Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju člana 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/89) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 6. ožujka 1990. godine, utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata.
Prečišćeni tekst Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata
obuhvaća Zakon o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne
novine", br. 57/85) te njegove izmjene i dopune. objavljene u "Narodnim
novinama", br. 55/86 i 57/89, u kojima je naznačeno vrijeme njihova
stupanja na snagu.
Broj: 6305-90-66
Zagreb, 6. ožujka 1990.
Predsjednica Zakonodavno-pravne komisije Sabora Socijalističke Republike Hrvatske
Zrinjka Ščirković, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Borci narodnooslobodilačkog rata imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo na:
1. novčanu naknadu;
2. dodatak na samohranost;
3. naknadu troškova smještaja u organizaciji udruženog rada socijalne zaštite;
4. dodatak za njegu i pomoć druge osobe;
5. doplatak za djecu;
6. zdravstvenu zaštitu;
7. naknadu pogrebnih troškova;
8. pomoć u slučaju smrti.
Član 2.
Borcima narodnooslobodilačkog rata, prema ovom zakonu, smatraju se osobe kojima je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju sve vrijeme od stupanja u narodnooslobodilačku borbu ili od početka aktivnog i organiziranog rada za narodnooslobodilačku borbu do 15. svibnja 1945. uračunato u posebni staž u dvostrukom trajanju (u daljem tekstu: borci).
Iznimno od odredbe u stavu 1. ovoga člana, kao vrijeme provedeno u narodnooslobodilačkoj
borbi odnosno na aktivnom i organiziranom radu za narodnooslobodilačku
borbu prema ovom zakonu smatra se i vrijeme koje je jugoslavenski građanin
proveo u sastavu vojnih oružanih formacija antifašističkog pokreta ili
u oružanoj antifašistićkoj borbi u drugim zemljama i savezničkim vojskama
do 15. svibnja 1945. ako mu je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju
to vrijeme uračunato u posebni staž u dvostrukom trajanju.
Član 3.
Određena prava po ovom zakonu imaju i članovi porodica boraca.
Članovima porodica boraca, prema ovom zakonu, smatraju se bračni drug, djeca (rođena u braku ili izvan braka. usvojena i pastorčad) i roditelji.
Član porodice borca, prema ovom zakonu, smatra se i vanbračni drug, koji s borcem ima djecu i s njim živi, odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom domaćinstvu.
Usvojena djeca i pastorčad umrlog borca mogu ostvariti prava iz ovoga
zakona, ako ih je umrli borac uzdržavao najmanje posljednju godinu dana
prije svoje smrti.
Član 4.
Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga zakona osiguravaju se u republičkom
budžetu.
II. NOVČANA NAKNADA I DRUGA PRAVA
1. Novčana naknada
Član 5.
Pravo na novčanu naknadu imaju borci koji su stupili u narodnooslobodilačku borbu ili započeli aktivni i organizirani rad za narodnooslobodilačku borbu prije 1. srpnja 1944. i to borci prije 9. rujna 1943. bez obzira na sposobnost za privređivanje, a ostali borci prije 1. srpnja 1944.koji su nesposobni za privređivanje, ako ispunjavaju ove uvjete:
1. da nemaju svojstvo radnika u udruženom radu odnosno da nisu u radnom odnosu;
2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;
3. da nisu korisnici mirovine u visini osnovice za određivanje novčane naknade ili veće od te osnovice;
4. da nisu korisnici stalnog mjesečnog novčanog primanja po saveznim propisima o zaštiti boraca i njihovih porodica, invalidskog ili porodičnog dodatka po Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnila invalida, novčane pomoći po Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i gradanskih žrtava rata, novčane naknade u vezi s rehabilitacijom ili novčane naknade zbog nezaposlenosti;
5. da oni i članovi njihova domaćinstva nemaju ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti veći od 0,20 dinara mjesečno po članu domaćinstva;
6. da oni i određeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupne druge redovne prihode veće od 0,70 dinara mjesečno po članu domaćinstva, ne računajući mirovinu iz točke 3. ovoga člana.
Mirovinom prema točki 3. stava 1. ovoga člana smatra se konačno usklađeni mjesečni nominalni iznos mirovine odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom za istu godinu.
