Zakoni i propisi - Pravni savjeti 19 03.05.1990 Ukaz o proglašenju Zakona o zapošljavanju
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o zapošljavanju

Proglašava se Zakon o zapošljavanju koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Viječa udruženog rada 25. travnja i Društveno-političkog viječa 25. travnja 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/37

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 27. travnja 1990.

Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske

Ivo Latin, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o zapošljavanju

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim se zakonom uređuju prava i obaveze radnika, njihovih organizacija i poslodavaca i društveno-političkih zajednica u vezi sa ostvarivanjem prava na rad, osnivaju zavodi za zapošljavanje, uređenje, organizacija i način upravljanja zavodom kao i ostvarivanje prava radnika za vrijeme nezaposlenosti na načelima uzajamnosti i solidarnosti, te uređuju i druga pitanja na području zaposlenosti i zapošljavanja.

Član 2.

Za obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom osniva se zavod za zapošljavanje za područje više općina i Gradske zajednice općina (u daljem tekstu: Zavod) i Republički zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Republički zavod).

Zavod i Republički zavod samostalna je organizacija osnovana sa ciljem zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba u oblasti zaposlenosti i zapošljavanja.

Član 3.

Poslovi zavoda i Republičkog zavoda određeni ovim Zakonom su poslovi od posebnog društvenog interesa.

U obavljanju poslova utvrđenih ovim zakonom zavod i Republički zavod ima javna ovlaštenja u pogledu donošenja općih akata potrebnih za izvršavanje djelatnosti zapošljavanja, rješavanja o pravima radnika za vrijeme nezaposlenosti, javnih evidencija i izdavanja uvjerenja u vezi nezaposlenosti i pokretanja prekršajnog postupka u vezi odredaba ovoga zakona.

Član 4.

Zavod i Republički zavod samostalni su u svom radu.

Zavod i Republički zavod rade na temelju zakona i drugih propisa donijetih na temelju zakona i odgovorni su u okviru svojih prava i dužnosti, za njihovo provođenje.

Rad zavoda i Republičkog zavoda je javan.

Član 5.

Zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba u oblasti zaposlenosti i zapošljavanja osiguravaju se na načelu uzajamnosti i solidarnosti, na način i prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom i općim aktima zavoda i republičkog zavoda.

Osobne potrebe u smislu odredaba ovoga zakona smatraju se potreba materijalnog i socijalnog osiguranja radnika za vrijeme nezaposlenosti.

Zajedničke potrebe u smislu odredaba ovoga zakona smatraju se:

- posredovanje pri zapošljavanju;

- profesionalna orijentacija i savjetovanje pri zapošljavanju;

- aktivna politika zapošljavanja;

- stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija te profesionalna rehabilitacija;

- drugi poslovi utvrđeni ovim zakonom i općim aktom zavoda i Republičkog zavoda.

Član 6.

Sredstva za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba utvrđenih ovim zakonom osiguravaju se doprinosom iz osobnog dohotka radnika zaposlenih u poduzeću, u složenim oblicima poduzeća, u organizaciji društvenih djelatnosti, banci i drugoj financijskoj organizaciji, organizaciji za osiguranje i drugim oblicima suradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim osobama, u radnim zajednicama organa društveno-političkih zajednica, društvenih i političkih organizacija, udruženja građana i drugih organizacija i zajednica (u daljem tekstu: organizacija), radnika zaposlenih kod radnih ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana kod građevinsko-pravne i fizičke osobe, u poljoprivrednom gospodarstvu, predstavništvu stranih firmi i diplomatskom i konzularnom predstavništvu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: poslodavac), građanskih osoba na službi u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, te iz sredstava što ih upućuju radnici privremeno zaposleni u inozemstvu s kojima Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija nema zaključen međudržavni sporazum o socijalnom osiguranju i iz drugih izvora.

Član 7.

Zavod i Republički zavod su pravne osobe i u skladu sa zakonom upisuju se u sudski registar kod nadležnog suda.

Član 8.

Nadzor nad zakonitošću rada zavoda obavlja organ uprave nadležan za poslove rada prema sjedištu zavoda, a nadzor nad zakonitošću rada Republičkog zavoda obavlja republički organ uprave nadležan za poslove rada.

II. ORGANIZACIJA ZAVODA I REPUBLIČKOG ZAVODA

Član 9.

Organizacija, sadržaj i način rada zavoda i Republičkog zavoda uređuje se ovim zakonom, statutom i drugim općima aktima u skladu sa zakonom.

Član 10.

Zavod se osniva za područje za koje su na dan stupanja na snagu ovoga zakona osnovane samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje, osim za područje Samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje Grada Zagreba i samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje Zagreb - vanjsko područje za koje se osniva jedinstveni Zavod za zapošljavanje Zagreb.

Član 11.

Zavod je dužan općim aktom osigurati obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom za područje svake općine.

Općim aktom zavoda pobliže se uređuje sadržaj i način obavljanja poslova za područje općine.

Član 12.

Za teritorij Republike osniva se Republički zavod Sjedište Republičkog zavoda je u Zagrebu.

Član 13.

Zavod i Republički zavod donose statut i druge opće akte.

Statut zavoda i Republičkog zavoda sadrži odredbe djelatnosti, predstavljanju i zastupanju zavoda, unutrašnj organizaciji zavoda, o odlučivanju i odgovornosti, o ostvarivanju samoupravnih prava radnika, o postupku donošenja općih i pojedinačnih akata, načinu obavještavanja radu zavoda i druga pitanja od interesa za obavljanje djE latnosti zapošljavanja.

Statut i drugi opći akti zavoda i Republičkog zavoda obavezno se objavljuju na način utvrđen statutom.

III. DJELATNOST ZAVODA I REPUBLIČKOG ZAVODA

Član 14.

