SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća općina 26. travnja i Društveno-političkog vijeća 26. travnja 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/48

Urbroj : 71-90- I

Zagreb, 27. travnja 1990.

ZAKON

o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija

U Zakonu o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija ("Narodne novine", br. 21/74, 39/74 i 55/88) mijenja se naziv zakona i glasi:

"Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje".

Član 1. mijenja se i glasi:

"Ovim zakonom uređuje se izvršenje sankcija izrečenih u krivičnom postupku, postupku za privredne prijestupe i u prekršajnom postupku, odgojne mjere, mjere sigurnosti i zaštitne mjere, te oduzimanje imovinške koristi, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno".

U članu 11. u stavu 1. riječi "može osnovati stručni savjet i komisiju" zamjenjuju se riječima "osniva stručni savjet"

U stavu 2. brišu se riječi "i komisija".

U članu 12. u stavu 1. brišu se riječi "strogog zatvora".

"Poslovi izvršenja kazni lišenja slobode u nadležnosti su republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, općinskih sudova, okružnih sudova, općinskih sudaca za prekršaje i Republičkog vijeća za prekršaje".

U članu 16. u stavu 2. iza riječi "interesa" stavlja se točka i brišu se riječi do kraja rečenice.

U članu 17. u stavu 1. u drugoj rečenici riječi "Samo kad" zamjenjuju se riječju "Kad".

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi :

"Osuđenoj osobi može se dozvoliti izdržavanje kazne odvojeno od ostalih na njegov zahtjev, ovisno o mogućnostima doma, osobinama ličnosti osuđenog i programu postupanja".

Čtan 8.

U članu 24. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, na kazneno-popravne ustanove primjenjuju se propisi koji se odnose na republičke organe uprave."

U članu 29. stav 2. mijenja se i glasi:

"Centar za ispitivanje ličnosti osuđenih, odjeljenja zatvora i odjeljenja kazneno-popravnog doma. osniva i ukida rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave."

Član 32. briše se.

Član 33. briše se.

Član 34. briše se.

Član 35. briše se.

U članu 36. u stavu 1. iza riječi "doma" dodaju se riječi "ili u dom za preodgoj maloljetnika", a brišu se riječi "ako su u vrijeme upućivanja maloljetni".

U stavu 2. iza riječi "doma" dodaju se riječi "Odnosno doma za preodgoj maloljetnika".

Stav 3. briše se.

U članu 37. u stavu 1. riječi "mjesec dana" zamjenjuju se riječima "tri mjeseca".

U članu 39. u stavu 1. riječ "dva" zamjenjuje se riječju "tri".

U članu 40. stav 3. mijenja se i glasi:

"Opće akte o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kazneno-popravne ustanove donosi rukovodilac ustanove po pribavljenom mišljenju radne zajednice, a u suglasnosti sa rukovodiocem republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave".

Član 43. mijenja se i glasi:

"Za rukovodioca kazneno-popravne ustanove može se postaviti osoba. koja ima VII stupanj obrazovanja (visoka stručna sprema) i 5 godina radnog iskustva na poslovima izvršenja krivičnih sankcija ili sličnim poslovima u upravi, pravosuđu ili društvenim službama, a svojim je radnim i ljudskim osobinama i organizacijskim sposobnostima podesna za rad u takvoj ustanovi".

U članu 45. stav 1. mijenja se i glasi:

"Za radnika u službi preodgoja može biti postavljena osoba sa VII stupnjem obrazovanja (visoka stručna sprema - psihijatar, pedagog, psiholog, socijalni pedagog, socijalni radnik i sl.), koja je pogodna za obavljanje poslova iz djelokruga službe, a na osnovi uvjeta određenih ovim zakonom i drugim propisima i koja je svojim radnim i ljudskim osobinama podesna za rad u takvoj službi."

U stavu 2. ispred riječi "psiholog" dodaje se riječ "psihijatar".

"U kazneno-popravnim ustanovama službu osiguranja vrši pravosudna milicija.

Pripadnici pravosudne milicije su naoružani i jednoobrazno uniformirani.

Pravosudna milicija u kazneno-popravnim ustanovama vrši poslove čuvanja pritvorenih, osuđenih, te prekršajno kažnjenih osoba, održavanje unutrašnjeg reda i discipline, sprovođenja ovih osoba, osiguranja imovine kazneno-popravne ustanove, kao i druge poslove određene ovim zakonom, propisima donesenim na osnovi ovog zakona, te općim aktom kazneno-popravne ustanove.

U kazneno-popravnim ustanovama otvorenog tipa, pravosudna milicija vrši zaštitu ljudi i imovine.

U kazneno-popravnim domovima za ženske osobe, unutrašnje osiguranje obavljaju samo osobe ženskog spola".

U članu 48. stav 4. mijenja se i glasi:

"Za stručne instruktore mogu se postaviti osobe s završenim VII, VI i V stupnjem obrazovanja odgovarajućeg usmjerenja".

"Na rad u kazneno-popravnu ustanovu može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete iz člana 300. stav 1, 2, 3. i 4. Zakona o upravi.

Na rad u kazneno-popravnu ustanovu ne može biti primljena osoba koja je pravomoćno osuđivana zbog krivičnih djela: protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFRJ, protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv oružanih snaga SFRJ, protiv službene dužnosti, iz koristoljublja iti zbog drugih krivičnih djela koja bi takvu osobu činila nepodesnom za rad na poslovima izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija.

Radniku na radu u kazneno-popravnoj ustanovi, koji je osuđen za krivično djelo iz stava 2. ovog člana prestaje radni odnos danom pravomoćnosti presude."

U članu 55. u stavu 2. riječi "i radne zajednice" zamjenjuju se riječima "kazneno-popravne ustanove".

U stavu 4. brišu se riječi "suglasnost radne zajednice" i dodaju se riječi "prethodno pribavljeno mišljenje radne zajednice, a uz suglasnost rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave radnika s višom i visokom spremom".

"Osoba koja se prima kao pripravnik u pravosudnu miliciju, pored općih uvjeta iz člana 54. mora ispunjavati i slijedeće uvjete:

1. da ima reguliranu vojnu obavezu (muškarci),

2. da nije starija od 30 godina,

3. da ima obrazovanje najmanje IV stupnja,

4. da ima zdravstvene i psihofizičke osobine koje zahtjevaju priroda i karakter poslova ove službe.

Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave imenuje stručnu komisiju radi ocjene zdravstvenih i psihofizičkih osobina kandidata za prijem u pravosudnu miliciju."

"lzvršno vijeće Sabora donosi propis o zvanjima, načinu te uvjetima za stjecanje zvanja, oznakama zvanja i uniformi radnika pravosudne milicije.

Rješenje o postavljenju pripadnika pravosudne milicije u više zvanje donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave.

Stručni ispiti za pojedino zvanje pripadnika pravosudne milicije polažu se pred ispitnom komisijom koju imenuje rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave."

"Radnici pravosudne milicije imaju posebnu službenu legitimaciju, koja im služi za dokazivanje njihovog službenog statusa i daje pravo na nošenje i upotrebu vatrenog oružja i drugih sredstava prisile, kao i drugih prave određenih ovim zakonom.

Službene legitimacije izdaje rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave u skladu s propisom iz člana 62. ovoga zakona."