Borcima prije 9. rujna 1943. prema ovom zakonu smatraju se i osobe koje
su stupile u narodnooslobodilačku borbu, odnosno započele aktivni i organizirani
rad za narodnooslobodilačku borbu prije 29. studenoga 1943. ako su jugoslavenski
državljani postale na temelju Ugovora o miru s Italijom ili su kao jugoslavenski
državljani bile stalno nastanjene na teritoriju koji je tim ugovorom pripojen
Jugoslaviji, odnosno koje su na temelju Memoranduma o suglasnosti o slobodnom
teritoriju Trsta od 5. listopada 1954. izjednačene u pravima i dužnostima
s jugoslavenskim državljanima.
Član 6.
Pravo na novčanu naknadu imaju i članovi porodica boraca prije 1. srpnja 1944. umrlih poslije 15. svibnja 1945. ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju ove uvjete :
1. da nisu korisnici mirovine;
2. da ispunjavaju uvjete iz člana 5. točke 1, 2, 4. i 5. ovoga zakona;
3. da oni i odredeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupno
druge redovne prihode veće od 0,60 dinara mjesečno po članu domaćinstva.
Član 7.
Nesposobnima za privredivanje, prema ovom zakonu, smatraju se :
1. žena kad navrši 50 ili muškarac kad navrši 60 godina života, odnosno za mlađe osobe kad nastupi gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom osiguranju radnika;
2. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno ako je na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad, prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina, odnosno 26 godina života;
3. udovica ili udovac borca ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece nesposobno za privređivanje u smislu točke 2. ovoga stava, ako se oni o djeci brinu i s njima žive u domaćinstvu;
4. vojni invalidi I do V grupe i osobne žrtve od I do V grupe.
Dijete iz stava 1. točke 2. ovoga člana koje prekine školovanje zbog
bolovanja, što ga odobri nadležni organ organizacije udruženog rada zdravstva,
smatra se nesposobnim za privređivanje i za vrijeme koje je provelo na
bolovanju do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše
onoliko vremena koliko je zbog bolovanja izgubljeno od redovnog školovanja
ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.
Član 8.
Osnovica za određivanje novčane naknade iznosi:
- za borce 1,30 dinara
- za članove porodica umrlih boraca 1,00 dinar.
Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju prihode od utjecaja na novčanu naknadu, novčana naknada određuje se u visini odgovarajuće osnovice.
Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju katastarski prihod ili imaju takav prihod za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, niti imaju druge redovne prihode od utjecaja na novčanu naknadu, novčana naknada određuje se u visini odgovarajuće osnovice, uvećane za 25 posto.
Korisnicima koji u domaćinstvu imaju katastarski prihod odnosno koji drugi redovni prihod od utjecaja na novčanu naknadu, novčana naknada određuje se u visini razlike izmedu dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i iznosa odgovarajuće osnovice.
Korisnicima kojima je na visinu novčane naknade od utjecaja njihova
mirovina, novčana naknada pripada u visini razlike između iznosa mirovine
odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom ostvarenih konačnim usklađivanjem
mirovina i iznosa osnovice za određivanje novčane naknade za odgovarajuće
mjesece u godini.
Član 9.
Kad ima više članova porodice umrlog borca koji žive u istom domaćinstvu, visina novčane naknade određuje im se prema članu 8. ovoga zakona kao jednom korisniku i pripada im na jednake dijelove.
Ako članovi porodice umrloga borca iz opravdanih razloga ne žive u istom domaćinstvu (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora, novčana naknada pripada samo onim članovima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje toga prava.
Ako dva ili više članova porodice iz stava 2. ovoga člana ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na novčanu naknadu, svakome od njih pripada iznos koji bi im pripadao kao samostalnom korisniku, s tim da zbroj tih iznosa ne može premašiti iznos odgovarajuće osnovice za određivanje ove naknade. Ako je zbroj tih iznosa veći, novčana naknada pripada svakome članu u omjeru s iznosima koji bi im pripadali kao samostalnim korisnicima.
Roditeljima umrloga borca pripada pravo na novčanu naknadu, ako to pravo
ne ostvaruju bračni drug i djeca.
Član 10.