Radi zadovoljavanja potreba u oblasti zaposlenosti zapošljavanja u zavodu se obavljaju slijedeći poslovi:

- prati i analizira kretanje u zapošljavanju, zaposlenosti i nezaposlenosti i činioce koji na njih utječu te predlažu mjere za unapređivanje zapošljavanja pri čemu zavod surađuje s društveno-političkim zajednicama. sindikatom, organizacijama i poslodavcima na svom području;

- posreduje pri zapošljavanju pri čemu surađuje s organizacijama i poslodavcima koji traže radnike te nezaposlenim i drugim osobama koje traže zaposlenje;

- prati realizacija popune radnih mjesta u organizaciji i kod poslodavca;

- surađuje sa odgovarajućim službama organizacija poslodavcima u cilju unapređenja kvalifikacijske strukture zaposlenih radnika;

- donose planove za zapošljavanje, te organizira i prati njihovo provođenje;

- organizira izvršavanje programa profesionalne orijentacije stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije profesionalne rehabilitacije te posredovanja po jedinstvenim standardima i postupcima koje utvrđuje Republički zavod;

- surađuje sa obrazovnim organizacijama radi usklađivanja obrazovnih programa sa potrebama organizacija poslodavaca te radi provođenja programa profesionalnog usmjeravanja;

- organizira potrebnu stručnu obradu kandidata za izbor zanimanja odnosno osoba koje traže zaposlenje na njihov zahtjev, ili na zahtjev organizacije ili poslodavca koji imaju potrebu za zapošljavanjem radnika;

- obavljaju poslove u vezi sa specifičnim potrebama nadarene omladine i hendikepiranih osoba;

- obavljaju poslove u vezi sa zapošljavanjem radnika u inozemstvu i ostvarivanjem njihovih prava;

- rješava o pravima radnika za vrijeme privremene nezaposlenosti i obavlja isplatu po donesenim rješenjima;

- pripremaju podloge za utvrđivanje stopa doprinosa za zapošljavanje;

- prikupljaju, obrađuju i dostavljaju Republičkom zavodu sve podatke i informacije neophodne za praćenje stanja u oblasti zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti;

- podnose godišnje izvještaje o kretanju zaposlenosti, zapošljavanju i nezaposlenosti te o radu zavoda, organima zavoda i nadležnim organima društveno-političke zajednice;

- izrađuje i objavljuje izvještaje, analize i podatke o radu zavoda i materijale za specifične potrebe za svoje područje;

- obavljaju i druge stručne poslove utvrđene zakonom, podzakonskim i drugim aktima, te po zahtjevu organa koji je ovlašten da vrši nadzor nad zakonitošću rada zavoda.

Član 15.

U izvršavanju djelatnosti zapošljavanja Republički zavod:

- prati, analizira i istražuje ekonomska, socijalna i druga kretanja i njihov utjecaj na zaposlenost, zapošljavanje i nezaposlenost, na osnovi toga predlaže mjere koje treba poduzeti za unapređenje zapošljavanja i odgovora za njihovu realizaciju na teritoriju Republike kao i za razvoj djelatnosti ;

- prati i predlaže mjere za unapređenje socijalne sigurnosti radnika za vrijeme nezaposlenosti;

- priprema prijedloge za utvrđivanje stope doprinosa za zapošljavanje;

- osigurava sredstva za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih osoba utvrđenu ovim zakonom na teritoriju Republike;

- usmjerava sredstva doprinosa za materijalno-pravnu zaštitu između zavoda;

- utvrđuje jedinstvene standarde, postupke, metodologiju i instrumentarij stručnog rada za zavod i Republički zavod;

- daje neposredne upute za izvršavanje poslova i zadataka za zavode i vrši stručni nadzor i kontrolu primjene;

- predlaže mjere za razvoj i funkcioniranje informacijskog sistema u djelatnosti i odgovoran je za njegovo provođenje;

- izvršava poslove u vezi zapošljavanja naših radnika u inozemstvu, i odobrava zapošljavanje stranih državljana u Republici u skladu s posebnim zakonom;

- rješava o žalbama radnika u drugostepenom postupku u ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti;

- provodi međunarodne konvencije i međudržavne sporazume;

- podnosi godišnje izvještaje o kretanju zaposlenosti, zapošljavanju i nezaposlenosti i stanju u djelatnosti nadležnim organima u Republici;

- podnosi izvještaje, analize i izrađuje druge pokazatelje o stanju u djelatnosti zaposlenosti i zapošljavanja u Republici;

- objavljuje izvještaje i analize, te izdaje priručnike, publikacije i stručne časopise iz djelatnosti zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti;

- utvrđuje, organizira i provodi stručno usavršavanje radnika zavoda,

- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i općim aktima Republičkog zavoda.

Član 16.

Analitičko-planskim poslovima u djelatnosti zapošljavanja osigurava se pračenje, analiziranje i proučavanje ekonomskih, socijalnih, kadrovskih i drugih činilaca koji utječu na kretanje zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti radi sudjelovanja u utvrđivanju i provedbi politike zaposlenosti i zapošljavanja.

Član 17.

Posredovanjem pri zapošljavanju osigurava se osobama koje traže zaposlenje i drugim radnicima stalna stručna pomoć u pronalaženju i izboru zaposlenja koje odgovara njihovim stručnim i drugim radnim sposobnostima, a organizacijama i poslodavcima stalnu stručnu pomoć pri zadovoljavanju potreba za radnicima.

Zavod je dužan posredovati pri zapošljavanju svakoj osobi koja se ubrati, pod jednakim uvjetima i na jednak način.

Član 18.

Zavod organizira prikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka o potrebi za novim radnicima, uvjetima koje radnici trebaju ispunjavati, uvjetima rada, strukturi nezaposlenih radnika prijavljenih kod zavoda, kao i druge podatke organa i organizacija i poslodavaca koji mogu biti od utjecaja na mogučnost zapošljavanja.

Član 19.

Profesionalnom orijentacijom pruža se pomoć djeci, omladini i odraslim osobama (nezaposlenim i zaposlenim) pri izboru zanimanja, stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije, profesionalne rehabilitacije i izboru radnog mjesta.

Aktivnosti profesionalne orijentacije realiziraju se putem informiranja, savjetovanja, selekcija i praćenja i to interdisciplinarno i interinstitucionalno.

Član 20.

Stručnim osposobljavanjem, prekvalifikacijom i dokvalifikacijom osigurava se nezaposlenim i zaposlenim osobama stjecanje i dopunjavanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ili promjenu radnog mjesta.

Član 21.

Profesionalnom rehabilitacijom osigurava se invalidima i osobama s umanjenom radnom sposobnošću stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ukoliko te osobe nisu osigurane za takve slučajeve po drugim propisima.

