Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, što ga je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća općina 11. travnja 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 12. travnja 1990.
Klasa: 011-01/90-01/26
Urbroj: 71-90-1
Zagreb, 13. travnja 1990.
Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske
Ivo Latin, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Član 1.
U Zakonu o javnom tužilaštvu ("Narodne novine", br 34/89 - prečišćeni tekst) član 8. mijenja se i glasi:
"Javni tužilac ima pravo i dužnost davati obavezna uputstva nižem javnom tužiocu za njegov rad i, u skladu sa zakonom, prenijeti obavljanje pojedinih poslova za koje je nadležan niži javni tužilac.
Javni tužilac može ovlastiti drugog nižeg javnog tužioca da postupa u pojedinom slučaju ili da obavi određene radnje iz nadležnosti nižeg javnog tužioca."
Član 2.
U članu 22. u stavu 3. riječi "Višim privrednim sudom Hrvatske" zamjenjuju se riječima "Privrednim sudom Hrvatske".
Član 3.
Član 25. mijenja se i glasi:
"Broj zamjenika javnog tužioca određuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Sabor) na prijedlog javnog tužioca Hrvatske, polazeći od okvirnih mjerila iz člana 62. ovoga zakona, ako ovim zakonom nije drukčije određeno."
Član 4.
Član 26. mijenja se i glasi: "Javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca imenuje i razrješava Sabor.
Prijedlog za imenovanje javnih tužilaca i zamjenika javnih tužilaca sadrži broj kandidata jednak broju koji se imenuje."
Član 5.
Člar 27. briše se.
Član 6.
Član 28. mijenja se i glasi:
"Prijedlog za imenovanje javnog tužioca Hrvatske utvrđuje ra-dno tijelo Sabora određeno poslovnikom.
Prijedlog za imenovanje zamjenika javnog tužioca Hrvatske utvrđuje radno tijelo iz stava 1. ovoga člana, po pribavljenom mišljenju javnog tužioca Hrvatske.
Prijedlog za imenovanje okružnog javnog tužioca, zamjenika okružnog javnog tužioca, te općinskog javnog tužioca i zamjenika općinskog javnog tužioca podnosi Saboru javni tužilac Hrvatske.
Republički organ uprave nadležan za poslove pravosuđa i pravosudni organi dužni su na zahtjev organa iz stava 1. ovoga člana ili javnog tužioca Hrvatske dati podatke i mišljenje o kandidatima."
Član 7.
U članu 29. iza stava 1. dodaje se novi stav koji glasi:
"Javni tužilac i zamjenik javnog tužioca, kojem ističe vrijeme za koje je imenovan predlaže se, bez objave slobodnog mjesta, za ponovno imenovanje, osim ako pismeno izjavi da ne želi biti ponovno imenovan ili ako je pokrenut postupak za razrješenje zbog nekog od razloga predviđenih u članu 38. točka 2. do 7. ovoga zakona."
U stavu 2. koji postaje stav 3. riječi "skupština društveno-političke zajednice koja ga je imenovala" zamjenjuju se riječju "Sabor".
Član 8.
U članu 30. stavovi 1. i 2. mijenjaju se i glase "Za javnog tužioca i zamjenika javnog tužioca može biti imenovan jugoslavenski državljanin koji ispunjava opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa, koji je završio pravni fakultet, ima položen pravosudni ispit, koji je sposoban za obavljanje javnotužilačke funkcije te ispunjava i druge uvjete propisane ovim zakonom.
Za okružnog javnog tužioca i zamjenika okružnog javnog tužioca može biti imenovana osoba koja ima najmanje pet godina prakse nakon položenog pravosudnog ispita u pravosudnim organima ili odvjetništvu, odnosno osam godina prakse nakon položenog pravosudnog ispita na pravnim poslovima u drugim organima, organizacijama ili zajednicama, te potrebno iskustvo za obavljanje javnotužilačke funkcije."
Član 9.
Iza člana 30. dodaje se novi član koji glasi:
"Član 30a.