Pravo na novčanu naknadu i visina naknade ovisi o ukupnom osobnom dohotku od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti korisnika naknade i svih članova njegovog domaćinstva, kao i o drugim redovnim prihodima korisnika naknade i članova njegove porodice koji žive s njim u domaćinstvu.
Domaćinstvom, prema ovom zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja
i trošenja ostvarenih prihoda.
Član 11.
Kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prema ovom zakonu smatra se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine, umanjen za 24 posto.
Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana katastarski prihod uzima se umanjen za 80 posto ako su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici novčane naknade nesposobni za privređivanje koji u domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.
Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup organizaciji udruženog rada uz doživotnu zakupninu i ako to zemljište poslije smrti vlasnika prelazi u društveno vlasništvo, kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti smatra se mjesečni iznos zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.
Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, katastarski prihod uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tog zemljišta.
Katastarski prihod ne uzima se u obzir pri stjecanju prava na novčanu naknadu i određivanje visine naknade kod korisnika:
- boraca starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godine (muškarci);
- boraca starijih od 55 godina (žene) odnosno 60 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje;
- članova porodica umrlih boraca starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.
Katastarski prihod ne uzima se u obzir i kad se radi o prihodu za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu ovoga zakona, članovi
domaćinstva koji su nesposobni za privređivanje prema članu 7. ovoga zakona
i nemaju svojstvo radnika u udruženom radu, odnosno nisu u radnom odnosu,
niti samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.
Član 12.
Drugim redovnim prihodima, prema ovom zakonu, smatraju se:
1. prosječni mjesečni iznos osobnog dohotka, odnosno naknada s temelja svojstva radnika u udruženom radu, odnosno radnog odnosa ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno iznos akontacije ostvaren za prvi cijeli mjesec po stupanju u udruženi rad, odnosno radni odnos u tekućoj godini umanjen za 50 posto;
2. mirovina i druga slična stalna mjesečna novčana primanja u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u mjesečnom iznosu za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju umanjena za 50 posto;
3. osobni dohodak od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne
djalatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i
prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi,
prema dohotku odnosno prihodu iz prethodne godine, koji je služio za usnovicu
pri određivanju poreza umanjen za 50 posto.
Član 13.
U druge redovne prihode, prema ovom zakonu, ne ulaze novčana primanja
po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, Zakonu
o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida, Zakonu o posebnoj
novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima,
Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata i po
ovom zakonu, novčana primanja po općinskim propisima o zaštiti boraca,
vojnih invalida, predratnih revolucionara, žrtava i članova njihovih porodica
i po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje
i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju,
doplatak za djecu, novčana pomoć porodici vojnog obveznika, zatim stipendije,
nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druga stalna
novčana primanja korisnika odnosno članova njegove porodice za koja je
propisima o njihovu ustanovljenju određeno da se ne uzimaju u obzir kao
prihodi, kad stjecanje ili određivanje kojega prava ovisi o prihodima.
Član 14.
Dio prihoda koji otpada na člana domaćinstva korisnika novčane naknade, o kojem ovisi pravo na novčanu naknadu i visina naknade izračunava se tako, da se:
1. ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti podijeli na korisnika naknade i sve članove njegovog domaćinstva;
2. drugi redovni prihodi podijele na korisnike naknade odnosno člana
porodice o čijem se prihodu radi i članove njegove porodice koji s njim
žive u domaćinstvu, ako ih taj član odnosno korisnik uzdržava i ako prema
njima ima obavezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unučad korisnika
odnosno člana porodice o čijem se prihodu radi, ako ih taj član porodice
odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga domaćinstva zato što su nesposobni
za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni
za privređivanje i bez prihoda.
Ako je bračni drug korisnika naknade zaposlen u inozemstvu kod inozemnog
poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost,
smatra se da mjesečni prihod po članu domaćinstva korisnika naknade prelazi
iznos iz člana 5. stava 1. točke 6. odnosno člana 6. točke 3. ovoga zakona.
Član 15.
Promjene visine prihoda i broja članova domaćinstva, o kojima ovisi
pravo na novčanu naknadu i visina naknade, utječu na novčanu naknadu tako,
da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje naknade uzimaju u obzir
od prvog dana slijedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju
stjecanje ili povećanje naknade uzimaju se u obzir od prvog dana slijedećeg
mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
2. Dodatak na samohranost
Član 16.