Član 22.

U postupku posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu zavod obavezno obavještava radnike o uvjetima života i rada, pravima i obavezama radnika u inozemstvu, posebnim pravima i obavezama iz radnog odnosa te im pruža pomoč u ostvarivanju prava po osnovi rada pri povratku s rada iz inozemstva.

Član 23.

Organizacija odnosno poslodavac dužni su sva slobodna radna mjesta kao i uvjete što ih moraju ispunjavati radnici prijaviti zavodu.

Zavod je dužan u roku od tri dana po primitku prijave slobodna radna mjesta javno objaviti na način utvrđen općim aktom zavoda.

Član 24.

Zavod je dužan u roku tri dana po primitku prijave potrebe za radnicima obavijestiti nezaposlene i druge zainteresirane radnike, koji ispunjavaju tražene uvjete za zasnivanje radnog odnosa o prijavljenim potrebama, a u roku od pet dana ili u dužem roku označenom u prijavi i podnosioca prijave o radnicima koje je uputio radi zaposlenja. Ako nema evidentiranih nezaposlenih osoba koje udovoljavaju traženim uvjetima dužan je u istom roku obavijestiti podnosioca prijave o mjerama koje poduzima radi osiguranja potrebnih radnika.

Član 25.

U Zavodu se u skladu s propisima o evidencijama u oblasti rada evidentiraju osobe koje se prijave radi traženja zaposlenja osim redovnih učenika i studenata, ako napodručju zavoda imaju prebivalište ili im je na tom području prestao radni odnos.

Član 26.

Organizacije i poslodavci u skladu s propisima o evidencijama iz oblasti rada, prijavljuju nadležnom zavodu na propisanim obrascima:

1. svaku potrebu za radnicima;

2. svako zasnivanje radnog odnosa;

3. svaki prestanak radnog odnosa;

4. prestanak potrebe za radnicima.

Rok prijave potrebe za radnicima je:

- za slučajeve iz točke 1. - osam dana od donošenja odluke da se zasnuje radni odnos s potrebnim brojem radnika;

- za slučajeve iz točke 2. - osam dana od zasnivanja radnog odnosa;

- za slučajeve iz točke 3. - osam dana po prestanku radnog odnosa;

- za slučaj iz točke 4. - osam dana od dana donošenja odluke o iskazanom prestanku potrebe za radnicima.

Član 27.

Evidenciju o osobi koja traži zaposlenje zavod prestaje voditi, kad se ta osoba:

1. zaposli;

2. odjavi;

3. kad započne samostalno obavljati djelatnost, osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ili profesionalnu djelatnost;

4. kad izjavi, u skladu s propisima, da rješava pitanje svog zaposlenja uz pomoć sredstava dobivenih za tu svrhu;

5. ostvari mirovinu;

6. postane trajno i potpuno nesposobna za rad;

7. nastupi na odsluženje vojnog roka;

8. nastupi na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

9. ne prijavi se u dva uzastopna roka utvrđena općim aktom republičkog zavoda, a ne obavijesti zavod o opravdanim razlozima zbog kojih se nije prijavila;

10. navrši 65 godina života ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojem osnovu;

11. postane redovan učenik ili redovan student.

Član 28.

Uputstvo i obrasce za vođenje evidencije o osobama koje traže zaposlenje, potrebama za radnicima, za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških i drugih unapredenja, radnicima zaposlenim u dopunskom radu, osobama na privremenom radu u inozemstvu te o stranim državljanima zaposlenim na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske propisuje Republički organ uprave nadležan za rad.

Obrasce za podnošenje prijave o potrebama za radnicima, zasnivanju radnog odnosa, zapošljavanju, prestanku radnog odnosa i promjeni podataka o zaposlenim stranim državljanima te o potrebi za radnicima i prestanku potrebe za radnicima propisuje republički organ uprave nadležan za rad.

IV. ORGANI UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA

Član 29.

Zakonom i Republičkim zavodom upravlja savjet.

Član 30.

Savjet zavoda sastoji se od jednakog broja delegata koje imenuje skupština društveno-političke zajednice, savez sindikata i Skupština Privredne komore.

Član 31.

Savjet Republičkog zavoda ima 15 članova, s tim da savjet delegate biraju Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, Vijeće Saveza sindikata Hrvatske i Skupština Privredne komore Hrvatske.

Član 32.

Mandat delegata u savjetu zavoda i Republičkog zavoda traje četiri godine.

Član 33.

Savjet zavoda usmjerava rad zavoda, poduzima mjere za efikasno i racionalno izvršavanje poslova iz djelokruga rada zavoda i za unapređenje organizacije i rada zavoda pa u tu svrhu:

- donosi statut i druge opće akte zavoda;

- donosi program i plan rada zavoda;

- daje suglasnost na akt o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u zavodu;

- odlučuje o korištenju sredstava;

- prihvaća izvještaje o radu zavoda, te predlaže mjere za unapređenje djelatnosti;

- donosi financijski plan i usvaja godišnji obračun zavoda;

- bira i razrješava direktora zavoda te osobe sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na način i uz uvjet utvrđene statutom;

- osniva komisije i druga radna tijela;

- donosi poslovnik o svom radu;

- odlučuje i o drugim pitanjima od interesa za obavljanje djelatnosti zapošljavanja.

Član 34.

Savjet Republičkog zavoda usmjerava rad Republičkog zavoda, ostvaruje suradnju Republičkog zavoda sa zavodima i suradnju sa organizacijama za zapošljavanje u republikama i autonomnim pokrajinama, pa u tu svrhu:

- donosi statut i druge opće akte zavoda;

- denosi program i plan rada republičkog zavoda

- odlučuje o poduzimanju mjera za ostvarivanje aktivne politike zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih radnika;

- prati i razmatra ostvarivanje obaveza koje proizlaze iz međunarodnih konvencija iz oblasti zapošljavanja;

- razmatra izvještaje o radu Republičkih zavoda i zavoda te odlučuje o poduzimanju odgovarajućih mjera;

- donosi financijski plan i usvaja godišnji obračun republičkog zavoda;

- odlučuje o korištenju sredstava Republičkog zavoda;

- bira i razrješava direktora republičkog zavoda;

- bira i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima i odgovor-nostima;

- rješava sporove između republičkog zavoda i zavoda kao i izmedu zavoda;

- daje suglasnost na akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;

- poduzima mjere za osiguranje jedinstvenog informacijskog sistema u djelatnosti zapošljavanja;

- osniva komisije i druga radna tijela;

- raspravlja i odlučuje o drugim pitanjima od interesa za obavljanje djelatnosti zapošljavanja.

