SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389 Ustava Socijalističke Repubtike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o neposrednim porezima

Proglašava se Zakon o neposrednim porezima, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 26. travnja 1990, Vijeća općina 26. travnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 26. travnja 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/32

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 27. travnja 1990.

ZAKON

o neposrednim porezima

Ovim zakonom utvrđuje se sistem, izvori i vrste poreza koje pravne i fizičke osobe plaćaju na ostvarenu dobit, iz osobnog dohotka, na prihode i na stjecanje imovine.

Porezi ustanovljeni ovim zakonom služe za financiranje opće društvenih potreba u društveno-političkim zajednicama u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Porezni obveznici, pravne i fizičke osobe na području iste društveno-političke zajednice imaju, pod jednakim uvjetima koji su utvrđeni ovim zakonom, odnosno odlukom skupštine društveno-političke zajednice donesene na osnovi ovog zakona, jednake obaveze u pogledu plaćanja poreza.

U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta u pogledu plaćanja poreza te sprečavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu, društveno-političke zajednice međusobnim dogovorom usklađuju elemente porezne politike koje prema odredbama ovog zakona samostalno utvrđuju.

Inicijativu za zaključivanje dogovora iz stava 1. ovog člana daje Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske.

Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja ostvaruje dobit, osobni dohodak i prihod odnosno stekne imovinu na koju se na osnovi zakona odnosno odluke skupštine društveno-političke zajednice plača porez.

Iznimno kad je to odredeno ovim zakonom. por-ezni obveznik je fizička osoba kao predstavnik domačinstva čiji je član

Domaćinstvom se, u smislu ovoga zakona, smatra zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih osobnih dohodaka i prihoda.

Užom porodicom, u smislu ovoga zakona, smatraju se

1. bračni drugovi;

2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak na djecu,

3. djeca nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena samoupravnoj interesnnj zajednici za zapošljavanje i ako ih uzdržavaju roditelji,

4. djeca koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te

5. roditeljl bračnih drugova.

Strana pravna i fizička osoba (u daljem tekstu: strana osoba) koja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ostvaruje dobit, osobni dohodak ili prihod, odnosno stekne imovinu plaća porez po odredbama ovog zakona, ako međunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Porezna osnovica je dobit, osobni dohodak koji građanin ostvari osobnim radom, prihod ostvaren obavljanjem djelatnosti, prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, prihod od imovine i druge vrste prihoda, te vrijednost određene imovine koju pravna i fizička osoba stekne u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Ne smatraju se osobnim dohotkom odnosno prihodom na koji se plaća porez:

1. primanja na osnovi odlikovanja i društvenog priznanja koja daju društveno-političke zajednice,

2. primanja na osnovi saveznih propisa·o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida, odnosno članova njihovih porodica,

3. primanja na osnovi republičkih i općinskih propisa o posebnoj zaštiti boraca, vojnih invalida, predratnih revolucionara, civilnih invalida rada, odnosno članova njihovih

porodica,

4. doplatak na djecu i novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta,

5. socijalne pomoći,

6. nagrade koje se daju na osnovi zakona i odluke skupštine društveno-političke zajednice, odluka samoupravnih interesnih zajednica društveno-političkih organizacija, organizacija udruženog rada i drugih organizacija kojima se ustanovljavaju nagrade za uspjeh u privredi, znanosti, prosvjeti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima kao osobito društveno priznanje,

7. nagrade za životno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti, prosvjeti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima,

8. nagrade koje daje Organizacija ujedinjenih naroda ili njezine organizacije, međunarodne organizacije i strane nacionalne organizacije s međunarodnim ugledom kao međunarodno priznanje za rad u oblasti znanosti, kulture, umjetnosti i društvenim djelatnostima,

9. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine od elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja,

10. isplate osiguranih suma po osnovi osiguranja života te isplate po osnovi šteta na osiguranoj imovini kao i isplate drugih odšteta.

Osobni dohoci odnosno prihodi privremeno oslobođeni od plaćanja poreza ne ulaze u osnovicu na koju se primjenjuju stope poreza.

Kada je porez razrezan u paušalnom iznosu, kao prihod računa se iznos na koji bi po propisanim stopama bio razrezan porez koji odgovara paušalnom iznosu.

Pored oslobođenja i olakšica propisanih ovim zakonom, općinska skupština može propisati i druga oslobađanja i olakšice od plaćanja poreza koji pripadaju općini.

Stope poreza na dobit, poreza iz osobnog dohotka radnika, poreza na prihod od imovine i poreza na dobitke igara na sreću jesu proporcionalne.

Stope poreza na nasljedstva i darove i poreza iz ukupnog prihoda građana jesu progresivne.

Stope za svaku vrstu poreza jedinstvene su na cijelom području društveno-političke zajednice ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Stope poreza određuju se u skladu s planiranim razvojem privrednih i društvenih djelatnosti utvrđenih aktima društveno-političkih zajednica u okviru dogovorene usklađene porezne politike dogovorom iz člana 3. ovog zakona.

Ako se primjenjuju progresivne stope poreza, porez višoj stopi ne može biti veći od poreza po najbližoj nižoj stopi uvećanoj za razliku porezne osnovice zbog koje bi primjenjivala viša porezna stopa.

Porez se razrezuje po propisima koji su na snazi na dan 1. siječnja godine za koju se utvrđuju obveze.

Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena društveno-političke zajednice i druge samoupravne organizacije zajednice mogu u toku godine mijenjati propise u cilju usklađivanja poreznih obaveza s tekućim rastom cijena.

Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati osobnog dohotka odnosno porihoda (porez po odbitku) ili se razrezuje na godišnju osnovicu ili u paušalnom iznosu, odnosno na drugi način, u skladu s ovim zakonom.

Porez na dobit obračunava se i naplaćuje u toku godine kao akontacija po periodičnim obračunima, a konačni obračun poreza utvrđuje se završnim računom poreznog obveznika.

Porez po odbitku obračunava i naplaćuje isplatilac osobnog dohotka, odnosno prihoda i to pri isplati osobnog dohotka, odnosno prihoda.

Porez na godišnju osnovicu, u paušalnom iznosu ili drugi način propisan ovim zakonom, rezrezuje služba društvenih prihoda.

Porez na prihod od imovine od nekretnina i prava na nekretninama i porez na nasljedstva i darove razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi imovina.

Porez na prihod od imovine od pokretnina i prava na pokretninama, porez na nasljedstva i darove na novac novčana potraživanja, razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem području obveznik ima prebivalište.

Ako se porez ne plati u roku, naplaćuje se prisilno.

Porez se prisilno naplaćuje iz onih osobnih dohodaka, naknada, prihoda i imovine, čije bi oduzimanje, odnosno prodaja prouzrokovali najmanju štetu za obveznika.

Prisilnom naplatom poreza ne može se dovesti u pitanje nužno uzdržavanje obveznika, članova njegova domaćinstva te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, niti obavljanje njegove djelatnosti iz koje ostvaruje prihode.

Iznimno od odredbe iz stava 3. ovoga člana, obveznicima koji dospjele iznose poreza ne plate u roku od šest mjeseci od posljednjeg dana roka za plaćanje, a nije im odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata dospjelih poreza, mogu se ti iznosi prisilno naplatiti i iz imovine koja im služi za obavljanje djelatnosti ako su u tom roku bez uspjeha poduzimane mjere prisilne naplate.

Na iznose poreza koji nisu plaćeni u roku plaćaju se zatezne kamate u visini utvrđenoj ovim zakonom.

Porezne obaveze se utvrđuju, a porez se redovno i prisilno naplaćuje na način koji u najvećoj mjeri štiti ličnost i dostojanstvo građana, te na način kojim se pruža mogućnost građaninu da zaštiti svoja na zakonu osnovana prava i interese.

II. VRSTE POREZA

Ovim zakonom utvrđuju se slijedeće vrste poreza:

1. porez na dobit,

2. porez iz osobnog dohotka radnika,

3. porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti,

4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja,

5. porez na prihod od imovine,

6. porez na nasljedstva i darove,

7. porez na dobitke od igara na sreću,

8. porez iz ukupnog prihoda građana.

Svaka vrsta poreza posebno se razrezuje odnosno obračunava.

Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba koja na području Socijalističke Republike Hrvatske ostvari dobit obavljanjem djelatnosti.

Osnovica poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba iz člana 20. ovog zakona je dobit utvrđena u skladu s odredbama Zakona o računvodostvu.

U poslovnim rashodima troškovi amortizacije priznaju se do iznosa po propisanim stopama i isplaćeni bruto osobni dohoci u skladu sa zakonom, društvenim dogovorom odnosno kolektivnim ugovorom a ne više od visine prosječnog osobnog dohotka u privredi Republike.

Obveznik poreza na dobit, koji djelatnost obavlja u manjem obimu, povremeno ili bez poslovnog prostora, plaća porez na dobit u paušalnom godišnjem iznosu, ako visina dobiti ne premašuje trostruki godišnji iznos prosječnog čistog osobnog dohotka u privredi Republike u godini koja prethodi razrezu poreza i ako ne zapošljava više od pet radnika.

Fizička osoba koja povremeno obavlja djelatnost vršenjem odredenih usluga pravnim osobama plaća porez na

dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog brutio prihoda.

Stope poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba su proporcionalne i utvrđuju se zakonom.

Godišnji paušalni iznos poreza na dobit i stope poreza na dobit po odbitku propisuje se odlukom općinske skupšptine.

Porez na dobit pravnih i fizičkih osoba ne plaća se na dio dobiti koji te osobe ulažu u razvoj neravijeznih područja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Porez na dobit pravne i fizičke osobe ne plaćaju za novoosnovana poduzeća i radnju u prvoj godini rada, u drugoj godini rada 50% od obračunatog poreza, a u trećoj godini rada 25% od obračunatog poreza.

Novoosnovana poduzeća i radnje na otocima, u pograničnim i nerazvijenim područjima ne plaćaju obračunati porez u razdoblju od tri godine rada.

Pod novoosnovanim poduzećem odnosno radnjom u smislu ovog zakona smatra se prvo otvaranje poduzeća odnosno radnje bilo koje djelatnosti.

Porez na dobit ne plaćaju poduzeća i dijelovi poduzeća za zapošljavanje invalida ako ta poduzeća odnosno dijelovi poduzeća zapošljavaju više od 40% invalidnih osoba ili vrše profesionalnu rehabilitaciju invalida.

Porez na dobit ne plaćaju i fizičke osobe koje zapošljavaju više od 40% invalidnih osoba.

Pored oslobođenja propisanih u članu 26. i 27. ovog zakona strane i domaće pravne i fizičke osobe ne plaćaju porez na dobit na dio dobiti koju reinvestiraju u cilju povećanja ili moderniziranja proizvodnih kapaciteta u vlastitom ili drugom poduzeću odnosno radnoj organizaciji.

Ako više fizičkih osoba obavljaju zajedničke djelatnosti, svaka od tih osoba plaća porez na dobit srazmjerno udjelu ostvarene dobiti.

Udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se na osnovi ugovora zaključenog između osoba iz stava 1. ovog člana, a ako te osobe nisu zaključile ugovor, udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se u jednakim dijelovima.

Porezni obveznici koji plaćaju porez na dobit, osim obveznika koji plaćaju porez na dobit u paušalnom iznosu dužni su radi evidentiranja prihoda i rashoda voditi poslovne knjige, koje se vode po sistemu dvostrukog odnosno jednostavnog knjigovodstva u smislu odredbi Zakona o računovodstvu.

Republički sekretar za financije može propisati da su obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju u paušalnon iznosu dužni voditi određene evidencije, te za pojedine kategorije poreznih obveznika koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, propisat će da su dužni voditi samo određene evidencije propisane Zakonom o računovodstvu, ili samo knjigu prihoda i rashoda.

Republički sekretar za financiranje propisuje oblik i način vođenja i zaključivanja evidencija iz stava 2. ovog člana.

Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je fizička osoba koja ostvari osobni dohodak iz radnog odnosa za rad obavljen u zemlji i inozemstvu, ukoliko je ta osoba upućena na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je i strana fizička osoba, ako u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ostvaruje osobni dohodak iz radnog odnosa.

Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je i fizička osoba, koja obavlja djelatnost sredstvima u vlasništvu građana.

Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika je osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad u zemlji i inozemstvu. Osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad u inozemstvu je osobni dohodak, koji bi radnik ostvario radom u zemlji.

Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika strane fizičke osobe je osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad obavljen u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika fizičke osobe koja obavlja djelatnost sredstvima u vlasništvu građana ne može biti manja od prosječnog čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike u prethodnom tromjesečju prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Osobni dohodak u smislu ovog zakona smatraju se i novčana primanja članova predstavničkih tijela, društvenih i drugih organizacija za rad u tin1 tijelima i organizacijama, te naknade i nagrade za rad sudaca-porotnika i sudaca sudova udruženog rada koji nemaju svojstvo radnika u tom sudu.

Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika jest svako pojedinačno primanje osobnog dohotka.

Propise o načinu obračunavanja i plaćanja poreza iz osobnog dohotka donosi republički sekretar za financije.

Stope poreza iz osobnog dohodka radnika su proporcionalne i različite, ovisno o vrsti osobnog dohotka, a utvrđuje se zakonom.

Osobnim dohotkom iz člana 32. ovog zakona ne smatraju se do visine utvrđene samoupravnim općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju, a najviše do iznosa utvrđenih društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom odnosno kolektivnim ugovorom radnika zaposlenih kod poslodavaca:

1. naknade osobnih dohodaka radnika prema posebnim propisima što ih pravne osobe mogu uračunati u materijalne troškove poslovanja,

2. otpremnine koje se daju prilikom odlaska u mirovinu, naknade za privremeni smještaj radnika koji se s rada u inozemstvu vraćaju u Jugoslaviju i izdaci za topli obrok do visine utvrđene društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom,

3. naknade za vrijeme vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i teritorijalnoj obrani osobama u rezervnom sastavu koje nisu u radnom odnosu,

4. razlika između visine osobnog dohotka, mirovine i slično i visine osobnog dohotka prema činu odnosno klasi koja za vrijeme vojne službe pripada rezervnim mlađim oficirima, oficirima, starijim oficirima i vojnim službenicima.

5. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama izvan radnog odnosa u vezi s izvršenjem obaveza koje proistječu iz propisa o općenarodnoj obrani i zaštiti od elementarnih nepogoda.

Osobnim dohotkom ne smatraju se ni naknade vojnim osobama za povećano trošenje odjećne opreme niti naknade novoproizvedenim mlađim oficirima, oficirima i starijim oficirima za kupnju odjećne opreme.

Porez iz osobnog dohotka radnika ne plaća se:

1. iz mirovina i invalidskih primanja po bilo kojoj osnovi iz drugih naknada i primanja po osnovi mirovinskog invalidskog i zdravstvenog osiguranja,

2. iz naknada za vrijeme privremene nezaposlenost;

3. iz nagrada učenicima i studentima za vrijeme njihova praktičnog rada,

4. iz nagrada za rad studentima - demonstratorima na fakultetima i visokim školama,

5. iz naknada za rad sucima - porotnicima i sucima sudova udruženog rada te sucima stalnih izbranih sudova arbitraža u organizacijama udruženog rada koji nemaji svojstvo radnika u tom sudu,

6. iz naknada za rad motriteljima hidrometeoroloških protugradnih stanica,

7. iz primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih, omladinskih i đačkih organizacija,

8. iz stipendija osoba koje se ne nalaze u radnom odnosu,

9. iz primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika

10. iz osobnog dohotka invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i iz nagrada osoba koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima. Ako poduzeće za zapošljavanje invalida zapošljava 40% ili više invalidnih osoba, rehabilitirnaih osoba i osoba koje su na rehabilitaciji od ukupnog broja zaposlenih, porez iz osobnog dohotka radnika ne plaćaju svi radnici zaposleni u tim poduzećima,

11. iz naknada i nagrada koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama,

12. iz naknada i nagrada koje maloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj.

Porez iz osnbnog dohotka radnika ne plaćaju fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju u paušalnom iznosu i od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.

Obračunati iznos poreza iz osobnog dohotka radnika koji je upućen na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa, umanjuje se za porez plaćen u inozemstvu na taj osobni dohodak.

Porez iz osobnog dohotka radnika iz osobnog dohotka koji je ostvaren za rad u stranim diplomatskim misijama i konzularnim ili međunarodnim organizacijama odnosno kod predstavnika i službenika tih misija, konzulata ili organizacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Jugoslaivji i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Jugoslaviji te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstva nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji,

2. šefovi stranih konzulata u Jugoslaviji i konzularni funkcionari ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije te članovi njihova domaćinstva ako ti članovi domaćinstva nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji,

3. funkcionari Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, eksperti tehničke pomoći Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova i diplomatskog osoblja stranih dplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Jugoslaviji ako nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji.

Porez iz osobnog dohotka radnika ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Jugoslaviji iz osobnih dohodaka i naknada što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija.

Domaća i strana fizička osoba koja osobni dohodak ostvari neposredno iz inozemstva za rad obavljen u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, plaća iz tako ostvarenog dohotka porez iz osobnog dohotka radnika, ako se na taj osobni dohodak ne plaća drugi porez.

Fizička osoba zaposlena u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodnoj organizaciji ili koja je zaposlena kod predstavnika ili službenika tog predstavništva ili organizacije koji na području Jugoslavije uživa diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik po ovom zakonu, dužna je sama obračunati porez iz osobnog dohotka radnika po odredbama ovog zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana primitka osobnog dohotka, ako taj porez ne obračunava i ne uplati isplatilac osobnog dohotka.

Strana organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Jugoslaviji i službenici te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati osobnog dohotka građanima ili stranim državljanima koji su kod njih zaposleni obračunati porez iz osobnog dohotka radnika po odredbama ovog zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana isplate osobnog dohotka.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je fizička osoba koja se kao posjednik zemljišta vodi u katastru zemljišta na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje obaveza plaćanja poreza, ako ne plaća porez na dobit kao poljoprivredno gospodarstvo.

Ako više vlasnika ili posjednika zemljišta čini jedno domaćinstvo obveznik poreza je jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik domaćinstva.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i fizička osoba koja nije državljanin Socijalističke Federativne republike Jugoslavije, ako je vlasnik ili korisnik zemljišta.

Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i poljoprivrednik koji svoj rad, zemljište, sredstva rada, odnosno druga sredstva na koja ima pravo vlasništva udruži u poljoprivrednu zadrugu odnosno udruži neposredno ili preko poljoprivredne zadruge ili drugog oblika udruživanja poljoprivrednika u odnosima trajnije suradnje s poduzećima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i po toj osnovi ostvari dohotak. Udruživanjem odnosno trajnijom suradnjom smatra se ugovorno udruživanje ili suradnja na vrijeme od najmanje tri godine.

Udruženi poljoprivrednik koji je, u skladu sa zakonom i samoupravnim općim aktom, zasnovao radni udnos (radni odnos s temelja udruživanja rada poljoprivrednika, odnosno rada na izdvojenim mjestima rada), nije obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti i to od katastarskog prihoda od zemljišta koje je udružio.

Osnovica poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je katastarski prihod koji se utvrđuje po posebnim propisima umanjen za sredstva koja je porezni obveznik uložio u uređenje zemljišta (komasacija i melioracija).

Ako građanin koji je posjednik zemljišta ostvaruje prihode koji znatno premašuju katastarski prihod, a povećani prihod potječe od visokoakumulativnih grana biljne i stočarske proizvodnje koje prilikom utvrđivanja ljestvica katastarskog prihoda nisu ušle u strukturu prosječne proizvodnje radi rijetke zastupljenosti na određenom području, a nema status poljoprivrednog gospodarstva, plaća porez na dobit.

Odlukom općinske skupštine, u skladu s dogovorom iz člana 3. ovog zakona propisuju se uvjeti i način pod kojima poljoprivrednici plaćaju porez na dobit.

Osnovicu poreza na dobit od poljoprivredne djelatnosti utvrđuje se u skladu s odredbama člana 21. ovog zakona.

Stope poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti su proporcionalne i mogu biti različite zavisno od toga da li se porez plaća prema katastarskom prihodu ili od ostvarene dobiti i utvrđuju se odlukom općinske skupštine.

Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti (u daljem tekstu: porez od poljoprivrede) ne plaća se na katastarski prihod:

1. od zemljišta čije je iskorištavanje za poljoprivrednu proizvodnju na osnovi zakona zabranio nadležni organ,

2. od zemljišta stranih država pod zgradama i uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava, pod uvjetom reciprociteta, te od zemljišta međunarodnih organizacija,

3. od zemljišta pod zgradom i od dvorišta od 500 m2 ako se ne uživa odvojeno od zgrade,

4. od zemljišta pod zgradama i od zemljišta uz zgrade do 1000 m2 ako obveznik pored zemljišta uz stambenu zgradu nema drugog zemljišta,

5. od dvorišta crkava, hramova, kapela i drugih objekata koji služe za obavljanje vjerskih obreda,

6. od zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, obrambeni vrbaci i zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje, potrebni za obranu od poplave, za odvodnjavanje ili navodnjavanje, kao i objekti za potrebe općenarodne obrane.

Oslobođenje iz stava 1. ovoga člana prestaje čim se zemljište prestane koristiti u svrhu zbog koje je dano pravo na oslobođenje.

Prestanak razloga odnosno uvjeta za oslobođenje po ovom članu porezni obveznik dužan je prijaviti službi društvenih prihoda u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Poljoprivredna domaćinstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, ne plaćaju porez od poljoprivrede, ako katastarski prihod ne prelazi iznos od 500 dinara po članu domaćinstva. Kada se vrši valorizacija katastarskog prihoda, taj se iznos valorizira prosječnim koeficijentum porasta katastarskog prihoda u Republici.

Obveznik poreza od poljoprivrede kome je poljoprivreda osnovni izvor prihoda smatra se obveznik u čijem domaćinstvu ima bar jedan član domaćinstva osiguran po propisima o zdravstvenom odnosno mirovinskom i invalidskom osiguranju poljoprivrednika.

Akoj je uslijed elementarnih nepogoda, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih događaja (u daljem tekstu: elementarne nepogode) koje porezni obveznik nije mogao spriječiti smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

Porezni obveznik ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja katastarskog prihoda po stavu 1. ovoga člana u odnosu na ukupni katastarski prihod zemljišta iznosi više od 25%.

Katastarski prihod ne smanjuje se za zemljišta koja u odnosnoj godini nisu bila obrađena ako elementarnom nepogodom u toj godini nije bila onemogućena obrada oštećenog zemljišta.

Porezni obveznik dužan je prijaviti štetu nastalu smanjenjem prinosa službi društvenog prihoda nastalu u roku osam dana nakon njezina nastanka a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

Ako je šteta nastala u većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu štete pokreće služba društvenih prihoda po službenoj dužnosti u rokovima iz stava 1. ovoga člana.

Visinu štete utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, koju imenuje predsjednik općinske skupštine.

Ako je došlo do promjene u vlasništvu zemljišta na osnovi odluke državnog organa, na zahtjev obveznika ili na prijedlog državnog organa, otpisat će se porez od poljoprivrede koji otpada na to zemljište, i to za sve godine na kojima obveznik zbog tih promjena nije ostvario prihod od zemljišta, ako i nije dovršen postupak o provođenju tih promjena u katastru.

Porez se otpisuje u smislu stava 1. ovoga člana i kada vlasnik daruje zemljište općini.

