ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 57/89) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 6. ožujka 1990. godine utvrdila je

prečišćeni tekst

Zakona o vodama

Prečišćeni tekst Zakona o vodama obuhvaća Zakon o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 26/87, 47/89 i 57/89 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Broj: 6305-90-66

Zagreb, 6. ožujka 1990.

ZAKON

o vodama

(prečišćeni tekst)

Ovim se zakonom uređuje gospodarenje vodama, utvrđuju uvjeti i mjere za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja i za korištenje voda, uređuju druga pitanja od značenja za osiguranje jedinstvenog vodnog režima; utvrđuje obaveza osnivanja samoupravnih interesnih zajednica u oblasti vodoprivrede i uređuju načela za njihovu organizaciju i za međusobne odnose u njima te propisuje obaveza plaćanja doprinosa tim zajednicama; propisuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti i poslova u oblasti vodoprivrede i uređuju osnovni društveno-ekonomski odnosi u vodoprivredi.

Odredbe ovoga zakona odnose se na sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu.

Odredbe ovoga zakona odnose se i na vode obalnog mora, međunarodne i međurepubličke vode u granicama Socijalističke Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Vode, vodotoci, more i morska obala kao dobra od općeg interesa pod posebnom su društvenom zaštitom i mogu se koristiti pod uvjetima i na način koji su propisani ovim ili drugim zakonom.

Dobrima iz stava 1. ovoga člana može se na osnovi zakona odrediti posebna namjena ili ograničiti njihovo korištenje.

Vodoprivredna djelatnost je, prema ovom zakonu, djelatnost uređenja voda i vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja voda, zaštite voda od zagađivanja i osiguravanja vodnih zaliha, kojom se osigurava jedinstveni vodni režim na određenom području.

U vodoprivrednoj djelatnosti od posebnog su društvenog interesa ovi poslovi:

1. obrana od poplava i leda i zaštita od erozije i bujica;

2. uređivanje i održavanje vodotoka i održavanje i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata;

3. preventivna zaštita voda od zagađivanja i poduzimanje mjere za uklanjanje ili smanjenje zagađenosti voda

4. uređivanje, održavanje i obnavljanje hidromelioracijskih objekata i uređaja;

5. osiguravanje zaliha vode;

6. izrada vodoprivrednih osnova.

Javna vodoprivredna poduzeća su društvena poduzeća koja trajno obavljaju pošlove iz člana 4. stava 2. ovoga zakona i druge poslove odredene ovim zakonom.

Radi trajnog zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba u vodoprivredi radnici i drugi radni ljudi i građana preko svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica odnosno mjesnih zajednica kao korisnici vodoprivrednih usluga (u daljem tekstu korisnici usluga), zajedno s radnicima javnih vodoprivrednih poduzeća kao davaocima usluga (u daljem tekstu: davaoci usluga), osnivaju samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivna područja i samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodna područja.

Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodna područja obavezno se udružuju u Republičku vodo privrednu interesnu zajednicu.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:

1. vodni režim je kvalitativno i kvantitativno stanje voda i vodoprivrednih objekata na određenom području i određenom vremenu;

2. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojem se nalaze stajaće vode;

3. obala je pojas zemljišta koji se proteže od razine vode do ruba korita za veliku vodu, a u područjima koja su vodoprivrednim objektima zaštićena od poplava do vanjskog ruba nasipa odnosno linije obrane od poplave;

4. morska je obala pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveći valovi, udaljen najmanje šest metara od crte najviše plime;

5. uređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i vanjskog ruba zaštitnog nasipa;

6. neuređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i poplavne linije na području na kojem nisu izgrađeni zaštitni vodoprivredni objekti.

II. VODNA I SLIVNA PODRUČJA

Radi jedinstvenog uređenja vodnog režima u Republici utvrđuju se vodna i slivna područja.

Vodno područje obuhvaća područje jednog ili više slivova ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu.

Utvrđuju se ova vodna područja;

1. Vodno područje sliva Save;

2. Vodno područje slivova Drave i Dunava;

3. Vodno područje primorsko-istarskih slivova;

4. Vodno područje dalmatinskih slivova.

Granice pojedinih vodnih područja utvrđuju se odlukom Izvršnog vijeća Sabora.

Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja dio sliva ili jedan ili više slivova unutrašnjih vodotoka za koje se utvrđuje jedinstveni režim hidrotehničkog uređenja i korištenja.

Slivno područje obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko zemljište, površine pod saobraćajnicama i drugo zemljište:

- za koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti korištenja zemljišta, obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i uvjeti za život i rad građana,

- sa kojeg otječe voda na zemljište koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima štiti od suvišnih voda,

- za koje se dovodi i raspodjeljuje voda za navodnjavanje.

Slivno područje utvrđuje općinska skupština.

Ako se slivno područje prostire na području više općina, slivno područje utvrđuju sporazumno skupštine tih općina.

Odlukom o utvrđivanju slivnog područja određuju se i njegove granice.

Ako općine na slivnom području koje se prostire na području više općina, ne postignu sporazum o utvrđivanju slivnog područja, odluku o utvrđivanju slivnog područja donosi Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.

III. VODNI REŽIM

Vodni režim se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja kretanja i svojstava voda u prirodi kvantitativnih i kvalitativnih promjena vode pod utjecajem prirodnih činilaca i ljudskog rada.

Vodni režim se održava i unapređuje izgradnjom i održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja i primjenom mjera za zaštitu od štetnog djelovanja voda, upotrebu i iskorištavanje voda i zaštitu voda od zagađivanja.

Vodni režim se održava i unapređuje u skladu s vodoprivrednom osnovom i planovima razvoja samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica.

Pod promjenama vodnog režima podrazumijevaju se sve promjene kojima se uslijed ljudske djelatnosti ili djelovanja prirodnih sila mijenja količina ili kvaliteta vode odnosno prostorni ili vremenski raspored voda.

1. Vodoprivredna osnova

Vodoprivredna osnova je dugoročni plan unapređivanja i održavanja vodnog režima na određenom području i predstavlja osnovu za planiranje razvoja vodoprivrede.

Vodoprivredna osnova sadrži osobito: postojeće stanje vodnog režima; osnovne elemente i uvjete održavanja i razvoja vodnog režima kojima se osiguravaju najpovoljnija tehnička i ekonomska rješenja za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja, osiguravanje zaliha voda i za kompleksno gospodarenje vodama.

Vodoprivredna osnova je sastavni dio prostornog plana društveno-političke zajednice.

Vodoprivrednu osnovu Republike sačinjavaju vodoprivredne osnove vodnih područja.

Vodoprivrednu osnovu za vodno područje donosi Sabor na prijedlog Republičke vodoprivredne interesne zajednice.

Vodoprivrednu osnovu za slivno područje donose skupštine društveno-političkih zajednica koje su utvrdile slivno područje (član 11) na prijedlog samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

Vodoprivredne osnove za slivna područja koja međusobno graniče obavezno se usklađuju.

Vodoprivredne osnove za slivna područja s istog vodnog područja usklađuju se s vodoprivrednom osnovom za vodno područje.

Javno vodoprivredno poduzeće je stručni nosilac pripreme vodoprivredne osnove.

U pripremi vodoprivredne osnove sudjeluju zainteresirane organizacije i zajednice, a osobito iz oblasti prostornog planiranja, zaštite čovjekove okoline i zaštite prirode, elektroprivrede, prometa, komunalnih djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva.

Na postupak pripreme i utvrđivanja vodoprivredne osnove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora.

2. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole

Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja utvrđene vodoprivredne politike utvrđuju se vodoprivredni uvjeti i izdaju vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole.

Kad prema ovom zakonu vodoprivredne uvjete utvrđuje odnosno vodoprivrednu suglasnost ili vodoprivrednu dozvolu izdaje javno vodoprivredno poduzeće, o žalbi rješava republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Kad javno vodoprivredno poduzeće u skladu s odredbama ovoga zakona daje mišljenje odnosno utvrđuje vodoprivredne uvjete ili izdaje vodoprivredne suglasnosti, naknadu za obavljanje tih poslova utvrđuju samoupravnim sporazumom javno vodoprivredno poduzeće i samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje. Ovom naknadom podmiruju se redovni izdaci za rad javnog vodoprivrednog poduzeća na tim poslovima.

Posebne troškove i izdatke u vezi s obavljanjem poslova iz stava 1. ovoga člana podmiruje podnosilac zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Republički organ nadležan za poslove vodoprivrede donijet će bliže propise o utvrđivanju vodoprivrednih uvjeta i davanju vodoprivrednih suglasnosti i dozvola.

a) Vodoprivredni uvjeti

Vodoprivrednim se uvjetima, prije početka izrade tehničke ili druge dokumentacije za izgradnju nekog objekta, za izvođenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja i za izvođenje drugih radova koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu, utvrđuju uvjeti i mjere kojima se osigurava odgovarajući vodni režim.

Vodoprivredni uvjeti se ne utvrđuju

1. za građenje stambenih objekata, manjih poslovnih objekata (trgovinske i ugostiteljske radnje, zanatske radionice za obavljanje djelatnosti kojima se ne zagađuju vode), objekata društvenih djelatnosti (škole, dječji vrtići, objekti za kulturnu djelatnost i sl.), uredskih prostorija, ako se ti objekti grade na području za koje je donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja, te ako se navedeni objekti priključuju na javnu vodoopskrbnu mrežu i sanitarno ispravnu kanalizaciju;

2. za iskop i kaptažu zdenaca, građenje nakapnih površina i cisterni za potrebe domaćinstava.

Vodoprivredne uvjete utvrđuje javno vodoprivredno poduzeće.

Izuzetno, od odredbe stava 1. ovoga člana, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, po prethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednag poduzeća utvrđuje vodoprivredne uvjete za:

1. građenje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku;

2. građenje regionalnih vodovoda i javnih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje voda za naselja i industriju;

3. građenje objekata kemijske, tekstilne, kožarske i prehrambene industrije; industrije aluminija i glinice, kokjsa, cementa, celuloze i papira; željezara i rafinerija nafte, brodogradilišta, stočnih farmi kapaciteta preko 500 uvjetnih grla, klaonica kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i drugih industrijskih objekata s količinom otpadnih voda preko 10 l/sek ili tehnološkim otpadnim vodama opterećenim opasnim odnosno štetnim tvarima;

4. građenje magistralnih naftovoda, plinovoda i produktovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport;

5. gradenje hidroelektrana i termoelektrana, koje se uključuju u elektroenergetski sustav; nuklearnih elektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i dalekovoda napona 110 kV i više,

6. građenje magistralnih cesta i autocesta, željezničkih pruga, mostova raspona preko 30 m, aerodroma za javni zračni promet, riječnih plovnih putova, prevodnica, luka i pristaništa;

7. regionalna geološka istraživanja.

Vodoprivredni uvjeti ponovo se utvrđuju ako se u vezi s obavljanjem privredne ili neprivredne djelatnosti mijenja tehnologija rada, koristi nova sirovina ili na drugi način mijenjaju uvjeti od utjecaja na vodni režim.

Vodoprivredni uvjeti se utvrđuju na traženje organa nadležnog za utvrđivanje uvjeta uređenja prostora.

Organ nadležan za utvrđivanje uvjeta uređenja, prostora dužan je u slučajevima iz člana 21. ovoga zakona prethodno zatražiti vodoprivredne uvjete.

Izuzetno od odredaba stava 1. i 2. ovoga člana vodoprivredni uvjeti za regionalna i detaljna geološka istraživanja utvrđuju se na traženje investitora.

Akt kojim se utvrđuju vodoprivredni uvjeti iz stava 3 ovoga člana je samostalan upravni akt.

Vodoprivrednim uvjetima se polazeći od člana 21. stava 1. ovoga zakona određuje kada se obavezno izdaje vodoprivredna suglasnost.

b) Vodoprivredna suglasnost

Vodoprivredna suglasnost je potrebna za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može utjecati na promjenu kvalitete ili kvantitete voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzročiti promjene u vodnom režimu.

Vodoprivredna suglasnost je potrebna i za radove koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu (radovi za zaštitu od erozija i bujica. hidromelioracijski radovi, izgradnja šumskih putova i dr.), za organizaciju deponija krutog i tekućeg otpada, rudarske radove kao i za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. ovoga zakona.

Vodoprivredna suglasnost nije potrebna za izgradnju objekata iz člana 21. stava 2. ovoga zakona, kao i za radove koji se prema odredbama ovoga zakona smatraju radovima održavanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osnovi plana samoupravne vodoprivredne interesne zajednice.

Vodoprivrednom suglasnošću se utvrđuje da su izgradnja objekata i uređaja odnosno izvođenje radova u skladu s propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom.

Vodoprivredna suglasnost za građenje objekata i izvođenje radova za koje su prethodno utvrđeni vodoprivredni uvjeti daje se u skladu s vodoprivrednim uvjetima.

Vodoprivrednu suglasnost izdaje javno vodoprivredno poduzeće.

Vudoprivrednu suglasnost za građenje objekata i izvođenje radova iz člana 22. stava 2. ovoga zakona kao i u slučajevima kad je saveznim zakonom određeno da vodoprivrednu suglasnost daju suglasno organi zainteresiranih republika odnosno autonomnih pokrajina, izdaje republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednog poduzeća.

Organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, odnosno načelne suglasnosti, u slučajevima iz člana 25. stava 1. ovoga zakona, ne može izdati građevinsku dozvolu ako nije dana vodoprivredna suglasnost na tehničku dokumentaciju za objekte za koje je davanje vodoprivredne suglasnosti predviđeno u uvjetima uređenja prostora.

Ako organ, odnosno organizacija ovlašteni za davanje vodoprivredne suglasnosti, utvrde da nisu ispunjeni uvjeti za davanje vodoprivredne suglasnosti, donijet će o tome pusebno rješenje na koje investitor ima pravo žalbe u roku 8 dana.

Akt kojim se daje vodoprivredna suglasnost u slučajevima iz člana 25. stava 2. ovoga zakona je samostalan upravni akt.

Vodopcivredna suglasnost prestaje važiti, ako se u roku dvije godine od dana njenog izdavanja ne započne s radovima odnosno ako prestane važiti građevinska dozvola.

c) Vodoprivredna dozvola

Vodoprivredna dozvola je potrebna za korištenje i upotrebu voda, za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari u vezi s obavljanjem djelatnosti, i to:

1. za korištenje voda iz izvorišta za javnu vodoopskrbu;

2. za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe (mlinovi, pilane i sl.);

3. za korištenje voda za tehnološke i druge privredne svrhe (navodnjavanje, ribnjaci, separacije i sl.);

4. za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari (industrija, termoelektrane i nuklearne elektrane, javni kanalizacijski sustavi, separacije, stočne farme, bolnice i dr.).

Ako se zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg odnosno uvjeti korištenja vode odnosno ispuštanja otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari, potrebna je nova vodoprivredna dozvola.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana vodoprivredna dozvola nije potrebna za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sistema.

Vodoprivrednom dozvolom se određuju namjena, način i uvjeti za korištenje voda, odnosno način i uvjeti za ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih voda i otpadnih tvari što mogu zagaditi vodu.

Vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu s vodoprivrednom osnovom i vodoprivrednom suglasnošću.

Vodoprivrednu dozvolu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede izdaje vodoprivrednu dozvolu za obavljanje djelatnosti u vezi s korištenjem objekata za koje prema članu 27. stavu 2. ovoga zakona izdaje vodoprivrednu suglasnost.

Vodoprivredna dozvola izdaje se po pethodno pribavljenom mišljenju javnog vodoprivrednog poduzeća.

Općinska skupština može odlukom ovlastiti javno vodoprivredno poduzeće za izdavanje vodoprivredne dozvole iz stava 1. ovoga člana.

Organ nadležan za donošenje rješenja da je udovoljeno uvjetima za obavljanje privredne ili druge djelatnosti odbacit će zahtjev za donošenje takvog rješenja, ako prethodno nije pribavljena vodoprivredna dozvola odnosno ako aktom organa ili organizacije iz stava 1. ovoga člana nije utvrdeno da takva dozvola nije potrebna.

Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno ili na neodredeno vrijeme.

Pravo iz vodoprivredne dozvole ne može se prenijeti na drugog korisnika bez suglasnosti organa koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Pravo iz vodoprivredne dozvole prestaje istekom roka na koji je vodoprivredna dozvola izdana;

1. ako se korisnik odrekne prava koje je stekao na temelju vodoprivredne dozvole;

2. ako se voda prestane koristiti za vrijeme duže od dvije godine.

Prestanak prava iz vodoprivredne dozvole utvrđuje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Ako korisnik koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu upozorit će na to korisnika i odrediti mu rok u kojem je dužan korištenje vode odnosno ispuštanje otpadnih voda ili tvari uskladiti s vodoprivrednom dozvolom.

Ako korisnik u određenom roku ne uskladi korištenje voda ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari s vodoprivrednom dozvolom, organ iz stava 1. ovoga člana oduzet će mu vodoprivrednu dozvolu.

Organ iz stava 1. ovoga člana rješenjem će oduzeti vodoprivrednu dozvolu ili će privremeno zabraniti korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari, ako se izmijene uvjeti pod kojima je dozvola izdana, tako da dalje korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda ili tvari dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životinjski i biljni svijet ili ako uslijed izmjene vodoprivredne osnove izdana dozvola nije više u skladu s vodoprivrednom osnovom.

3. Vodoprivredni objekti

Vodoprivrednim objektima, prema ovom zakonu, smatraju se:

1. objekti za zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda (nasipi, regulacijski objekti, objekti za zaštitu od erozija i bujica, retencije, akumulacije za zaštitu od poplava, ustave i dr.) - zaštitni vodoprivredni objekti;

2. objekti za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje - hidromelioracijski objekti;

3. akumulacije voda za pogonske i energetske svrhe, objekti za zahvaćanje vode za vodoopskrbu, objekti za pročišćavanje zagađenih voda, objekti za uređenje rijeka za plovidbu, prevodnice, umjetni kanali za plovidbu - posebni vodoprivredni objekti.

Vodoprivrednim uređajima i opremom, prema ovom zakonu, smatraju se uređaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda, uređaji i oprema na hidromelioracijskim objektima i posebni vodoprivredni uređaji i oprema.

Vodoprivredni uredaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda, vode se kao osnovna sredstva javnih vodoprivrednih poduzeća.

Zaštitni vodoprivredni objekti izgrađuju se u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj se osiguravaju odnosno udružuju sredstva za financiranje njihove izgradnje.

Vodoprivredni objekti iz stava 1. ovoga člana, predaju se nakon izgradnje javnom vodoprivrednom poduzeću, koje se brine o njihovom redovnom obrazovanju, obnavljanju, korištenju i funkcioniranju u skladu s njihovom namjenom.

Vrijednost vodoprivrednih objekata iz stava 1. ovoga člana ne uzima se u obzir pri utvrđivanju ukupnog prihoda i dohotka javnog vodoprivrednog poduzeća, niti služi kao osnovica za utvrđivanje obaveza odnosno za udruživanje sredstava za zadovoljavanje općih društvenih odnosno zajedničkih potreba.

Javno vodoprivredno poduzeće ne može objekte iz stava 1. ovoga člana prenijeti na drugog korisnika. Izuzetno, ako je zbog izmjene u vodnom režimu ili zbog izgradnje drugih vodoprivrednih objekata prestala svrha zbog koje su objekti izgrađeni, javno vodoprivredno poduzeće može uz suglasnost samoupravne vodoprivredne interesne zajednice izmijeniti njihovu namjenu ili ih prenijeti na drugog korisnika.

Odredbe stava 1. do 4. cvoga člana ne odnose se na vodoprivredne objekte koji se osim za zaštitu od štetnog djelovanja voda koriste i za druge namjene (višenamjenske akumulacije i sl.). Način upravljanja i korištenja tim objektima uređuje se samoupravnim sporazumom koji zaključuju samoupravne vodoprivredne interesne zajednice, javna vodoprivredna poduzeća i drugi korisnici tih objekata.

Hidromelioracijski objekti se izgrađuju u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj se osiguravaju odnosno udružuju sredstva za financiranje njihove izgradnje.

Odredbe člana 39. stava 2, 3. i 4. na odgovarajući se način primjenjuju i na hidromelioracijske objekte.

Posebni vodoprivredni objekti iz člana 37. točke 3. ovoga zakona, koji su izgrađeni sredstvima udruženim u samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici predaju se nakon dovršenja izgradnje na upravljanje komunalnoj ili drugoj organizaciji udruženog rada koja se brine o njihovom korištenju i održavanju.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana objekti za uređenje rijeka za plovidbu predaju se na održavanje javnom vodoprivrednom poduzeću.

Zaštitni vodoprivredni objekti na rijekama Savi, Dravi, Muri, Dunavu, Neretvi, Cetini, Krki, Zrmanji, Mirni, Kupi i Uni, njihovim pritocima do kote uspora velikih voda; oteretni kanali Odra, Kupa - Kupa, Lonja - Strug; objekti na akumulacijama i retencijama i lateralni kanali utvrdeni republičkim planom za obranu od poplava - objekti su od značenja za Republiku.

Zaštitni vodoprivredni objekti iz stava 1. ovoga člana izgrađuju se u skladu s planom Republičke vodoprivredne interesne zajednice.

Radovima na održavanju zaštitnih vodoprivrednih i hidromelioracijskih objekata smatraju se:

1. održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata; popravci, pojačanje i obnavljanje nasipa i radovi na zaštiti krune i pokosa nasipa, radovi na obnavljanju i zamjeni oštećenih dijelova zaštitnih vodoprivrednih objekata:

2. održavanje dna i pokosa prirodnih i umjetnih vodotoka, bujica, akumulacija i retencija; uređenje korita i bankina, djelomično produbljavanje dna prirodnih i umjetnih vodotoka, obnavljanje i zamjena dotrajalih objekata, ublažavanje zavoja. zemljani radovi u inundacijama; krčenje, košnja, obnavljanje i zamjena oštećenih ili dotrajalih propusta i mostova raspona do 10 m u toku regulacijskih radova;

3. održavanje hidromelioracijskih objekata: radovi na gospodarskom i tehničkom uređenju kanala i bankina, pokosa i dna; obnavljanje i zamjena oštećenih objekata, ublažavanje zavoja i nagiba i drugi zemljani radovi, manje dopune kanalske mreže, drenažni radovi, izrada tipskih propusta i sličnih objekata.

Javno vodoprivredno poduzeće svake godine predlaže plan održavanja vodoprivrednih objekata kojima upravlja i podnosi ga na usvajanje skupštini samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u kojoj ostvaruje slobodnu razmj enu rada.

Zemljište za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata osiguravaju općine na čijem se području objekti izgrađuju i općine čije se područje izgradnjom tih objekata štiti od štetnog djelovanja voda.

Društvena pravna osoba koja upravlja zemljištem odnosno vlasnik ili posjednik zemljišta (u daljem tekstu; korisnici i vlasnici zemljišta), koji se vodoprivrednim objektima zaštićuju od poplava ili drugih oblika štetnog djelovanja voda, dužni su općini naknaditi dio troškova za osiguranje zemljišta iz stava 1. ovoga člana, ovisno o koristi koju od toga imaju. Način i visinu učešća u snašanju dijela troškova za osiguranje zemljišta utvrdit će odlukom općinska skupština.

Prijenos zemljišta iz člana 45. stava 1. ovoga zakona na kojem postoji pravo vlasništva u društveno vlasništvo vrši se prema propisima o eksproprijaciji.

Ako zemljištem iz člana 45. stava 1. ovoga zakona upravlja organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba, općinska skupština ili organ koga ona ovlasti prenijet će rješenjem to zemljište na javno vodoprivredno poduzeće.

Za zemljište koje se prenosi prema stavu 1. ovoga člana općina će u pravilu dati u zamjenu drugo odgovarajuće zemljište kojim upravlja.

Ako općina ne raspolaže odgovarajućim zemljištem za zamjenu, isplaćuje se naknada koja odgovara iznosu plaćenom prilikom stjecanja toga zemljišta i uloženim sredstvima za privođenje zemljišta kultu: i.

Ako je zemljište uvjet rada organizacije udruženog rada ili druge društvene pravne osobe, ta organizacija odnosno druga društvena pravna osoba ima pravo na naknadu kojom se osigurava da ti uvjeti ne budu pogoršani. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja.

Kada je za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata pntrebno izvršiti prijenos prava na šumi odnosno šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu u sastavu šumskogospodarskog područja, prijenos se obavlja na način i prema postupku određenom Zakonom o šumama.

Naknada za prijenos prava na šumi i šumskom zemljištu iz stava 1. ovoga člana ne može biti veća od vrijednosti ulaganja u tu šumu odnosno šumsko zemljište izvršenih prije prijenosa prava. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja.

Naknada iz stava 2. ovoga člana utvrđuje se sporazumno, a ako se ne postigne sporazum, naknadu određuje sud u vanparničnom postupku.

Radi sprečavanja štetnog djelovanja voda i zaštite vodoprivrednih objekata javno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte provodi u inundacijskom području zaštitne mjere uzgoja drveća i drugog raslinja.

Uzgoj, održavanje i sječu drveća i drugog raslinja iz stava 1. ovoga člana provodi javno vodoprivredno poduzeće u skladu s planom održavanja tih površina koji donosi samoupravna vodoprivredna interesna zajednica.

Sredstva ostvarena od prodaje drveća i drugog raslinja iz stava 1. ovoga člana prihod su samoupravne vodoprivredne interesne zajednice.

Javno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte ima pravo, bez naknade protuvrijednosti, na zemljištu u društvenom vlasništvu kojim upravlja općina:

1. vaditi pijesak, šljunak i kamen iz korita i s obala vodotoka ako se koristi za izgradnju i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata i uređaja;

2. rezati odnosno sjeći šiblje, pruće i kolje u koritu, na obali i u inundacijskom području ako se koristi za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili za regulaciju vodotoka.

4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za zaštitu od poplava, zaštitu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvog djelovanja voda.

a)Zaštita od poplava

Radi sprečavanja poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda izgrađuju se i održavaju objekti za zaštitu od poplava (nasipi, akumulacije, retencije, odušni kanali, ustave, regulacije vodotoka, uređenje obala i dr.), obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane od poplava.

Obrana od poplava može biti redovna i izvanredna Redovna odnosno izvanredna obrana od poplava proglašava se kada vodostaj dosegne visinu utvrđenu planom za obranu od poplava uz očekivanje daljnjeg porasta.

