih mjera koje utječu na obnavljanje stanuvništva. Pri tome vrlo važnu ulogu treba imati sistem javncg informiranja.

15. Za ostvarivanje populacijske politike neophodno je stalno djelovanje svih društvenih subjekata. Društveno-političke zajednice u svojim razvojnim dokumentima trebaju definirati mjere i aktivnosti za provođenje ove Rezolucije.

16. Na razirni Republike i gradskih zajednica upćina i općina (ili više općina) formirat će se multidisciplinarna stručna koordinacijska tijela za razvnj stanovništva sastavljeno od stručnjaka i predstavnika nadležnih i zainteresiranih organa i organizacija. Za Socijalističku Republiku Hrvatsku to tijelo formirat će se kao Koordinacijsko tijelo Sabora za populacijsku politiku u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj .Ono će razraditi operativni program mjera i aktivnosti za provođenje ove Rezolucije.

17. Dinamiku i intenzitet provođenja pojedinih mjera iz Rezolucije o populacijskoj politici odredivat će materijalne mogućnosti društva.

18. Izvršno vijeće Sabora dvogodišnje će izvještavati Sabor Socijalističke Republike Hrvatske o ostvarivanju Rezolucije o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Broj: 220-01 /89-03/02

Zagreb, 26. travnja 1990

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada

Milan Janus,v.r.

Predsjednik Sabora

dr Anđelko Runjić, v. r

Predsjednik Vijeća općina

mr Mirko Šetina, v. r

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

mr Zvonimir Novak, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.