Obveznik poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja je fizička osoba kuja ostvaruje prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, kao što su:

1. pisana djela (umjetnička, znanstvena, stručna, publicistička, recenzije, studije i druga),

2. govorna djela, osim predavanja koja se izvode po nastavnim programima odgojno-obrazovnih organizacija,

3. dramska i dramsko-glazbena djela,

4. koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na koji drugi način,

5. glazbena djela s riječima ili bez njih,

6. kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografiji,

7. djela likovne umjetnosti i industrijskog oblikovanja (dizajn), pod uvjetima predviđenim ovim zakonom,

9. fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografiji, pod uvjetima predviđenim ovim zakonom,

10. kartografska djela,

11. idjeni projekti, skice, crteži i plastična djela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast znanosti ili umjetnosti,

12. križaljke, stripovi i slično,

13. redakcijska djela koja s obzirom na izbor i raspored gradnje predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu,

14. prijevodi, lekture, prilagođavanje - glazbene obrade i druge prerade autorskih djela,

15. nagrade na natječajima za izradu umjetničkih, znanstvenih, stručnih i ostalih autorskih djela, nagrade na natječajima za izradu idejnih projekata te nagrade na postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja (u daljem tekstu porez od autorskih prava) plaća se i na prihode:

1. od patenata i tehničkih unapređenja zaštićenih posebnim propisima,

2. od idejnih skica i crteža u primijenjenoj umjetnosti od prodaje prototipova primijenjenih umjetnosti kad su prototipovi po postojećim običajima zadržali karakter originala,

3. od izrade prototipova umjetničkih proizvoda koji s ustupaju organizacijama udruženog rada, poduzećima drugim organizacijama kao modeli za umnožavanje (proizvodnju) takvih proizvoda.

Prihodom od autorskih prava, u smislu ovoga zakona, smatraju se i prihodi koje ostvaruju izvođači izvođenjem glazbenih, književnih i drugih djela, te prihodi za korištenje izvedenih glazbenih materijala.

Likovnim djelima iz oblasti primijenjenih umjetnosti u smislu ovoga zakona, smatraju se unikati kuje je autor sam izradio po vlastitoj zamisli u nacrtu ili u materijalu u granama primijenjenih umjetnosti, kao štu su:

1. plastična djela od raznih materijala (kamena, dragog kamena, drveta, metala, plemenitih metala, stakla, plastike i slično).

2. umjetnićka keramika,

3. radovi iz oblasti unutrašnje arhitekture, vanjske fasadne arhitekture, oblikovanja vanjskog i unutrašnjeg prostora te obavljanje umjetnićkog nadzora nad izvedbom,

4. umjetnićka rješenja iz oblasti hortikulture,

5. zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama fresko, grafiko, mozaik, intarzija, vitraž, emajl i slično, te interzirani predmeti i pcredmeti od emajla,

6. umjetnićka grafićka rješenja: plakati. prigodna grafika, serigrafija (svilotisak), opema knjiga, ćasopisa, listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i slićno,

7. umjetnićka fotografija,

8. umjetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i slićno),

9. umjetnićka rješenja za scenografiju i kostimografiju te moderno kreatorstvo,

10. rješenja za industrijsko oblikovanje

11. restauratorska i konzervatorska djela iz oblasti kulture i umjetnosti.

Ako postoji sumnja da li se radi o djelu iz primijenjene umjetnosti ili o privatnoj djelatnosti, pribavit će se mišljenje odgovarajućih strukovnih udruženja i društava umjetnika iz oblasti primijenjene umjetnosti.

Obveznik poreza od autorskih prava je i fizićka osoba koja ostvari prihod od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja u inozemstvu, pod uvjetom da ima boravište u Socijalistićkoj Republici Hrvatskoj kao i strana osoba koja ostvari naknadu od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja na teritoriju Socijalistićke Republike Hrvatske.

Porez od autorskih prava plaća se u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.

Pored troškova propisanih u članu 59. ovog zakona obvezniku poreza od autorskih prava priznaje se kao trošak poslovanja i naknada koju autor plaća Jugoslavenskoj autorskoj agenciji, Zavodu za zaštitu autorskih muzičkih prava, organizacijama udruženog rada, poduzećima i drugim društvenim pravnim osobama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela.

Osnovicu poreza od autorskih prava, koji se plaća po odbitku ćini svaki pojedinačno naplaćeni prihod od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja, umanjen za troškove koji se priznaju kao potrebni za ostvarivanje tog prihoda.

Obveznicima koji plaćaju porez od autorskih prava po odbitku kao potrebni troškovi priznaju se:

1. za kiparska djela, tapiserije izvedene u materijalu, keramoplastiku i umjetnićku keramiku i vitraž - 50% od prihoda.

2. za umjetnićku fotografiju iz oblasti nauke, kulture i prrcvrede, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama fresko, grafiko, mozaik, intarzija, emajl, intenzirani i ernajlir-arti predmeti i slićno, kostimografiju (kazališni, modni i kostimii izvedeni u materijalu) i umjetnićku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) - 35% od prihoda,

3. za slikarska djela, grafićka djeia, industrijsko oblikovanje s izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitek tur-e i obradu fasada objekata, oblikovanje prostora, radove na podrućju hortikulture i vršenja umjetnićkih nadzora nad izvođenjem s izradom modela i maketa, umjetnićka rješenja za scenografiju, znanstvena, strućna, književna -publicistićka, prijevodi, muzićka i kinematografska djela i restauratorska djela u oblasti kutlure i umjetnosti - 30% od prihoda,

4. za izvođenje umjetnićkih djela (sviranje, pjevanje, kazališna i filmska gluma, recitiranje), snimanje filmuva i idejne skice za tepiseriju i kostimografiju, kada se ne izvode u materijalu - 15% od prihoda,

5. za ostala djela, osim patenata i tehnićkih unaprede nja - 25% od prihoda

Na ime troškova potrebnih za ostvarivanje prihoda od patenata i tehničkih unapređenja priznaju se ovi izdaci:

1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu patenata,

2. troškovi izrade nacrta i tehnićkog opisa patenta, odnosno tehničkog unapređenja, što su bili sastavni dio prijave kojom se od nadležnog organa traži zaštita patenta odnosno tehnićkog unapredenja, uz potvrdu strućne osobe koja je izradila te nacrte i tehnićke opise. Potvrdu o realnosti ovih troškova izdaje na zahtjev pronalazaća Savez izumitelja i autora tehnićkih unapređenja Hrvatske,

3. troškovi za izradu samo jednog prototipa radi provjeravanja patenta odnosno tehnićkog unapređenja, koje je prijavljeno odnosno zaštićeno ako je prototip izraden u organizaciji udruženog rada koja može potvrditi da je troškove izrade prototipa snosio sam pronalazać. Ako je pronalazać izradio prototip u vlastitoj režiji, priznat će se stvarni troškovi izrade prototipa Potvrdu o realnost i t ih truškova izdaje Savez izumitelja i autora tehnićkih unapređenja Hrvatske na zahtjev pronalazaća

Osobe koje nisu autori djela, nego samo nosioci imovinskih autorskih prava (nasljednici i drugi nosioci imovinskih prava), priznaju se kao troškovi samo naknade za usluge koje plaćaju Jugoslavenskoj autorskoj agenciji, Zavodu za zaštitu malih autorskih prava i ostalim organizacijama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od urmjetnićkih i ostalih autorskih djela.

Iz prihoda od autorskih prava koje obveznik ostvari od društveno-politićkih zajednica, državnih organa, poduzeća, drugih društvenih pravnih osoba i fizićkih osoba koje su dužne voditi poslovne knjige prema odredbama člana 30 ovog zakona, plaća se porez od autorskih prava pri svakoj isplati naknade (porez po odbitku).

Iz prihoda od autorskih prava koje obveznik ostvari od osoba koje nisu dužne voditi poslovne knjige plaća se porez od autorskih prava od svakog pojedinaćno ostvarenog prihoda i to u roku 15 dana od dana ostvarene naknade.

Iz prihoda od autorskih prava koje fizićke osobe ustvare umnožavanjem djela primijenjenih umjetnosti plaća 5% porez od autorskih prava.

Iz prihoda od autorskih prava koje građanin oostvari umnožavanjem ili izdavanjem drugih autorskih djela, plaža ća se porez od autorskih prava.

Iz prihoda od autorskih prava koje ostvari strani državljanin i strane građanske pravne osobe koje nemaju prebivalište u Jugoslaviji te fizićke osobe koje imaju prebivalište u inozemstvu, plaća se porez od autorskih prava onoj općini na ćijem je podrućju sjedište isplatioca naknade.

Ako osobe iz stava 1 ovoga člana ostvaruju naknade na osnovi autorskih malih prava, porez od autorskih prava plaća se općini na ćijem je podrućju sjedišta Organizacije za zaštitu muzićkih prava.

Stope poreza od autorskih prava mogu biti razlićite ovisno o vrsti autorskog prava.

Više stope propisat će se za prvih deset od auturskih prava što ih ostvaruje osoba na koju je preneseno autorsko pravo.

Stope poreza od autorskih prava utvrrđuju se zakonom

Porez od autorskih prava plaćen na prihod koji građanin ostvari u inozemstvu umanjuje se za porez plaćen u inozemstvu za taj prihod.

Obveznik poreza na prihod od imovine je fizićka osoba koja ostvaruje prihod od davanja u zakup odnosno najam nekretnina (zemljište, zgrada, dijelova zgrada, stan, dijela stana i sl.) i pokretnih stvari.

Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja na. teritoriju Socijalistićke Republike Hrvatske ostvaruje prihod od dividendi i vrijednosnih papira.

Porez na prihod od imovine plaća se prema ostvarenom prihodu, u paušalnom iznosu ili po odbitku.

Osnovica poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu, koji fizićka osoba ostvari izdavanjem u zakup odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari, jest jednogodišnji ukupan prihod umanjen za troškove koji su bili potrebni za ostvarenje tog prihoda.

Osnovica poreza na prihod od imovine od prihoda ostvarenog davanjem u zakup odnosno u najam zgrada, dijelova zgrada i drugih gradevinskih objekata je iznos zakupnine odnosno najamnine postignut u godini za koju se razrezuje porez, umanjen za troškove koje propisuje općinska skupština

Odlukom općinske skupštirle može se propisati da se troškovi iz stava 1. ovoga člana priznaju u stvar-no isplaćenom iznosu, ako su bili potrebni i dokazani te veći od propisanih u smislu stava 1. ovoga člana.

Za zgrade koje su registrirane kao spomenici kulture, Usnovica poreza na prihod od imOvine umanjuje se za stvarno isplaćerni iznos troškova za njihovo održavanje akU su veći od propisanih u smislu stava 1 ovoga člana.

Ako se zgrada daje u zakup odnosrnU u najam samo dio godine, troškovi se priznaju razmjerno vremenu korištenja zgrade.

Osnovicu poreza na prihod od imovine čini i svaki pojedinačno ostvareni prihod od vrijednosnih papira.

Osnovicu poreza na prihod od dividendi čini svaki pojedinačno ostvareni iznos dividende isplaćen u zemlji ili inozemstvu.

Ak0 je prijavljena zakupnina ili najamnina od izdavanja u zakup ili najam zgrada ili dijelova zgrada manja od one koja bi se mogla postići, kao prihod od izdavanja u zakup ili najam tih objekata uzima se zakupnina odnosno najamnina koja se može postići prema mjesnim prilikama ili uspoređivanjem sa zakupninom ili najamninom za slične objekte koji se iznajmljuju pod približno sličnim uvjetima.

Ako je zakupnina odnosno najamnina primljena za više godina odjedanput, porez na prihod od imovine razrezuje se za svaku godinu posebno po stopi koja vrijedi u godini u kojoj je primljena zakupnina, odnosno najamnina i u toj se godini plaća porez.

Odlukom općinske skupštine može se propisati da se porez na prihod od imovine ostvaren izdavanjem namještenih soba podstanarima plaća u paušalnom iznosu.

Visinu paušalnog iznosa propisuje svojom odlukom općinska skupština.

Porez na prihod od imovine ne plaća se na kamate po zajmovima društveno-političkih zajednica i štednim ulozima fizičkih osoba.

Stope poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu su proporcionalne i mogu biti različite ovisno vrsti prihoda, a utvrđuju se odlukum općinske skupštine.

Stope poreza na prihod od dividendi i vrijednosnih papira utvrđuju se zakonom.

Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, pravo uživanja ili korištenja nekretnina, koje nasljednici i daroprimci nasljeđuju, prime na dar ili steknu po drugom osnovu bez naknade.

Porez na nasljedstva i darove plaća se i na gotov novac i novčana potraživanja, a na pokretne stvari, ako im je pojedinačna prometna vrijednost veća od iznosa trostrukog godišnjeg iznosa prosječnog osobnog dohotka radnika privredi Republike, koja prethodi godini u kojoj je nastala obaveza i plaćanja poreza na nasljedstva i darove.

Obveznik poreza na nasljedstva i darove su pravne fizičke osobe koje na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske naslijede odnosno prime na dar imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i pravna fizička osoba koja je stekla imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke organa uprave suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi.

Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripola odnosno ustupljeno i to po stopi ovisno o nasljednom redu između te osobe i ostavioca.

Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini prometna vrijednost nasljeđene ili na dar primljene imovine u času nastanka porezne obaveze nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća taj porez.

Prometnu vrijednost nasljeđene odnosno na dar primljene imovine datr utvrđuje služba društvenih prihoda po postupku propisanom za utvrđivanje prometne vrijednosti za razrez poreza na promet nekretnina i prava.

Nasljeđenu odnosno na dar primljenu imovinu popisuje i procjenjuje služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi ta imovina, najkasnije u roku 30 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o naljeđivanju odnosno primitku dara.

Ako su popis i procjena nasljeđene imovine izvršeni po Zakonu o nasljeđivanju, služba društvenih prihoda neće popisati i procjenjivati imovinu ako smatra da je prometna vrijednost realno utvrđena.

Obaveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u času pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno u času primitka dara.

Ako je zakonom zabranjena prodaja nasljeđenih odnosno na dar primljenih pokretnina iz člana 76. stava 2. ovoga zakona, porezna obaveza nastaje u času pravomoćnosti rješenja o dozvoli prodaje odnosno u času prodaje.

Dar se smatra primljenim u času potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pismeni ugovor o darovanju, u času primitka dara.

Porezna obaveza u slučajevima iz člana 77 stava 2 ovog zakona nastaje u času pravomoćnosti odluke organa uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretninama.

Ako ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju ili odluka organa uprave ili suda nisu prijavljeni ili su nepravodobno prijavljeni, izvršit će se razrez poreza kao da je porezna obaveza nastala u času saznanja o darovanju, nasljeđivanju ili prijenosu vlasništva na nekretninama.

Uživalac nekretnina plaća porez na nasljedstva i darove od vrijednosti uživanja. Kao vrijednost uživanja na koje se razrezuje porez uzima se

1. ako je vrijeme trajanja uživanja neodređeno - deseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja,

2. ako je vrijeme trajanja uživanja određeno, zbroj svih vrijednosti uživanja za odnosno vrijeme koje ne može prijeći dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja,

3. ako je uživanje utvrđeno djelomično na neodređeno, a djelomično na određeno vrijeme, zbroj vrijednosti uživanja na neodređeno vrijeme (točka l) i vrijednosti uživanja za određeno vrijeme (točka 2) koj i ne može prijeći dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja,

4. ako je vrijeme trajanja uživanja doživotno - prema godinama života uživaoca, i to:

- do 25 godina starosti - dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja,

- za svake dalje tri godine starosti preko 25 godina vrijednosti uživanja smanjuje se za jednogodišnji iznos vrijednosti uživanja, tako da se kod uživalaca starih 82 godine i dalje uzima jednogodišnji iznos vrijednosti uživanja.

Kao vrijednost godišnjeg uživarnja uzima se vrijednost uživanja u toku prve cijele kalendarske godine od nastanka obaveze plaćanja poreza.

Ako se vrijednost uživanja ne može utvrditi kao godišnja vrijednost uživanja uzet će se kod zgrada pedeseti dio prometne vrijednosti zgrade, a kod ostalih nekretnina dvadeseti dio prometne vrijednosti nekretnina.

Vrijednost svih darova primljenih u toku jedne godine od istog darodavca čini jednu poreznu osnovicu. Ako se nasljedstvo ili dar sastoji od imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine na koju se plaća porez odbija se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.

Stope poreza na nasljedstva i darova propisuju se ovisno o vrijednosti nasljeđene odnosno na dar primljene imovine i o nasljednom redu, a mogu se propisati posebno za nasljedstva a posebno za darove.

Stope poreza na nasljedstva i darove propisuju se odlukom općinske skupštine.

ako je nasljednik odnosno daroprimac pravna osoba ili građanska pravna osoba, stopa poreza na nasljdstva i darove utvrđuje se ovisno o vrijednosti nasljeđene ili na dar primljene imovine.

Porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu na ostavioca odnosno darodavca u prvom nasljednom redu.

Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja polljoprivredno gospodarstvo (zgrade, poljoprivredni inventar, stoka, pokretnine), porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu na ostavioca odnosno darodavca u drugom nasljednom redu ako je s ostaviocem živio u zajedničkom domaćinstvu u času smrti ostavioca, odnosno s darodavcem u času primitka dara i ako mu je poljoplrivreda osnovni izvor prihoda.

Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja spomenik kulture, nasljednik se oslobađa plaćanja poreza od iznosa uloženog u popravak ili održavanje spomenika kulture, a na osnovi dokumentacije ovjerene od nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja porodična stambena zgrada odnosno stan ili poslovna prostorija ili pokretnina, nasljednik odnosno daroprimac, koji je u odnosu prema ostaviocu odnosno darodavcu u drugom nasljednom redu, ne plaća porez na nasljedstva i darove na jednu porodičnu stambenu zgradu odnosno jedan stan i pokretnine, a na poslovne prostorije, ako u njima obavlja djelatnost pod uvjetom da je s ostaviocem živio u zajedničkom domaćinstvu u času primitka dara.

Bračni drug, u pogledu plaćanja poreza na nasljedstva i darove, smatra se nasljednik prvog nasljednog reda, a zetovi i snahe, ako su s ostaviocem odnosno darodavcem živjeli u zajedničkom domaćinstvu u času smrti ostavioca odnosno u času primitka dara.

Porez na nasljedstva i darove ne plaća se kad se reguliraju imovinski odnosi bivših bračnih drugova.

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju društveno-političke zajednice, organizacije Crvenog križa, organizacije društvenih djelatnosti i socijalne zaštite i druge humanitarne organizacije i udruženja.

Porez na nasljedstva i darove ne plaća se na nasljeđenu ili na dar primljenu imovinu koju porezni obveznik ustupi bez naknade društveno-političkoj zajednici.

Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva i dara vraća se ako je ustupanje izvršeno unutar roka od šest mjeseci, nakon primitka nasljedstva odnosno dara.

Ako se nasljeđena ili na dar primljena imovina nalazi na području više općina, porez razrezuje služba društvenih prihoda općine za imovinu koja se nalazi na području svake pojedine općine, a po stopi koja odgovara vrijednosti cjelokupne nasljeđene odnosno na dar primljene imovine na koju se plaća taj porez.

Porez na dobitke od igara na sreću plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dobitke od tih igara.

Osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je svaki dobitak od igara na sreću.

Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u času ostvarenog dobitka.

Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se: 1. na pojedinačne dobitke od igara na sreću u iznosu do jednogodišnjeg prosječnog osobnog dohotka radnika u privredi Republike u godini koja prethodi u kojoj je ostvaren dobitak od igara na sreću.

2. na dobitke od igara na sreću kod kojih se zbog načina provođenja igre, pravilima ne utvrđuje unaprijed visina fonda dobitka.

Porez na dobitke od igara na sreću obračunava i naplaćuje pri svakoj isplati dobitka (porez po odbitku) priređivač igre na sreću.

Stope poreza na dobitke od igara na sreću su proporciorialne i utvrđuju se odlukom općinske skupštine.

Obveznik poreza iz ukupnog prihoda građana je domaća i strana fizička osoba koja ima prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, ako u toku kalendarske godine ostvari ukupni čisti prihod iz svih izvora preko iznosa trostrukog godišnjeg prosječnog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Socijalističke Republike Hrvatske, koji se utvrđuje prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci godine za koju se razrezuje porez.

Iznos iz prethodnog stava povećat će se za procijenjeni rast osobnih dohodaka u posljednjem tromjesečju godine za koju se razrezuje porez.

Procjenjeni rast osobnih dohodaka iz stava 2. ovog člana utvrdit će se prema podacima Republičkog zavoda za plan.

Ukupnim čistim prihodom smatra se ukupni iznos svih osobnih dohodaka, dobiti i prihoda, mirovina i naknada dohotka koje obveznik ostvari u jednoj kalendarskoj godini na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije umanjen za iznos plaćenih poreza i doprinosa, koji se odnose na osobni dohodak, dobit, prihod i imovinu te za samodoprinos.

U ukupni čisti prihod ulaze i iznosi od prodaje nekretnina i pokretnih stvari trajnije vrijednosti, a koje je obveznik poreza iz ukupnog prihoda građanin koristio u smislu točke 14. člana 94. ovog zakona. Kod obveznika, kojima se porez utvrđuje u paušalnom iznosu, ukupnim čistim prihodom smatra se prihod od kojeg bi propisanim stopama bio razrezan onoliki iznos poreza koliko iznosi paušalni iznos poreza umanjen za društvene obaveze u smislu stava 1. ovoga člana.

Ako obveznik poreza iz ukupnog prihoda građana ima prihod od poljoprivredne djelatnosti, u njegov ukupni čisti prihod ulazi dio ostvarenog prihoda od poljoprivredne djelatnosti njegova domaćinstva, koji otpada na obveznika poreza razmjerno broju članova domaćinstva starijih od 15 godina, osim osoba koje su pretežan dio godine bile na privremenom radu u inozemstvu.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana koji ostvaruje osobni dohodak i prihod na koji se plaća porez u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda, pri utvrđivanju čistog prihoda priznaju se dokazani troškovi koji su nužni za ostvarenje tog prihoda, a najviše 30%.

U ukupni čisti prihod ne ulaze:

1. primanja iz člana 8. ovoga zakona,

2. novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova a u smislu člana 36. ovoga zakona,

3. primanja po propisima o socijalnom osiguranju, osim mirovina i naknada osobnih dohodaka za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

4. naknada za vrijeme privremene nezaposlenosti (član 37. točka 2.),

5. naknade se isplaćuju po osnovi članstva u akademiji znanosti i umjetnosti,

6. primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika (član 37. točka 9),

7. dobici od igara na sreću,

8. iznos uplaćenog zajma s javnim upisom u godini za koju se vrši razrez poreza,

9. iznos troškova obrane doktorske dizertacije i magistarskog rada poreznog obveznika,

l0. iznos troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapređenje u godini u kojoj su patentirani,

11. iznos izdataka za kupnju knjiga i likovnih djela na osnovi dokumentacije o kupnji,

12. iznosi utrošeni za održavanje i adaptaciju spomenika kulture na osnovi dokumenata te ovjerenog od nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture,

13. iznosi pomoći humanitarnim organizacijama, organizacijama invalida, zdravstvenim organizacijama i organizacijama za socijalnu zaštitu građana, kao i iznos pomoći za otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda,te iznosi uplaćeni kao doprinos za izgradnju spomenika povijesnim ličnostima i događajima,

14. iznosi anuiteta stambenih kredita za kupnju ili izgradnju stanova ili stambenih zgrada kao i iznosi cijene za kupnju vrijednosnih papira, nakretnina i pokretnih stvari trajnije vrijednosti (namještaj, bijela tehnika, automobili) koje su kupljene uz plaćanje poreza na promet.

Osnovicu poreza iz ukupnog prihoda građana čini ukupni čisti prihod umanjen za iznos koji se utvrđuje u smislu člana 92. stav 1. i 2. ovog zakona.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana smanjuje se osnovica iz stava 1 ovog člana, u godini za koju se razrezuje porez, u visini 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike, na ime trroškova odgoja i obrazovanja djece. Iznos troškova iz ovog stava može se odlukom općinske skupštine povisiti ovisno o uzrastu, mjestu školovanja djece i drugim okolnostima što utječu na ove troškove.