Plan za obranu od poplava na vodotocima iz člana 42. stava 1. ovoga zakona i drugim vodotocima koji čine republičku odnosno državnu granicu ili su njome presječeni, donosi Izvršno vijeće Sabora (u daljem tekstu: republički plan za obranu od poplava).

Planove za obranu od poplava na ostalim vodotocima donose općinske skupštine u skladu s planom iz stava 1. ovoga člana.

Republički plan za obranu od poplava iz stava I. ovoga člana objavljuje se u "Narodnim novinama".

Plan za obranu od poplava iz stava 2. ovoga člana objavljuje se u službenom glasilu općine koja ga je donijela.

Plan za obranu od poplava sadrži osobito: mjere koje se moraju poduzeti prije ili u slučaju opasnosti od poplave, organizacije koje provode obranu od poplave i imena stručnih rukovodilaca obrane od poplave, vodostaj kada na pojedinim sektorima počinje redovna odnosno izvanredna obrana, odredbe o opremi i materijalu koji se moraju pripremiti; dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja u pogledu poduzimanja određenih radnji u vezi s obranom, način obavještavanja o pojavama i mjerama u toku obrane od popiave.

Planom za obranu od poplava utvrđuje se i obaveza sudjelovanja organizacija udruženog rada i građana ako nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se raspoloživim sredstvima i radnicima javnog vodoprivrednog poduzeća ne može osigurati obrana od poplave.

Sudjelovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije i teritorijalne obrane dogovara se s nadležnim organima Jugoslavenske narodne armije odnosno teritorijalne obrane.

O izvršenju plana za obranu od poplava brinu se organi društveno-političkih zajednica i javna vodoprivredna poduzeća s područja za koje je plan donesen.

Izvanrednom obranom od poplava rukovode štabovi civilne zaštite i drugi organi civilne zaštite na ugroženom području.

Javna vodoprivredna poduzeća općim aktom utvrđuju mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanja poslova obrane od poplava koje su dužne izvršavati odnosno obavljati na osnovi ovoga zakona i u skladu s planom za obranu od poplava.

Općim aktom iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se i podjela inundacijskih područja prema stupnju ugroženosti od poplave.

Organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice i građani mogu se pozivati da sudjeluju u obrani od poplava kada nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati s radnicima i sredstvima javnih vodoprivrednih poduzeća.

U obrani od poplava dužni su sudjelovati u prvom redu građani ugroženih područja, radnici udruženih organizacija udruženog rada i radni ljudi u drugim ugroženim samoupravnim organizacijama i zajednicama.

Ako sudjelovanje organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i građana s ugroženog područja predviđenog planom za obranu od poplava nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti od poplave, rukovodilac određen planom za obranu od poplave može zatražiti obavezno sudjelovanje i ostalih organizacija, zajednica i građana.

Općinska skupština odredit će potrebne mjere za osiguranje smještaja i prehranu građana pozvanih da sudjeluju u obrani od poplava izvan njihova prebivališta odnosno boravišta.

U slučaju opasnosti od poplava republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, u suglasnosti sa republičkim organom uprave nadležnim za poslove prometa, može na ugroženom području privremeno ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički ili riječni promet.

Korisnici akumulacija i retencija dužni su ih koristiti na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala.

Veličina zapremine odnosno visina slobodnog prostora koji se mora u akumulaciji stalno održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i pogonski uvjeti za ispuštanje vode iz akumulacija određuju se općim aktom korisnika iz stava 1. ovoga člana uz suglasnost organa odnosno organizacije nadležne za izdavanje vodoprivredne dozvole (član 32):

Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih republičkim planom za obranu od poplava osiguravaju se u Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici.

Sredstva za provođenje preventivnh mjera i pripremnih radova utvrđenih planom za obranu od poplava koji donosi općinska skupština osiguravaju samoupravna vodoprivredna interesna zajednica i općina.

Sredstva za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplave i za ublažavanje nastalih posljedica te za naknade organizacijama udruženog rada i građanima sudionicima u obrani od poplave, osiguravaju se na način utvrden Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda i iz drugih izvora utvrđenih zakonom i odlukama općinskih skupština.

Odlukom općinske skupštine utvrđuje se pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, za materijal i opremu korištenu u toku obrane od poplava i za štete nastale u toku obrane od poplava. Ova naknada ne može biti veća od visine stvarnih troškova.

Organizacije udruženog rada i druge društvene pravne osobe, građani i građanske pravne osobe nemaju pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava radi zaštite sredstava koja koriste i kojima upravljaju odnosno koja su u njihovom vlasništvu.

b) Zaštita od leda

Ako se zbog nagomilavanja leda stvaraju pregrade koje mogu prouzrokovati poplavu ili ako zbog pokretanja leda može doći do oštećenja zaštitnih objekata i uređaja i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, moraju se poduzeti mjere utvrđene planom za obranu od poplava.

Mjere za obranu od leda poduzima javno vodoprivredno poduzeće.

Sredstva za provođenje mjera za obranu od leda iz stava 1. ovoga člana osiguravaju se na način utvrđen u članovima 61. i 62. ovoga zakona.

Mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite mostova, plovnih i drugih objekata kojima upravljaju pojedine organizacije udruženog rada, druge organizacije ili zajednice, poduzimaju te organizacije odnosno zajednice.

c) Zaštita od erozija i bujica

Zemljištem ugroženim od erozije, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem uslijed djelovanja površinskih voda dolazi do ispiranja, podrivanja, odronjavanja i drugih štetnih pojava.

Bujičnim tokovima, prema ovome zakonu, smatraju se povremeni vodotoci ili promjene u stalnim vodotocima koje nastaju uslijed kiša ili topljenja snijega i zbog čijeg djelovanja dolazi do poremećaja u vodnom režimu.

Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica izgrađuju se i održavaju zaštitni i drugi objekti, izvode drugi zaštitni radovi i provode mjere zaštite.

Objektima za zaštitu od erozija i bujica smatraju se: regulacije bujićnih tokova, objekti za odvodnju površinskih voda, pregrade, ustave, terase, akumulacije, retencije i slični objekti.

Radovima na zaštiti od erozija i bujica smatraju se pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čiščenje korita i slični radovi.

Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana ili ograničenje sječe drveća i grmlja, zabrana ili ograničenje vađenja pijeska, šljunka i kamena; zabrana odlaganja otpadnih tvari. odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta

Objekti za zaštitu od erozija i bujica izgrađuju se u skladu s planom samouprvne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

Ako je ugroženost od erozija i bujica na slivnom području takvog opsega da značajnije utječe na pogoršanje vodnog režima od značenja za vodno područje, samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje udružuje dio sredstava sa samoupravnom vodoprivrednom interesnom zajednicom za slivno područje radi izvršenja radova od zajedničkog interesa.

Na području za koje nije osnovana samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje, općinska skupština donosi plan za zaštitu od erozija i bujica i osigurava sredstva za izvršenje toga plana.

Vodoprivredne osnove i odredbe u planovima iz člana 67. stava 1. ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i radovi na zaštiti od erozija i bujica na području na kojem se nalaze šume i šumsko zemljište usklađuju se sa šumsko-gospodarskom osnovom.

5. Uređivanje i održavanje hidromelioracijskog sustava

Hidromelioracijski sustav, prema ovom zakonu, je skup vodoprivrednih objekata i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom, šumskom, izgrađenom i

neizgradenom građevinskom i drugom zemljištu, čijim se funkcioniranjem neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda, kao i skup vodoprivrednih objekata i uređaja za navodnjavanje zemljišta

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za odvodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, nasipi, lateralni kanali i drugi objekti za zaštitu od vanjskih voda; osnovna i detaljna kanalska mreža, crpne stanice, drenaže i drugi objekti za zaštitu od unutrašnjih voda.

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za navodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, akumulacije za skupljanje voda, bunari i kaptaže, kanalska mreža i objekti za skupljanje, dovođenje i raspodjelu voda.

Hidromelioracijski sustav uređuje se u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

Hidromelioracijskim sustavom upravlja javno vodoprivredno poduzeće, koje se brine o njegovom redovnom održavanju i namjenskom korištenju.

Hidromelioracijski sustav za navodnjavanje koristi se u skladu s pravilnikom o korištenju hidromelioracijskog sustava koji donosi samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća. Pravilnikom se utvrđuju osobito: površine zemljišta, korisnici kojima se osigurava dovođenje vode za navodnjavanje, kriteriji za raspodjelu vode i kriteriji za utvrđivanje naknade koju plaćaju korisnici ovisno o količini osigurane i iskorištene vode.

Izuzetno od odredbe člana 70. ovoga zakona organizacije udruženog rada koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost, mogu svojim sredstvima izgrađivati hidromelioracijske objekte koji služe isključivo za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje površina koje koriste te organizacije. Plan izgradnje tih objekata obavezno se usklađuje sa vodoprivrednom osnovom i planom razvoja samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

Organizacije iz stava 1. ovoga člana mogu održavanje hidromelioracijskih objekata i uređaja povjeriti javnom vodoprivrednom poduzeću s kojim zaključuju samoupravni sporazum.

Hidromelioracijski objekti za navodnjavanje koje je organizacija iz stava 1. ovoga člana izgradila za svoje potrebe, koriste se u skladu s pravilnikom o korištenju hidromelioracijskih objekata, koji donosi ta organizacija nakon ubaveznog usklađivanja s planovima samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

6. Zaštita voda od zagađivanja

Zaštita voda od zagađivanja uključujući i zaštitu mora, provodi se radi omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, zaštite životinjskog i biljnog svijeta i zaštite čovjekove okoline.

Zaštita voda od zagađivanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšavanje kvalitete vode.

Opasnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje svojim sastavom, količinom, radioaktivnošću ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta.

Štetnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzrokovati promjene kemijskih, fizikalnih, radioaktivnih, bakterioloških ili bioloških osobina voda, uslijed čega se ograničava ili onemogućava upotreba voda u korisne svrhe.

lzvršno vijeće Sabora pobliže propisuje koje se tvari prema stavu 3. i 4. ovoga člana smatraju opasnim odnosno štetnim tvarima.

Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda osim pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona.

Radi utvrđivanja upotrebljivosti vode za određene namjene vrši se klasifikacija voda i kategorizacija voda

Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih voda i svrha za koju se mogu upotrebljavati, te dopušteni stupanj zagađenosti iznad kojeg je vodu opasno koristiti ili je za pojedine korisnike onemogućena njihova upotreba odnosno korištenje.

Kategorizacijom voda utvrđuje se kvaliteta i namjena voda u pojedinim vodotocima, jezerima, akumulacijama, te podzemnih voda i voda obalnog mora.

Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Izvršno vijeće Sabora.

Radi sprečavanja pogoršanja kvalitete voda, donosi se plan za zaštitu voda od zagađivanja.

Plan za zaštitu voda od zagađivanja na vodnim područjima donosi Izvršno vijeće Sabora na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za poslove vodoprivrede.

Plan za zaštitu voda od zagađivanja na području općine donosi općinska skupština.

Planom za zaštitu voda od zagađivanja utvrđuju se osobito: mjere za sprečavanje ili ograničavanje unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, mjere za sprečavanje odlaganja otpadnih i drugih tvari na područjima na kojima to može utjecati na pogoršanje kvalitete voda, mjere za pročišćavanje zagađenih voda, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima zagađivanja, organizacije koje su dužne provoditi pojedine mjere, te odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provođenjem zaštite.

Ako uslijed niskog vodostaja prijeti opasnost za pogoršanje kvalitete voda, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede može odrediti poseban režim za ispuštanje opasnih i štetnih tvari odrtosno druge mjere za očuvanje odgovarajuće kvalitete voda.

Nadležni organ odnosno organizacija odbit će zahtjev za utvrđivanje vodoprivrednih uvjeta odnosno za davanje vodoprivredne suglasnosti:

1. za izgradnju ili proširenje mreže za odvodnju otpadnih voda u naseljima ako nisu izgrađeni uređaji za pročiščavanje voda;

2. za izgradnju objekata ili povećanje opsega proizvodnje u organizacijama udruženog rada koje u vezi sa obavljanjem djelatnosti ispuštaju u vode opasne ili štetne tvari, ako nemaju ili ne izgrađuju odgovarajući uređaj za pročiščavanje, a nisu priključene na javnu kanalizacijsku mrežu.

Izuzetno, nadležni organ može utvrditi vodoprivredne uvjete ili dati vodoprivrednu suglasnost i u slučajevima iz

stava 1. ovoga člana, ako je za područje na kojem je predviđena izgradnja donesen provedbeni urbanistički plan udnosno plan uređenja manjeg naselja kujim su utvrđene odgovarajuće mjere za zaštitu voda od zagadivanja i ako su osigurana sredstva za njihovo provođenje.

Ako je uslijed izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost za zagađivanje voda opasnim ili štetnim tvarima, organizacija udruženog rada, druga društvena pravna osoba ili građanin u vezi s čijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, dužni su bez odlaganja o tome obavijestiti najbližu službu javne sigurnosti.