Član 35.

Direktor zavoda i Republičkog zavoda predstavlja i zastupa zavod i rukovodi njegovim radom.

Član 36.

Direktor zavoda i Republičkog zavoda u okviru prava i dužnosti utvrđenih zakonom, obavlja ove poslove:

- organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz djelokruga rada zavoda;

- predlaže savjetu pitanja za raspravljanje i donošenje odluka iz njegovog djelokruga i brine se za izvršavanje donesenih odluka, smjernica i zaključaka;

- podnosi savjetu izvještaje i analize o stanju u oblasti zaposlenosti i zapošljavanja i daje prijedloge za realizaciju aktivne politike zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih radnika;

- obavlja i druge poslove koji su po zakonu, statutu i drugom općem aktu zavoda stavljeni u njegovu nadležnost.

Član 37.

Direktor zavoda i Republičkog zavoda imenuju se na četiri godine.

V. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

Član 38.

Zavod organizira stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika za čijim radom prestaje potreba u organizaciji ili kod poslodavca, na osnovu prijave organizaciji da će uslijed teškoća u poslovanju ili tehnoloških ili drugih unapređenja imati viškove radnika.

Zavod je dužan u suradnji sa organizacijom odnosno poslodavcem iznalaziti mogućnosti zapošljavanja radnika za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških i drugih unapređenja.

Sredstva za namjene iz stava 1. ovoga člana osigurava zavod iz svojih sredstava te iz sredstava organizacije odnosno poslodavca za čije se potrebe radnik osposobljava kao i iz sredstava organizacije odnosno poslodavca koji iskazuje višak radnika.

Član 39.

Nezaposlena osoba prijavljena u evidenciji zavoda može tražiti sredstva ako tim sredstvima trajno rješava pitanje svoga zaposlenja.

Zavod može odobriti nezaposlenoj osobi sredstva za namjene iz stava 1. ovoga člana do visine 30 prosječnih osobnih dohodaka u Republici.

Uvjete i način korištenja sredstava utvrđuje Republički zavod općim aktom.

Član 40.

Zavod surađuje sa organizacijama, poslodavcima i društveno-političkim zajednicama na izradi i realizaciji programa kojima se osigurava zadržavanje postojeće zaposlenosti kao i novo zapošljavanje.

Član 41.

Zavod može sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja usmjeriti u osnivanje poduzeća, te ulagati i udruživati sredstva s drugim poduzećima odnosno poslodavcima radi novog zapošljavanja.

Dobit koju ostvari po osnovu uloženih ili udruženih sredstava iz stava 1. ovoga člana zavod koristi isključivo radi provođenja aktivne politike zapošljavanja.

Član 42.

Zavod može odobriti sredstva za realizaciju programa organizaciji odnosno poslodavcu pri čemu prednost imaju programi na kojima će se zaposliti veći broj novih radnika.

Član 43.

Zavod može poduzimati i druge mjere kojima se osigurava profesionalna i prostorna pokretljivost radnika.

U tu svrhu zavod može posebno stimulirati radnike koji prihvate zaposlenje izvan mjesta prebivališta a naročito u nerazvijenim područjima.

Član 44.

Organizacije, poslodavci i građani mogu udruživati sredstva u zavodu radi financiranja bržeg i većeg zapošljavanja pojedinih kategorija nezapuslenih osoba, otvaranja novih radnih mjesta, kao i stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije ili prekvalifikacije nezaposlenih osoba i radnika za čijim radom prestaje potreba u organizaciji odnosno kod poslodavca.

VI. MATERIJALNO OSIGURANJE ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Član 45.

Prava iz materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti su:

1. novčana naknada;

2. pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje i pravo na doplatak za djecu;

3. druga prava određena ovim zakonom i općim aktima zavoda.

1. Novčana naknada

Član 46.

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposleni radnik koji je u trenutku prestanka radnog odnosa imao najmanje:

- devet mjeseci neprekidnog rada ili

- dvanaest mjeseci rada s prekidima u posljednjih 18 mjeseci.

Iznimno, pravo na novčanu naknadu stječe nezaposleni radnik i kad nisu ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovog člana, ako su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni ovim zakonom, u slučajevima:

1. ako je radni odnos prestao radnici koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života;

2. radnicima kojima je radni odnos prestao zbog stečaja ili redovne likvidacije organizacije.

Kao vrijeme provedeno na radu koje je uvjet za ostvarivanje prava na novčanu naknadu smatra se mirovinski staž po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju u efektivnom trajanju ostvaren po osnovu radnog odnosa u organizacijama i kod poslodavaca.

Pri utvrđivanju uvjeta za stjecanje prava na novčanu naknadu razdoblja nezaposlenosti u toku kojih se radnik redovno javljao zavodu ne smatraju se prekidom u radu.

Član 47.

Radnik stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijaivi nadležnom zavodu u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa ili prestanka privremene spriječenosti za rad prema propisima o zdravstvenom osiguranju, koja je nastala za vrijeme trajanja radnog odnosa i nastavila se nakon prestanka radnog odnosa.

Nezaposleni radnik koji iz opravdanih razloga propusti rok za prijavu iz stava 1. ovoga člana, može se prijaviti nadležnom zavodu u roku osam dana od prestanka razloga koji je prouzrokovao propuštanje prijavljivanja, najkasnije tri mjeseca od dana prestanka radnog odnosa, odnosno privremene spriječenosti za rad.

Član 48.