Za javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca ne može biti imenovana osoba koja je imenovanom javnom tužiocu, odnosno zamjeniku javnog tužioca u istom javnom tužilaštvu bračni drug ili srodnik u pravoj liniji ili pobočnoj liniji do zaključno drugog stupnja."
Član 10.
U članu 31. u stavu 1. riječi "skupština društveno-političke zajednice" i u stavu 2. riječi "skupština koja ga je imenovala" zamjenjuju se riječima "Sabor".
Stav 4. briše se.
Član 11.
U članu 32. u stavu 1. riječi "skupštine koja ga je imenovala" zamjenjuju se riječima "Sabora odnosno osobom koju on odredi".
Stav 2. briše se.
Član 12.
U članu 35. u stavu 2. brojke "4, 6. i 7." zamjenjuju se brojkama "4. i 6.".
Član 13.
Iza člana 37. dodaje se novi član koji glasi:
"Član 37a.
Javni tužilac zamjenik javnog tužioca koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka funkcije nedostaje mu najviše osamnaest mjeseci staža osiguranja za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ima za to vrijeme pravo na osobni dohodak i druga primanja koja bi mu pripadala da mu funkcija nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili dok ne ostvari pravo na starosnu mirovinu.
Za vrijeme iz stava 1. ovoga člana javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca, koji nije ponovno imenovan, obavlja poslove stručnog suradnika u javnom tužilaštvu u kojem je obavljao funkciju, ukoliko mu Sabor ne povjeri obavljanje drugih poslova ".
Član 14.
U članu 38. točka 6. briše se, a točke 7. i 8. postaju točke 6. i 7.
Član 15.
U članu 43. stav 3. mijenja se i glasi:
"O pokretanju postupka odlučuje nadležno radno tijelo Sabora. To radno tijelo može postupak za razrješenje pokrenuti i po vlastitoj inicijativi."
U stavu 5. riječi "Nadležni organ skupštine društveno-političke zajednice" zamjenjuju se riječima "Nadležno radno tijelo Sabora".
U stavu 6. riječi "nadležni organ skupštine" zamijenjuju se riječima "nadležno radno tijelo Sabora", a rijeći "organu skupštine" riječima "radnom tijelu Sabora".
U stavu 7. riječi "nadležni organ skupštine društveno-političke zajednice" zamjenjuju se riječima "nadležno radno tijelo Sabora", a riječ "skupštini" zamjenjuju se riječju "Saboru".
Član 16.
Član 44. briše se.
Član 17.
U članu 45. u stavu 1. brojke "6, 7. i 8." zamjenjuju se brojkama "6. i 7.".
U stavu 2. riječi "odgovarajuće skupštine" zamjenjuju se riječju "Sabora".
Član 18.
Iza člana 46. dodaju se novi članovi koji glase:
"Član 46a.
Protiv akta Sabora o razrješenju javnog tužioca i zamjenika javnog tužioca odnosno akta o prestanku javnotužilačke funkcije, javni tužilac i zamjenik javnog tužioca imaju pravo podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu Vrhovnom sudu Hrvatske.
Zahtjev iz stava 1. ovoga člana se može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na kojem se temelji akt o razrješenju javnog tužioca i zamjenika javnog tužioca, ili akt o prestanku javnotužilačke funkcije, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog povrede pravila postupanja koja je bila ili mogla biti od utjecaja na zakonitost akata.
Član 46b.
O zahtjevu za sudsku zaštitu iz člana 46a. ovoga zakona Vrhovni sud Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od 5 sudaca shodnom primjenom Zakona o upravnim sporovima.
Ako je zahtjev za sudsku zaštitu podnio javni tužilac Hrvatske ili zamjenik javnog tužioca Hrvatske, o zahtjevu odlučuje Opća sjednica Vrhovnog suda Hrvatske."
Član 19.
Član 57. mijenja se i glasi:
"Sredstva za rad javnih tužilaštava osiguravaju se u Budžetu Republike.
Sredstva za rad javnih tužilaštava osiguravaju se na način određen za redovne sudove.