Iza člana 66. dodaje se novi član koji glasi:

Radnika kojeg prima i raspoređuje na rad rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, može se na njegovu molbu premjestiti na rad u drugu kazneno-popravnu ustanovu ili dom za preodgoj maloljetnika.

U slučaju stava 1. ovoga člana radnik sam snosi troškove puta i selidbe."

"Radniku iz člana 69. ovog zakona na temelju rješenja rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, može iznimno prestati radni odnos s pravom na mirovinu i prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje mirovine, ako ima najmanje 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 10 godina mirovinskog staža stečenog na poslovima iz člana 69. ovog zakona."

U članu 71. u stavu 2. broj "20" zamjenjuje se brojem "25", riječ "efektivno" zamjenjuje se riječima "mirovinskog staža", a brojevi "11 i 76" zamjenjuju se brojevima "29 i 69".

U članu 85. iza stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Dio ostatka dohotka za neprivredne investicije i druge namjene kazneno-popravne ustanove međusobno udružuju".

"Sredstva za zadovoljavanje stambenih potreba radnika u oblasti izvršenja sankcija osiguravaju se prema programu, kojeg donosi Sabor SR Hrvatske na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora.

Izvršno vijeće Sabora utvrđuje kriterije za raspoređivanje i korištenje sredstava iz stava 2. ovoga člana."

U članu 96. u stavu 2. broj "160" zamjenjuje se brojem "172".

U članu 102. u stavu 1. u točki 7 riječi "doji" zamjenjuje se riječju "ima", a iza riječi "dana" dodaje se zarez i riječi "o kojem se stara".

U članu 101. stav 4. mijenja se i glasi:

"Rješenje povodom molbe za odgodu izvršenja kazni donosi se po Zakonu o općem upravnom postupku i dostavlja se osuđenom, predsjedniku nadležnog okružnog suda i javnom tužiocu (koji je bio nadležan u prvostepenom krivičnom postupku)".

U članu 102. stav 1. mijenja se i glasi:

"Protiv rješenja donesenog povodom molbe za odgodu izvršenja kazne nadležni javni tužioc može podnijeti žalbu u roku od 3 dana, a osuđeni može u istom roku podnijeti žalbu samo protiv rješenja kojim se odbija ova molba. Predsjednik okružnog suda donijet će rješenje povodom žalbe u roku od 3 dana po primitku žalbe."

U članu 104. u stavu 3. brišu se riječi "ili na kaznu strogog zatvora od jedne godine".

U članu 110. stav 3. i 4. brišu se.

lza člana 112. dodaje se novi član koji glasi:

Odredbe Glave IV o pozivanju i prijemu osuđenih osoba na izdržavanje kazne u kazneno-popravnu ustanovu primjenjuju se i na osuđene osobe koje se pozivaju i primaju na izdržavanje kazne u centar iz člana 26. stav 2. ovog zakona".

U članu 114. u stavu 2. broj "2500" zamjenjuje se brojem "3000"

"Radno vrijeme osuđenih osoba određuje se po općim propisima.

Osuđeni mogu raditi duže od punog radnog vremena najviše dva sata dnevno bez obzira na vrstu posla"

U članu 121. u stavu 2. riječ "iznimno" briše se.

U članu 122. u stavu 1. druga rečenica mijenja se i glasi "Osnovica za naknadu za rad osuđenih osoba određuje se zavisno od radnog mjesta i kvalifikacije osuđenog, od vrste i količine obavljenog rada, kvalitete rada i doprinosa osuđenog u smanjenju troškova proizvodnje, a ne može biti niža od zajamčenog osobnog dohotka u SR Hrvatskoj u prethodnom tromjesečju".

Stavovi 2. i 3. mijenjaju se i glase:

"Osuđenima koji su postigli predviđeni učinak, naknada iznosi 1/4 od utvrđene osnovice.

Osuđenima koji nisu postigli predviđeni učinak, naknada se smanjuje od 1/5, a onima koji ga premaše povećava se do 1/3".

U stavu 5. riječi "srednjih škola za kvalificirane radnike" zamjenjuju se riječima "obrazovnih centara za proizvodna zanimanja".

U stavu 7. riječ "treba" zamjenjuje se riječju "mora".

U članu 123. stav 1. mijenja se i glasi:

"Osuđeni slobodno raspolaže sa naknadom koju prima za svoj rad i može je trošiti u skladu s odredbama kućnog reda".

U stavu 2. brišu se riječi "kojom osuđeni slobodno raspolaže".

Stav 3. briše se.

U članu 126. u stavu 1. brišu se riječi "bez svoje krivnje".

U članu 127. u stavu 3. riječi "četrnaest" i "dvadeset i pet" zamjenjuju se riječima "osamnaest" i "trideset!.

U članu 138. u stavu 1. riječ "jedne" zamjenjuje se riječju "tri".

U stavu 2. riječ "jedna" zamjenjuje se riječju "tri".

"Medicinska intervencija nad osuđenom osobom, kad za to postoje medicinske indikacije, neće se primjenjivati bez njegovog pristanka, osim u slučajevima predviđenim općim propisima".

U članu 145. stav 1. mijenja se i glasi:

"Odluku o upućivanju osuđenih osoba iz stava 1. u zdravstvenu ustanovu donosi republički organ uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave, uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove zdravstvene zaštite, a na prijedlog kazneno-popravne ustanove i na temelju pribavljenog mišljenja tima medicinskih stručnjaka kazneno-popravnog doma - bolnica o psihičkom zdravlju osuđene osobe".

Iza stava 2. dodaju se stavovi 3, 4. i 5. koji glase: "Liječenje u zdravstvenoj ustanovi po odluci organa iz stava 2. može trajati najduže do isteka kazne osuđene osobe i za to vrijeme troškove upućivanja i liječenja snosi republički organ uprave nadležan za poslove zdravstvene zaštite.

Osuđena osoba, kojoj u toku liječenja u zdravstvenoj ustanovi istekne kazna, evidentirat će se u matičnoj kazneno-popravnoj ustanovi kao otpuštena, uz istovremenu obavijest nadležne radne organizacije socijalne zaštite i zdravstvene službe mjesta njenog prebivališta, radi poduzimanja daljnjih mjera u svrhu nastavka liječenja, odnosno prihvata.

Odluku o prestanku liječenja u zdravstvenoj ustanovi prije isteka kazne, donosi republički organ uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave na prijedlog zdravstvene ustanove i uz pribavljeno mišljenje tima medicinskih stručnjaka kazneno-popravnog doma - bolnica".

U članu 146. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Troškove specijalističkog pregleda iz stava 1. snosi kazneno-popravna ustanova, ako se utvrdi da je takav pregled bio neophodan".

"Osuđene osobe koje izdržavaju kaznu zatvora u otvorenim i poluotvorenim kazneno-popravnim ustanovama, kao i kaznu maloljetničkog zatvora, imaju se pravo dopisivati, bez ograničenja i kontrole sadržaja pošiljke.

Osuđene osobe koje izdržavaju kaznu zatvora u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa imaju se pravo dopisivati, bez ograničenja sa članovima porodice i drugim osobama, osim kada bi to predstavljalo krivično djelo ili bi štetno utjecalo na otkrivanje krivičnog djela ili vođenje krivičnog postupka, u kojim slučajevima će rukovodioc kazneno-popravne ustanove odrediti zadržavanje pošiljke.