Ako je u užoj porodici više obveznika poreza iz ukupnog prihoda građana, osnovica iz stava 1. ovog člana smanjuje se za iznos olakšice iz stava 2. ovog člana onom obvezniku koji je ostvario veći ukupni prihod, a drugom obvezniku samo za razliku od ukupnog iznosa te olakšice.

Ako je obveznik ukupnog prihoda građana, na osnovi odluke suda ili sporazuma zaključenog pred organom starateljstva, dužan za dijete plaćati troškove uzdržavanja, obvezniku se smanjuje osnovica iz stava 1. ovog člana za taj iznos, a najviše do iznosa olakšice iz stava 2. ovoga člana. Pod istim uvjetima priznaje se olakšica i za razvedenog bračnug druga.

Djecom se u smislu ovog člana smatraju djeca koja se prema članu 5. stava 2. ovoga zakona smatraju članovima uže porodice.

Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana, ako je on jedini u svojoj užoj porodici obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovoga člana za nezaposlenog bračnog druga u visini 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike. Olakšica za nezaposlenog bračnog druga smanjuje se za iznos osobnog dohotka i prihoda što podliježu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda građana koji je ostvario nezaposleni bračni drug obveznika u godini za koju se razrezuje porez.

Za ostale članove uže porodice obveznika poreza iz ukupnog prihoda građana, ako je on jedini u svojoj užoj porodici obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovoga člana za iznos 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike. Olakšica za ostale članove uže porodice smanjuje se za iznos osobnog dohotka i prihoda što podliježu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda građana, koji su ostvarili članovi uže porodice u godini za koju se razrezuje porez.

Osobni dohodak od dijela, iz kojeg se plaća porez od autorskih prava što ga je autor stvarao duže od jedne godine, dijeli se na zahtjev obveznika koji to učini vjerojatnim, na jednake dijelove, na onoliko godina koliko je godina autor stvarao djelo, a najviše na pet godina.

Porez iz ukupnog prihoda građana na osobni dohodak iz stava i. ovo_ ga člana obračunava se tako da se dio osobnog dohotka koji otpada na jednu godinu obuhvati u ukupnom prihodu građana u godini u kojoj je osobni dohodak ostvaren, dok se na ostali dio osobnog dohotka obračunava porez iz ukupnog prihoda građana po stopi kojom je opterećen ukupni prihod s razrezanim porezom u godini u kojoj je ostvaren ovaj dohodak.

Odredbe iz stava 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada je obveznik u jednoj godini ostvario druge osobne dohotke i prihode za više od jedne godine, tako da u poreznu osnovicu iz ukupnog prihoda građana za godinu u kojoj su ostvareni osobni dohoci odnosno prihodi ulazi stvarno ostvareni osobni dohodak odnosno prihod u toj godini.

Stope poreza iz ukupnog prihoda građana su progresivne i utvrđuju se zakonom.

XI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA

1. Utvrđivanje i naplata poreza

Utvrđivanje i naplata poreza vrši se na način i po postupku određenim ovim zakonom.

Utvrđivanje i naplata poreza vrši se po propisima koji važe za dan 1. siječnja godine za koju se utvrđuje i naplaćuje porez.

Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena društveno-političke zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice mogu u toku godine mijenjati propisani način utvrđivanja i naplate poreza.

Obveznici poreza dužni su poreze plaćati na način i u rokovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu zakona ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

Obveznici poreza na dobit koji vode poslovne knjige utvrđuju svoje porezne obaveze na osnovi ostvarenih poslovnih rezultata prema periodičnom odnosno godišnjem obračunu i obračunati porez uplaćuju u rokovima i na način propisan ovim zakonom.

Fizičkim osobama, koje porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, služba društvenih prihoda utvrđuje rješenjem poreznu obavezu, ako porezni obveznik ne vodi poslovne knjige ili ih netočno vodi ili ako nije u potpunosti ili djelomično obračunao porezne obaveze.

Fizičkim osobama iz stava 2. ovog člana porezna obaveza utvrđuje se na osnovi podataka o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja, podacima o snimanju dnevnog prometa te na osnovi drugih podataka o opsegu i načinu poslovanja poreznog obveznika odnosno na osnovi podataka do kojih je služba društvenih prihoda dušla u toku vođenja postupka.

Ako služba društvenih prihoda ne raspolaže s podacima iz stava 3. ovog člana, porezna obaveza može se utvrditi na osnovu uspoređivanja s poreznim obveznikom koji obavlja odgovarajuću ili sličnu djelatnost i koji obavlja djelatnost pod približno jednakim uvjetima. Uspoređivanje se može vršiti i s podacima o ostvarenom ukupnom prihodu, dobiti, troškovima poslovanja poduzeća iIi dijela poduzeća, koje obavlja odgovarajuću ili sličnu djelatnost pod približno jednakim uvjetima. Uspoređivanje se može vršiti i djelomično radi utvrđivanja utroška materijala ili drugih elemenata potrebnih za utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

Rješenje iz stava 2 ovoga člana donosi se prema odredbama zakona o općem upravnom postotku i odgavarajućim odredbama ovog zakona.

Obveznicima poreza na dobit, koji porez plaćaju u paušalnom iznosu, poreznu obavezu utvrđuje služba društvenih prihoda na način i u postupku propisanom ovim zakonom.

Porez na dobit, koji se obračunava u postotku od svakog pojedinačno ostvearenog bruto prihoda i porez na prihod od imovine od vrijednosnih papira i dividendi obračunava i uplaćuje isplatilac prihoda na način i u rokovima propisanim ovim zakonom.

Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit i fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, plaćaju mjesečne akontacije poreza na dobit srazmjerno visini osnovice po zadnjem obračunu poslovnog rezultata.

Akontacija poreza na dobit plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

Ako pravna osoba, obveznik poreza na dobit ne uplati porez, nadležna služba kod koje porezni obveznik ima žiroračun izvršit će naplatu poreza sa žiro računa poreznog obveznika:

Privremeni obračun poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba, koje plaćaju porez po ostvarenoj dobiti u toku godine utvrđuje se periodičnim obračunom, a konačni obračun poreza utvrđuje se završnim računom.

Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit, i fizičke osobe, koje plaćaju porez prema ostvarenoj dobiti, koje u prethodnoj godini nisu poslovale, akontaciju poreza na dobit plaćaju po prvom obračunu poreza u tekućoj godini.

Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit, dužne su u roku propisanom za predaju periodičnog obračuna odnosno završnog računa dostaviti nadležnoj službi kod koje imaju žiro račun, obračun poreza na dobit.

Fizičke osobe, koje plaćaju porez na dobit prema ostvarenoj dobiti, dužne su, u roku propisanom za predaju periodičnog obračuna odnosno završnog računa ili godišnjeg obračuna, predati službi društvenih prihoda obračun poreza na dobit i uplatiti obračunati porez.

Ako porezni obveznik iz stava 2. ovog člana ne obračuna ili ne uplati porez na dobit u roku za predaju periodičnog obračuna ili završnog računa ili godišnjeg obračuna, služba društvenih prihoda će mu rješenjem iz člana 101. ovog zakona utvrditi porez na dobit.

Pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, šećerane, organizacije udruženog rada koje vrše sezonske poslove i sezonsko-pansionske ugostiteljske usluge plaćaju akontaciju poreza na dobit u mjesečnim ratama, ovisno o dinamici ostvarenja dobiti po obračunu poslovnog rezultata u prethodnoj godini, do podnošenja obračuna poslovnog rezultata u toku godine.

Ako je obveznik poreza na dobit platio u vidu akontacije manji iznos poreza od iznosa utvrđenog po obračunu uz periodični obračun odnosno uz završni račun, dužan je razliku između uplaćenih akontacija i obračunatog poreza na dobit platiti u roku 15 dana od dana isteka roka za predaju periodičnog obračuna odnosno završnog računa.

Ako je obveznik platio u vidu akontacije veći iznos poreza na dobit od iznosa koji je dužan platiti po obračunu poreza uz periodični obračun odnosno uz završni račun može od nadležne službe kod koje ima žiro-račun, zahtijevati povrat više plaćenog iznosa.

Više plaćeni porez na dobit nadležna služba doznačit će obvezniku na njegov zahtjev u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za povraćaj.

Ako obveznik ne zahtijeva povraćaj više plaćenog poreza na dobit, više plaćeni iznos smatrat će se akontacija za naredno razdoblje.

Obveznicima poreza na dobit koji ne vode poslovne knjige ili ih vode netočno, porezna obaveza utvrđuje se rjšenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do 30. travnja po isteku godine za koju se obaveza utvrđuje.

Obveznicima poreza na dobit koji porez na dobit plćaju u paušalnom iznosu obaveza se utvrđuje rješenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

Obveznicima poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti koji porez plaćaju prema katastarskom prihodu porezna obaveza utvrđuje se rješenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do 30. travnja godine za koju se utvrđuje porez.

Obveznicima poreza na prihod od imovine i poreza ukupnog prihoda građana porezna obaveza utvrđuje rješenjem koje se poreznom obvezniku dostavlja do svibnja godine za koju se utvrđuje porez, odnosno po isteku godine u kojoj je ukupni prihod ostvaren.

2. Podnošenje prijave

Obveznici poreza, osim obveznika poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, poreza po odbitku poreza od poljoprivrede koji se razrezuje prema katastarskom prihodu, dužni su službi društvenih prihoda podnijeti poreznu prijavu s podacima potrebnim za razrez poreza.

Obveznici poreza na prihod od imovine dužni su službi društvenih prihoda podnijeti poreznu prijavu o nastanka prestanku poreznih obaveza i nastalim promjenama koje utječu na visinu poreza.

Poreznu prijavu dužni su podnijeti obveznici poreza nezavisno od toga da li uživaju oslobođenje ili olakšice.

Obveznici poreza, koji su dužni podnijeti prijavu razrez poreza, moraju biti pozvani na podnošenje porezne prijave javnim pozivom najkasnije do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se razrezuje porez.

Obveznici iz člana 109. stava 1 ovoga zakona podno poreznu prijavu do kraja siječnja godine u kojoj se razrezuje porez.

Obveznicima koji u roku iz stava 2 ovoga člana ner podnesu poreznu prijavu dostavit će se pismeni poziv da učine u naknadnom roku, koji ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana prijema pismenog poziva.

Oblik i sadržaj porezne prijave ptropisuje republički sekretar za financije.

Vlasnici putujućih zabavnih radnji, udnosno priređivači zabavenih priredbi i izvođači umjetničkih i muzičkih zabavenih djela dužni su prijavu o obavljanju djelatnosti u određenom mjestu odnosno o održavanju pojedine priredbe podnijeti službi društvenih prihoda na čijem se području obavlja djelatnost, odnosno održava priredba, i tu najmanje tri dana prije početka obavljanja tih djelatnosti.

Građani koji prihod od autorskih prava ostvare od osoba, koje nisu dužne voditi poslovne knjige, dužni su podnijeti prijavu i platiti odgovarajući iznos poreza od autorskih prava u roku od 15 dana od dana ostvarenja prihoda.

Obveznici poreza na nasljedstva i darove kod darovanja dužni su podnijeti poreznu prijavu u roku 15 dana od dana nastanka porezne obaveze a kod nasljeđivanja ili stjecanja imovine na osnovi odluke upravnog organa ili suda u roku 15 dana od saznanja za pravomoćnost odluke upravnog organa ili suda.

Porezna prijava podnosi se službi društvenih prihoda obvezniku koji prijavu neposredno podnese službi društvenih prihoda, izdaje se potvrda o primljenoj prijavi.

Girađanin koji počne obavljati djelatnost i ostvarivati prihod od imovine na koji se plaća porez, dužan je o tome podnijeti prijavu službi društvenih prihoda u roku osam dana od dana početka obavrljanja djelatnosti i ostvarivanja prihoda od imovine ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

U prijavi o početku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja prihoda od imovine, građanin je dužan pružiti podatke potrebne za razrez poreza.