Propisi koji se primjenjuju za osiguravanje i isplatu sredstava za rad sudaca redovnih sudova izabranih na teritoriju Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo shodno se primjenjuju i na javne tužioce ili zamjenike javnih tužilaca koji budu imenovani u javna tužilaštva Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo prema odredbi člana 42. ovoga zakona".
Član 20.
Član 58. mijenja se i glasi:
"Sredstva za osobne dohotke i ostala primanja javnih tužilaca i zamjenika javnih tužilaca osiguravaju se prema osnovama i mjerilima koja se utvrđuju posebnom odlukom.
Sredstva za osobne dohotke i druga primanja ostalih radnika u javnom tužilaštvu utvrđuju se na način predviđen za republičke organe uprave."
Član 21.
U članu 61. u stavu 1. riječi "republički sekretar za pravosuđe i opću upravu" zamjenjuju se riječima "rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa".
Član 22.
Član 62. mijenja se i glasi:
"Okvirna mjerila za određivanje najmanje potrebnog broja nosilaca javnotužilačke funkcije i ostalih radnika potrebnih za rad u općinskim javnim tužilaštvima i okružnim javnim tužilaštvima utvrđuju sporazumno javni tužilac Hrvatske i rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa.
Okvirna mjerila za određivanje potrebnog broja zamjenika javnog tužioca Hrvatske i ostalih radnika u Javnom tužilaštvu Hrvatske donosi javni tužilac Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju sjednice zamjenika javnog tužioca Hrvatske".
Član 23.
Članovi 64. do 67. brišu se.
Član 24.
U članu 69. stav 1. mijenja se i glasi:
"Samoupravni opći akti radnih zajednica javnih tužilaštava uskladit će se s odredbama ovoga zakona najkasnije do 31. ožujka 1991.".
Član 25.
U članu 34. riječi "skupština društveno-političke zajednice koja ga je imenovala", u članu 37. u stavu 1. i u članu 40. u stavu 1. riječi "skupština odgovarajuće društveno-političke zajednice", u članu 37. u stavovima 1. i 2, u članu 41. u stavu 2. i u članu 46. riječi "skupština društveno-političke zajednice", u članu 40. u stavu 2. i u članu 42. u stavu 1. riječi "nadležna skupština društveno-političke zajednice", u članu 41. u stavu 1. riječi "skupština nadležne društveno-političke zajednice" te u članu 52. u stavu 2. riječi "skupština društveno-političke zajednice koja osigurava sredstva za rad javnog tužilaštva" u odgovarajućim padežima, zamjenjuju se riječju "Sabor", u odgovarajućem padežu.
Član 26.
Do donošenja odluke iz stava 1. člana 62. Zakona primjenjivat će se odluke o određivanju najmanje potrebnog broja nosilaca javnotužilačkih funkcija i ostalih radnika u općinskim javnim tužilaštvima koje su po dosadašnjim propisima donijele nadležne skupštine društveno-političkih zajednica.
Član 27.
Općinski javni tužioci i zamjenici općinskih javnih tužilaca imenovani do dana stupanja na snagu ovoga zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
Postupak imenovanja javnog tužioca i zamjenika javnog tužioca, započet po dasadašnjim propisima, koji nije dovršen do dana stupanja na snagu ovoga zakona, provest će se prema odredbama ovoga zakona.
Član 28.
Nekretnine i sredstva općina, koje koriste općinska javna tužilaštva, kao i sva druga prava i obveze općinskih javnih tužilaštava, prenose se, bez naknade, na Socijalističku Republiku Hrvatsku 1. siječnja 1991.
Rješenje o prijenosu nekretnina, prema stavu 1. ovoga člana, donosi rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave.
Član 29.
Odredbe ovoga zakona o osiguravanju sredstava za rad općinskih javnih tužilaštava primjenjuju se od 1. siječnja 1991.
Član 30.
Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske da utvrdi i izda prečišćeni tekst Zakona o javnom tužilaštvu.
Član 31.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".
Broj 712-01 /89-01/01
Zagreb, 12. travnja 1990.
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća Općina
mr Mirko Šetina, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Predsjednik Sabora
dr Anđelko Runjić, v.r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
mr Zvonimir Novak, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.