Osuđenog se mora obavijestiti o razlozima zadržavanja pošiljke. Kazneno-popravna ustanova će zadržanu pošiljku dostaviti nadležnim organima na daljnji postupak.

Osuđene osobe iz stava 1. i 2. ovog člana imaju pravo, bez ograničenja i kontrole sadržaja pošiljke, upućivati pismene podneske nadležnim državnim organima, kao i drugim organima, ustanovama i organizacijama, radi ostvarivanja ili zaštite svojih prava i interesa.

Pismena upućena međunarodnim organizacijama dostavljaju se putem republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa".

U članu 152. u stavu 2. rijeć "dva" zamjenjuje se rječju "četiri", a brišu se riječi "a osobe osuđene na kaznu strogog zatvora, u ostalim ustanovama na jedan" i riječ "posjet" zamjenjuje se rječju "posjete".

U članu 153. u stavu 2. riječi "pola sata" zamjenjuju se riječima "jednog sata".

U članu 154. u stavu 1. riječi "čiji sadržaj nije odgojno štetan zamjenjuju se riječima "i knjige".

Stav 2. briše se.

U članu 159. u stavu 2. briše se riječ "dopisivanje".

U članu 165. u stavu 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi "te u slučaju ponavljanja krivičnog postupka iz člana 408. stav 4. Zakona o krivičnom postupku".

U članu 168. u stavu 2. u točci 5. riječi "trideset dana" zamjenjuje se riječima "21 dan".

Stav 3. mijenja se i glasi:

"Disciplinska kazna upućivanja u samicu može se izreći samo osuđenicima koji izdržavaju kaznu zatvora u kazneno-popravnim domovima zatvorenog tipa".

U članu 169. u stavu 2. iza rijeći "šetnju" dodaje se riječ "najmanje".

U stavu 3. u prvoj rečenici briše se točka i dodaje se zarez i riječi "čitanje štampe i knjiga, kao i pušenje".

U članu 171. u stavu 1. riječi "jedna godina" zamjenjuju se riječima "tri mjeseca".

U članu 173. u stavu 1. riječi "šest mjeseci" zamjenjuju se riječima "jedne godine".

"Osuđeni je dužan nadoknaditi štetu koju počini za vrijeme izdržavanja kazne, kao i troškove njegovog sprovođenja. kad ih je po zakonu dužan snositi. Rukovodilac kazneno-popravne ustanove osniva komisiju koja utvrđuje postojanje štete, njezinu visinu, okolnosti njezinog nastanka, te odgovornost osuđenog.

Ako osuđeni ne nadoknadi štetu, i troškove njegovog sprovođenja, kazneno-popravne ustanove ostvaruju naknadu štete sudskim putem."

U članu 178. u stavu 2. briše se riječ "strogog".

U članu 183. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave donosi poslovnik kojim utvrđuje način rada komisije za uvjetni otpust osuđenih osoba."

U članu 184. u stavu 4. riječi u zagradi "član 56. stav 3. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "član 38. stav 6. Krivičnog zakona SFRJ".

U članu 187. riječi "mjesec dana" zamjenjuju se riječima "dva mjeseca"

U članu 188. u stavu 3. broj "500" zamjenjuje se brojem "1500".

"Aktom o osnivanju privredne jedinice kazneno-popravnog doma utvrđuju se naziv, sjedište, djelatnost, iznos sredstava za osnivanje i početak rada, način osiguranja tih sredstava, ime osobe koja će obavljati poslove poslovodnog organa i njegova ovlaštenja, prava i obveze osnivača i druge odredbe potrebne za osnivanje i rad poslovne jedinice."

"Upis poslovne jedinice kazneno-popravnog doma u sudski registar vrši se primjenom odredbi o upisu poduzeća u sudski registar".

U članu 224. stav 2. briše se.

Iza člana 230. mijenja se Glava IX i glasi:

"IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE IZREČENE U KRIVIČNOM POSTUPKU".

U članu 232. u stavu 2. riječi "važe pravila sudskog" zamjenjuju se riječima "primjenjuju se odredbe".

U članu 233. u stavu 1. i 2. riječi "od 500" zamjenjuju se riječima "prosječnog osobnog dohotka u Republici".

U članu 234. stav 1. briše se.

Stav 4. mijenja se i glasi:

"Nakon smrti osuđenog novčana kazna neće se izvršiti"

"Osoba koja je neopravdano osuđena na novčanu kaznu može zahtijevati povrat plaćenog iznosa novčane kazne u roku 90 dana od pravomoćnosti odluke kojom je neopravdanost osude utvrđena.

Zahtjev za povrat novčane kazne podnosi se sudu koji je vodio postupak u prvom stupnju. Sud dostavlja rješenje o povratu izrečene novčane kazne društveno-političkoj zajednici u čiji je budžet uplaćena novčana kazna.

Društveno-politička zajednica je dužna izvršiti povrat dostavljenog iznosa u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva."

U članu 244. riječi "62a stava 3. i 4. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima 86. stav 2. i 3. Krivičnog zakona SFRJ".

U članu 248. u stavu 2. iza riječi "pripadnici" dodaje se riječ "pravosudne".

Iza člana 250. dodaje se nova Glava koja glasi:

"GLAVA Xla. IZVRŠENJE SANKCIJA ZA PRIVREDNE PRIJESTUPE", te se dodaju novi članovi koji glase:

Prema odredbama ovoga zakona izvršavaju se sankcije izrečene u postupku za privredne prijestupe (novčane kazne i zaštitne mjere), te odluke o oduzimanju imovinske koristi.

1. UVJETI ZA IZVRŠENJE SANKCIJA I ODLUKE O ODUZIMANJU IMOVINSKE KORISTI

Sankcija ili odluka o oduzimanju imovinske koristi izrečena u postupku za privredne prijestupe izvršava se kad postane pravomoćna odluka kojom je sankcija ili odluka o oduzimanju imovinske koristi izrečena i kad za izvršenje ne postoje ekonske smetnje.

Ako sud koji je donio odluku o prvom stupnju nije nadležan za njeno izvršenje, dostavit će ovjeren prijepis odluke s potvrdom o izvršenosti organa nadležnom za izvršenje u roku od 8 dana od dana kada odluka postane izvršna, odnosno od dana primitka odluke višeg suda.

Kad se ispune svi uvjeti za izvršenje sankcije ili odluke o oduzimanju imovinske koristi nadležni organi su dužni, u skladu s ovim zakonom, bez odlaganja poduzeti potrebne radnje da se provede izvršenje.

Izvršenje se može odgoditi samo u slučaju i pod uvjetima određenim ovim zakonom.

Osoba kojoj je izrečena sankcija ili odluka o oduzimanju imovinske koristi plaća troškove izvršenja.

Ako je uslijed promjene u organiziranju prestala postojati osuđena pravna osoba izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere neće se izvršiti.

Kad je protiv pravne osobe otvoren stečaj i likvidacija provodi se izvršenje samo zaštitne mjere oduzimanja predmeta nastalih izvršenjem privrednog prijestupa i oduzimanje imovinske koristi.

Odluka o oduzimanju imovinske koristi izrečena pravnoj osobi, koja je nakon pravomoćnosti odluke prestala postojati uslijed promjene u organiziranju provest će se protiv pravne osobe koja je preuzela prava i obaveze do visine preuzete imovine.

Novčana kazna i odluka o oduzimanju imovinske koristi izvršuje se u cijelosti, ako je zaključena prisilna nagodba prije pravomoćnosti presude.