Samohrani korisnik novčane naknade ima pravo na dodatak na samohranost koji mjesečno iznosi:
- 0,80 dinara za borce;
- 0,60 dinara za članove porodica umrlih boraca.
U slučaju da članovi porodice umrloga borca žive odvojeno, dodatak na
samohranost pripada članu porodice koji za to ispunjava uvjete. Ako su
dva ili više takva člana porodice samohrana, dodatak na samohranost pripada
im na jednake dijelove.
Član 17.
Samohranim, prema ovom zakonu, smatra se korisnik novčane naknade nesposoban za privređivanje, koji nije korisnik mirovine, nema zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, te da u svome domaćinstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova porodice, u domaćinstvu ili izvan domaćinstva, koji imaju svojstvo radnika u udruženom radu, odnosno da su u radnom odnosu ili korisnici mirovine, ili da samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohodka od samostalnog ubavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana pri utvrđivanju svojstva samohrane
osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u domaćinstvu.
Član 18.
Odredba člana 15. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na pravo
na dodatak na samohranost.
3. Naknada troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne
zaštite
Član 19.
Borca - korisnika novčane naknade u mjesečnim iznosima koji je nesposoban za samostalan život, ako nema porodicu ili iz opravdanih razloga ne može ostati u svojoj porodici, smjestit će se u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite.
Naknada troškova smještaja korisnika u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite određuje se uz shodnu primjenu propisa o socijalnoj zaštiti.
Za vrijeme dok se nalazi u organizaciji udruženog rada socijalne zaštite
korisniku pripada novčana naknada u iznosu od 35 posto od odgovarajuće
osnovice za određivanje novčane naknade, a za to vrijeme nema pravo na
dodatak na samohranost, niti na dodatak za njegu i pomoć druge osobe.
Član 20.
Republika ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime troškova smještaja
u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite od korisnika novčane naknade
za slučaj da otuđi svoju imovinu, a za slučaj smrti korisnika ima pravo
na povrat isplaćenih troškova smještaja od njegovih nasljednika.
4. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe
Član 21.
Borcu - korisniku novčane naknade u mjesečnim iznosima pripada dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe ima i borac narodnooslobodilačkog rata prije 9. rujna 1943. godine - korisnik porodične mirovine, ako ispunjava uvjete iz stava 3. i 4. ovoga člana i ako je osobi od koje izvodi pravo na porodičnu mirovinu, mirovina bila određena odnosno trebala biti određena od osnovice koja je bila jednaka ili niža od najniže mirovinske osnovice prema članu 53. stavu 4. Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom opsegu postoji kada korisnlk iz stava 1. i 2. ovoga člana zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može, niti uz subjektivne teškoće ni uz pomoć ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe prijeko potrebne za održavanje života.
Prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u smanjenom opsegu postoji kada korisnik iz stava 1. i 2. ovoga člana zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može samostalno kretati izvan stana ni uz pomoć ortopedskih pomagala, radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom iznosu ima i slijepi
član porodice umrlog borca - korisnik novčane naknade.
Dodatak za njegu i pomoć iznosi:
- u punom opsegu 1,10 dinara;
- u smanjenom opsegu 0,60 dinara.
Dodatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za mjesec u kojem
je korisnik sve vrijeme proveo na liječenju u stacionarnoj organizaciji
udruženog rada zdravstva.
5. Doplatak za djecu
Član 22.
Korisniku novčane naknade - borcu i djetetu umrloga borca pripada doplatak za djecu uz uvjete i u visini što su utvrđeni propisima o doplatku za djecu.
Pri utvrđivanju prava na doplatak za djecu novćana naknada korisnika
doplatka ne uzima se kao prihod domaćinstva.
6. Zdravstvena zaštita
Član 23.
Pravo na zdravstvenu zaštitu u samoupravnoj interesnoj zajednici zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika (u daljem tekstu: zajednica radnika i poljoprivrednika) u opsegu i na način što su utvrđeni za korisnike - radnike imaju borci bez obzira na sposobnost za privređivanje i članovi porodica umrlih boraca koji su nesposobni za privređivanje, a udovica umrlog borca i kad navrši 45 godina života, ako im zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi.