Pravo na novčanu naknadu nema radnik kojem je radni odnos prestao:

1. ako pismeno izjavi da želi raskinuti radni odnos;

2. ako se s ovlaštenim organima u organizaciji odnosno poslodavcem pismeno sporazumije da mu prestane radni odnos;

3. ako na pokusnom radu ne postigne odgovarajuće rezultate rada odnosno ako pripravnik ne položi stručni ispit;

4. ako je neopravdano izostao s posla pet radnih dana uzastopce;

5. ako je pri zasnivanju radnog odnosa prešutio ili dao neistinite podatke važne za izvršavanje poslova i zadataka radi kojih je zasnovao radni odnos;

6. ako odbije raditi na radnom mjestu na koje je raspoređen u smislu člana 17. stav 1. i 2. članova 19. i 20. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa;

7. ako se radniku osigura da bude preuzet ili raspoređen u drugu organizaciju odnosno kod drugog poslodavca u slučaju iz člana 21. stav 1. točke 1. odnosno ako mu se dokupi staž iz člana 21. stav 1. točke 3. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa;

8. ako primi otpremninu u organizaciji odnosno kod poslodavca u smislu propisa o radnim odnosima;

9. ako odbije prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za drugo odgovarajuće radno mjesto iz člana 21. stav 1. točke 2. i protekom roka iz člana 21. stav 2. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa;

10. ako je radniku izrečena mjera prestanka radnog odnosa u slučajevima iz člana 58. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa;

11. ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod radnika došlo do gubitka radne sposobnosti;

12. ako je radniku prema odredbama zakona odnosno pravomoćnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja određene poslove i zadatke, a ne može mu se osigurati obavljanje drugih poslova i zadataka;

13. ako zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada duže od šest mjeseci odnosno ako mu bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora biti odsutan s rada;

14. umirovljenjem ili ispunjavanjem uvjeta za starosnu mirovinu;

15. u svim drugim slučajevima kada je po zakonu, kolektivnom ugovoru ili ugovoru o zapošljavanju za prestanak radnog odnosa potrebna volja radnika.

Član 49.

Radniku kojem je prestao radni odnos pismenim sporazumom o prestanku radnog odnosa ili njegovim otkazom iznimno pripada pravo na novčanu naknadu ako je do prestanka radnog odnosa došlo zbog:

- premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima;

- spajanja porodice nakon zaključenog braka i time uvjetovano promjene mjesta prebivališta;

- promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja nadležne liječničke komisije.

Član 50.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čiji mjesečni prosjek akontacije osobnog dohotka radnika ostvaren u redovnom radnom vremenu ili osnovica na koju je plaćen doprinos za zapošljavanje u tromjesečnom razdoblju koje je neposredno prethodilo prestanku rada i ako to radnik zahtijeva mjesečni prosjek osobnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini.

Ako se osnovica ne može utvrditi u skladu sa stavom ovoga člana, radniku se utvrđuje prosječna novčana naknada koja se tog mjeseca isplaćuje u zavodu.

Ako radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu po osnovi radnog odnosa koji je trajao kraće od tri mjeseca osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek osobnog dohotka iz tog vremena preračunat na puno mjesečno radno vrijeme.

Član 51.

Visina novčane naknade iznosi 50% od osnovice utvrđene u članu 50. ovoga zakona.

Najniža novčana naknada ne može biti niža od zajamčenog osobnog dohotka na teritoriju Republike.

Najviša novčana naknada ne može biti viša od tri zajamčena osobna dohotka u Republici.

Ako bi novčana naknada iz stava 1. ovoga člana iznosila manje od zajamčenog osobnog dohotka ili više od tri zajamčena osobna dohotka u Republici radniku će se utvrditi najniža odnosno najviša novčana naknada.

Član 52.

Novčana naknada pripada nezaposlenom radniku u trajanju:

1. tri mjeseca ako je proveo na radu 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci;

2. pet mjeseci ako je proveo na radu 12 mjeseci neprekidno ili 16 mjeseci s prekidima u posljednja 24 mjeseca;

3. devet mjeseci ako je proveo na radu 24 mjeseca neprekidno ili 36 mjeseci s prekidima u posljednje 4 godine;

4. 12 mjeseci ako je proveo na radu preko 4 godine;

5. 14 mjeseci ako je proveo na radu preko 5 godina;

6. 16 mjeseci ako je proveo na radu preko 6 godina;

7. 18 mjeseci ako je proveo na radu preko 8 godina;

8. 20 mjeseci ako je proveo na radu preko 10 godina;

9. 22 mjeseca ako je proveo na radu preko 12 godina;

10. 24 mjeseca ako je proveo na radu preko 14 godina;

11. 26 mjeseci ako je proveo na radu preko 16 godina;

12. 28 mjeseci ako je proveo na radu preko 18 godina;

13. 30 mjeseci ako je proveo na radu preko 20 godina;

Radnik koji je proveo na radu trideset odnosno radnica 25 godina ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zasnivanja radnog odnosa odnosno nastupanja slučajeva iz člana 57. ovoga zakona.

Radnicima iž člana 46. stava 2. točke 1. i 2. ovoga zakona novčana naknada se utvrđuje u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Kod utvrđivanja dužine trajanja prava na novčanu naknadu kao vrijeme provedeno na radu uračunava se

- mirovinski staž po propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju u efektivnom trajanju, osim razdoblja za koja je radnik samostalno obavljao djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ili profesionalnu djelatnost te razdoblja provedena u produženom osiguranju;

- vrijeme nezaposlenosti radnika u toku koje je ostvarivao pravo na novčanu naknadu.

Član 53.

Radnik koji ima pravo na novčanu naknadu može zahtijevati da mu se naknada isplati u jednokratnom iznosu u dužini utvrđenoj u skladu s članom 52. ovoga zakona, radi korištenja tih sredstava za obavljanje zanatske, profesionalne, turističke, poljoprivredne ili slične djelatnosti osobnim radom.

Radniku koji ima pravo na novčanu naknadu u skladu sa članom 52. stav 2. ovoga zakona novčana naknada u jednokratnom iznosu može se isplatiti u trajanju od 30 mjeseci.

Radnik kojemu je novčana naknada isplačena na način iz stava 1. ovoga člana, može ponovo steči pravo na novčanu naknadu ako ispuni uvjete iz člana 46. stava 1. ovoga zakona.

Uvjete i način za isplatu naknade iz stava 1. ovoga člana utvrđuje Republički zavod općim aktom.

Član 54.