Osoba koja primijeti da je došlo do većeg stupnja zagađivanja voda ili da postoji opasnost za nastajanje zagađivanja u slučaju iz stava 1. ovoga člana ili u drugom slučaju, dužna je bez odlaganja o tome obavijestiti najbližu stanicu službe javne sigurnosti. Služba javne sigurnosti će o nastalom zagađivanju odnosno opasnosti za zagađivanje voda obavijestiti javno vodoprivredno poduzeće koje djeluje na području na kojem je došlo do opasnosti odnosno zagađivanja voda.

Javno vodoprivredno poduzeće odnosno druga organizacija utvrđena planom za zaštitu voda od zagađivanja, dužne su neposredno po saznanju o nastanku opasnosti ili zagađivanju vode poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno zagađivanja.

Troškove poduzetih mjera dužna je snositi organizacija ili osoba uslijed čijeg je djelovanja ili propusta došlo do opasnosti odnosno zagađivanja vode.

Organizacije udruženog rada koje proizvode ili stavIjaju u promet kemijska sredstva za masovnu upotrebu koja nakon upotrebe dospijevaju u vode (površinske i podzemne vode i more) dužne su prije puštanja u promet takvih sredstava pribaviti suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove vodoprivrede.

Organizacije udruženog rada i druge organizacije koje ispuštaju u vode opasne odnosno štetne tvari dužne su voditi evidenciju o učestalosti ispuštanja, količini i sastavu tih tvari i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću odnosno dati takve podatke na zahtjev vodoprivredne ili sanitarne inspekcije.

Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva donijet će uputstvo o vođenju evidencije iz stava 1. ovoga člana.

Javna vodoprivredna poduzeća i komunalne organizacije koje obavljaju djelatnost odvođenja otpadnih voda, prate, ispituju i ocjenjuju kvalitativne promjene voda; utvrđuju uzročnike, opseg i stupanj zagađivanja i provode mjere za sprečavanje i sanaciju zagadenja.

Organizacije koje obavljaju stalno i sistematsko ispitivanje kvalitete voda dužne su dati podatke organizacijama koje se bave zaštitom voda od zagađivanja.

7. Korištenje voda

Voda se mora koristiti racionalno i elonomično. Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i za potrebe narodne obrane ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene

Izgradnja objekata i uređaja za svrhe iz stava 2. ovoga člana ima prvenstvo u udnosu na izgradnju objekata za korištenje voda za ostale namjene.

Ako nastupi nestašica vode u tulikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti sve potrebe kurisnika vude na određenom području, upćinska skupština ili organ koji ona udredi može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili obustaviti upotrebu odnosno iskorištavanje vode.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana općinski urgan uprave nadležan za poslove vodoprivrede može privremeno ograničiti ili zabraniti korištenje vode i iz umjetnih vodotoka odnusno umjetnih objekata za skupljanje vode kojima upravljaju pojedine organizacije udruženog rada ili drugi korisnici.

Voda koja služi ili je namijenjena za piće, za proizvodnju i preradu živežnih namirnica, za sanitarne putrebe i rekreaciju, mora u pogledu kemijskog, fizikalnog, bakteriološkog i biološkog sastava i radioaktivnih osobina odgovarati propisanim uvjetima.

Prilikom davanja vodoprivredne suglasnosti za građenje novih ili obnavljanje postojećih objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće, obavezno se utvrđuju:

sadašnja i buduća potrebna količina vode za piće;

izdašnost izvorišta;

kemijske, fizikalne, bakteriološke, biološke i radioaktivne osobine vode;

zaštita izvorišta.

Dozvola za upotrebu i puštanje u rad objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće može se izdati samu ako nadležni sanitarni inspektor utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz člana 85. ovoga zakona.

Područje na kojem se nalaze izvorišta vode, koja se po količini i kvaliteti mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za piće, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađivanja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta.

Zaštita izvorišta iz stava 1. ovoga člana provodi se utvrđivanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uvjeti određuju u skladu s rezultatima istražnih radova, te utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera.

Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva i republičkim organom uprave nadležnim za zaštitu čovjekove okoline utvrđuje uvjete za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta i propisuje zaštitne mjere.

Zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitne mjere određuje općinska skupština.

Organizacije udruženog rada i druge organizacije koje obavljaju djelatnost opskrbe vodom za piće, dužne su organizirati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za usiguravanje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarne ispravnosti objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće i podatke o tome dati nadležnom organu sanitarne inspekcije.

Republički urgan uprave nadležan za poslove zdravstva propisuje opseg, vrste i metode pregleda vode, objekata i uređaja za vodoopskrbu te mjere za zaštitu kvalitete vode za piće.

Organizacije udruženog rada koje koriste vodu, osim vode iz javnog vodoopskrbnog sistema, dužne su voditi evidenciju o iskorištenim količinama te vode i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću.

Općina na čijem se području nalazi akumulacija iz koje se voda koristi u privredne svrhe ima pravo na naknadu. Visinu naknade utvrđuju općina i korisnik iz stava 1. uvoga člana sporazumno. Ako se ne dođe do sporazuma iz stava 2. ovoga člana, visinu naknade utvrđuje nadležni sud uzimajući u obzir visinu prihoda koji općina gubi zbog izgradnje akumulacije i druge štete koja zbog toga nastaje. Odredbe ovoga člana ne odnose se na korištenje voda iz akumulacije za potrebe elektroprivrede, ako je posebnim zakonom ili u skladu s njim propisana obaveza snošenja naknade.

8. Vađenje pijeska, šljunka i kamena na području od značenja za jedinstveni vodni režim

Vađenje pijeska, šljunka ili kamena na području od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima može se obavljati samo u skladu sa odredbama ovoga zakona. Područjem od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima, u smislu stava 1. ovoga člana, smatraju se more i morska obala, uređena i neuređena inundacijska područja zajedno s koritom tekućih voda, korita i obale jezera, retencija i akumulacija.

Područjem iz stava 1. ovoga člana smatraju se nalazišta pijeska, šljunka i kamena u zonama sanitarne zaštite (član 88. stav 2) te vodonosnim i drugim područjima od značenja za vodni režim određenim vodoprivrednom osnovom ili planom uređenja prostora.

Na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi organizacije udruženog rada koje obavljaju takve djelatnosti i organizacije udruženog rada koje vade pijesak i šljunak prilikom regulacijskih radova i radova održavanja zaštitnih vodoprivrednih objekata na vodotocima i drugim vodama kao i radova na uređivanju i održavanju plovnih putova.

Na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi i mjesne zajednice ako to obavljaju isključivo za potrebe izgradnje i održavanje komunalnih objekata na svom području.

lzuzetno od udredbe stava 1. i 2. ovoga člana, općinska skupština može propisati da na području mora i morske obale pijesak, šljunak i kamen mogu vaditi i radni ljudi koji samostalno obavljaju tu djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana.

Pijesak, šljunak i kamen na području iz člana 92. ovoga zakona može se vaditi samo na osnovi vodoprivredne suglasnosti. Za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92 stava 3. ovoga zakona osim vodoprivredne suglasnosti potrebno je i odobrenje koje se izdaje prema odredbama Zakona o rudarstvu. Nadležni organ društveno-političke zajednice može izdati odobrenje samo na osnovi prethodno izdane vodoprivredne suglasnosti.

Vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona izdaje javno vodoprivredno poduzeće, a vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena iz međudržavnih i međurepubličkih vodotoka izdaje republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Vodoprivrednom suglasnošću iz člana 95. ovoga zakona utvrđuju se eksploatacijsko polje, uvjeti vađenja i količina pijeska, šljunka ili kamena koja se može izvaditi.

Eksploatacijsko polje na kojem se vadi pijesak, šljunak odnosno kamen u skladu s odredbama ovoga zakona, je prostor na površini zemlje, pod vodom ili u vodi na kojem se nalazi pijesak, šljunak ili kamen koji se može vaditi.

Vodoprivredna suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena vrijedi samo za korisnika kojem je izdana.

Vodoprivredna suglasnost može se oduzeti ako se naknadno ustanovi da se vađenjem pijeska, šljunka odnosno kamena narušava vodni režim, ugrožava život, zdravlje ili imovina, te ako se korisnik ne pridržava mjera i ograničenja utvrđenih u vodoprivrednoj suglasnosti.

Korisnici koji na području iz člana 92. ovoga zakona vade pijesak, šljunak ili kamen dužni su voditi evidenciju o količini i kvaliteti izvađenog pijeska, šljunka i kamena i podatke o tome dostaviti organu koji obavlja nadzor nad vađenjem.

Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede propisuje oblik i način vođenja evidencije iz stava 1. ovoga člana.

Organizacija, mjesna zajednica ili građanin koji na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona bez vodoprivredne suglasnosti vade pijesak, šljunak ili kamen, dužni su nadoknaditi tako učinjenu štetu.

Naplaćeni iznos naknade štete iz stava 1. ovoga člana prihod je samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje, a ako je šteta učinjena na području međudržavnog ili međurepubličkog vodotoka ili voda, naplaćeni iznos naknade prihod je samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za vodno područje.

9. Ograničenja prava korisnika i vlasnika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima

Radi očuvanja i održavanja zaštitnih, hidromelioracijskih i drugih vodoprivrednih objekata i održavanja vodnog režima, zabranjeno je:

1. na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima kopati zemlju, pijesak ili šljunak; puštati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih objekata;

2. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10 metara od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, osim kada je to dozvoljeno prema ovom zakonu;

3. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 metara od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge objekte osim zaštitnih vodoprivrednih objekata, vaditi kamen, glinu i ostali materijal, kopati i bušiti zdence i obavljati bez vodoprivredne suglasnosti druga bušenja tla;

4. na hidromelioracijskim kanalima i na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba tih kanala odnosno drugoj udaljenosti utvrđenoj odlukom opštinske skupštine orati ili kopati zemlju i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti hidromelioracijski kanali ili poremetiti njihovo redovno funkcioniranje;

5. u vodotoke, hidromelioracijske i druge kanale, akumulacije, retencije i druge vode odlagati zemlju, kamen ili druge tvari odnosno obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja ili količine vode.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana javno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte može na zahtjev vlasnika odnosno korisnika zemljišta, odobriti obradu zemljišta, sađenje drveća ili drugih nasada, sječu drveća, ispašu ili obavljanje drugih radnji, ako se time ne ugrožava stabilnost i sigurnost vodoprivrednih objekata odnosno postojeći vodni režim.

Odredba stava 1. točke 2. ovoga člana ne odnosi se na uzgoj i sječu koju obavljaju organizacije udruženog rada iz djelatnosti šumarstva prema šumskogospodarskoj osnovi, ako je ta osnova usklađena s vodoprivrednom osnovom.

Ako radnjom iz člana 100. stava 1. ovoga zakona nastane šteta koja se može popraviti, društvena pravna osoba odnosno građanin odgovorni za štetu, dužni su uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi organ vodoprivredne inspekcije na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća koje održava vodoprivredne objekte.

Ako društvena pravna osoba ili građanin prema odredbi stava 1. ovoga člana ne uspostave prijašnje stanje, potrebne radove će izvršiti javno vodoprivredno poduzeće na teret odgovornog počinitelja.

Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stava 1. i 2. ovoga člana, odgovorna društvena pravna osoba odnosno građanin dužni su naknaditi štetu prema cjeniku koji utvrđuje samoupravna vodoprivredna interesna zajednica iz čijih se sredstava osigurava održavanje vodoprivrednih objekata na prijedlog javnog vodoprivrednog poduzeća.

Ceste, putovi i prijelazi na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima moraju se održavati u takvom stanju da se na njima ne skuplja odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost.

Općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede zabranit će promet na cesti, putu osnosno prijelazu na zaštitnom objektu dok se ne provedu mjere iz stava 1. ovoga člana.

Radi provođenja neposredne obrane od poplave korisnici i vlasnici zemljišta na ugroženom području dužni su na zahtjev organa odnosno organizacije koja provodi obranu od poplave:

1. dopustiti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala sa njihovog zemljišta;

2. dopustiti prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta iz stava 1. ovoga člana ne dopusti korištenje materijala ili prijelaz, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, rješenjem će naložiti korisniku odnosno vlasniku zemljišta da postupi u skladu s odredbama stava 1. ovoga člana. Žalba protiv rješenja ne odlaže izvršenje.

Korisnik odnosno vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu za korištenje materijala u slučaju iz stava 1. točke 1. ovoga člana. Visinu naknade utvrđuju sporazumno korisnik odnosno vlasnik zemljišta i organ odnosno organizacija koja provodi obranu od poplave. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade, naknadu utvrđuje komisija nadležna za procjenu štete od elementarnih nepogoda.

Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dopustiti prijelaz preko zemljišta javnom vodoprivrednom poduzeću ili drugoj organizaciji za potrebe premjeravanja, snimanja ili obilježavanja zemljišta odnosno voda u vezi s projektiranjem, izgradnjom ili održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja.

Na zahtjev organizacije iz stava 1. ovoga člana o pravu prijelaza rješava općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje.

Korisnici i vlasnici zemljišta iz stava 1. ovoga člana imaju pravo na naknadu štete koja nastaje prijelazom preko njihovog zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, naknadu štete utvrđuje sud u vanparničnom postupku.

Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na svome zemljištu mijenjati ili presijecati tok podzemnih voda odnosno iskorištavati te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i objekata.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno stavu 1. ovoga člana, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, na zahtjev organizacije udruženog rada koja obavlja djelatnost vodoopskrbe, druge društvene osobe ili građanina čiji je interes povrijeđen, donijet će rješenje kojim se zabranjuje radnja suprotna stavu 1. ovoga člana i nalaže uspostava prijašnjeg stanja.