Borci i članovi porodica umrlih boraca koji su zdravstveno osigurani kao korisnici - poljoprivrednici u zajednici radnika i poljoprivrednika:
- imaju pravo na razliku zdravstvene zaštite do opsega utvrđenog za korisnike - radnike, ako takva razlika postoji ;
- ne plaćaju doprinos za zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti u određenom iznosu po korisniku - poljoprivredniku.
Borci imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz stava 1. odnosno prava iz stava 2. ovoga člana i za članove svoje porodice koji ta prava ostvaruju prema propisima kojima su utvrđeni opseg, uvjeti i način ostvarivanja zdravstvene zaštite članova porodice korisnika - radnika.
Ostale osobe iz ovoga člana imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz stava
1. odnosno prava iz stava 2. ovoga člana samo za sebe.
7. Naknada pogrebnih troškova
Član 24.
U slučaju smrti korisnika zdravstvene zaštite iz člana 23. stava 1. ovoga zakona, ili člana njegove porodice kome je po njemu osigurana zdravstvena zaštita, osobi koja je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada pogrebnih troškova u visini što je utvrđuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika za slučaj smrti korisnika - radnika.
U slučaju smrti korisnika prava iz člana 23. stava 2. ovoga zakona,
ili člana njegove porodice kome su po njemu osigurana ta prava, osobi koja
je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada iz stava 1. ovoga člana
odnosno odgovarajuća razlika te naknade, ako nadležna zajednica radnika
i poljoprivrednika nije za slučaj smrti korisnika - poljoprivrednika utvrdila
to pravo, odnosno ako je za njih utvrdila tu naknadu u iznosu nižem od
onoga iz stava 1. ovoga člana.
8. Pomoć u slučaju smrti
Član 25.
U slučaju smrti korisnika novčane naknade, članovima njegove porodice,
koji su do njegove smrti živjeli s njim u domaćinstvu, pripada posmrtna
pomoć u dvomjesečnom iznosu novčane naknade na koju je on imao pravo.
III. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Član 26.
Osnovice za određivanje novčane naknade. dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, te iznos iz člana 5. stava 1. točke 6. i člana 6. točke 3. ovoga zakona usklađuju se početkom svake kalendarske godine s porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u prethodnoj godini.
Osnovice za određivanje novčane naknade, dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, utvrđene prema stavu 1. ovoga člana, usklađuju se u toku godine i prema planu rasta osobnih dohodaka tako što se povećavaju od 1. siječnja za 25 posto, od 1. travnja za 50 posto, od 1. srpnja za 75 posto i od 1. listopada za 100 posto planiranog rasta nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici za tekuću godinu.
Usklađivanje osnovica za određivanje novčane naknade, drugih novčanih primanja i iznosa prema stavu 1. i 2. ovoga člana vrši rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite na temelju odgovarajućih podataka Republičkog zavoda za statistiku, odnosno Republičkog zavoda za društveno planiranje.
Iznos iz člana 5. stava 1. točke 5. ovoga zakona usklađuje se s koeficijentom
porasta katastarskog prihoda u Republici. Ovo usklađivanje vrši rukovodilac
republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite
na temelju odgovarajućeg akta o izmjeni vrijednosti ljestvica katastarskog
prihoda.
Član 27.
Novčana naknada, dodatak na samohranost, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i doplatak za djecu, određuju se u mjesečnim iznosima i dospijevaju prvoga dana svakog mjeseca, a isplaćuju se unaprijed.
Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, novčana naknada korisniku
mirovine određuje se u godišnjem iznosu nakon konačnog usklađivanja mirovina
u mirovinsknm i invalidskom osiguranju radnika za odgovarajuću godinu.
Član 28.
Neisplaćeni dospjeli iznosi novčanih primanja iz ovoga zakona mogu se
nasljeđivati.
Član 29.
Kad stjecanje i određivanje kojega prava prema posebnim propisima ovisi
o prihodima, dodatak za njegu i pomoć druge osobe iz ovoga zakona ne uzima
se kao prihod pri odlučivanju o dotičnom pravu.
Član 30.
Osobe koje imaju pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe ili pravo
na doplatak za djecu po drugim propisima, ne mogu ostvarivati ta prava
po ovom zakonu.
IV. POČETAK, TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA
Član 31.