Porezni obveznik dužan je službi društvenih prihoda prijaviti početak, prestanak ili perivremenu obustavu poslovanja u roku osam dana od početka ili prestanka obustave poslovanja.

Ako porezni obveznik koji se oporezuje u godišnjem paušalnom iznosu ne prijavi početak, prestanak ili privremenu obustavu poslovanja u roku iz stava 1. ovoga člana, porez se neće smanjiti za onoliko vremena koliko je obveznik zakasnio s prijavljivanjem.

Izuzetno od odredbe iz stavea 2. ovoga člana, smanjenje će se priznati ako porezni obveznik podnese službi društvenih prihoda dokaz da nije pravovremeno prijavio početak, prestanak ili privremenu obustavu poslovanja, radi izvanrednih događaja, nezavisno od njegove volje ili iz drugih opravdanih razloga.

Općinski organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je službi društvenih prihoda od 15. veljače godine za koju se razrezuje porez od poljoprivrede dostaviti popis osoba kod kojih su nastale promjene u posjedovnom stanjue, kulturi i bonitetu zemljišta i popis novih posjednika, s naznakom njihovog prebivališta, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

Nadležni općinski organ uprave odnosno drugi nadležni organ dužan je službi društvenih prihoda dostaviti sva odobrenja rješenja kojima se odobrava obavljanje djelatnosti, privremena obustava i prestanak djelatnosti, istovremeno sa dostavom odobrenja odnosno rješenja poreznom obvezniku.

Općinski organ uprave koji vodi matične knjige dužan je o svakom slučaju upisanom u matičnu knjigu umrlih dostaviti primjerak izvoda službi društvenih prihoda na čijem je području pokojnik imao posljednje prebivalište, i to osam dana nakon upisa u matičnu knjigu umrlih.

Organ uprave nadležan za inspekcijske poslove koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utvrdi činjenice koje su važne za utvrđivanje poreznih obaveza dužan je podatke o tim činjenicama dostaviti bez odlaganja nadležnoj službi društvenih prihoda.

Općinski sudovi dužni su u roku osam dana po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju dostaviti to rješenje službi društvenih prihoda na čijem se području nalazi nasljeđena imovina.

Društvene i privatne pravne osobe, državni organi, građanske pravne osobe i građani dužni su dostaviti službi društvenih prihoda podatke o izvršenim isporukama robe i obavljenim uslugama poreznim obveznicima, odnosno koje su imizvršili porezni obveznici, te o isplaćenim osobnim dohocima i drugim primanjima zaposlenih radnika za godinu za koju se razrezuje porez.

Banke i financijske orgranizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su do kraja siječnja za prteklu godinu dostaviti nadležnoj službi društvenih prihoda podatke o prometu preko žiro računa za sve građane. Na zahtjev službe društvenih prihoda dužne su dati ove podatke za pojedine građane i u tku godine.

Organi i organizacije iz stava 1. i 2. ovoga člana duži su službi društvenih prihoda omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnim za razrez poreza.

Zajednice osiguranja dužne su službi društvenih prihoda omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja prometa koji su porezni obveznici ostvarili s osiguranim osobama.

Službe društveenih prihoda dužne su odmah obavijestiti nadležne službe društvenih prihoda o podacima koje saznaju tokom godine, a koji su značajni za pravilno utverđivanje obaveza poreznim obveznicima, kojima se porez razrezuje u drugoj općini, te o drugim podacima kojima raspolažu.

Službe društvenih prihoda dužne su jedna drugoj pružiti pomoć dostavljanjem spisa, podataka i drugih obavještenja radi izvršavanja zadataka iz sveoje nadležnosti.

Ako je pomoć iz stava 2. ovoga člana zatražena pismenim putem služba društvenih prihoda dužna je postupiti po zahtjevu u roku 20 dana od dana primitka zahtjeva, a ako se pomoć odnosi na naplatu poreza u roku 60 dana.

Prihode odnosno avanse za isporuku robe ili obavljanje usluga po bilo kojoj osnovi (ugovor o djelu, provizije honorari i drugo) koje ostvare građani od društveno-političkih zajednica, državnih organa samoupravnih interesnih zajednica, organizacija udruženog rada i drugih društvenih pravnih osoba, te građanskih pravnih osoba isplaćuju se građanima putem žiro računa.

Naknade iz stava 1. ovoga člana što ih ostvare građani koji nisu u radnom odnosu isplaćuju se i evidentiraju na način i pod uvjetima određenim propisima republičkog sekretarijata za financije.

3. Razrez poreza

Porez se razrezuje na temelju podataka iz porezne prijave, a porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti na osnovi podataka koje službi društvenih prihoda dostavlja organ uprave nadležan za poslove katastra, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Radi pravilnog utvrđivanja osobnog dohotka odnosno prihoda služba društvenih prihoda dužna je da u toku godine prikuplja podatke, vrši snimanje prometa i obavlja druge radnje potrebne za razrez poreza.

Služba društvenih prihoda može poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode pretežno od građana utvrditi ukupni prihod na osnovi snimanja dnevnog prometa u toku godine.

Služba drštvenih prihoda ima pravo pregledati poslovne knjige i poslovne prostorije radi prikupljanja podataka, a potrebnih za razrez poreza.

Porezni obveznici dužni su poslovne knjige i temeljnice koje su osnova knjiženja, a isto tako i propisane evidencije držati u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa odnosno u stanu, ako nemaju poslovnu prostoriju, da budu dostupne službi društvenih prihoda.

Služba društvenih prihoda dužna je poreznom obvezniku, na njegov zahtjev, dopustiti da razmotri isprave i druge podatke na osnovi kojih mu se utvrđuje obaveza plaćanja poreza te podatke o razrezanom i plaćenom porezu.

Podaci o ukupnom prihodu i poreznoj osnovici u visini u kojoj ih je prijavio porezni obveznik i u visini u kojoj su utvrđeni u postupku razreza te podaci o razrezanom porezu jesu javni.

Drugi podaci koje službena osoba službe društvenih prihoda sazna o postupku razreza i naplate poreza jesu službena tajna. r

Prihod koji građanin ostvari obavljanjem djelatnosti bez odobrenja ili dozvole nadležnog organa odnosno ispunjenja drugih uvjeta, smatra se prihodom ostvarenim bespravnim obavljanjem djelatnosti.

Prihod ostvaren bespravnim obavljanjem djelatnosti po odbitku troškova koji su bili potrebni za ostvarenje tog prihoda predstavlja imovinsku korist.

Ako ovim zakonom nije drukčije određeno u postupku razreza poreza primjenjivat će se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

4. Žalba

Protiv prvostepenog rješenja službe društvenih prihoda donesenog na osnovi odredaba ovog zakona ili propisa donesenih na osnovi njega, može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu službe društvenih prihoda u roku 15 dana od dana dostave prvostepenog rješenja

Služba društvenih prihoda koja je donijela prvostepenu rješenje dužna je žalbu sa svim spisima predmeta u roku osam dana dostaviti nadležnom drugostepenom organu ako je sama ne riješi u svojoj nadležnosti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Žalba ne odgađa naplatu razrezanog poreza ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ako služba društvenih prihoda odgodi naplatu razrezanog poreza

dužna je o tome izvjestiti organ koji rješava o žalbi.

5. Obnova postupka

Služba društvenih prihoda koja je donijela rješenje o razrezu poreza kojim je okončan postupak razreza poreza može sama ili na zahtjev obveznika obnoviti postupak razreza, u roku od pet godina nakon njegove pravomoćnosti, prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Služba društvenih prihoda obnovit će postupak razreza poreza i u slučajevima kada raspolaže podacima da građanin posjeduje

imovinu, raspolaže sredstvima odnosno troši sredstva znatno veća od sredstava na koja je razrezan i plaćen porez.

U obnovi postupka prema članu 133. vrijednost imovine utvrđuje se u visini nabavne cijene odnosno stvarne vrijednosti.

Troškovi uzdržavanja obveznika i članova domaćinstva koje je uzdržavao priznaju se u pravilu u visini prosjećnih troškova, osim ako se utvrdi da je obveznik znatno više trošio odnosno ako obveznik dokaže da je imao znatno niže troškove života.

Novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova (naknada putnih troškova, dnevnice, putni paušali i sl.) priznaju se kao prihod, osim ako obveznik dokaže da su stvarni troškovi bili niži od primljenih naknada.

Odredbe člana 252. Zakona o općem upravnom postupku ne primjenjuju se u obnovi postupka razreza poreza.

6. Obračunavanje i naplaćivanje poreza

Porez po odbitku iz osobnog dohotka radnika, na dobit, na prihod od imovine od dividendi i vrijednosnih papira, na prihod od autorskih prava i od dobitaka od igara na sreću obračunava i naplaćuje isplatilac osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka.

lsplatilac osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka iz kojeg se plaća porez po odbitku, dužan je pri isplati osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka obračunavati i uplatiti porez.

Danom isplate, u smislu stava 2. ovoga člana, smatra se dan podizanja gotovine za isplatu osobnih dohodaka, a za ostale prihode i dobitke dan stvarne isplate.

Porezi po odbitku obračunavaju se i naplaćuju po stopama koje su na snazi na dan isplate osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka.

Pravna i fizička osoba koja osobni dohodak ostvari neposredno iz inozemstva dužna je na taj osobni dohodak sama obračunati porez iz osobnog dohotka i uplatiti ga u roku od sedam dana od dana primitka isplate.

lsplatilac osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka iz kojeg se plaća porez po odbitku koji ne obračunava, ne plati ili nepravodobno uplati porez po odbitku na određene račune kod Službe društvenog knjigovodstva odnosno banke platit će kamate u visini utverđenoj članom 143. stav 2. ovoga zakona.

Kad služba društvenih prihoda utvrdi da isplatilac nije postupiu u smislu člana 36 ovoga zakona, donijet će rješenje o utverđivanju obaveze i dostaviti ga na izvršenje službi društvenog knjigovodstva. Ako je isplatilac osobnog dohotka, odnosno prihoda građanin, a ne postupi u smislu člana 137. ovoga zakona, porez po odbitku naplatit će se od njega prisilno po odredbama ovog zakona.

Općinska skupština propisuje rokove i način plaćanja te postotke po određenim vremenskim razdobljima od godišnjeg zaduženja po kojima se naplaćuju pojedine vrste poreza, osim poreza po odbitku.

U opravdanim slučajevima služba društvenih prihoda može obvezniku poreza odobriti odgodu za plaćanje dospjelog poreza ili odobriti plaćanje poreza u više obroka.

Ako obveznik poreza ne uplaćuje obroke u određenom roku služba društvenih prihoda može staviti izvan snage rješenje o odobrenju obročne otplate i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati odjedanput.

Odobrena odgooda ne oslobađa obveznika od plaćanja kamata, ako ga služba društvenih prihoda rješenjem o odobrenju obročne otplate nije oslobodila od plaćanja kamata.

Dok se ne razreže porez koji se plaća u godišnjem iznosu, osim poreza iz ukupnog prihoda građana, obveznik je dužan plaćati akontaciju prema rješenju o razrezu poreza iz posljednje godine za koju je razrezan porez, a u rokovima predviđenim za plaćanje poreza.

Ako obveznik počne obavljati djelatnost u toku godine služba društvenih prihoda donijet će rješenje o određivanju paušalnog iznosa poreza odnosno akontacije poreza koji se razrezuje nakon isteka godine.

Porezni obveznik ili druga osoba koja je na ime poreza, kamata, novčane kazne ili troškova prisilne naplate platila više nego što je bila prema rješenju koje je postalo pravomoćno, ima pravo zatražiti povrat više plaćenog iznosa.

Više plaćeni iznos vratit će se poreznom obvezniku na njegov zahtjev u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva. Na više plaćen iznos poreznom obvezniku obračunavaju se kamate u visini utvrđenoj članom 143. stav 2. ovoga zakona, po isteku roka u kojem je služba društvenih prihoda trebala rješiti o povratu.