Ako je prisilna nagodba zaključena poslije pravomoćnosti presude, tada se novčana kazna i odluka o oduzimanju imovinske koristi naplaćuje od osuđene pravne osobe, u postotku prihvaćenom u prisilnoj nagodbi za vjerovnike.

Ako je prisilna nagodba zaključena na način, da se vjerovnicima odlaže isplata potraživanja u punom iznosu, novčana kazna i imovinska korist naplaćuje se u punom iznosu bez odlaganja.

Pravna i odgovorna osoba koja je neopravdano osuđena na novčanu kaznu može zahtjevati povrat plaćenog iznosa novčane kazne, odnosno oduzete imovinske koristi u roku od 90 dana od pravomoćnosti odluke kojom je neopravdanost osude utvrđena.

Zahtjev za povrat novčane kazne i imovinske koristi podnosi se okružnom privrednom sudu, koji je vodio postupak u prvom stupnju.

Sud dostavlja rješenje o povratu izrečene novčane kazne, odnosno odluku o oduzimanju imovinske koristi društveno-političkoj zajednici u čiji je budžet uplaćena novčana kazna, odnosno imovinska korist.

Društveno-politička zajednica je dužna izvršiti povrat dosuđenog iznosa u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

2. IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE

Za izvršenje novčane kazne nadležan je sud koji je donio odluku u prvom stupnju. Ovaj sud izvršava i novčane kazne koje je u toku postupka za privredni prijestup izrekao okrivljenoj pravnoj osobi, svjedoku, vještaku ili drugom učesniku postupka.

Ako osuđena osoba u roku određenom odlukom suda ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prisilnim putem.

Za naplatu novčane kazne prisilnim putem primjenjuju se odredbe Zakona o izvršenom postupku, ukoliko ovim zakonom nije propisano drugačije.

Novčana kazna se izvršava na način određen odlukom suda kojom je izrečena.

Ako u odluci suda nije odlučeno da osuđena pravna osoba, odnosno odgovorna osoba, novčanu kaznu plati u ratama, sud koji je donio odluku u prvom stupnju može, na molbu osuđene osobe da donese takvu odluku posebnim rješenjem, time da rok za plaćanje ne može biti duži od jedne godine.

Ako osuđena osoba, kojoj je sud dozvolio plaćanje novčane kazne u ratama neuredno izvršava svoje obaveze, sud će opozvati odluku o plaćanju novčane kazne u ratama.

Prisilna naplata novčane kazne vrši se samo iz pokretne imovine osuđene odgovorne osobe, a iz nepokretne imovine samo ukoliko ova nije dovoljna za naplatu.

Kod prisilne naplate novčane kazne prvo se naplaćuju troškovi prisilne naplate, pa novčana kazna.

Nakon smrti osuđene odgovorne osobe novčana kazna neće se izvršiti.

Čtan 250j.

Novčane kazne naplaćene od pravne osobe čije je sjedište na teritoriji SR Hrvatske i odgovorne osobe, pripadaju Budžetu Republike, osim za privredne prijestupe za koje je saveznim zakonom propisano da se naplaćene novčane kazne unose u Budžet Federacije.

3. IZVRŠENJE ZAŠTITNIH MJERA I ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

Kada je izrečena zaštitna mjera javnog objavljivanja presude sud koji je donio odluku u prvom stepenu dostavit će prijepis odluke štampi, radiju ili televiziji ili svim ovim sredstvima javnog informiranja radi objavljivanja na način određen u odluci suda.

Troškove objavljivanja odluke snosi osuđena pravna osoba.

Kad je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta, sud koji je odnio odluku u prvom stupnju odlučit će da li će se oduzeti predmeti prodati po odredbama Zakona o izvršenom postupku. ili će se ustupiti zainteresiranim organima ili organizacijama, ili će se uništiti.

Oduzimanje imovinske koristi izvršava sud, koji je donio odluku u prvom stupnju, po odredbama Zakona o izvršenom postupku.

Troškove izvršenja ove mjere snosi pravna osoba na čijim sredstvima se vrši naplata.

Novac dobiven prodajom oduzetih predmeta te oduzete imovinske koristi od pravne osobe čije je sjedište na teritoriju SR Hrvatske pripada Budžetu Republike, osim za privredne prijestupe za koje je saveznim zakonom propisano da se naplaćeni iznosi unose u Budžet Federacije ako zakonom nije drugačije određeno.

Kad je pravnoj osobi izrečena zaštitna mjera zabrane bavljenja određenom privrednom djelatnošću, sud koji je donio odluku u prvom stupnju, dostavit će ovjereni prijepis pravomoćne sudske odluke sud koji vodi sudski registar za pravnu osobu kojoj je ta mjera izrečena, a registarski sud će u registru evidentirati izrečenu zaštitnu mjeru.

Ovjereni prijepis pravomoćne sudske odluke sud dostavlja i nadležnom inspekcijskom organu.

4. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja fizičkoj osobi povjeri obavljanje dužnosti koje su joj pravomoćnom sudskom odlukom zabranjene ili je zabrana nastupila kao pravna posljedica osude.

Za djelo iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 dinara i odgovorna osoba kod pravne osobe.

Novčanom kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se i osoba koja obavlja dužnost koja joj je pravomoćnom sudskom odlukom zabranjena.

Uputstvo o načinu rada i o postupku vođenja evidencije o izrečenim zaštitnim mjerama zabrane obavljanja određene dužnosti odgovornim osobama i obavljanja djelatnosti pravnim osobama, te o načinu izvršenja ovih mjera, donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave".

U članu 256. iza stava 4. dodaju se stavovi 5. i 6. koji glase:

"Ako se prisilna naplata novčane kazne izvršuje sa odgovarajućeg računa kod Službe društvenog knjigovodstva sudac za prekršaje koji je donio prvostepeno rješenje izdaje nalog toj Službi.

O izvršenoj naplati Služba društvenog knjigovodstva odmah će obavijestiti suca iz prethodnog stava.

U dosadašnjem stavu 5. riječi "od 1.000 dinara" zamjenjuju se riječima "dva prosječna osobna dohotka u Republici"

Dosadašnji stavovi 5. 6. i 7. postaju stavovi 7. 8. i 9.

Iza člana 257. dodaje se Glava XII koja glasi:

"ZAŠTITNl NADZOR UZ UVJETNU OSUDU", te se dodaju članovi 257a. do 257e. koji glase:

Zaštitni nadzor uz uvjetnu osudu (zaštitni nadzor) izvršava centar za socijalni rad (centar) u skladu s pravilnikom o načinu izvršenja zaštitnog nadzora.

Centar je dužan svakih šest mjeseci, a na zahtjev suda i prije dostaviti sudu izvještaj o toku izvršenja zaštitnog nadzora.

Pravilnik iz stava 1. ovog člana donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležan za socijalni rad.

Sud koji je sudio u prvom stupnju dostavit će izvršnu presudu, kojom je izrečen zaštitni nadzor uz uvjetnu osudu, nadležnom centru i osuđenog uputiti da se odmah javi u centar.

Centar će u roku od osam dana od prijema izvršne odluke suda odrediti osobu koja će izvršiti zaštitni nadzor i o tome obavijestiti sud.

Sredstva za provođenje zaštitnog nadzora osiguravaju se u samoupravnoj interesnoj zajednici socijalne zaštite na čijem području je centar za socijalni rad koji provodi zaštitni nadzor.