Novčana naknada, dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe pripadaju od prvoga dana slijedećeg mjesaca po podnošenju zahtjeva.
Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, u slučaju smrti korisnika novčane naknade - borca, novčana naknada pripada članovima njegove porodice od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon smrti korisnika, ako je zahtjev za priznavanje toga prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti.
Ako je zahtjev za priznavanje prava na novčanu naknadu podnesen prije donošenja rješenja o utvrđivanju posebnog staža iz člana 2. ovoga zakona, pravo na novčanu naknadu pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon što je na rješenje o uvrđivanju posebnog staža data suglasnost u reviziji.
Korisniku mirovine novčana naknada pripada za sve vrijeme u godini u kojem mu je mirovina odnosno mirovina sa zaštitnim dodatkom manja od osnovice za određivanje novčane naknade, ako za to vrijeme ispunjava i ostale uvjete iz stava 1. člana 5. ovoga zakona i ako je zahtjev za priznavanje toga prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja u "Narodnim novinama" akta o konačnom usklađivanju mirovina u mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika za odnosnu godinu.
Naknada troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite pripada od dana smještaja u tu organizaciju, ali najranije od prvoga dana slijedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.
Doplatak za djecu pripada od dana određenog propisima o tome doplatku.
Zdravstvena zaštita i druga prava iz člana 23. ovoga zakona pripadaju
korisniku od dana donošenja rješenja o priznavanju tih prava.
Član 32.
Ako se korisnik novčane naknade nalazi u pritvoru, članovima porodice koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica njegove novčane naknade. Zadržana polovica naknade isplatit će se korisniku naknade, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen od optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.
Ako se korisnik novčane naknade nalazi na izdržavanju kazne preko jednog
do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme 50 posto novčane naknade ako
uzdržava kojega od članova porodice iz člana 3. ovoga zakona s kojim živi
u domaćinstvu, a ako ne uzdržava takve članove porodice, ne pripada mu
novčana naknada za to vrijeme.
Član 33.
Korisniku novčane naknade, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od 6 mjeseci, ne pripadaju novčana primanja iz ovoga zakona dok se nalazi na izdržavanju kazne.
Organ uprave nadležan za rješavanje o pravima iz ovoga zakona može odrediti
da se članovima porodice korisnika novčane naknade, koji se nalazi na izdržavanju
kazne zatvora duže od šest mjeseci, isplaćuju za to vrijeme novčana primanja
iz ovoga zakona, na koja bi oni imali pravo u slučaju njegove smrti, ako
korisnik naknade nije osuđen zbog krivičnog djela učinjenog radi pribavljanja
protupravne imovinske koristi na štetu društvene imovine ili zbog krivičnog
djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i
sigurnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Član 34.
Bračni drug umrloga borca stupanjem u brak gubi prava iz ovoga zakona.
Bračni drug umrloga borca gubi prava iz ovoga zakona i ako je napustio
djecu s kojom koristi ta prava i zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje
i odgoj. Ta se prava mogu uspostaviti ako roditelj nastavi obavljati roditeljske
dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovoga zakona.
Član 35.
Korisniku novčane naknade koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na
naknadu nakon šest mjeseci neprekidnog boravka u inozemstvu.
Član 36.
Korisnici prava iz ovoga zakona, dužni su u roku 15 dana prijaviti nadležnom
organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog
prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.
V. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA
Član 37.
O pravima iz ovoga zakona rješava u prvom stepenu nadležni općinski organ uprave, a u drugom stepenu nadležni republički organ uprave.
Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, o pravu na naknadu pogrebnih
troškova prema stavu 1. člana 24. ovoga zakona odlučuje nadležna zajednica
radnika i poljoprivrednika.
Član 38.
U postupku ostvarivanja prava iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe
Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 39.
Gubitak sposobnosti za rad i nesposobnost za samostalan život i rad
prema članu 7. ovoga zakona, nesposobnost za samostalan život prema članu
19. ovoga zakona, prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe prema
članu 21. ovoga zakona utvrđuje se u postupku za ostvarivanje prava iz
ovoga zakona, na temelju nalaza i mišljenja liječničkih komisija koje daju
nalaz i mišljenje o vojnom invaliditetu i o nesposobnosti za privređivanje
u postupku za ostvarivanje prava iz Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida
i porodica palih boraca, a uz odgovarajuću primjenu propisa o radu tih
komisija, odnosno propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Član 40.