Po isteku razdoblja, za primanje novčane naknade iz člana 52. ovoga zakona, produžava se pravo na tu naknadu:

1. radnici za vrijeme trudnoće i nakon porođaja za razdoblje do godine dana života djeteta ili dva mjeseca od porođaja mrtvog djeteta odnosno smrti djeteta prije navršene godine dana života;

2. radniku koji za vrijeme korištenja prava na novčanu naknadu postane privremeno spriječen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, dok traje ta spriječenost;

3. radniku upučenom na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, do isteka razdoblja određenog za to stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Član 55.

Novčana naknada pripada radniku od prvog dana po prestanku radnog odnosa odnosno privremene spriječenosti za rad ako podnese zahtjev za ostvarivanje naknade nadležnom zavodu u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa ili privremene spriječenosti za rad.

Ako radnik podnese zahtjev poslije roka od 30 dana, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prestanka radnog odnosa odnosno privremene spriječenosti za rad, novčana naknada pripada mu od dana podnošenja toga zahtjeva.

Član 56.

Isplačivanje novčane naknade obustavlja se:

1. za vrijeme odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka;

2. u toku izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci;

3. ako se radnik neopravdano ne odazove pozivu zavoda ili ne javi zavodu u roku 30 dana.

Po prestanku okolnosti iz stava 1 ovog člana nastavlja se isplačivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je radniku priznato pravo na novčanu naknadu.

Član 57.

Pravo na novčanu naknadu prestaje radniku:

1. kad zasnuje radni odnos;

2. istekom razdoblja za koje je imao pravo na novčanu naknadu;

3. umirovljenjem ili ispunjavanjem uvjeta za starosnu mirovinu;

4. ako postane trajno i potpuno nesposoban za rad;

5. kad ostvari pravo na naknadu po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju;

6. nastupanjem izdržavanja kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

7. odbijanjem zaposlenja koje odgovara zanimanju i stupnju stručne spreme, znanju i sposobnosti i drugim posebnim uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta ili neprijavljivanjem na oglas odnosno natječaj na koji ga zavod uputi u skladu s općim aktom;

8. ako se neopravdano u dva uzastopna mjeseca ne javi zavodu;

9. početkom samostalnog obavljanja djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili profesionalne djelatnosti;

10. kad navrši 65 godina života ako ispunjava uvjete za starosnu mirovinu.

Pravo na novčanu naknadu prestaje i ako radnik koji ne snosi troškove stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije odbije da se uključi u stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju što ih je na istom stupnju stručne spreme organizirao zavod u sporazumu s organizacijom ili poslodavcem koji su preuzeli obavezu primanja toga radnika na rad ili ako svojom krivnjom prekine odnosno ne završi stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Član 58.

Radnik može ponovo steči pravo na novčanu naknadu ako od trenutka prestanka prava na novčanu naknadu ispuni uvjete utvrđene u članu 46. ovoga zakona.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, radniku kojem je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka vremena u kojem je imao pravo na novčanu naknadu, a koji je ponovno ostao nezaposlen, osim iz razloga utvrđenih u članu 48. ovoga zakona, produžava se isplačivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko mu je preostalo za primanje te naknade.

Valorizacija novčanih naknada

Član 59.

Svote novčanih naknada valoriziraju se mjesečno na temelju podataka o prosječnom ostvarenom osobnom dohotku u privredi Republike u pretposljednjem mjesecu, korigiranog za postotak porasta troškova života za protekli mjesec za koji se primi naknada.

Odluku o visini valorizacije utvrđuje Republički zavod.

Materijalno osiguranje radnika koji su bili zaposleni u inozemstvu

Član 60.

Državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji su bili zaposleni u inozemstvu ostvaruju pravo na materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međudržavnog sporazuma.

Radnik državljanin Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je radio u državi s kojom Socijalistička Federativna republika Jugoslavija nije zaključila međudržavni sporazum o osiguranju za slučaj nezaposlenosti odnosno u državi u kojoj nije osiguran za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti materijalno osiguranje po odredbama ovoga zakona ako je plačao doprinos za zapošljavanje za vrijeme od najmanje devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja.

Član 61.

Osnovica za utvrđivanje novčane naknade radnicima iz člana 60. stava 1. ovoga zakona utvrđuje se u skladu s međudržavnim sporazumom o osiguranju za slučaj nezaposlenosti.

Osnovicu za utvrđivanje novčane naknade radnicima iz člana 60. stav 2. ovoga zakona čini osnovica na koju je plačen doprinos za zapošljavanje u zadnja tri mjeseca.

Član 62.

U postupku utvrđivanja i ostvarivanja prava na novčanu naknadu radnicima iz člana 60. ovoga zakona, pored odredbi međudržavnog sporazuma, primjenjuju se i odredbe ovog zakona.

Zdravstvena zaštita i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na mirovinsko i invalidsko osiguranje i prava doplatka za djecu.

Član 63.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje, te pravo na doplatak za djecu nezaposleni radnik ostvaruje po posebnim propisima.

Član 64.

Invalidi rada koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava po osnovi mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju prava, koja su ovim zakonom obuhvaćena materijalnim osiguranjem za vrijeme nezaposlenosti, po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Razdoblja koja je radnik kao invalid rada proveo koristeći se pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju odnosno pravom na zaposlenje ne smatraju se prekidom u radu pri utvrđivanju prava po osnovi materijalnog osiguranja.

Član 65.

Za radnicu koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života, a radni odnos joj prestane po osnovima po kojima može ostvariti pravo na novčanu naknadu po ovom zakonu, zavod je dužan uplačivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko i invalidsko osiguranje pod uvjetom da se radnica prijavi nadležnom zavodu u roku iz člana 47. ovoga zakona.

Obaveza uplate doprinosa iz stava 1. ovoga člana postoji od prestanka radnog odnosa odnosno privremene spriječenosti za rad do:

1. brisanje radnice iz evidencije;

2. dok dijete ne navrši godinu dana života, odnosno dok dijete ne navrši tri godine života, ako je po ocjeni nadležnog organa zdravstvenog osiguranja djetetu neophodna pojačana majčina njega;

3. u slučaju smrti djeteta do nastupanja okolnosti iz točke 1. ili 2.ovoga stava, a najduže šest mjeseci od smrti djeteta.