U slučaju kad voditelj nadzora nije u mogućnosti provjeriti pridržavanje određenih obaveza, sud ili direktor centra može iznimno zatražiti da takvu provjeru izvrši organ unutrašnjih poslova nadležan po mjestu boravišta ili prebivališta osuđenog.

U zahtjevu za provjeru treba navesti osobne podatke i adresu osobe nad kojom se vrši nadzor, presudu kojom je zaštitni nadzor izrečen, obavezu koju treba provjeriti, kao i okolnosti koje su voditelja onemogućile da izvrši provjeru.

Organ unutrašnjih poslova dužan je zahtjevu za provjeru hitno udovoljiti i o tome obavijestiti sud i centar.

Nadzor nad zakonitim i pravilnim izvršavanjem zaštitnog nadzora vrši sud koji je dužan voditi posebnu evidenciju za svaku osobu kojoj je izrekao ovu mjeru.

Uputstvo za izvršenje nadzora i vođenje evidencije donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave.

Opći nadzor nad izvršenjem mjere zaštitnog nadzora vrši republički organ uprave nadležan za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a stručni nadzor republički organ uprave nadležan za socijalni rad."

Ispred člana 258. mijenja se naziv i glasi: "UPUĆIVANJE NA OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEČENJE 1 ČUVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI".

"Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja izvršava se u posebnoj zdravstvenoj ustanovi, koju osniva Izvršno vijeće Sabora. na prijedlog rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove zdravstva i socijalne zaštite i rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuda i uprave, ili u odjelu opće ili psihijatrijske zdravstvene ustanove u kojem su osigurani uvjeti za izvršavanje ove mjere".

U članu 260. u stavu 1. riječi "u zavod radi čuvanja i liječenja" zamjenjuje se riječima "na obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi" i brišu se riječi "iz stava 2. člana 259. ovoga zakona".

U stavu 2. riječi "posebnog zavoda" zamjenjuju se riječima "posebne zdravstvene ustanove".

U članu 261. u stavu 1. riječi "čuvanje i liječenje" zamjenjuju se riječima "obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja".

U stavu 3. ispred riječi "sudske" dodaje se riječ "pravomoćne". U ovom stavu dodaje se rečenica koja glasi: "O donošenju pravomoćne odluke sud obavještava i nadležne republičke organe koji sudjeluju u postupku primjene mjera sigurnosti".

Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Centar za socijalni rad iz mjesta prebivališta osobe upućene u zdravstvenu ustanovu surađuje sa zdravstvenom ustanovom od početka primjene mjere sigurnosti i organizira njegov prihvat otpuštanjem iz ustanova".

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7. u kojem se ispred riječi "smanjeno" dodaje riječ "bitno", a riječi "član 61. stav 4. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "član 63. stav 3. Krivičnog zakona SFRJ", te se riječ "zavod" zamjenjuje riječima "zdravstvena ustanova".

U članu 263. u stavu 1. riječi "ostati u pritvoru ili na" zamjenjuju se riječima "se privremeno smjesti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu ili u neku podesnu prostoriju (član 493. stav 2. Zakona o krivičnom postupku) ili ostati na".

U članu 264. stav 1. mijenja se i glasi:

"Vanjsko osiguranje posebne zdravstvene ustanove ili odjela u kojem su smještene osobe radi liječenja i čuvanja vrše po potrebi radnici pravosudne milicije iz najbliže kazneno-popravne ustanove".

Stav 2. briše se.

Iza člana 265. dodaje se novi član koji glasi:

O premještaju osobe upućene na obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, u drugu zdravstvenu ustanovu, na vlastiti zahtjev, ili na prijedlog ustanove, odlučuje republički organ uprave nadležan za zdravstvenu i socijalnu zaštitu uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave.

O premještaju na teritoriju druge socijalističke republike ili socijalističke autonomne pokrajine, kao i o upućivanju na liječenje i čuvanje u zdravstvenu ustanovu druge socijalističke republike ili autonomne pokrajine, odlučuju republički organ uprave nadležan za zdravstvenu i socijalnu zaštitu u suglasnosti sa republičkim organom uprave nadležnim za zdravstvenu i socijalnu zaštitu u republici odnosno pokrajini u čiju se zdravstvenu ustanovu osoba upućuje odnosno premješta".

Iza člana 267. dodaje se Glava XIIIa koja glasi:

"GLAVA XIIIa OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEČENJE NA SLOBODI", te se dodaju članovi 267a. i 267b. koji glase:

Osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi dužna se, najkasnije u roku od mjesec dana od izrečene mjere, prijaviti odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi radi liječenja, te o tome obavijestiti sud.

Zdravstvena ustanova dužna je obavijestiti sud o početku i toku liječenja, te ako je osoba samovoljno napustila liječenje, ili se unatoć liječenju ustanovi da je opasna za okolinu i da je potrebno odrediti liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi.

Republički organ uprave nadležan za zdravstvenu i socijalnu zaštitu donijet će, u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove pravosuđa i uprave, pobliže propise o izvršenju mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi".

U članu 277. u stavu 1. rijeći "61b. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "66. Krivičnog zakona SFRJ".

U članu 278. u stavu 1. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "10.000".

U stavu 2. broj "10.000" zamjenjuje se brojem "15.000".

U stavu 3. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "5.000".

Ispred člana 280. mijenja se naslov i glasi:

"ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM", a u članu 280. u stavu 2. i 3. riječi "odužimanje vozačke dozvole" zamjenjuju se riječima "zabrane upravljanja motornim vozilom".

U članu 281. u stavu 1. riječi "u članu 61c. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "u članu 68. Krivičnog zakona SFRJ".

U članu 286. u stavu 1. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "10.000".

U stavu 2. broj "10.000" zamjenjuje se brojem "15.000".

U stavu 3. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "5000".

U članu 287. u stavu 2. prije riječi "odnosno" dodaje se riječ "društvenoj", te se briše točka i dodaju riječi "ili organizacije udruženog rada".

Stav 3. briše se.

U članu 290. u stavu 2. riječi navedene u zagradi "član 62a. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "član 84. i 85. Krivičnog zakona SFRJ".

"Po odredbama ove Glave izvršavaju se i zaštitne mjere oduzimanja predmeta i zaštitne mjere oduzimanja imovinske koristi izrečene u prekršajnom postupku.

Kad sudac za prekršaje rješenjem o prekršaju odluči da se oduzeti predmet proda izvršit će prodaju po odredbama Zakona o izvršnom postupku. Izuzetno od odredbe stava 2. člana 287. plovila oduzeta po odredbama Zakona o morskom ribarstvu prodat će se kod nadležnog općinskog suda prema odredbama Zakona o izvršnom postupku "

U članu 293. u stavu 5. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "10.000".

U članu 294. u stavu 2. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "10.000".

U članu 297. u stavu 1. riječi navedene u zagradi "član 178. Krivičnog zakonika" zamjenjuju se riječima "član 82. Krivičnog zakona SR Hrvatske".

U članu 298. u stavu 1. broj "2.000" zamjenjuje se brojem "20.000".

U stavu 2. broj "500" zamjenjuje se brojem "5.000"

U članu 306. stav 1. mijenja se i glasi:

"Neposredno izvršenje odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar; pojačane brige i nadzora; pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi; upućivanja u odgojnu ustanovu i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu, u nadležnosti je radnih organizacija socijalne zaštite, a provodi se pod općim nadzorom republičkog organa uprave nadležnog za poslove zdravstvene i socijalne zaštite i stručnim nadzorom republičkog organa nadležnog za socijalni rada.