Rješenje doneseno u prvom stepenu kojim se priznaju pravo na novčanu naknadu, dodatak na samohranost, naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, doplatak za djecu i zdravstvenu zaštitu i druga prava iz člana 23. ovoga zakona, podliježe reviziji.
Ako protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta organu nadležnom za vršenje revizije, u roku 15 dana od isteka roka za žalbu.
Reviziju vrši, po službenoj dužnosti, drugostepeni organ uprave nadležan za poslove boračke i invalidske zaštite.
Ako je protiv rješenja općinskog organa uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.
Revizija i žalba ne odgađaju izvršenje rješenja.
Član 41.
U postupku revizije nadležni drugostepeni organ uprave može se s prvostepenim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.
Drugostepeni organ će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice, ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojega je stvar riješena.
Prvostepeni organ, čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i vraćeno na ponovni postupak, donosi novo rješenje.
Novo prvostepeno rješenje podliježe reviziji u kojoj se spituje samo da li je novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je ranije prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto.
U postupku revizije drugostepeni organ, dužan je pribaviti nalaz i mišljenje
drugostepene liječničke komisije iz člana 39. stava 1. ovoga zakona, ako
se radi o utvrđivanju prijeke potrebe stalne njege i pomoći druge osobe
ili nesposobnosti za samostalni život iz člana 19. ovoga zakona.
Član 42.
Ako protiv rješenja prvostepenog organa, koje podliježe reviziji, nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana kad predmet primi drugostepeni organ, smatra se da je revizija izvršena i da je data suglasnost na rješenje.
Ako je u postupku revizije potrebno pribaviti mišljenje liječničke komisije,
rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostepeni organ
primio nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje
zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta.
Član 43.
Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se voditi upravni
spor, ako je tim rješenjem prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i
predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak, bez obzira da li
je na prvostepeno rješenje izjavljena žalba ili nije.
Član 44.
Rješenje kojim se određuje novčana naknada i druga novčana primanja iz ovoga zakona izvršava nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti.
Drugostepeno rješenje kojim je u postupku revizije odnosno revizije i žalbe prvostepeno rješenje izmijenjeno, izvršava se nakon njegove dostave prvostepenom organu.
Rješenje kojim se priznaje pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz člana 23. ovoga zakona općinski organ uprave dostavlja radi ostvarivanja tih prava nadležnoj zajednici radnika i poljoprivrednika.
Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, naknadu pogrebnih troškova
iz stava 1. člana 24. ovoga zakona isplaćuje nadležna zajednica radnika
i poljoprivrednika.
Član 45.
Nove iznose novčanih primanja, na temelju akata iz člana 26. stava 3.
ovoga zakona, zatečenim korisnicima tih primanja, određuje i isplaćuje
nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.
Korisniku primanja izdat će se rješenje o tome samo na njegov zahtjev.
Član 46.
Korisnicima novčane naknade i doplatka za djecu kojima su na ova primanja
od utjecaja redovni novčani prihodi, nastavlja se isplata tih primanja
kao akontacija za siječanj, veljaču i ožujak tekuće godine.
Član 47.
Korisnicima prava iz ovoga zakona pripada naknada troškova za prijevoz,
prehranu i smještaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu, ako
su od nadležnog organa upućeni odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda
pred liječničkom komisijom.
Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema cijeni vozne karte za prijevoz
autobusom, željeznicom ili brodom, a troškovi za prehranu i smještaj, odnosno
putni troškovi na relaciji na kojoj se ne vrši prijevoz javnim prevoznim
sredstvom, nadoknađuju se primjenom odgovarajućih propisa o vojnim invalidima.
Član 48.
Troškove postupka za ostvarivanje prava iz ovoga zakona snosi organ koji vodi postupak.
Troškovi u vezi s radom liječničkih komisija iz člana 39. ovoga zakona isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad Republičkog komiteta za boračka i invalidska pitanja.
Troškovi Službe društvenog knjigovodstva i organizacije udruženog rada poštanskoga, telegrafskog i telefonskog saobraćaja u vezi s isplatama ostvarenih prava po ovom zakonu, isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članu 4. ovoga zakona.