Naknadu štete koja nastane zbog postupanja suprotno odredbi iz stava 1. ovoga člana utvrđuje sud.

Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na štetu susjednih zemljišta mijenjati pravac ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njihovih zemljišta.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stava 1. ovoga člana, društvena pravna osoba ili građanin čiji je interes povrijeđen, mogu sudskim putem ostvariti zaštitu svoga prava i naknadu nastale štete.

Ako se odvođenje vode sa zemljišta ili dovođenje vode na zemljište ne može riješiti na drugi povoljniji ili ekonomičniji način, može se, uz naknadu ustanoviti pravo služnosti odvođenja odnosno dovođenja vode.

Služnost iz stava 1. ovoga člana ustanovljuje se ugovorom.

Ako zainteresirane stranke ne postignu sporazum o ustanovljenju služnosti i o visini naknade štete što nastaje zbog ustanovljenja služnosti, odluku donosi sud u vanparničnom postupku.

IV. SAMOUPRAVNE VODOPRIVREDNE INTERESNE ZAJEDNICE

Radi zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba u oblasti vodoprivrede u samoupravnim vodoprivrednim interesnim zajednicama se utvrđuju i donose dugoročni i srednjoročni planovi razvoja i godišnji planski dokumenti te se za njihovo ostvarivanje udružuju sredstva doprinosa, naknada i druga sredstva.

Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice iz člana 6 ovoga zakona upisuju se u sudski registar.

1. Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje (vodna zajednica)

Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za slivno područje (u daljem tekstu: vodna zajednica) osniva se radi uređivanja i održavanja hidromelioracijskog sustava, uređivanja i održavanja manjih vodotoka i zaštite od erozije i bujica na slivnom području. U vodnoj zajednici mogu se ostvarivati i druge potrebe korisnika usluga na slivnom području, a osobito vodoopskrba (utvrđlvanje zaliha vode i izgradnja vodoopskrbnih objekata) i zaštita voda od zagađivanja (izgradnja objekata i uređaja za pročiščavanje voda).

Korisnici usluga u vodnoj zajednici jesu:

1. radnici u osnovnim organizacijama udruženog rada, radnim organizacijama koje u svom sastavu nemaju osnovnih organizacija udruženog rada i radnim zajednicama na slivnom području;

2. radni ljudi koji ostvaruju dohodak samostalnim obavljanjem poljoprivredne djelatnosti i drugi radni ljudi, građani i građanske pravne osobe vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina na slivnom području;

3. društvene pravne osobe - pored organizacija iz točke 1. ovoga stava - koje upravljaju zemljištem i drugim nekretninama na slivnom području.

Davaoci usluga u vodnoj zajednici su radnici javnog vodoprivrednog poduzeća koje obavlja vodoprivrednu djelatnost na slivnom području. Ako je vodna zajednica osnovana i za obavljanje zadataka iz člana 110. stav 2. ovoga zakona davaoci usluga su i radnici drugih organizacija udruženog rada, ako te organizacije, na načelima slobodne razmjene rada obavljaju poslove koji se utvrđuju planom vodne zajednice.

Funkciju delegacije za vodnu zajednicu obavljaju:

1. za korisnike usluga iz člana 111. stava 1. točke 1. ovoga zakona - radnički savjet odnosno drugi organ upravljanja;

2. za korisnike usluga iz člana 111. stava 1. točke 2. ovoga zakona - skupština odnosno drugi organ određen statutom mjesne zajednice;

3. za korisnike usluga iz člana 111. stava 1. točke 3. ovoga zakona - skupština odnosno drugi organ upravljanja;

4. za davaoce usluga - radnički savjet odnosno drugi organ upravljanja.

Samoupravni sporazum o osnivanju vodne zajednice potvrđuje skupština društveno-političke zajednice koja je utvrdila slivno područje (član 11).

Planovi razvoja i drugi planski dokumenti vodnih zajednica sa istog vodnog područja obavezno se uskladuju sa planovima razvoja i drugim planskim dokumentima koje utvrđuje i donosi samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje.

2. Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje (zajednica vodnog područja)

Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje (u daljem tekstu: zajednica vodnog područja) osniva se radi održavanja jedinstvenog režima voda na vodnom području, a osobito radi izgradnje i održavanja zaštitnih objekata za obranu od poplava (vodozaštita), uređivanja i održavanja vodotoka, zaštite voda od zagađivanja i utvrđivanja zaliha voda.

U zajednici vodnog područja mogu se zadovoljavati i druge potrebe korisnika na vodnom području, a osobito: vodoopskrba od regionalnog značenja, uređivanje i održavanje plovnih putova i višenamjenskih vodoprivrednih objekata.

Korisnici usluga u zajednici vodnog područja jesu:

1. radnici u osnovnim organizacijama udruženog rada, radnim organizacijama koje u svom sastavu nemaju osnovnih organizacija udruženog rada i radnim zajednicama na vodnom području;

2. radni ljudi koji obavljaju zanatsku ili sličnu djelatnost osobnim radom sredstvima na kojima postoji pravo vlasništva i radni ljudi koji osobnim radom u obliku zanimanja obavljaju drugu profesionalnu djelatnost.

Davaoci usluga u zajednici vodnog područja jesu radni ljudi u javnom vodoprivrednom području osnovanim za obavljanje vodoprivredne djelatnosti na vodnom području.

Funkciju delegacija za zajednicu vodnog područja obavljaju:

1. za korisnike usluga iz člana 116. stava 1. točke 1. ovoga zakona - radnički savjet odnosno drugi organ upravljanja;

2. za korisnike usluga iz člana 116. stava 1. točke 2. ovoga zakona - skupština općeg udruženja ili drugog odgovarajućeg udruženja korisnika;

3. za davaoce usluga - radnički savjet odnosno drugi organ upravljanja.

Samoupravni sporazum o osnivanju zajednice vodnog područja potvrđuje Sabor

3. Republička vodoiprivredna interesna zajednica

U Republičku vodoiprivrednu interesnu zajednicu udružuju se zajednice vodnih područja radi izvršavanja republičkog plana za obranu od poplava, izgradnje i održavanja objekata za obranu od poplava (vodozaštita) i drugih zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku, izvršavanja međurepubličkih i mađunarodnih obveza u vodoprivredi, osiguravanja vodnih zaliha na područjima za koja je to od osobitog značenja za ravnomjerni ekonomski razvoj u Republici i ostvarivanja drugih zadataka od značenja za održavanje jedinstvenog režima voda u republici.

U Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici usklađuje se ostvarivanje društveno-ekonomskih odnosa u vodoprivredi a osobito odnosa u slobodnoj razmjeni rada između korisnika i davalaca usluga i rad zajednica vodnih područja.

U Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici se na načelima uzajamnosti i solidarnosti korisnika u zajednicama vodnih područlja udružuju i koriste sredstva za namjene iz člana 119. stava 1 ovoga zakona.

Samoupravnim sporazumom o osnovama plana Republičke vodoprivredne interesne zajednice utvrđuje se opseg i način ostvarivanja uzajamnosti i solidarnosti za izvršavanje zadataka iz stava 1. ovoga člana.

Delegate u skupštinu Republičke vodoprivredne interesne zajednice delegiraju skupštine zajednica vodnih područja.

Zajednice vodnih područja i vodne zajednice dužne su Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici dostavljati planove i podatke o njihovom izvršavanju, podatke o sredstvima i druge podatke potrebne za obavljanje zadataka Republičke vodoprivredne interesne zajednice.

V. JAVNA VODOPRIVREDNA PODUZEĆA

Javno vodoprivredno poduzeće osniva se za trajno obavljanje vodoprivredne djelatnosti i drugih poslova i zadataka za koje je ovim zakonom propisano da ih obavlja javno vodoprivredno poduzeće.

Javno vodoprivredno poduzeće osniva se za vodno područje (u daljem tekstu: javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje).

Javno vodoprivredno poduzeće može obavljati i druge djelatnosti ako raspolaže slobodnim radnim kapacitetima i pod uvjetom da je prethodno osigurala trajno, stručno i potpuno obavljanje djelatnosti, poslova i zadataka iz stava 1. ovoga člana.

Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje: 1. organizira pripremu i priprema vodoprivrednu osnovu vodnog područja, planove razvoja i druge planove vodoprivrede,

2. organizira i provodi kontrolu, prognoziranje i obavještavanje o stanju voda, obranu od poplava i leda, redovno održavanje, obnavljanje i čuvanje zaštitnih vodoprivrednih objekata te obavlja druge poslove zaštite od štetnog djelovanja voda,

3. prati stanje i kvalitativne promjene voda, priprema i provodi planove za zaštitu voda, poduzima mjere radi sprečavanja zagađivanja i otklanja posljedice zagađivanja voda te organizira i provodi druge poslove zaštite voda od zagađivanja.

4. utvrđuje i prati stanje vodnih zaliha za potrebe stanovništva i privrede, kontrolira korištenje voda te obavlja druge poslove osiguravanja zaliha voda.

5. osniva, vodi i čuva vodoprivrednu dokumentaciju,

6. obavlja i druge poslove kojima se osigurava jedinstvo vodnog režima na vodnom području.

Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje osniva se za obavljanje poslova od posebnog društvenog

interesa u vodoprivrednoj djelatnosti za koje se sredstva osiguravaju putem samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivno područje.

Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje: 1 organizira pripremu i priprema vodoprivrednu osnovu slivnog područja, planove razvoja i druge planove vodoprivrede na slivnom području,

2. sudjeluje u provođenju zaštite od poplava i provodi zaštitu od erozija i bujica,

3. obavlja poslove redovnog održavanja, obnavljanja i čuvanja hidromelioracijskih objekata i zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivnu područje.

4. organizira izvođenje vodoistražnih i drugih radova potrebnih radi osiguravanja zaliha voda,

5. osniva, vodi i čuva vodoprivrednu dokumentaciju od značenja za slivno područje,

6. upravlja uređajima za pročiščavanje za naselja kada mu to povjeri društveno-politička zajednica.

7. obavlja i druge poslove kojima se osigurava vodni režim na slivnom području.

Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje može se osnovati za jedno ili više slivnih područja.

Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje osnivaju općine na slivnom području.

Ako se na slivnom području ne osnuje javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje, poslove iz člana 125. ovoga zakona obavlja javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje.

Javno vodoprivredno poduzeće obavlja stručne, administrativne i druge poslove za samoupravnu vodoprivrednu interesnu zajednicu.

Radi obavljanja poslova kojima se osigurava racionalno i efikasno funkcioniranje vodoprivredne djelatnosti na razini Republike, javna vodoprivredna poduzeća udružuju se u Zajednicu vodoprivrede Hrvatske.

U Zajednicu vodoprivrede Hrvatske mogu se, u skladu s njezinim statutom udružiti i druga društvena poduzeća i zajednice.

Zajednica vodoprivrede Hrvatske:

1. osigurava izvršavanje međunarodnih i međurepubličklih obaveza u vodoprivredi koje se ostvaruju putem javnih vodoprivrednih poduzeća.

2. organizira stručnu pripremu vodoprivredne osnove Republike i sudjeluje u pripremi vodoprivredne osnove Jugoslavije

3. utvrđuje jedinstvene osnove za planiranje u vodoprivrednoj djelatnosti i za praćenje ostvarivanja tih planova.

4. priprema prijedloge planova razvoja vodoprivrede na razini Republike,

5. priprema jedinstvene tehničke normative i standarde za poslove koji se obavljaju slobodnom razmjenom rada u djelatnosti vodoprivrede,

6. organizira jedinstveni informatički sistem i sistem vodoprivredne dokumentacije,

7. priprema i predlaže osnove za cijene i naknade za poslove koji se obavljaju slobodnom razmjenom rada u djelatnosti vodoprivrede,

8. obavlja i druge poslove kojima se osigurava racionalno i efikasno funkcioniranje vodoprivredne djelatnosti od interesa za Republiku.

U javnom vodoprivrednom poduzeću osniva se nadzorni odbor. Nadzolni odbor ima sedam članova. Četiri člana u nadzornom odboru javnog vodoprivrednog poduzeća za vodno područje imenuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, a tri člana to poduzeće. Odredba stava 2. ovoga člana primjenjuje se i na Zajednicu vodoprivrede Hrvatske. Četiri člana u nadzorni odbor javnog vodoprivrednog poduzeća za slivno područje imenuje osnivač tog poduzeća, a tri člana to poduzeće.

VI. DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODNOSI

1. Slobodna razmjena rada

U samoupravnim vodoprivrednim interesnim zajednicama ostvaruje se slobodna razmjena rada između korisnika i davalaca vodoprivrednih usluga.

Opseg, način i uvjeti slobodne razmjene rada utvrđuju se samoupravnim sporazumom.