Član 66.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja nezaposleni radnik gubi nastupanjem okolnosti iz stava 1. točke 3. do 10. i stava 2. člana 57. ovoga zakona.

2. Druga prava radnika za vrijeme nezaposlenosti

Novčana pomoć

Član 67.

Nezaposleni radnik upućen na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju koji ne prima novčanu naknadu ima u toku trajanja tog osposobljavanj prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije pravo na novčanu pomoć u svoti i uz uvjete koje utvrdi zavod.

Aktom zavoda mogu se utvrditi i drugi slučajevi i uvjeti pod kojima se nezaposlenim osobama i nezaposlenim ženama za vrijeme trudnoće i redovnog porodiljskog dopusta prijavljenim kod zavoda može odobriti novčana pomć.

Naknada troškova stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije

Član 68.

Radnik koji je od strane zavoda upućen na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, po uvjetima i slučajevima koje odredi zavod svojim općim aktom, ima pravo na naknadu posebnih troškova tog osposobljavanja odnosno prekvalifikacije (školarina, putni troškovi i drugo).

Za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, ili dokvalifikacije zavod osigurava radnika stava 1. za slučaj nesreče na poslu ili profesionalnog oboljenja, ako nije osiguran po drugoj osnovi.

Jednokratna novčana pomoć

Član 69.

Radnik kojem se posredovanjem zavoda ili na drugi način ne osigura zaposlenje u mjestu prebivališta nego izvan toga mjesta ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć.

Uvjete za ostvarivanje prava i visinu jednokratne novčane pomoći utvrđuje zavod svojim općim aktom.

Naknada putnih i selidbenih troškova

Član 70.

Nezaposleni radnik prijavljen zavodu, kojem zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta koji uz posredovanje zavoda ili sam nađe zaposlenje drugom mjestu ima pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe i članove svoje uže obitelji (bračni drug djeca) od mjesta prebivališta do mjesta zapošljavanja.

Visinu i uvjete korištenja prava na naknadu iz stava ovoga člana utvrđuje zavod svojim općim aktom.

Dokup staža

Član 71.

Radniku kome je radni odnos prestao uslijed prestanka rada organizacije odnosno zbog prestanka djelatnosti poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu, zavod može dokupiti staž usiguranja za stjecanje prava na starosnu odnosno invalidsku mirovinu, ako to radnik zahtijeva.

Mirovinski staž iz stava 1. ovoga člana može se dokupiti u trajanju do pet godina u koje se uračunava i vrijeme osiguranja na koje radnik ima pravo po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Staž osiguranja zavod može dokupiti za ispunjenje uvjeta staža za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Član 72.

Nadležna zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja općim aktom utvrđuje uvjete, način i visinu doprinosa za dokup staža osiguranja. Visina doprinosa za dokup staža osiguranja utvrđuje se tako da se sredstvima ostvarenim tim doprinosom osigurava izvršavanje obaveza zajednice mirovinsko-invalidskog osiguranja nastalih priznavanjem tog staža.

U mirovinski staž računa se samo ono vrijeme dokupljenog staža za koji je doprinos uplaćen u cjelini.

3. Ostvarivanje prava radnika za vrijeme nezaposlenosti

Član 73.

Prava radnika za vrijeme nezaposlenosti ostvaruju se u zavodu u kojem je iz osobnog dohotka, usporedo prije prestanka radnog odnosa, uplaćivan doprinos za zapošljavanje.

Ako ostvarivanje određenog prava nije uvjetovano prethodnim radom, nezaposlena osoba ostvaruje to pravo u zavodu u kojem je evidentiran radi zaposlenja.

Prava radnika mogu se ostvarivati i putem zavoda kod kojeg je radnik evidentiran radi traženja zaposlenja. na temelju rješenja i na teret zavoda iz stava 1. ovoga člana.

Zavod koji je u·skladu s odredbama stava 1. ovoga člana isplatio novčanu naknadu i doprinos za zdravstveno osiguranje ima pravo na povrat isplačenih sredstava od zavoda u kojem su uplaćivana sredstva za zapošljavanje prije prestanka radnog odnosa.

Član 74.

Radnik koji ostvaruje prava utvrđena ovim zakonom i općim aktom zavoda dužan je u roku od 15 dana prijaviti nadležnom zavodu svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.

Član 75.

Radnik, kojem je na teret zavoda izvršena isplata ili je ostvario neka primanja na koja nije imao pravo, dužan jc vratiti primljene iznose odnosno nadoknaditi učinjene izdatke:

1. ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su netočni ili na drugi protupravan način ostvario pravo ili ga je ostvario u obujmu većem nego što mu pripada;

2. ako je ostvario novčanu isplatu ili drugo davanje zbog toga što nije prijavio nastale promjene odnosno okolnosti koje utječu na prestanak prava ili obujma njegovog korištenja, a znao je ili je morao znati za nastale promjene odnosno okolnosti.

Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke organizacije ili poslodavca radnik vraćen na rad te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u toku kojeg je bio nezaposlen, radnik je dužan vratiti iznose isplaćene na ime novčane naknade.

Zavod ima pravo i na povrat doprinosa za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje te doplatka za djecu od smoupravne interesne zajednice kojoj su ti doprinosi plaćeni.

Član 76.

U postupku kojim se rješava o pravima radnika za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

O žalbi protiv prvostepenog rješenja odlučuje nadležni organ Republičkog zavoda.

VII. FINANCIRANJE

Član 77.

Sredstva za zadovoljavanje potreba u oblasti zapošljavanja osiguravaju se

- doprinosom iz osobnih dohodaka radnika;

- iz sredstava što ih uplaćuju radnici privremeno zaposleni u inozemstvu;

- iz drugih izvora.

Član 78.

Stope doprinosa za djelatnost zapošljavanja, odnose u raspodjeli sredstava za pojedine namjene kao i visinu sredstava za rad Republičkog zavoda zakonom utvrđuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.

Iz doprinosa utvrđenog u skladu sa stavom 1. ovoga člana solidarno se osiguravaju sredstva za materijalno pravnu zaštitu nezaposlenih osoba radi osiguranja ovih prava u istom opsegu za sve korisnike na teritoriju Republike.

Republički zavod vrši raspored sredstava iz stava 2. ovoga člana u korist zavoda koji iz vlastitih sredstava za ove namjene ne mogu osigurati potrebna sredstva za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih radnika.