Ako je više plaćeni iznos naplaćen na osnovi izmijenjenog ili poništenog akta ili naloga službe društvenih prihoda, poreznom će obvezniku na više plaćen iznos obračunavati kamate u visini utvrđenoj članom 143. stav 2. ovog zakona od dana uplate više plaćenog iznosa.

Ako obveznik ne podnese zahtjev, više naplaćeni iznos uračunava se u iduće otplate poreza.

Više naplaćeni iznos vratit će se bez podnesenog zahtjeva obvezniku poreza koji više nije zaduživan porezom.

Računske greške, koje su učinjene, u razrezu i naplati poreza služba društvenih prihoda dužna je ispraviti po službenoj dužnosti.

Na iznose poreza koji nisu plaćeni u propisanom roku plaćaju se kamate u visini utvrđene eskontne stope Narodne banke Jugoslavije iz Odluke o kamatnim stopama na plasmane iz primarne emisije i na druga potraživanja Narodne banke Jugoslavije uvećane za dva postotna poena, koja su važila u vremenu kada nije plaćen dospjeli porez.

7. Prisilna naplata poreza

Od poreznog obveznika koji dospjeli porez nije platio u propisanom roku (u daljnjem tekstu: porezni obveznik), porez se prisilno naplaćuje na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

U rješenju o određivanju prisilne naplate, pored ostalog, mora biti iskazana visina duga, kamata i troškova, naznaka dužnikove imovine iz koje će se izvršiti prisilna naplata, način izvršenja prisilne naplate te opomena poreznom dužniku da će se dug naplatiti nakon isteka roka koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka rješenja.

Porez se prisilno naplaćuje iz cjelokupne imovine, prihoda i potraživanja poreznog dužnika, osim iz imovine prihoda i potraživanja koja su ovim zakonom izuzeta od prisilne naplate.

Služba društvenih prihoda koja prisilno naplaćuje porez može popisati svu pokretnu imovinu poreznog dužnika, osim ako postoje dokazi ili ako iz okolnosti nesumnjivo proizlazi da pokretne stvari nisu njegovo vlasništvo.

Porez od poljoprivrede može se prisilno naplatiti iz prihoda i imovine svih članovea domaćinstva.

Prisilna naplata sastoji se iz popisa s procjenom i prodaje imovine.

Prije poduzimanja prisilne naplate poreza služba društvenih prihoda dužna je poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva dostaviti rješenje o određivanju prisilne naplate.

Imovina se popisuje i procjenjuje nakon uručenja rješenja o određivanju prisilne naplate, a imovina se ne može prodati prije nego što protekne osam dana od izvršenog popisa.

Iznimno, ako se popisuje odnosno prodaje roba izložena kvaru, te se radnje mogu obavljati i u rokovinma kraćim od osam dana.

Porezni dužnik snosi sve troškove prisilne naplate osim troškova popisa i procjene, ako je dug podmirio u roku osam dana nakon popisa.

Prisilna naplata poreza obustavlja se kada porezni dužnik isplati porez koji duguje s kamatama i troškovima ili kada na drugi način prestane obaveza plaćanja duga.

Rješenje o određivanju prisilne naplate poreza iz pokretne imovine donosi služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi ova imovina.

Protiv rješenja o određivanju prisilne naplate, kao i na izvršeni popis i procjenu, porezni dužnik može u roku tri dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor službi društvenih prihoda.

O prigovoru rješava služba društvenih prihoda koja je donijela rješenje o određivanju prisilne naplate.

Prigovor iz stava 1. ovoga člana obustavlja daljnji postupak prisilne naplate do časa dostave rješenja o prigovoru poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva.

Protiv rješenja o prigovoru iz stava 2. ovoga člana može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana dostave tog rješenja nadležnom drugostepenom organu službe društvenih prihoda.

Ako porezni dužnik nije izjavio prigovor protiv rješenja o određivanju prisilne naplate, kao ni na izvršeni popis i procjenu u roku iz stava 1. ovoga člana, ima pravo izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu službe društvenih prihoda u roku 15 dana od dana dostave rješenja o određivanju prisilne naplate odnosno nakon popisa i procjene.

Žalba ne zadržava naplatu.

U prigovoru odnosno u žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza.

Pokretnine poreznog dužnika popisuju se ovim redom:

1.gotov novac,

2. sredstva na žiro-računu,

3. obveznice ili drugi vrijednosni papiri ako su dospjeli za naplatu ili se mogu eskontirati,

4. nakit i druge dragocjenosti,

5. ostale pokretnine i to prvenstveno one koje se mogu lako unovčiti.

Porezni dužnik može ponuditi red po kome će se popisati pokretnina.

Služba društvenih prihoda dužna je prihvatiti ponudu dužnika o redu popisa pokretnina ako se na taj način ne bi otežala pravovremena naplata poreza.

Pokretnine popisuje i prodaje ovlašteni radnik službe društvenih prihoda (u daljem tekstu: izvršitelj) na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

Pokretnine se popisuju u prisutnosti poreznog dužnika ili nekog od punoljetnih članova njegova domaćinstva i jednog punoljetnog građana kao svjedoka, odnosno u prisutnosti dvaju punoljetnih građana kao svjedoka ako popisu nije prisutan porezni dužnik ni punoljetni član njegova domaćinstva.

Ako porezni dužnik neće pokazati prostorije i predmete u stanu, izvršitelj je ovlašten otvoriti zaključane prostorije, namještaj i druge predmete da bi mogao izvršiti popis i procjenu.

Ako se pretpostavlja da su pokretnine pogodne za popis skrivene kod poreznog dužnika, izvršitelj će ga pozvati da stvari preda radi popisa, a ako se dužnik ne odazove pozivu, izvršit će se osobni pretres.

Radnje iz stava 1. i 2. ovoga člana izvršitelj će poduzeti samo ako se prisilna naplata ne može izvršiti na drugi način i ako ima posebno rješenje službe društvenih prihoda kojim se određuje izvršenje ovih radnji, za svaki pojedini slučaj posebno. Ove radnje mogu se izvršiti samo u prisutnosti dvaju punoljetnih građana kao svjedoka.

Prilikom popisa pokretnina izvršitelj vrši i procjenu, u slučaju potrebe može pozvati i posebnog procjenitelja.

Na zahtjev poreznog dužnika izvršitelj će pozvati procjenitelja, a nije dužan prihvatiti prijedlog u pogledu osobe procjenitelja.

O popisu pokretnina izvršitelj je dužan voditi zapisnik u kome mora navesti sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se desile tokom popisa.

Zapisnik o popisu potpisuje izvršitelj, porezni dužnik odnosno punoljetni član njegova domaćinstva, prisutni svjedoci, procjenitelj i druge službene osobe koje su bile prisutne kod popisa.

Popis gubi važnost ako se u roku 90 dana od dana popisa ne dostavi poreznom dužniku oglas o javnoj prodaji.

Ako porezni dužnik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a ne pruži za to dokaze ni on ni treća osoba, izvršitelj može i ove predmete popisati, ali je dužan uputiti tu treću osobu da podnese tužbu sudu, u roku 15 dana od dana dostave obavijesti o popisu, radi dokazivanjt svog prava vlasništva. Ako se u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnijeta sudu, postupak prisilne naplate nastavit će se kao da nije bilo prigovora.

Podnošenjem tužbe sudu, u roku određenom u stavu 1. ovoga člana, odlaže se prodaja popisanih stvari iz stava 1. ovoga člana, do okončanja sudskog postupka.

Popisane pokretnine ostavit će se na čuvanje poreznom dužniku.

Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da će porezni dužnik otuđiti popisane pokretnine, te pokretnine može služba društvenih prihoda oduzeti dužniku da ih sama čuva ili ih može dati drugome na čuvanje.

Radi naplate dospjelog poreza služba društvenih prihoda može rješenjem staviti zabranu na osobni dohodak i radnog odnosa i na druga potraživanja poreznog dužnika kojim se poreznom dužniku zabranjuje da raspolaže osobnim dohotkom odnosno drugim potraživanjem, a njegovom se dužniku nalaže da osobni dohodak, odnosno drugo potraživanje isplati u korist poreznog duga. Rješenje donosi služba društvenih prihoda kod koje se porezni dužnik zadužuje porezom.

Protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana porezni dužnik i njegov dužnik mogu u roku tri dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor službi društvenih prihoda. O prigovoru rješava služba društvenih prihoda koja je donijela rješenje.

Prigovor zadržava izvršenje do dostave rješenja o prigovoru dužnika poreznog dužnika.

Protiv rješenja o prigovoru mogu porezni dužnik i njegov dužnik izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostave tog rješenja, nadležnom drugostepenom organu službe društvenih prihoda.

Ako porezni dužnik ili njegov dužnik nisu izjavili prigovor protiv rješenja o stavljanju zabrane na osobni dohodak iz radnog odnosa i na druga potraživanja, imaju pravo izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu službe društvenih prihoda u roku 15 dana od dana dostave rješenja o stavljanju zabrane na osobni dohodak iz radnog odnosa i na druga potraživanja.

Žalba poreznog dužnika ne zadržava naplatu, dok žalba dužnika poreznog dužnika zadržava naplatu.

U prigovoru odnosno u žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza.

Ako dužnik poreznog dužnika nije izjavio prigovor ili žalbu ili je njegov prigovor ili žalba odbijena, a ne postupi po rješenju iz člana 159. stav 1. ovoga zakona, rješenje na koje je stavljena potvrda izvršnosti na zahtjev službe društvenih prihoda izvršit će Služba društvenog knjigovodstva iz sredstava dužnika poreznog dužnika, a od građana i građanskih pravnih osoba rješenje će izvršiti služba društvenih prihoda.

Bez dokaza o plaćenom porezu na nasljedstva i darove ne može se izvršiti ovjera potpisa na ugovoru o darovanju nekretnina.

Bez dokaza o plaćenom porezu na nasljedstva i darove ne može se izvršiti isplata štednih uloga i drugih novčanih potraživanja na temelju rješenja o nasljeđivanju.

Ne mogu biti predmetom prisilne naplate:

1. odjeća, obuća, rublje, posteljina i posuđe koji su nužno potrebni poreznom dužniku i članovima njegova domaćinstva,

2. kreveti odnosno ležajevi poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, štednjak i ostali najnužniji namještaj,

3. znanstvene knjige i znanstvena sredstva nužna poreznom dužniku,

4. hrana i ogrjev za četiri mjeseca za poreznog dužnika i članove njegova domaćinstva,

5. potraživanja na osnovi osiguranja imovine i osoba,

6. dvije trećine osobnog dohotka iz radnog odnosa, mirovine i invalidskih primanja te naknada za slučaj spriječenosti za rad, tako da poreznom dužniku mora ostati iznos u visini polovine zajamčenog osobnog dohotka propisanog za područje Republike,

7. novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova (dnevnice, putni i drugi troškovi),

8. doplaci na djecu i socijalne pomoći,

9. stipendije,

10. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama,

11. primanja vojnika na odsluženju vojnog roka,

12. novčane pošiljke predane pošti dok se ne uruče poreznom dužniku,

13. potraživanja na ime zakonskog uzdržavanja,

14. naknade koje maloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj.

Predmetom prisilne naplate ne mogu biti ni druge stvari i potraživanja ako bi se time dovelo u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika, članova njegova domaćinstva i drugih osoba koje je porezni dužnik po zakonu dužan uzdržavati, te obavljanje njegove djelatnosti iz koje ostvaruje prihode.

Ako porezni dužnik otuđi, uništi ili ošteti popisane stvari, služba društvenih prihoda podnijet će prijavu javnom tužiocu, a radi naplate duga odmah će izvršiti novi popis.

Popisane stvari prodaju se na javnoj prodaji nadmetanjem, a ako su popisani predmeti izloženi kvaru, mogu se unovčiti neposrednom prodajom.

Javna prodaja određuje se oglasom. Oglas o javnoj prodaji mora sadržavati podatke o dužniku, mjestu, danu, satu i načinu prodaje te opis stvari.

Oglas o javnoj prodaji objavljuje se na uobičajeni način u mjestu gdje se stvari prodaju, a mora se dostaviti uz potvrdu na dostavnici i poreznom dužniku, najmanje pet dana prije dana određenog za javnu prodaju, ako mu nije dan javne prodaje saopćen u zapisniku prigodom popisa i procjene imovine.