Samoupravni sporazum iz člana 131. stava 2. ovoga zakona u vodnoj zajednici zaključuju korisnici usluga i javno vodoprivredno poduzeće koje obavlja vodoprivrednu djelatnost na slivnom području za koje je osnovana vodna zajednica. Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana, ako je vodna zajednica osnovana za obavljanje poslova i zadataka iz člana 110. stava 2. ovoga zakona, samoupravni sporazum o slobodnoj razmjeni rada, pored javnog vodoprivrednog poduzeća, zaključuju kao davaoci usluga i radnici druge organizacije udruženog rada, ako ta organizacija trajno obavlja navedene poslove na osnovama slobodne razmjene rada u vodnoj zajednici. Samoupravni sporazum iz člana 131. stava 2. ovoga zakana u zajednici vodnog područja zaključuju korisnici usluga i javno vodoprivredno poduzeće na vodnom području. Samoupravni sporazum iz člana 131. stava 2. ovoga zakona zaključuje se na način utvrđen samoupravnim sporazumom o osnivanju samoupravne vodoprivredne interesne zajednice.

Odnosi u slobodnoj razmjeni rada moraju se zasnivati na slijedećim načelima:

1. slobodna razmjena rada uspostavlja se radi izvršavanja poslova od posebnog društvenog interesa iz člana 4. stava 2. ovoga zakona;

2. odnosi u slobodnoj razmjeni rada zasnivaju se na ravnopravnosti i dogovaranju korisnika i davalaca vodoprivrednih usluga i njihovih delegata u pogledu planiranja, upravljanja vodoprivrednim objektima i pri donošenju odluka u organima samoupravne vodoprivredne interesne zajednice;

3. godišnji opseg usluga, poslova i zadataka koje izvršavaju javna vodoprivredna poduzeća kao davaoci usluga utvrđuje se godišnjim planskim dokumentom u samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici, koji se donosi suglasnošću korisnika i davalaca usluga. U godišnjem planskom dokumentu utvrđuju se: fizički opseg usluga, poslova i zadataka i iznos sredstava koji odgovara visini naknade za njihovo izvršavanje;

4. naknada za obavljanje usluga, zadataka i poslova koje u okviru slobodne razmjene rada izvršavaju radnici javnih vodoprivrednih poduzeća davalaca usluga utvrđuje se sporazumno uz odgovarajuću primjenu propisa o formiranju cijena. Naknada sadržava i dogovoreni dio sredstava za proširenje materijalne osnove rada u opsegu potrebnom za izvršavanje planiranih poslova;

5. iz sredstava vodoprivrednog doprinosa odnosno vodoprivredne naknade osigurava se dio za amortizaciju vodoprivrednih objekata kojima upravlja javno vodoprivredno poduzeće davalac usluga, ako je amortizacija tih objekata uvedena zakonom. Ova sredstva javno vodoprivredno poduzeće koristi u skladu s godišnjim planskim dokumentom utvrđenim u samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici za radove na obnavljanju i zamjeni vodoprivrednih objekata;

6. javno vodoprivredno poduzeće je dužno svoju organizaciju rada uskladiti s potrebama potpunog i efikasnog izvršavanja djelatnosti, poslova i zadataka koje izvršava u okviru slobodne razmjene rada;

7. samoupravna vodoprivredna interesna zajednica, u skladu sa zakonom, osigurava nadzor nad građenjem vodoprivrednih objekata, te odgovarajuću kontrolu nad namjenskim korištenjem sredstava za održavanje vodoprivrednih objekata i za druge namjene koje se financiraju iz sredstava te zajednice.

Republička vodoprivredna interesna zajednica i javna vodoprivredna poduzeća u Republici, prema odredbi člana 133. ovoga zakona, utvrđuju bliže osnove za zaključivanje samoupravnih sporazuma iz člana 131. stava 2. ovoga zakona.

2. Materijalna osnova vodoprivrede

Sredstva za izgradnju i održavanje vodoprivrednih objekata i za izvršavanje drugih poslova i zadataka od interesa za vodoprivredu osiguravaju se udruživanjem sredstava korisnika vodoprivrednih usluga, iz doprinosa i naknada koje na načelima uzajamnosti i solidarnosti plaćaju korisnici u samoupravnim vodoprivrednim interesnim zajednicama te iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

a) Vodoprivredni doprinos

Vodoprivredni doprinos plaća se zajednici vodnog područja.

Vodoprivredni doprinos plaća se:

1. iz dohotka osnovnih organizacija udruženog rada, radnih organizacija koje u svom sastavu nemaju osnovnih organizacija udruženog rada i radnih zajednica;

2. iz osobnih dohodaka radnih ljudi koji samostalno osobnim radom, sredstvima rada u svom vlasništvu obavljaju zanatsku odnosno drugu profesionalnu djelatnost.

Sredstva ostvarena od vodoprivrednog doprinosa koriste se za financiranje održavanja, obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata i drugih oblika preventivnog djelovanja na zaštiti od štetnog djelovanja voda, provođenja obrane od poplava i leda. zaštite voda od zagađivanja, utvrđivanja zaliha vode, učešća u izradi vodoprivrednih osnova, vođenja vodoprivredne dokumentacije, podmirenja naknade iz člana 19. stava 1. ovoga zakona i zapodmirenje izdataka u vezi s radom organa zajednica vodnog područja i Republičke vodoprivredne interesne zajednice.

Visina vodoprivrednog doprinosa koji plačaju korisnici vodoprivrednih usluga utvrđuje se samoupravnim sporazumom o osnovama plana zajednice vodnog područja u pravilu za razdoblje od pet godina. Ukupan iznos vodoprivrednog doprinosa utvrđuje se na osnovi opsega i vrijednosti radova i usluga iz člana 137. ovoga zakona utvrđenih samoupravnim sporazumom o osnovama plana zajednice vodnog područja.

Akt kojim se utvrđuje visina vodoprivrednog doprinosa objavljuje se u "Narodnim novinama".

Zajednice vodnih područja na načelima uzajamnosti i solidarnosti udružuju dio sredstava vodoprivrednog doprinosa u Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici za izvršavanje republičkog plana za obranu od poplava, za održavanje objekata za obranu od poplava od značenja za Republiku i za izvršavanje međurepubličkih i međunarodnih obaveza u vodoprivredi.

Ako se u zajednici vodnog područja ne postigne sporazum o visini vodoprivrednog doprinosa, privremeno će se visina vodoprivrednog doprinosa odrediti zakonom.

b) Vodoprivredna naknada

Vodoprivrednu naknadu plaćaju vodnoj zajednici društvene pravne osobe, građani i građanske pravne osobe koje su korisnici odnosno vlasnici zemljišta i drugih nekretnina na slivnom području.

Sredstva ostvarena od vodoprivredne naknade koriste se na načelima uzajamnosti i solidarnosti za financiranje: uređenja, održavanja, obnavljanja i zamjene hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje; održavanja, obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivno područje i provođenje drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda, izrade vodoprivrednih osnova i za podmirenje izdataka u vezi s radom organa vodne zajednice.

Visina vodoprivredne naknade utvrđuje se samoupravnim sporazumom o osnovama plana vodne zajednice u pravilu za razdoblje od pet godina.

Ukupan iznos vodoprivredne naknade utvrđuje se na osnovi opsega i vrijednosti radova i usluga iz člana 142. ovoga zakona utvrđenih samoupravnim sporazumom o osnovama planova.

Samoupravnim sporazumom o osnovama plana vodne zajednice slivno područje se rajonizira prema opsegu i stupnju izgrađenosti hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje i zaštitnih vodoprivrednih objekata, te namjeni i uvjetima korištenja zemljišta.

Samoupravnim sporazumom o osnovama plana vodne zajednice utvrđuje se i način usklađivanja visine vodoprivredne naknade u razdoblju do donošenja novog samoupravnog sporazuma o osnovama plana, s obzirom na promjene u cijenama materijala i drugih elemenata na osnovi kojih je utvrđena vodoprivredna naknada.

Samoupravnim sporazumom o osnovama plana vodne zajednice za svaki rajon iz člana 143. stava 3. ovoga zakona utvrđuje se stopa odnosno visina vodoprivredne naknade.

Korisnici i vlasnici zemljišta koji koriste zemljište za koje se utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu prema stopi od katastarskog prihoda. Korisnici i vlasnici zemljišta i drugih nekretnina za koje se ne utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknasdu u iznosu utvrđenom prema jedinici površine. Visina vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine utvrđuje se za pojedine djelatnosti odnosno korisnike ovisno o namjeni i ekonomskom značenju zemljišta odnosno drugih nekretnina koje koriste.

Akt o utvrđivanju stope odnosno visine vodoprivredne naknade objavljuje se u službenim glasilima općina na slivnom području.

Ako se u vodnoj zajednici ne postigne sporazum o visini vodoprivredne naknade, odlukama skupština društveno-političkih zajednica koje su utvrdile slivno područje (član 11), privremeno će se odrediti visina vodoprivredne naknade.

c) Posebne vodoprivredne naknade

Posebne vodoprivredne naknade plaćaju društvene pravne osobe, građani i građanske pravne osobe koje koriste vodu, ispuštaju otpadne vode i druge tvari kojima se zagađuju vode odnosno koje vade pijesak, šljunak ili kamen. Posebne vodoprivredne naknade plaćaju se razmjerno, opsegu korištenja odnosno utjecaja na promjene u vodnom režimu.

Posebne vodoprivredne naknade jesu

1. naknada za navodnjavanje;

2. naknada za korištenje vode iz javnog vodovoda;

3. naknada za korištenje vode u tehnološke i druge privredne svrhe;

4. naknada za zaštitu voda;

5. naknada za vađenje pijeska, šljunka i kamena.

Naknadu za navodnjavanje plaćaju korisnici hidromelioracijskog sustava za navodnjavanje prema količini iskorištene vode. Naknada za navodnjavanje prihod je vodne zajednice. Sredstva ostvarena od naknade za navodnjavanje koriste se za uređenje, održavanje, obnavljanje i zamjenu hidromelioracijskih objekata za navodnjavanje na slivnom području.

Odredbe člana 143. i 145. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na utvrđivanje naknade za navodnjavanje.

Naknada za korištenje vode iz javnog vodovoda plaća se razmjerno količini iskorištene vode.

Naknada iz stava 1. ovoga člana prihod je vodne zajednice.

Naknada iz stava 1. ovoga člana plaća se zajedrno sa cijenom vode.

Naknada za korištenje vode u tehnološke i druge privredne svrhe plaća se za korištenje vode iz vodotoka, mora, jezera, akumulacija i podzemnih voda.

Naknada iz stava 1. ovoga člana plaća se razmjerno količini iskorištene vode, a elektroprivredne organizacije

- hidroelektrane za iskorištenu vodu za proizvodnju električne energije plaćaju naknadu razmjerno količini proizvedene električne energije (u kWh).

Naknada iz stava 1. ovoga člana prihod je vodne zajednice.

Vodne zajednice na načelima uzajamnosti i solidarnosti udružuju u zajednicu vodnog područja sredstva naknade koju plačaju elektroprivredne organizacije - hidroelektrane prema odredbi stava 2. ovoga člana.

Sredstva ostvarena od naknade za korištenje vode iz člana 149. i 150. ovoga zakona koriste se za financiranje vodoistražnih radova, zaštite i osiguravanja vodnih zaliha, izgradnje i proširenja kapaciteta vodoopskrbnih objekata, u skladu s planom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice.

Naknadu za zaštitu voda plaćaju društvene pravne osobe, građani i građanske pravne osobe koje ispuštaju zagađene vode ili druge vode promijenjenih svojstava, te druge otpadne tvari kojima se pogoršava kvaliteta ili upotrebljivost vode.

Naknada za zaštitu voda prihod je zajednice vodnog područja.

Sredstva ostvarena od naknade iz stava 1. ovoga člana koriste se namjenski za kontrolu kvalitete voda, utvrđivanje i provođenje mjera zaštite voda od zagađivanja, te sudjelovanja u financiranju izgradnje centralnih uređaja za pročiščavanje otpadnih voda za naselja u skladu s planom zajednice vodnog područja.

Naknada za vađenje pijeska, šljunka i kamena plaća se za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. ovoga zakona.

Naknada iz stava 1. ovoga člana ne plaća se za količine pijeska, šljunka i kamena koje se koriste za izgradnju i održavanje vodoprivrednih objekata na vodnom odnosno slivnom području na kojem su izvađene.

Naknada iz člana 154. stava 1. ovoga zakona za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. stava 2. ovoga zakona prihod je zajednice vodnog područja.

Naknada iz člana 154. stava 1. ovoga zakona za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz člana 92. stava 3. ovoga zakona prihod je vodne zajednice.

Sredstva ostvarena od naknade iz člana 154. stava 1. ovoga zakona, koriste se za uređenje plovnih putova i poboljšanje uvjeta plovidbe i za uređenje vodotoka i morske obale.

Posebne vodoprivredne naknade koje su prihod vodne zajednice na području na kojem nije osnovana vodna zajednica, prihod su zajednice vodnog područja.

Ukupni iznos i visina posebnih vodoprivrednih naknada iz člana 149. i 150. ovoga zakona utvrđuju se samoupravnim sporazumom o osnovama plana samoupravne vodoprivredne interesne zajednice, u pravilu, za razdoblje od pet godina na osnovi opsega vrijednosti radova i usluga za namjene za koje se naknade plaćaju.

Samoupravnim sporazumom iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se i način uskladivanja visine posebnih vodoprivrednih naknada, u razdoblju do donošenja novog samoupravnog sporazuma o osnovama plana, s obzirom na promjene u cijenama materijala i drugih elemenata na osnovi kojih je utvrđena visina posebnih vodoprivrednih naknada.