Iza člana 306. dodaje se član 306a. koji glasi: "Za maloljetnike kojima je izrečena odgojna mjera, centar za socijalni rad kao organ starateljstva dužan je sam ili na prijedlog suda ili javnog tužioca ili radne organizacije koja provodi odgojnu mjeru, poduzimati mjere potrebne za zaštitu osobnih i imovinskih interesa maloljetnika.

O svojoj odluci kao i o poduzetim mjerama centar za socijalni rad obavijestit će sud koji je odgojnu mjeru izrekao, organ ili ustanovu koji je stavio prijedlog, kao i radnu organizaciju odnosno organ koji izvršavaju odgojnu mjeru".

U članu 307. u stavu 2. briše se točka i dodaju riječi "ili asocijalnog ponašanja".

"Poslove pozivanja, odgode i upućivanja maloljetnika na izvršenje odgojne mjere upućivanja u dom za preodgoj obavlja općinski sud na čijem se području nalazi prebivalište odnosno boravište maloljetnika.

Poslove pozivanja i upućivanja maloljetnika kojima su izrečene druge odgojne mjere obavlja centar za socijalni rad kao organ starateljstva na čijem se području nalazi prebivalište odnosno boravište maloljetnika".

U članu 311. u stavu 1. riječi "troškove primjene odgojnih mjera snosi općina" zamjenjuju se riječima "troškovi primjene odgojne mjere padaju na teret budžeta općine".

U stavu 2. riječi "pojačani nadzor u drugoj porodici" zamjenjuju se riječima "pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi".

U članu 312. iza riječi "općini" dodaju se riječi "odnosno odgovarajućoj samoupravnoj interesnoj zajednici socijalne zaštite".

"Radne organizacije i ustanove nadležne po ovom zakonu za izvršenje pojedine odgojne mjere dužne su voditi posebnu evidenciju i dokumentaciju za maloljetnike kojima su te mjere izrečene".

U članu 314. stavovi 3. i 4. mijenjaju se i glase:

"Opći i stručni nadzor u pogledu zakonitog i pravilnog postupanja sa matoljetnicima u domovima za preodgoj vrši republički organ uprave, nadležan za poslove pravosuđa i uprave.

Opći nadzor u pogledu izvršenja ostalih odgojnih mjera vrši republički organ uprave nadležan za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a nadzor nad stručnim radom republički organ nadležan za socijalni rad".

Iza stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"Organi i ustanove nadležni za nadzor nad stručnim radom u izvršenju odgojnih mjera dužne su same i u suradnji s odgovarajućim znanstvenim institucijama poduzimati mjere za unapređenje organizacije i metodologije rada, stručno usavršavanje kadrova koji rade na tim poslovima i vršiti permanentnu primjenu eflkasnosti izvršenja odgojnih mjera".

Iz člana 314. dodaje s član 314a. koji glasi:

"Sudac za maloljetnike može sam, na prijedlog javnog tužioca, centra za socijalni rad, radne organizacije koja izvršava odgojnu mjeru, malotjetnika, njegovih roditelja i staratelja održati ročište za provjeru izvršenja odgojne mjere. Na ročište sudac za maloljetnike poziva osobe koje imaju saznanja ili su od utjecaja na tok i kvalitetu izvršenja odgojne mjere. Za pozivanje osoba shodno se primjenjuju odredbe člana 225. člana 237. i člana 456. Zakona o krivičnom postupku. O toku i sadržaju ročišta sastavlja se zapisnik (član 80. Zakona o krivičnom postupku)".

U članu 315. riječ "zakonika" zamjenjuje se rječju "zakona".

"Mjera upućivanja u disciplinski centar izvršava se u radnim organizacijama socijalne zaštite - centrima za odgoj ili posebnim odjelima centra za socijalni rad osnovanim za tu svrhu".

"Poslove oko upućivanja maloljetnika na izvršenje odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar obavlja centar za socijalni rad, kao organ starateljstva nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu maloljetnika.

U budžetu općine u kojoj maloljetnik ima boravište ili prebivalište osiguravaju se sredstva za izvršenje odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike upućene u ovaj centar, a koji nemaju boravište ili prebivalište na područjru skupštine općine koja je osnivač disciplinskog centra, ili centra za odgoj djece i omladine ili druge radne organizacije socijalne zaštite u čijem je sastavu disciplinski centar".

"Po prijemu izvršne sudske odluke centar za socijalni rad mora u roku od 15 dana dogovoriti sa službenom osobom disciplinskog centra određeni dan i sat kada će se maloljetnik u pratnji roditelja ili staratelja javiti u disciplinski centar radi izvršenja odgojne mjere. Centar za socijalni rad dostavit će odmah radnoj organizaciji socijalne zaštite, u kojoj se ova mjera izvršava, ovjereni prijepis sudske odluke kao i druge potrebne podatke naznačene u stavu 2. člana 309. ovoga zakona, te uputnicu za maloljetnika.

Službena osoba disciplinskog centra dužna je obavijestiti sud i centar za socijalni rad o danu nastupa izvršenja izrečene mjere".

U članu 319. iz stava 1. dodaju se stavovi 2. i 3. koji glase:

"Ako se maloljetnik ni nakon dugog uredno dostavljenog poziva ne javi određenog dana u disciplinski centar i ne opravda izostanak, rukovodilac disciplinskog centra će bez odlaganja o tome obavijestiti centar za socijalni rad i sud koji je izrekao tu mjeru.

Sud može odlučiti da se maloljetnika prisilno sprovede u disciplinski centar, a može izrečenu mjeru zamijeniti drugom mjerom. Prisilno provođenje maloljetnika u disciplinski centar provodi organ unutrašnjih poslova nadležan po mjestu boravišta, odnosno prebivališta maloljetnika".

"Mjera upućivanja u disciplinski centar za određeni broj sati u toku dana izvršava se najduže četiri sata dnevno između 8 i 20 sati u slobodnom vremenu maloljetnika.

Maloljetnik upućen u disciplinski centar na određeni broj dana nastavlja pohađati školu, odnosno odlaziti na radno mjesto, a u centru će mu se osigurati smještaj i redovna prehrana."

U članu 322. stav 2. mijenja se i glasi:

"U roku od 15 dana po izvršenju odgojne mjere disciplinski centar dostavlja centru za socijalni rad i sucu za maloljetnike koji je izrekao mjeru, izvještaj o postignutim rezultatima u odgoju maloljetnika".

U članu 323. u stavu 3. riječi "centra, odnosno rukovodilac ustanove" zamjenjuje se riječima "disciplinskog centra".

U članu 324. u stavu 1. riječi "upravitelj centra odnosno ustanove" zamjenjuje se riječima "rukovodilac disciplinskog centra".

Stav 2. briše se.

Ispred člana 335. mijenja se naslov i glasi: "2. Pojačana briga i nadzor", a član 335. mijenja se i glasi:

"Odgojnu mjeru pojačane brige i nadzora izvršava centar za socijalni rad kao organ starateljstva (centar) osnovan za područje općine na kojem maloljetnik ima prebivalište odnosno boravište.