U postupku ostvarivanja prava iz ovoga zakona ne plaća se taksa.
Član 49.
Nadležni općinski organi uprave dužni su voditi evidenciju o korisnicima prava iz ovoga zakona o isplatama novčanih primanja i troškova, te o drugim podacima u vezi s ostvarivanjem tih prava.
Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i
invalidske zaštite donosi potanje propise o vođenju evidencije i o načinu
isplaćivanja novčanih primanja i drugih troškova po ovom zakonu, te o kontroli
namjenskog trošenja sredstava.
VI. NAKNADA ŠTETE
Član 50.
Korisnik prava iz ovoga zakona, kojemu je izvršena isplata novčanog primanja na koje nije imao pravo. dužan je vratiti primljene iznose.
Korisnik je dužan vratiti nepravilno isplaćeno primanje u iznosu primljenom
najviše za posljednje tri godine, računajući od posljednje isplate na koju
nije imao pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležni prvostepeni
organ, povrat nepravilno primljenog iznosa može se ostvariti tužbom kod
nadležnog suda. Obveza povrata nepravilno isplaćenih primanja za to razdoblje
postoji neovisno o tome, da li je poništeno ili ukinuto rješenje na temelju
kojega je primanje isplaćeno.
VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 51.
Osnovice iz člana 8. i iznosi iz člana 5. stava 1. točke 6. člana 6. točke 3, člana 16. stava 1. i člana 21. stava 5. Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine" br. 57/85) uskladit će se u 1986. godini i s porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.
Osnovice i iznosi iz stava 1. ovoga člana privremeno će se do konačnog usklađivanja prema stavu 1. ovoga člana, povećati od 1. siječnja 1986. godine za procijenjeni porast nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici za 1985. godinu.
Povećanje iz stava 2. ovoga člana izvršit će Republički komitet za boračka i invalidska pitanja nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine, br. 57/85) na temelju podataka Republičkog zavoda za statistiku o procijenjenom porastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.
Iznimno od odredbe iz člana 26. stava 2. Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog
rata ("Narodne novine", br. 57/85) povećanje osnovica u 1986.
godini izvršit će se 1. srpnja za 75 posto i 1. listopada za 100 posto
planiranog porasta osobnih dohodaka u 1986. godini.
Član 52.
Iznosi osnovica za određivanje novčane naknade posebno će se dodatno
povećati za 1987. godinu za 6 posto prilikom usklađivanja visine osnovica
naknade za tu godinu prema članu 26. stavu 3. Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog
rata ("Narodne novine", br. 57/85).
Član 53.
Republički komitet za boračka i invalidska pitanja donijet će propise iz člana 48. stava 2. Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/85) u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1. ovoga člana ostaje na snazi Pravilnik
o načinu isplaćivanja novčanih primanja i vođenju evidencije prema Zakonu
o materijalnoj i zdravstvenoj zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata
("Narodne novine", br 52/78).
Član 54.
Nadležni općinski organi uprave donijet će po službenoj dužnosti odgovarajuća rješenja, prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/89) o pravu na novčanu naknadu za sve dosadašnje korisnike tog prava kojima je do stupanja na snagu tog zakona katastarski prihod bio izuzet od utjecaja na pravo i visinu novčane naknade. a prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/89) je od utjecaja na to pravo.
Dosadašnji korisnici dodatka na samohranost koji zbog promjena u pogledu utjecaja katastarskog prihoda predviđenih Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine". br. 57/89), ne bi ispunjavali uvjete za korištenje toga prava i dalje zadržavaju to pravo.
Korisnici novčane naknade koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne
novine", br. 57/89) ostvarili pravo na naknadu troškova smještaja
u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, odnosno pravo na dodatak
za njegu i pomoć druge osobe kao članovi porodica umrlih boraca i dalje
zadržavaju ta prava.
Član 55.
Na dan stupanja na snagu Zakona o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog
rata ("Narodne novine", br. 57/85) prestaje važiti Zakon o materijalnoj
i zdravstvenoj zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne
novine", br. 52/73, 55/74, 33/76, 32/77, 52/78, 55/79, 45/80 i 53/81).