Član 79.

U pogledu obaveza uplate doprinosa utvrđenih ovim zakonom primjenjuju se propisi o porezima.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Član 80.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara, kaznit će se za prekršaj zavod:

1. ako odbije da posreduje pri zapošljavanju osobi koja mu se obratila (član 17. stav 2);

2. ako u propisanom roku ne obavijesti radnike o prijavljenim potrebama za radnicima (član 24.);

3. ako podnositelja prijave ne obavijesti da nema evidentiranih nežaposlenih radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima (član 24.);

4. Ako prijavljena slobodna radna mjesta javno ne objavi (član 23. stav 2.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u zavodu novčanom kaznom od 500 do 1.500 dinara.

Član 81.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara, kaznit će se za prekršaj organizacija odnosno poslodavac ako ne prijavi sva slobodna radna mjesta zavodu (član 23. stav 1.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit če se i odgovorna osoba u organizaciji i kod poslodavca novčanom kaznom od 500 do 1.500 dinara.

Član 82.

Novčanom kaznom od 800 do 8.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija odnosno poslodavac ako u propisanom roku ne prijavi ili unese netočne podatke u propisanu prijavu o:

1. potrebi za radnicima (član 26. stav 1. točka 1.);

2. zasnivanju radnog odnosa (član 26. stav 1. točka 2.);

3. prestanku radnog odnosa (član 26. stav 1. točka 3.);

4. prestanku potrebe za radnicima (član 26. stav 1. točka 4.)

Za prekršaj iz točke 1, 2, 3. i 4. stava 1 ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 300 do 1.200 dinara i odgovorna osoba u organizaciji odnosno kod poslodavca.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 83.

Zavodi za zapošljavanje i Republički zavod za zapošljavanje počet će sa radom 1. srpnja 1990.

Član 84.

Postojeće samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje i

Savez samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje Hrvatske zaključiti će svoje poslovanje do 30. lipnja 1990.

Sredstva, prava i obaveze postojećih samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje i Savez samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje Hrvatske prelaze na novoosnovane zavode i Republički zavod.

Član 85.

Novoosnovani zavodi danom osnivanja preuzimaju radnike zatečene u radnom odnosu u Samoupravnim interesnim zajednicama.

Novoosnovani Republički zavod danom osnivanja preuzima zatečene radnike u radnom odnosu u Savezu samoupravnih interesnih zajednica.

Član 86.

Skupština odgovarajućih društveno-političkih zajednica, općinsko vijeće saveza sindikata i Vijeće saveza sindikata Hrvatske te skupština osnovnih privrednih komora i Privredne komore Hrvatske izabrat će delegate u savjet zavoda za zapošljavanje i Republički zavod za zapošljavanje u roku petnaest dana, od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Izvršni organi skupština samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje utvrdit će broj članova savjeta iz člana 30. ovoga zakona u roku 8 dana od dana njegovog objavljivanja.

Do izbora savjeta zavoda za zapošljavanje i Republičkog zavoda za zapošljavanje postojeće skupštine i njihovi organi nastavljaju sa radom.

Član 87.

Zavod za zapošljavanje i Republički zavod za zapošljavanje dužni su donijeti statut i druge opće akte u roku šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja propisa za provedbu ovoga zakona primjenjivat će se propisi i opći akti kojima su uređeni odnosi u ovoj djelatnosti.

Republički zavod će utvrditi jedinstvene standarde, postupke, metodologiju i instrumentariju stručnog rada i člana 14. alineje 6. i člana 15. alineje 4. ovoga zakona u roku 60 dana od njegovoga stupanja na snagu.

Član 88.

Nezaposleni radnici koji su ostvarili pravo na produženu novčanu naknadu i porodični doplatak odnosno obiteljski dodatak po ranijim propisima nastavljaju koristiti ta prava do nastupanja okolnosti iz člana 57. ovoga zakona.

Član 89.

Nezaposlenim radnicima, koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona, koriste pravo na novčanu naknadu i porodični doplatak po odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i materijalno-pravnoj zaštiti nezaposlenih osoba ("Narodne novine", br. 50/88) i kojima na dan sklapanja na snagu ovoga zakona nije protekao rok za podnošenje dokaza od 30 dana iz člana 39. toga zakona, zavodi po službenoj dužnosti utvrditi trajanje prava na novčanu naknadu po odredbi člana 52. ovog zakona s tim, da pravo na porodični doplatak prestaje zaključno s danom stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 90.

Nezaposlenim radnicima kojima je pravo na novčanu naknadu odnosno produženu novčanu naknadu, utvrde po ranijim propisima prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka tih prava pa su ponovno ostali nezaposleni iz razloga po kojima mogu ostvariti prava na nastavak prava na novčanu naknadu (član 58. stav 2) dužina preostalog korištenja prava na novčanu naknadu utvrditi će se prema članu 52. ovog Zakona s tim da se u iskorišteni dio novčane naknade ubraja i iskorišteni dio produžene novčane naknade.

Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i u slučaju nastavljanja korištenja prava na novčanu naknadu i produženju novčanu naknadu nakon prestanka okolnosti člana 56. ovoga zakona.

Član 91.

Pri utvrđivanju vremena provedenog na radu u to kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na novčanu naknadu (član 52. stav 4) kao vrijeme provedeno na radu u toku kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na novčanu naknadu smatra se i vrijeme u toku kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na produženu novčanu naknadu.

Član 92.

Nakon stupanja na snagu ovoga zakona, o žalbama podnijetim protiv rješenja donijetih do stupanja na snagu ovoga zakona, rješavat će organi nadležni prema odredbama ovoga zakona, a prema propisima koji su važili do njegova stupanja na snagu.

Član 93.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važti Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i materijalnoj pravnoj zaštiti nezaposlenih osoba ("Narodne novine", 50/88) i Zakon o osnivanju samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje i Saveza samoupravnih interesn zajednica za zapošljavanje ("Narodne novine", br. 18/89).

Član 94.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj: 100-01/90-03/01

Zagreb, 25. travnja 1990.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada

Milan Janus, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Sabora

dr Anđelko Runjić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

mr Zvonimir Novak, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.