Ukupni iznos i visine posebnih vodoprivrednih naknada iz člana 152. i 156. kao i način utvrđivanja količina ispuštene zagađene vode, odnosno druge otpadne tvari iz člana 152. ovoga zakona utvrđuju se odlukom skupštine samoupravne vodoprivredne interesne zajednice u čiju se korist uplaćuje naknada, uz suglasnost Sabora za naknade koje su prihod zajednice vodnog područja, a uz suglasnost skupština društveno-političkih zajednica koje su utvrdile slivno područje za naknade koje su prihod vodne zajednice.

Naknada za korištenje vode u tehnološke i druge privredne svrhe koju plaćaju elektroprivredne organizacije hidroelektrane za vodu iskorištenu za proizvodnju električne energije (član 150) kao i posebne vodoprivredne naknade iz člana 152. i člana 155. stava 1. ovoga zakona, utvrđuju se u jedinstvenim iznosima za teritorij Republike usuglašavanjem u Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici.

Akt o utvrđivanju visine posebnih vodoprivrednih naknada koje su prihod zajednice vodnog područja objavljuje se u "Narodnim novinama", a akt o utvrđivanju visine posebnih vodoprivrednih naknada koje su prihod vodne zajednice objavljuju se u službenom glasilu društveno-političke zajednice koja je utvrdila slivno područje.

d) Udruživanje sredstava za proširenu reprodukciju u vodoprivredi

U samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici, u skladu sa samoupravnim sporazumom o osnovama plana te zajednice, udružuje se dio sredstava društvene reprodukcije za financiranje izgradnje zaštitnih i drugih vodoprivrednih objekata. Sredstva društvene reprodukcije iz stava 1. ovoga člana udružuju se samoupravnim sporazumom.

Sredstva društvene reprodukcije za izgradnju zaštitnih vodoprivrednih objekata udružuju se na načelima uzajamnosti i solidarnosti korisnika.

Na načelima uzajamnosti i solidarnosti udružuju se i sredstva društvene reprodukcije za izgradnju odnosno rekonstrukciju ostalih vodoprivrednih objekata, ako se ti objekti izgrađuju radi ostvarivanja zajedničkog interesa svih korisnika na određenom području.

U Republičkoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici udružuju se sredstava društvene reprodukcije radi izgradnje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku i osiguravanja vodnih zaliha na područjima za koja je to od osobitog značenja za ravnomjerni ekonomski razvoj u Republici.

Samoupravni sporazum iz člana 160. stava 2. ovoga zakona zaključuju korisnici vodoprivrednih usluga koji ostvaruju sredstva za proširenu reprodukciju.

Sudionici sporazuma iz člana 160. stava 2. ovoga zakona mogu biti i poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana, ako su korisnici usluga u samoupravnoj vodoprivrednoj interesnoj zajednici.

Ako se samoupravnim sporazumom iz člana 160. stava 2. ovoga zakona u vodnoj zajednici ne osiguraju u cjelini sredstva potrebna za izgradnju vodoopskrbnih objekata ili uređaja za pročišćavanje voda, odlukom općinske skupštine na čijem se području udružuju sredstva, može se utvrditi obaveza udruživanja nedostajućeg dijela sredstava.

Odluka iz stava 1. ovoga člana donosi se dvotrećinskom većinom glasova delegata nadležnih vijeća skupštine općine.

Javna vodoprivredna poduzeća koja održavaju vodoprivredne objekte mogu radi izgradnje hidromelioracijskih objekata udruživati vlastita sredstva društvene reprodukcije sa sredstvima društvene reprodukcije poljoprivrednih odnosno drugih organizacija udruženog rada.

Sredstva iz stava 1. ovoga člana udružuju se na osnovi samoupravnog sporazuma o udruživanju sredstava radi ostvarivanja zajedničkog prihoda odnosno dohotka, u skladu sa zakonom.

e) Obračun i naplata sredstava za financiranje vodoprivrede

U pogledu osnovice, obračuna i plaćanja vodoprivrednog doprinosa iz člana 136. točke 1. ovoga zakona primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka osnovnih organizacija udruženog rada i radnih zajednica.

Obračun i naplatu vodoprivrednog doprinosa iz člana 136. točke 2. ovoga zakona obavlja općinska uprava društvenih prihoda zajedno s obračunom poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja djelatnosti.

Obračun vodoprivredne naknade koja se plaća prema. katastarskom prihodu ili prema jedinici površine zemljišta obavlja se na temelju podataka iz katastra zemljišta. Općinski organi koji obavljaju poslove katastra dužni su vodnim zajednicama bez naplate staviti na raspolaganje podatke potrebne za obračun naknade.

Ako evidencije u katastru zemljišta nisu ažurne ili se podaci potrebni za obračun vodoprivredne naknade ne vode u katastru, mogu se koristiti i drugi odgovarajući podaci.

Naplatu vodoprivredne naknade koju plaćaju građani i građanske pravne osobe prema stopi od katastarskog prihoda obavlja općinska uprava društvenih prihoda primjenom propisa o porezima građana.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koju plaćaju organizacije udruženog rada i druge društvene pravne osobe obavlja vodna zajednica.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema površini poslovnog odnosno stambenog prostora vrši se zajedno s obračunom i naplatom komunalne naknade odnosno najamnine, a od građana koji ne plaćaju komunalnu naknadu ili najamninu naplatu naknadc obavlja općinska uprava društvenih prihoda.

Obračun i uplatu posebnih vodoprivrednih naknada i člana 150, 152. i člana 154. ovoga zakona vrše obveznici po postupku i na način utvrđen samoupravnih općim aktima samoupravne vodoprivredne interesne zajednice.

Kontrolu obračuna i uplatu naknada iz stava 2. ovog člana obavlja samoupravna vodoprivredna interesna za jednica.

Kada je ovim zakonom određeno da obračun i naplatu vodoprivrednog doprinosa i vodoprivredne naknade obavlja općinska uprava društvenih prihoda ili drugi organ i organizacija zajedno s obračunom i naplatom poreza, doprinosa ili drugih naknada, taj organ odnosno organizacija ima pravo na naknadu troškova obračuna odnosno naplate. Naknada troškova iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se prema količini i složenosti takvih poslova, odnosno materijalnim i drugim troškovima, ugovorom koji zaključuju organ odnosno organizacija koja obavlja obračun i naplatu i samoupravna vodoprivredna interesna zajednica, time da iznos naknade ne može biti veći od 3% naplaćenih sredstava.

3. Sredstva rezervi samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica

Samoupravnim sporazumom o osnovama plana razvoja samoupravne vodoprivredne interesne zajednice utvrđuje se iznos odnosno postotak sredstava koji se u srednjoročnom razdoblju obavezno izdvaja, za potrebe sredstava rezervi.

VII. VODOPRIVREDNA DOKUMENTACIJA

Vodoprivrednu dokumentaciju sačinjavaju vodna knjiga, katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja i katastar zagađivača voda.

Vodna knjiga je evidencija o izdanim vodoprivredn uvjetima, vodoprivrednim suglasnostima i vodoprivredn dozvolama.

Vodnu knjigu vodi organ odnosno organizacija koja izdaje akte iz stava 1. ovoga člana.

Katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja, i katastar zagađivača voda vodi javno vodoprivredno poduzeće.

U katastru voda vode se podaci o površinskim i pdzemnim vodama.

U katastru vodoprivrednih objekata i uređaja vode se podaci o zaštitnim vodoprivrednim objektima, hidromelioracijskim objektima i posebnim vodoprivrednim objektima.

U katastru zagađivanja voda vode se podaci o društvenim pravnim osobama i građanima koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ili drugih aktivnosti ispuštaju štetne tvari kojima se zagađuju vode odnosno opasne ili štetne tvari kojima se mogu zagaditi vode.

Osim podataka iz člana 175. ovoga zakona javno vodoprivredno poduzeće vodi evidenciju i podatke o korisnicima voda za tehnološke hidroenergetske i pogonske namjene; o eksploatacijskim poljima za vađenje pijeska, šljunka i kamena i druge podatke od značenja za vodni režim.

Naknadu za poslove vođenja vodoprivredne dokumentacije i evidencija iz člana 175. i 176. ovoga zakona utvrđuju samoupravnim sporazumom samoupravna vodoprivredna interesna zajednica i javno vodoprivredno poduzeće.

Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede donijet će bliže propise o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodoprivredne dokumentacije i korištenju podataka iz te dokumentacije.

VIII. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: republička vodoprivredna inspekcija) i općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: općinska vodoprivredna inspekcija).

Organi vodoprivredne inspekcije nadziru osobito:

1. stanje vodoprivrednih objekata i uređaja s obzirom na njihovu funkcionalnu sposobnost i namjensko korištenje;

2. korištenje i upotrebu voda;

3. stanje zagađenosti voda i provođenje mjera za zaštitu voda od zagađivanja;

4. pripremu i provođenje mjera za obranu od poplava i drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda;

5. izvršavanje uvjeta utvrđenih vodoprivrednim suglasnostima i vodoprivrednim dozvolama;

6. obavljanje vodoprivredne djelatnosti.

Republička vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona i drugih propisa i provođenje mjera u oblasti vodoprivrede koje se odnose na izvršavanje međudržavnih i međurepubličkih obveza, radove i stanje na međudržavnim i međurepubličkim vodotocima, pripremu i provođenje obrane od poplava i stanje zaštitnih objekata od značenja za Republiku.

Republička vodoprivredna inspekcija usklađuje rad općinskih vodoprivrednih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i za provođenje određenih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije i rada.

Općinska vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka općinskih skupština, te provođenje mjera i stanje u oblasti vodoprivrede u svim slučajevima kada prema članu 181. ovoga zakona nije utvrđena nadležnost republičke vodoprivredne inspekcije.

Ako utvrdi da postoji stanje zbog kojeg je potrebna intervencija republičke vodoprivredne inspekcije, općinska vodoprivredna inspekcija može sama poduzeti neophodne mjere radi sprečavanja nastanka štete, o čemu odmah obavještava republičku vodoprivrednu inspekciju.

Republička vodoprivredna inspekcija može u skladu sa zakonom vršiti neposredni nadzor iz nadležnosti općinskih vodoprivrednih inspekcija.

Republička vodoprivredna inspekcija može, po potrebi, organizirati zajedničke akcije s inspekcijama zajednica općina i u tu svrhu formirati ekipe inspektora i utvrditi im zadatke.

Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili propis donesen na osnovi njega, vodoprivredni inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana, vodoprivredni inspektor je ovlašten:

1. narediti privremenu obustavu rada odnosno obavljanja djelatnosti;

2. zabraniti upotrebu odnosno korištenje objekata ili uređaja;

3. zabraniti ili ograničiti korištenje vode;

4. zabraniti ili ograničiti ispuštanje u vode opasnih ili štetnih tvari;

5. zabraniti odlaganje otpadnih i drugih tvari na području na kojem to može utjecati na pogoršanje kvalitete vode;

6. narediti poduzimanje mjera za pročišćavanje zagađenih voda;

7. poduzeti druge mjere i radnje u skladu s ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi njega.

Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere odnosno spriječiti štetu koja bi mogla nastati, rješenjem vodoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje.

Vodoprivredni inspektor može donijeti rješenje usmeno i odmah narediti njegovo izvršenje u slučaju kada je potrebno spriječiti radnju zbog koje može nastati neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet odnosno veća šteta na društvenoj imovini ili imovini građana, a osobito:

1. ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izliva vode ili pogoršanja stanja u toku poplave;

2. ako bi mogla nastati nestašica vode ili teškoće u opskrbi vodom;

3. ako postoji opasnost od zagađivanja vode ili je nastupilo zagađenje u opsegu u kojem to predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili za životinjski ili biljni svijet.

Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku tri dana od dana usmenog rješenja.

Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede može, uz suglasnost Izvršnog vijeća Sabora, u slučaju potrebe za provođenjem opsežnijih i hitnih poslova iz djelokruga republičke vodoprivredne inspekcije, za obavljanje poslova inspekcije ovlastiti radnika javnog vodoprivrednog poduzeća koji ispunjava stručne i druge uvjete propisane za vodoprivrednog inspektora. Ta osoba ne može obavljati nadzor nad radom javnog vodoprivrednog poduzeća u kojem je u radnom odnosu.

Poslove vodoprivrednog inspektora može obavljati radnik koji pored zakonom utvrđenih uvjeta za rad u organima uprave, ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja građevinskog smjera i pet godina radnog iskustva u vodoprivrednoj djelatnosti.

Poslove vodoprivrednog inspektora na zaštiti voda od zagađivanja može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja kemijskog, biokemijskog, tehnološkog ili kulturno-tehničkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite voda.

Poslove općinskog vodoprivrednog inspektora može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu šestog (VI) stupnja građevinskog smjera i 2 godine radnog iskustva.