Rukovodilac centra dužan je osigurati da se poslovi oko izvršenja pojačanog nadzora obavljaju u skladu sa zakonom, pravilnicima i uputama republičkog organa uprave nadležnog za socijalni rad.

Kad maloljetnik promijeni boravište ili prebivalište, centar koji provodi pojačani nadzor obavijestit će o tome sud koji će od nadležnog centra zatražiti da nastavi daljnje izvršenje pojačanog nadzora.

Centar koji je provodio pojačani nadzor će neposredno nakon primitka obavijesti suda dostaviti centru nadležnom za provođenje mjere svu raspoloživu dokumentaciju o maloljetniku i o toku izvršenja mjere".

Iza člana 335. dodaje se novi član koji glasi:

Poslove izvršenja pojačanog nadzora obavljaju stručni radnici centra (psiholog, diplomirani socijalni radnik, defektolog-socijalni pedagog).

U centrima koji ne raspolažu odgovarajućim stručnim kadrovima izuzetno poslove izvršenja pojačanog nadzora mogu obavljati i drugi stručni radnici socijalnog ili pedagoškog usmjerenja.

Jedan stručni radnik centra može istovremeno obavIjati poslove oko izvršenja pojačanog nadzora s najviše 50 maloljetnika ili neposredno provoditi nadzor nad 10 maloljetnika."

"Centar mora u roku osam dana nakon prijema izvršne odluke suda odrediti osobu (voditelja) koja će izvršavati odgojnu mjeru pojačanog nadzora nad maloljetnikom i o tome će obavijestiti sud".

Iza člana 336. dodaje se novi član koji glasi:

" Kad centar ocijeni da bi za maloljetnike bilo svrsishodnije da pojačani nadzor bude povjeren organizaciji udruženog rada socijalne zaštite, odgoja. obrazovanja ili zdravstva ili da se izvrši smještaj u domu učenika ili u omladinski dom ili u drugu porodicu koja ga je voljna primiti, predložit će sudu da se izvršenje mjere provede na jedan od tih načina (član 14. stav 2. Krivičnog zakona SR Hrvatske).

Organizacija udruženog rada iz stava 1. kojoj sud povjeri izvršenje pojačanog nadzora, dužna je u roku od osam dana odrediti maloljetniku voditelja i o tome obavijestiti sud i centar.

Organizacija udruženog rada kojoj je povjereno izvršenje pojačanog nadzora dužna je u svom radu pridržavati se odredba ovog zakona, pravilnika i metodoloških uputa, kao i uputa suda i centra".

Ispred člana 340. u naslovu broj "5" se zamjenjuje brojem "3", a član 340. mijenja se i glasi:

"Mjera upućivanja u odgojnu ustanovu izvršava se u radnim organizacijama socijalne zaštite - odgojnim ustanovama i centrima za odgoj.

Odgojne ustanove osniva Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske.

Centar za socijalni rad kao organ starateljstva nadležan prema prebivalištu odnosno boravištu maloljetnika uključuje maloljetnika u odgovarajuću odgojnu ustanovu prema uputstvu i rasporedu republičkog organa nadležnog za socijalni rad."

Iza člana 340. dodaju se novi članovi koji glase:

Centar za socijalni rad će nakon dogovora sa rukovodiocem odgojne ustanove u roku od 15 dana, po primitku pravomoćne sudske odluke, uputiti u odgojnu ustanovu maloljetnika. Maloljetnik je dužan da se određenog dana u pratnji roditelja ili staratelja javi radi izvršenja odgojne mjere. Centar za socijalni rad dostavit će odgojnoj ustanovi u kojoj se ova mjera izvršava ovjerovljeni prijepis sudske odluke, uputnicu za maloljetnika, kao i druge potrebne podatke naznaćene u stavu 2. član 309. Zakona.

Rukovoditac odgojne ustanove mora obavijestiti sud i centar za socijalni rad o danu nastupa izvršenja izrečene mjere.

Roditelj odnosno staratelj dužan je da osigura dolazak maloljetnika na izvršenje odgojne mjere. U slučaju da je maloljetnik iz opravdanih razloga spriječen da dođe određenog dana u odgojnu ustanovu, roditelj odnosno staratelj dužan je o tome odmah obavijestiti odgojnu ustanovu ili centar za socijalni rad.

Ako se maloljetnik ni nakon drugog uredno dostavtjenog poziva ne javi u odgojnu ustanovu i ne opravda izostanak, rukovodilac ustanove će odmah o tome obavijestiti centar za socijalni rad i sud koji je odgojnu mjeru izrekao."

Iza člana 341. dodaje se novi član koji glasi:

U slučaju teže povrede discipline, rukovodilac odgojne ustanove obavještava o tome sud koji može izmijeniti ranije donosenu odluku (član 21. Krivičnog zakona SR Hrvatske).

Obzirom na ponašanje maloljetnika u odgojnoj ustanovi i rezultate odgoja i preodgoja, rukovodilac odgojne ustanove predlaže sudu obustavu izvršenja ove mjere ili zamjenu mjerom kojom se bolje postiže svrha odgoja.

O prijedlogu iz stava 2. rukovodilac odgojne ustanove obavijestit će centar za socijalni rad i javnog tužioca.

Za svakog maloljetnika vodi se dnevnik o izvršenju odgojne mjere.

Sadržaj dnevnika propisuje rukovodilac republičkog organa uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu na prijedlog republičkog organa nadležnog za socijalni rad."

"Domovi za preodgoj mogu biti: otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa. U njemu se izvršava odgojna mjera prema mlađim punoljetnim osobama i maloljetnim osobama kojima je sud izrekao mjeru.

Domove za preodgoj osniva Izvršno vijeće Sabora na prijedlog rukovodioca republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, koji neposredno nadzire stanje i postupanje prema maloljetnicima u tim domovima.

Za maloljetne osobe sa psihičkim smetnjama mogu se osnovati posebni domovi za preodgoj ili posebna odjeljenja.

Za pojedine kategorije maloljetnika mogu se formirati posebni odjeli i izvan sjedišta doma."

"Odredbe Glave III ovoga zakona shodno se primjenjuju i na organizaciju stručnih službi i radnika domova za preodgoj ".

U članu 349. u stavu 5. riječi "509. Zakonika" zamjenjuju se riječima "550. Zakona".

U članu 350. stav 2. mijenja se i glasi:

"Jedan odgajatelj u domu za preodgoj, u pravilu, radi sa 15 maloljetnika".

U članu 354. u stavu 1. riječi "u najbližu zdravstvenu ustanovu" zamjenjuju se riječima "ili ukoliko se liječenje ne može provesti u kazneno-popravnom domu - bolnici, maloljetnika se upućuje u drugu zdravstvenu ustanovu na liječenje".

U stavu 2. riječi "da ga na vlastiti trošak pregleda liječnik iz vanjske zdravstvene ustanove" zamjenjuju se riječima "specijalistički pregled pod uvjetima iz ovog zakona".

U članu 359. u stavu 2. riječi "14 do 25" zamjenjuju se riječima "20 do 30".

U članu 365. u stavu 2. riječ "rješenje" zamjenjuje se riječju "odluku".

Ispred člana 369. u naslovu broj "7." zamjenjuje se brojem "5.", a član 369. mijenja se i glasi:

"Mjere upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu izvršava se u odgovarajućim radnim organizacijama socijalne zaštite invalidnih i drugih osoba ometanih u psihofizičkom razvoju koje pružaju djeci i omladini ometanoj u psihičkom ili fizičkom razvoju, zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje u posebnim uvjetima, usmjeravanje i osposobljavanje, te zdravstvenu zaštitu i odgovarajuće oblike stručne pomoći".