Javna prodaja može početi ako su se javila najmanje dva ponuđača.

Na javnoj prodaji kao ponuđači ne mogu sudjelovati porezni dužnik i članovi njegova domaćinstva, a ni službene osobe zaposlene u službi društvenih prihoda.

Popisane pokretnine javno se prodaju s početnom cijenom koja je utvrđena prilikom popisa.

Ako se na javnoj prodaji ne postigne početna cijena stvari će se prodati po najvišoj ponuđenoj cijeni. Ta cijena ne može biti manja od polovine vrijednosti utvrđene procjenom.

Ako se za pojedine stvari na javnoj prodaji ne postigne polovina procijenjene vrijednosti, može se, u roku od najmanje pet dana, odrediti druga javna prodaja, na kojoj se stvari mogu prodati bez obzira na visinu postignute cijene.

Ako se ni na ponovljenoj javnoj prodaji ne mogu prodati stvari služba društvenih prihoda odredit će način prodaje.

Služba društvenih prihoda može prije početka javne prodaje tražiti od ponuđača na ime pologa 10% od prodajne vrijednosti nekretnina koje se prodaju. Ponuđaču koji odustane od kupnje polog se ne vraća.

Izvršitelj je dužan voditi zapisnik o javnoj prodaji u koji unosi sve potrebne podatke o načinu, vremenu prodaje, ponuđačima i druge pojedinosti, koje su od interesa za sve osobe koje su sudjelovale u prodaji.

Zapisnik potpisuje izvršitelj i kupac te porezni dužnik, ako je prisustvovao javnoj prodaji. Poreznik dužnik može zahtijevati da se njegove primjedbe unesu u zapisnik.

Porez se prisilno naplaćuje iz pokretnina, prihoda i potraživanja poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, a može se naplatiti i iz nekretnina poreznog dužnika.

U postupku prisilne naplate može se izvršiti uknjižba založnog prava na nekretninu poreznog dužnika radi osiguranja naplate.

Služba društvenih prihoda odnosno organ općinske skupštine koji ona odredi može od poreznog dužnika preuzeti u društveno vlasništvo nekretnine koje porezni dužnik pismeno ponudi radi otplate duga na porezu.

Ako organ iz stava 1. ovoga člana prihvati ponudu poreznog dužnika, služba društvenih prihoda donosi rješenje o otpisu duga na porezu do visine vrijednosti preuzetih nekretnina.

Ako postoji opasnost da porezni dužnik osujeti naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.

Mjere osiguranja sastoje se u popisu pokretnina, zabrani raspolaganja potraživanjem poreznog dužnika, oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretninu.

Mjere za osiguranje naplate mogu se poduzeti radi naplate nerazrezanog iznosa poreza ćim je pokrenut postupak razreza, ako postoji opasnost da bi porezni dužnik mogao osujetiti naplatu.

Porez iz pokretnina poreznog dužnika prisilno naplaćuje služba društvenih prihoda koja je donijela prvostepeno rješenje o razrezu poreza.

Porez iz nekretnina poreznog dužnika, na zahtjev službe društvenih prihoda prisilno naplaćuje nadležni sud u roku tri mjeseca nakon primljenog zahtjeva.

Od ukupno naplaćenih obaveza prisilnim putem najprije se podmiruju troškovi prisilne naplate, zatim kamate, novčane kazne po ovom zakonu, te dužni porez i doprinosi.

Višak sredstava ostvaren prodajom vratit će se poreznom dužniku na njegov zahtjev.

Ako se rješenje o prisilnoj naplati stavi izvan snage ili se mjere poduzete radi osiguranja naplate pokažu neopravdanim, porezni dužnik ne snosi troškove postupka.

Dospjeli iznos poreza koji se ne može naplatiti ni prisilnim putem otpisuje se kao nenaplativ.

1. ako je porezni dužnik umro ili se odselio u nepoznato mjesto, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dospjeli porez. Ako se iza pokojnika naknadno pronađe imovina ili se sazna za novo prebivalište poreznog dužnika koji se odselio, ponovno će se zadužiti otpisanim porezom, ako nije nastupila zastara prava na naplatu.

2. ako se prisilnom naplatom koja se vršila svake godine bez uspjeha, dug nije mogao naplatiti ni nakon isteka tekuće godine od dana dospjelosti. Ako se nakon otpisa pojavi mogućnost naplate otpisanog poreza, porezni će se dužnik ponovno zadužiti otpisanim porezom, ako je nastupila zastara prava na naplatu.

Ne smatra se nenaplativim i ne može se otpisati dospjeli porez na koji postoji jamstvo prema odredbama ovoga zakona ili ako postoji imovina iz koje se može izvršiti naplata.

Ako bi se izvršenjem naplate dovelo u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, porez se može izuzetno otpisati u cijelosti ili djelomično.

O otpisu dospjelog poreza rješava služba društvenih prihoda.

8. Jamstvo

Ako se porez nije mogao naplatiti iz imovvine poreznog obveznika, porez će se naplatiti iz imovine članova njegovog domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojoj osnovi.

Ako je porezno obveznik da bi izbjegao obavezu plaćanja poreza otuđio imovinu pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, služba društvenih prihoda može takav posao pobijati pred sudom, ako je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi zemljište, solidarno jamči za porez od tog zemljišta s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta.

za naplatu poreza koji se plaća po odbitku jamči isplatilac.

Ako više osoba ostvaruje osobne dohotke zajedničkim obavljanjem djelatnosti, solidarno jamče za obaveze po osnovi zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Porezni dužnik koji otuđuje strojeve, uređaje ili drugi inventar što su mu služili za obavljanje djelatnsti ili otuđi radnju u cjelini, dužan je prethodno podmiriti svoje porezne obaveze.

Ako novi vlasnik preuzme imovinu iz stava 1. ovog člana, a porez nije plaćen, na naplatu dospjelog poreza jamči solidarno s poreznim dužnikom i novi vlasnik do visine vrijednosti preuzete imovine.

Građanin koji drži u zakupu ili u napolici zemljište na koje se plaća porez od poljoprivrede, solidarno odgovara sa zakupodavcem za dužni porez što otpada na to zemljište do visine zakupnine odnosno do vrijednosti napolice.

Osobe koje vlasnicima putujućih zabavnih radnji, odnosno priređivačima zabavnih priredbi ustupaju uz naplatu ili besplatno svoj stambeni ili poslovni prostor, odgovaraju solidarno s poreznim obveznikom za sve društvene obaveze u vezi s održanom priredbom koja nije bila prijavljena u roku iz stava 1. člana 112. ovoga zakona.

Osobe u čijim se prostorijama nalaze neprijavljena sredstva za zabavu ili razonodu (biljar, automati za igre glazbu i slično) odgovaraju solidarno s poreznim obveznikom za sve društvene obaveze koje proizlaze iz posjedovanja ili korištenja tih sredstava.

9. Zastara

Pravo na razrez poreza te pravo na pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredbi ovoga zakona, zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je trebalo razrezati porez odnosno u kojoj su povrijeđene odredbe ovoga zakona.

Pravo društveno-političke zajednice na naplatu poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zbog povreda odredbi ovoga zakona, zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj ih je trebalo naplatiti.

Pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više plaćenih iznosa na ime poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj su oni naplaćeni.

Tok zastare prava na razrez poreza prekida se svakom službenom radnjom službe društvenih prihoda radi razreza poreza koja je stavljena do znanja obvezniku poreza.

Tok zastare prava na naplatu poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni, prekida se svakom službenom radnjom što je poduzinma služba društvenih prihoda radi naplate koja je stavljena do znanja obvezniku tih obaveza.

Tok zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom radnjom što je obveznik odnosno kažnjena osoba poduzima kod službe društvenih prihoda radi povrata.

Nakon svakog prekida toka zastare nastupa novi tok zastare.

U svakom slučaju, zastara nastupa istekom 10 godina od dana kada je prvi puta počela teći.

Propisi o zastari potraživanja, ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjuju se i na zastaru prava na razrez i naplatu poreza.

10. Knjiženje poreza

Porezi se knjiže po načelima dvojnog knjigovodstva i propisanom računskom planu.

Propise o knjiženju poreza te računski plan za knjiženje poreza donosi republički sekretar za financije.

XII. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 3.000 do 150.000 dinara kaznit će se za prekršaj porezni obveznik koji ne računa ili ne uplati porez na dobit u propisanom roku (član 101. stav 1., član 102 stav 2., i član 103).

Novčanom kaznom od 150 do 1.000 dinara kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovoga člana i odgovorna osoba poreznog obveznika.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji na pozive službe društvenih prihoda ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (član 109, 110, 112. i 114),

2. porezni obveznik koji ne vodi ili netočno vodi poslovne knjige (član 30),

3. porezni obveznik koji ne drži poslovne knjige u poslovnoj prostoriji odnosno stanu ili kod ovlaštene osobe (član 124),

4. porezni obveznik koji ne dopusti ili ometa snimanje dnevnog prometa, pregleda poslovnih knjiga ili poslovnih prostorija (članovi 122. i 123.),

5. porezni obveznik koji ne prodmiri dužni porez u roku šest mjeseci nakon dana dospjelosti, a nije mu odobrena odgoda plaćanju ili obročna otplata dospjelog poreza (član 16.)

Za prekršaj iz člana 187. stav 1. točke 2, 3. i 4. ovoga zakona ovlaštena osoba službe društvenih prihoda može učiniocu prekršaja izreći na licu mjesta novčanu kaznu u iznosu od 1.000 dinara.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 kaznit će se za prekršaj građanin koji ostvari prihod bespravnim obavljanjem djelatnosti (član 127.).

Osim novčane kazne za taj prekršaj izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj isplatilac osobnog dohotka, prihoda odnosno dobitka koji ne obračuna ili ne uplati ili nepravodobno uplati odgovarajući iznos poreza (član 136.).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovoga člana kaznit će se za prekršaj porezni obveznik iz člana 41. i 42. ovoga zakona koji je po odredbama ovoga zakona sam dužan obračunati i uplatiti porez, ako to ne učini u određenom roku.

Novčanom kaznom od 500 do 2.000 dinara kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovoga člana i odgovorna osoba isplatioca.

Novčanom kaznom od 2.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravne osobe, građanske pravne osobe i građani koji službi društvenih prihoda ne dostave podatke iz člana 118. stavovi 1. i 2. ovoga zakona ili uskrate uvid u poslovne knjige i evidencije iz člana 118. stavovi 3. i 4. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i građanskoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 10.000 dinara.

Novčanom kaznom od 500 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija iz člana 120. ovoga zakona ako ne izvrši isplatu građaninu preko žiro-računa.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba organizacije novčanom kaznom od 500 do 10.000 dinara.

Postupak za izricanje kazni o prekršajima zbog povrede odredbi ovoga zakona pokreće i rješenje o prekršaju donosi služba društvenih prihoda.

O žalbi protiv prvostepenog rješenja rješava nadležni drugostepeni organ službe društvenih prihoda.

U pogledu prekršajnog postupka primjenjuju se opći propisi o prekršajima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Republički sekretar za financije može u propisu iz člana 120 stav 2. ovoga zakona utvrditi prekršaje i propisati novčane kazne za te prekršaje.

Osobni dohoci i prihodi ostvareni do dana početka primjene ovoga zakona oporezivat će se prema propisima koji su do tada bili na snazi, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o porezima građana ("Narodne novine", br. 47/85., 52/87.,13/89. i 57/89.) i Zakon o oporezivanju stranih osoba ("Narodne novine", br. 51/87.)

Propisi doneseni za izvršenje Zakona o porezima građana, Pravilnik o knjiženju doprinosa i poreza građana ("Narodne novine", br. 52/71.) i Naredba o računskom planu za knjiženje doprinosa i poreza građana ("Narodne novine", br. 52/71.) uskladit ćese s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 01. srpnja 1990.

Broj: 410-01/89-01/02

Zagreb, 25. travnja 1990.