Radi osiguravanja provođenja odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije mogu:

1. zabraniti izgradnju ili upotrebu objekata i uređaja, korištenje zemljišta ili obavljanje privredne i druge djelatnosti u zoni sanitarne zaštite izvorišta koja služe za javnu opskrbu vodom za piće odnosno za opskrbu mineralnom vodom, ako se time ugrožava zdravstvena ispravnost vode;

2. zabraniti puštanje u rad ili upotrebu objekata odnosno uređaja za javnu opskrbu vodom za piće odnosno mineralnom vodom, ako nije pribavljena dozvola iz člana 87. ovoga zakona;

3. narediti otklanjanje nedostataka na objektima i uređajima za opskrbu vodom za piće, koji mogu nepovoljno utjecati na količinu ili zdravstvenu ispravnost vode;

4. zabraniti upotrebu vode za piće koja ne odgovara propisanim uvjetima u pogledu kemijskih, fizikalnih, bakterioloških, bioloških i radioaktivnih osobina;

5. narediti pročišćavanje, dezinfekciju i provođenje drugih propisanih sanitarno-epidemioloških mjera potrebnih radi popravljanja ili poboljšanja kvalitete vode za piće;

6. narediti poduzimanje drugih mjera koje su potrebne radi zaštite zdravstvene ispravnosti vode.

Odredbe člana 181. do 186. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na rad organa uprave nadležnih za poslove sanitarne inspekcije kad poduzimaju mjere iz člana 189. ovoga zakona.

Ako skupština općine odnosno zajednice općina ili njihovi organi ne izvršavaju zadatke utvrđene ovim zakonom, republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede upozorit će na to skupštinu općine odnosno skupštinu zajednice općina.

Skupština općine odnosno skupština zajednice općina iz stava 1. ovoga člana dužna je obavijestiti republički organ uprave o poduzetim mjerama.

IX. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 250,00 do 10.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:

1. ako bez vodoprivredne dozvole obavlja djelatnost za koju je potrebna vodoprivredna dozvola odnosno ako ne pribavi novu vodoprivrednu dozvolu kada je to zakonom propisano (član 30);

2. ako nakon prestanka važenja vodoprivredne dozvole koristi vodu ili ispušta otpadne vode ili druge tvari za što je potrebna vodoprivredna dozvola (član 35. i 36. stav 2. i 3);

3. ako koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno druge tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli (član 36. stav 1);

4. ako ne postupi u skladu s privremenim ograničenjem odnosno zabranom cestovnog, željezničkog ili riječnog prometa (član 59):

5. ako kao korisnik akumulacije odnosno retencije ne provede mjere kojima se osigurava prihvaćanje poplavnog vala (član 60);

6. ako ne provodi mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite objekata kojima upravlja (član 64);

7. ako unosi u vode opasne ili štetne tvari ili ih odlaže na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda (član74);

8. ako ne poduzima mjere utvrđene planom za zaštitu voda od zagađivanja (član 76);

9. ako ne postupi u skladu s ograničenjem ispuštanja opasnih ili štetnih tvari za vrijeme niskog vodostaja (član 77.);

10. ako ne obavijesti službu javne sigurnosti o nastaloj opasnosti od zagađivanja vode zbog izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga (član 79. stav 1);

11. ako ne poduzme mjere za otklanjanje opasnosti od zagađivanja odnosno za uklanjanje zagađivanja voda u slučajevima iz člana 79. stava 3;

12. ako prije stavljanja u promet kemijskih sredstva za masovnu upotrebu, koja nakon upotrebe dospijevaju u vodu, ne pribavi suglasnost republičkog organa uprave nadležnug za vodoprivredu (član 80);

13. ako koristi vodu suprotno privremenim mjerama kojima se ograničava ili obustavlja upotreba odnosno korištenje vode (član 84);

14. ako ne poduzme propisane mjere za žaštitu izvorišta (član 88);

15. ako organizacija udruženog rada koja obavlja djelatnost opskrbe vodom za piće ne primjenjuje mjere za osiguranje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarnu ispravnost objekta (član 89);

16. ako bez vodoprivredne suglasnosti vadi pijesak, šljunak ili kamen na području značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima (član 94);

17. ako ceste, putove i prijelaze na zaštitnim vodoprivrednim objektima ne održava u skladu s članom 102. ovoga zakona;

18. ako mijenja ili presijeca tok podzemnih voda odnosno ako iskorištava te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna ili termalna izvorišta, stabilnost tla ili objekata (član 105. stav 1);

19. ako ne održava zaštitne i hidromelioracijske objekte u skladu sa planom održavanja tih objekata, za koje su osigurana sredstva (član 123. u vezi s članom 39. stav 2. i članom 40. stav 2).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj društvenoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 50,00 do 500,00 dinara.

Novčanom kaznom od 150,00 do 7.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:

1. ako bez vodoprivrednih uvjeta izvodi regionalna ili detaljna geološka istraživanja (član 21. stav 1. i član 23. stav 3);

2. ako bez vodoprivredne suglasnosti izvodi radove ili obavlja djelatnost za koje je zakonom utvrdena obaveza pribavljanja posebne vodoprivredne suglasnosti (član 25. stav 2);

3. ako ne vodi propisane evidencije odnosno ne dostavlja podatke o opasnim i štetnim tvarima koje ispušta u vodu (član 81. stav 1 );

4. ako ne provodi propisane mjere za ispitivanje kvalitativnih promjena vode (član 82. stav 1);

5. ako ne vodi evidencije o iskorištenim količinama vode, osim voda iz javnog vodoopskrbnog sistema, i ne dostavlja podatke vodoprivrednim organizacijama (član 90);

6. ako vadi pijesak, šljunak ili kamen izvan utvrđenog eksploatacijskog polja ili u većoj količini od dozvoljene ili na drugi način suprotno vodoprivrednoj suglasnosti (član 96);

7. ako ne vodi ili uredno ne vodi evidenciju o količini i kakvoci iskorištenih mineralnih sirovina (član 98).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj društvenoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 30,00 do 300,00 dinara.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 500,00 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba:

1. ako ne dostavlja podatke o ispitivanju kvalitete vode organizacijama koje se bave zaštitom voda od zagađivanja (član 82. stav 2);

2. ako ne postupi u skladu·sa obavezom davanja podataka o ispitivanju kvalitete vode (član 89. stav 1);

3. ako izvodi radove ili obavlja radnje koje mogu ugroziti stabilnost vodoprivrednih objekata ili održavanja vodnog režima (član 100. stav 1);

4. ako ne dopusti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala u vezi sa provođenjem obrane od poplave (član 103. stav 1. točka 1);

5. ako ne dopusti prijelaz preko zemljišta u vezi sa provođenjem obrane od poplave (član 103. stav 1. točka 2);

6. ako na štetu susjednog zemljišta promijeni pravac ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njenog zemljišta (član 106. stav 1).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj društvenoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 15,00 do 300,00 dinara

Novčanom kaznom od 15,00 do 300,00 dinara kaznit će se za prekršaj građanin koji samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana za povrede zakona iz člana 192. stava 1. točke 1, 2, 3, 7. do 10. točke 13, 16. i 18, člana 193. stava 1. točke 5, 6. i 7. ovoga zakona.

Novčanom kaznom od 15,00 do 300,00 dinara kaznit će se za prekršaj građanin ili građanska pravna osoba za povrede iz člana 192. stava 1. točke 1, 2, 7, 13, 14, 16. i 18. i člana 193. stava 1. točke 2. ovoga zakona.

Novčanom kaznom od 10,00 do 250,00 dinara kaznit će se za prekršaj građanin ili građanska pravna osoba za povrede iz člana 194. stava 1. točke 3. do 6. ovoga zakona.

X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice i vodoprivredne organizacije uskladit će svoju organizaciju, samoupravne opće akte i poslovanje s odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Ako su ispunjeni uvjeti iz člana 10. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84), skupštine društveno-političkih zajednica iz člana 11. toga zakona donijet će u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu odluke o utvrđivanju slivnog područja i pokrenuti postupak za zaključivanje samoupravnog sporazuma o osnivanju vodne zajednice.

Ako se u roku šest mjeseci od donošenja odluke o utvrđivanju slivnog područja prema odredbi stava 1. ovoga člana ne zaključi samoupravni sporazum o osnivanju vodne zajednice, skupštine društveno-političkih zajednica donijet će odluku o osnivanju vodne zajednice i propisati obavezu plaćanja vodoprivredne naknade.

Do donošenja vodoprivrednih osnova, osnovni elementi i uvjeti za unapređivanje i održavanje vodnog režima na pojedinom vodnom ili slivnom području ili na dijelu vodnog područja mogu se utvrđivati vodoprivrednim planovima.

Odredbe člana 14. do 16. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) na odgovarajući način se primjenjuju i na pripremu i donošenje vodoprivrednih planova.

Privremeno, do donošenja vodoprivrednih osnova odnosno vodoprivrednih planova, vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole davat će se na temelju postojeće vodoprivredne dokumentacije.

Postupak radi utvrđivanja vodoprivrednih uvjeta ili izdavanja vodoprivrednih suglasnosti odnosno vodoprivrednih dozvola, koji je pokrenut prema odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 53/74 i 14/76) dovršit će organi odnosno organizacije nadležni prema odredbama toga zakona.

Društvene pravne osobe i građani koji obavljaju djelatnost za koju je prema članu 29. Zakona o vodama ("Narodne novine, br. 32/84) potrebna vodoprivredna dozvola, a koji takvu dozvolu nemaju, dužni su je zatražiti u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Izvršno vijeće Sabora donijet će plan za zaštitu voda od zagađivanja iz člana 75. stava 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) u roku godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Općinske skupštine donijet će planove iz člana 53. stava 2. i člana 75. stava 3. Zakona o vodama ("Narodne novine, br. 32/84) u roku jedne godine od dana njegova stupanja na snagu.

U roku godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) donijet će:

1. republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede - propise iz člana 20, 97. i 170. toga zakona;

2. republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva - propis iz člana 80. stava 2. toga zakona;

3. republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u suglasnosti s republičkim organom uprave nadležnim za poslove zdravstva i republičkim organom uprave nadležnim za poslove zaštite čovjekove okoline - propise iz člana 87. stava 3. toga zakona;

4. republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva - propis iz člana 88. stava 2. toga zakona.

Samoupravne vodoprivredne interesne zajednice donijet će odluke o visini posebnih vodoprivrednih naknada iz člana 144. i 146. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Privremeno, do donošenja samoupravnog sporazuma o osnovama plana za srednjoročno razdoblje od 1986. do 1990. godine, iznos i visina posebne vodoprivredne naknade iz člana 142. Zakona o vodama ("Narodne novine". br. 32/84), mogu se utvrditi odlukom skupštine vodne zajednice uz suglasnost skupština društveno-političkih zajednica koje su utvrdile slivno područje.

Vodoprivredne organizacije donijet će opće akte iz člana 56. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Korisnici akumulacija i retencija donijet će opće akte iz člana 59. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Općine su dužne organizirati obavljanje vodoprivredne inspekcije najkasnije do 1. siječnja 1988.

Odluku o slivnom području koje se prostire na području više općina donijet će sporazumno skupštine općina najkasnije do 30. lipnja 1987. do kada ostaju na snazi odluke koje su donijele skupštine zajednica općina.

Danom stupanja na snagu Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) prestaje važiti Zakon o vodama

("Narodne novine", br. 53/74 i 14/76).

U roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 32/84) prestaje važiti Zakon o visini naknada za financiranje vodoprivrede ("Narodne novine", br. 55/74 i 26/77).

Do donošenja odnosno usklađivanja propisa prema odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine", br 32/84) ostaju na snazi :

1. Uredba o kategorizaciji vodotoka ("Narodne novine", br. 15/81);

2. Uredba o klasifikaciji voda ("Narodne novine", br 15/81);

3. Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru ("Narodne novine", br. 2/84);

4. Pravilnik o obliku i načinu vođenja vodnih knjiga i o izvacima iz vodnih knjiga ("Narodne novine", br. 17/78);

5. Pravilnik o stručnoj spremi i drugim uvjetima koje mora ispunjavati vodoprivredni inspektor, te o legitimaciji vodoprivrednog inspektora ("Narodne novine", br. 46/77), izuzev odredbe člana 2. toga pravilnika koja prestaje važiti na dan stupanja na snagu ovoga zakona;

6. Odluka o utvrđivanju vodnih područja ("Narodne novine", br. 33/67 i 53/74) i odluke o utvrđivanju slivnih područja koje je donio Sabor odnosno općinske skupštine;

7. odluke općinskih skupština o zaštiti izvorišta.

Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenarna i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 57/89)

- Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje sliva Save, sa sjedištem u Zagrebu, nastavlja s radom kao Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje sliva Save, sa sjedištem u Zagrebu,

- Vodoprivredna radna organizacija za vodno podrućje "Drava - Dunav" za vodno područje slivova Drave i Dunava, sa sjedištem u Osijeku nastavlja s radom kao Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje Drave i Dunava, sa sjedištem u Osijeku,

- Radna organizacija "Vodoprivreda" za vodno područje primorsko-istarskih slivova, sa sjedištem u Rijeci, nastavlja s radom kao Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje primorsko-istarskih slivova, sa sjedištem u Rijeci,

- Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje dalmatinskih slivova, sa sjedištem u Splitu, nastavlja s radom kao Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje dalmatinskih slivova, sa sjedištem u Splitu;

- Složena organizacija udruženog rada "Vodoprivreda Hrvatske", sa sjedištem u Zagrebu, nastavlja s radom kao Zajednica vodoprivrede Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu.

Organizacije iz stava 1. ovoga člana dužne su organizaciju, rad i opće akte uskladiti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 57/89), u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona.

Odluke o organiziranju vodoprivrednih osnovnih organizacija udruženog rada u sastavu postojećih vodoprivrednih organizacija za vodno područje, kao javnih vodoprivrednih poduzeća za slivno područje, donijet će općine u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 57/89).