"Kad sud maloljetniku izrekne mjeru upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu, centar za socijalni rad dužan je zatražiti od republičkog organa za socijalni rad da odredi ustanovu koja je najpogodnija za smještaj maloljetnika. Centar za socijalni rad uputit će maloljenika u tu ustanovu u roku od 15 dana i o tome obavijestiti sud".

"Kad je mjera upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu izrečena umjesto mjere sigurnosti upućivanja u zavod za čuvanje i liječenje, osigurava se čuvanje maloljetnika u odgovarajućoj ustanovi u potrebnoj mjeri, kao i njegovo liječenje uz stalni nadzor liječnika".

lza člana 372. dodaje se naslov koji glasi:

"6. Pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi" i dodaju novi članovi koji glase:

Mjera brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi izvršava se u radnoj organizaciji socijalne zaštite - centru za odgoj.

Centar za socijalni rad, nadležan prema prebivalištu odnosno boravištu maloljetnika, dužan je u roku od 15 dana po prijemu pravomoćne sudske odluke, u dogovoru sa stručnim radnikom pozivati maloljetnika da se određenog dana i sata u pratnji roditelja ili staratelja javi u tu radnu organizaciju radi izvršavanja odgojne mjere. Centar za socijalni rad dužan je dostaviti ovoj radnoj organizaciji prijepis sudske odluke, kao i druge potrebne podatke navedene u stavu 2. člana 309. ovoga zakona i uputnicu za maloljetnika.

Radna organizacija iz stava 1. dužna je obavijestiti sud i centar o danu nastupa izvršenja izrečene mjere.

Roditelj odnosno staratelj dužan je osigurati redovno dolaženje maloljetnika na dnevni boravak. U slučaju da je maloljetnik iz opravdanih razloga spriječen da određenog dana dođe u dnevni boravak, roditelj odnosno staratelj dužan je odmah o tome obavijestiti centar za odgoj i centar za socijalni rad.

Ako se maloljetnik ni nakon drugog uredno dostavljenog poziva ne javi na dnevni boravak rukovodilac centra za odgoj će odmah o tome obavijestiti centar za socijalni rad i sud koji je mjeru izrekao.

U centru za odgoj maloljetnici kojima je izrečena ova mjera provode vrijeme po utvrđenom programu rada, a pod stalnim stručnim nadzorom i odgojnim utjecajem stručnog osoblja.

Maloljetnik koji se nalazi pod pojačanom brigom i nadzorom uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi nastavlje pohađati školu, odnosno odlaziti na radno mjesto. Za. vrijeme dok boravi u centru maloljetniku se osigurava prehrana.

Za svakog maloljetnika vodi se dnevnik o izvršavanju odgojne mjere.

Sadržaj dnevnika propisuje rukovodilac republičkog organa uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za socijalni rad.

Maloljetnici se moraju pridržavati propisa o kućnom redu, pravila radne discipline i uputa odgajatelja.

O povredi radne discipline, neredovitom dolaženju, kršenju kućnog reda ili nepravilnom odnosu prema osoblju ili prema drugim maloljetnicima obavijestit će se sud.

Rukovodilac centra će u roku 8 dana nakon prijema uputnice centra za socijalni rad odrediti osobu (voditelja) koja će izvršavati mjeru pojačane brige i nadzora nad maloljetnikom, te o tome obavijestiti sud.

U odnosu na izvršenje pojačane brige i nadzora primjenjuju se shodno odredbe člana 336. do 339. ovoga zakona."

U članu 373. broj "2.000" zamjenjuje se brojem "20.000".

Iza člana 273. dodaje se novi član koji glasi:

Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba nadležna za izvršenje pojedine odgojne mjere ako postupa suprotno odredbama o izvršavanju odgojne mjere.

Novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 dinara kaznit će se za prekršaj iz stava 1. odgovorna osoba u pravnoj osobi."

U članovima 261. u stavu 1. 2. i 3. i članu 265. u stavu 1. i 2. riječ "zavod" u različitim padežima zamjenjuje se riječima "zdravstvena ustanova" u različitim padežima. U članovima 262, 266, i 267. riječi "zavod za čuvanje i liječenje" u različitim padežima zamjenjuje se riječima "zdravstvena ustanova" u različitim padežima. U članovima 319. i 347. rijeći "organ starateljstva" zamjenjuje se riječima "centar za

socijalni rad". U članovima 306, stav 2, 344, 346, 347, 349, 350. stav 1., 351. stav 1, 353. stav 1, 354. stav 1. i 3, 355. stav 1, 356. stav 1, 357, 362, 363. stav 4, 365. stav 3. i 366, riječi "odgojnopopravni dom" u različitim padežima zamjenjuju se riječima "dom za preodgoj" u različitim padežima.

U svim članovima Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija ("Narodne novine", br. 21/74, 39/74 i 58/88) u kojima se navode nazivi "Republički sekretarijat za pravosuđe i opću upravu", "republički sekretar za pravosuđe i opću upravu", pripadnik straže". "Republički sekretarijat za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu" i "republički sekretar za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu" zamjenjuju se riječima "republički organ uprave nadležan za poslove pravosuđa i uprave", "rukovodilac organa uprave nadležnog za poslove pravosuda i uprave", "pravosudna milicija", "republički organ uprave nadležan za poslove zdravstvene i socijalne zaštite i rukovodilac republičkog organa nadležan za poslove zdravstva i socijalne zaštite".

Odredbe Glave XII o zaštitnom nadzoru uz uvjetnu osudu primjenjivat će se od 1. siječnja 1992. godine.

Starosne i invalidske mirovine radnika iz člana 69. ovoga zakona koje su ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 1986. do 31. prosinca 1988., kao i porodične mirovine ostvarene u tom razdoblju nakon smrti tih osoba, odnosno korisnika starosne ili invalidske mirovine, koji su pravo na mirovinu ostvarili u tom razdoblju i koje su preračunate prema članu 233a. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", br. 26/83, 5/86, 42/87, 34/89 i 57/89) ponovno će se odrediti od prosječnog mjesečnog osobnog dohotka ostvarenog u posljednjih dvanaest mjeseci prije umirovljenja.

Mirovina određena prema stavu 1. ovoga člana povećava se početkom iduće kalendarske godine sa razmjernim dijelom porasta nominalnih osobnih dohodaka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike. koji odgovara broju mjeseci u godini ostvarivanja prava na mirovinu iz kojih osobni dohoci nisu uračunati u mirovinsku osnovicu, računajući od posljednjeg mjeseca iz kojega su osobni dohoci uračunati u mirovinsku osnovicu. Tako povećana mirovina usklađuje se prema odredbama člana 121. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i pripada korisniku mirovine od 1. siječnja 1990. ako je ta mirovina povoljnija od mirovine preračunate prema članu 233a. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju".

Odredba stava 1. i 2. ovoga člana primjenjuje se od 1. siječnja 1990.

Poslovnik iz člana 68. ovoga zakona donijet će rukovodilac republičkog organa uprave nadležan za poslove pravosuda i upravc u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske da utvrdi i izda prečišćeni tekst Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj : 730-01/90-01 /01

Zagreb, 26. travnja 1990.