ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/89) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 6. ožujka 1990. godine, utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o zaštiti žrtava fašistićkog terora i građanskih žrtava rata.

Prečišćeni tekst Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata obuhvaća Zakon o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine. br. 57/85) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 55/86. 27/88 i 57/89, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Broj: 6305-90-66

Zagreb, 6. ožujka 1990.

ZAKON

o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata (prečišćeni tekst)

Žrtve fašističkog terora, građanske žrtve rata i žrtve neprijateljskog djelovanja (u daljem tekstu: osobne žrtve) imaju, uz uvjete određene ovim zakonom, pravo na:

1. invalidninu;

2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe;

3. novčanu pomoć;

4. dodatak na samohranost;

5. naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite;

6. doplatak za djecu;

7. profesionalnu rehabilitaciju;

8. zdravstvenu zaštitu;

9. pomoć za opremu novorođenog djeteta;

10. naknadu pogrebnih troškova;

11. pomoć u slučaju smrti.

Žrtvama fašističkog terora, prema ovom zakonu, smatraju se osobe kojima je oštećen organizam za najmanje 60 posto zbog rana, ozljeda ili bolesti zadobivenih zlostavljanjem odnosno lišenjem slobode od strane fašističkog okupatora ili njegovih pomagača.

Građanskim žrtvama rata, prema ovom zakonu, smatraju se osobe kojima je oštećen organizam za najmanje 60 posto zbog rana ili ozljeda zadobivenih u vezi s ratnim operacijama (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.) ili od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka tih operacija.

Žrtvama neprijateljskog djelovanja, prema ovom zakonu, smatraju se osobe kojima je nakon 15. svibnja 1945. oštećen organizam za najmanje 60 posto zbog rana ili ozljeda zadobivenih u vezi s diverzantskim odnosno terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost zemlje ili ustavom utvrđeni poredak.

Radi ostvarivanja prava iz ovoga zakona, osobne žrtve razvrstavaju se prema postotku tjelesnog oštećenja u šest grupa:

I grupa - osobne žrtve sa 100 posto tjelesnog oštećenja kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć druge osobe,

II grupa - osobne žrtve sa 100 posto tjelesnog oštećenja,

III grupa - osobne žrtve sa 90 posto tjelesnog oštećenj a,

IV grupa - osobne žrtve sa 80 posto tjelesnog oštećenja,

V grupa - osobne žrtve sa 70 posto tjelesnog oštećenja,

VI grupa - osobne žrtve sa 60 posto tjelesnog oštećenja.

Tjelesnim oštećenjem, prema ovom zakonu, smatra se oštećenje organizma nastalo na način i uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona.

Postotak tjelesnog oštećenja utvrđuje se odgovarajućom primjenom propisa o utvrđivanju postotka vojnog invaliditeta. ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Osobna žrtva ima određena prava iz ovoga zakona i za članove porodice.

Usvojena djeca i pastorčad mogu ostvariti određena prava iz ovoga zakona, ako ih je osoba od koje izvode ta prava uzdržavala najmanje posljednjih godinu dana prije smrti

Osobne žrtve i članovi porodica žrtava fašistićkog terora, gradanskih žrtava rata i žrtava neprijateljskog djelovanja mogu ostvariti određena prava prema odredbama ovoga zakona, ako su državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i ako imaju prebivalište na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske.

Prava utvrđena ovim zakonom ne mogu ostvariti osobe koje su tjelesno oštećenje zadobile kao pripadnici ili pomagači odnosno suradnici neprijateljskih oružanih ili drugih formacija.

Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga zakona osiguravaju se u republičkom budžetu.

1. Invalidnina

Osobnim žrtvama invalidnina se određuje ovisno o grupi u koju su razvrstane i pripada im u visini 50 posto od iznosa osobne invalidnine vojnih invalida odgovarajuće grupe.

Žrtvama fašističkog terora iznosi invalidnine određeni prema stavu 1. ovoga člana povećavaju se za 15 posto.

2. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe

Osobnoj žrtvi I do IV grupe i korisniku novčane pomoći u mjesećnim iznosima - osobnoj žrtvi V i VI grupe odnosno članu porodice osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. pripada dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom opsegu postoji kada korisnik iz stava 1. ovoga člana, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može, niti uz subjektivne teškoće, niti uz pomoć ortopedskih pomagala samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe prijeko potrebne za održavanje života.

Prijeka potreba stalne njege i pomoći u smanjenom opsegu postoji kada korisnik iz stava 1. ovoga člana, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može samostalno kretati izvan stana, ni uz pomoć ortopedskih pomagala, radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom iznosu ima i slijepi član porodice umrle žrtve fašistićkog terora- korisnik novčane pomoći.

Dodatak za njegu i pomoć iznosi:

- u punom opsegu 1,10 dinara

- u smanjenom opsegu 0,60 dinara.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo na liječenju u stacionarnoj organizaciji udruženog rada zdravstva.

3. Novčana pomoć

Osobne žrtve i članovi porodica osoba poginulih, umrlih ili nestalih uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. imaju pravo na novčanu pomoć ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju ove uvjete:

1. da nemaju svojstvo radnika u udruženom radu odnosno da nisu u radnom odnosu;

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3. da nisu korisnici mirovine u visini osnovice za određivanje novčane pomoći ili veće od te osnovice;

4. da nisu korisnici stalnog mjesečnog novčanog primanja po saveznim propisima o zaštiti boraca i njihovih porodica, invalidskog ili porodičnog dodatka po Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida, novčane naknade po Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata, novčane naknade u vezi s rehabilitacijom ili novčane naknade zbog nezaposlenosti;

5. da oni i članovi njihova domaćinstva nemaju ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti veći od 0,10 dinara mjesečno po članu domaćinstva;

6. da oni i određeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupno druge redovne prihode veće od 0,60 dinara mjesečno po članu domaćinstva.

Mirovinom prema točki 3. stava 1. ovoga člana smatra se konačno usklađeni mjesečni nominalni iznos mirovine odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom za istu godinu.

Pravo na novčanu pomoć imaju i članovi porodica umrlih žrtava fašističkog terora, ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju ove uvjete:

1. da nisu korisnici mirovine;

2. da ispunjavaju uvjete iz člana 10. točke 1, 2. i 4. ovoga zakona;

3. da oni i članovi njihova domaćinstva nemaju ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti veći od 0,10 dinara mjesečno po članu domaćinstva;

4. da oni i određeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupno druge redovne prihode veće od 0,40 dinara mjesečno po članu domaćinstva.

Nesposobnima za privređivanje, prema ovom zakonu, smatraju se:

1. žena kad navrši 50 ili muškarac kad navrši 60 godina života, odnosno za mlade osobe kad nastane gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom osiguranju radnika;

2. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno ako je na školovanju, do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života;

3. udovica ili udovac osobe od koje izvode pravo, ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece nesposobno za privređivanje prema točki 2. ovoga stava, ako se oni o djeci brinu i s njima žive u domaćinstvu;

4. vojni invalidi I i V grupe i osobne žrtve od I do V grupe.

Dijete iz stava 1. točke 2. ovoga člana, koje prekine školovanje zbog bolovanja što ga odobri nadležni organ organizacije udruženog rada zdravstva, smatra se nesposobnim za privređivanje i za vrijeme koje je provelo na bolovanju do navršenih 26 godina života kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolovanja izgubljeno od redovnog školovanja, ako je ono nastavljeno prije navršene 26. godine.

Osnovica za određivanje novčane pomoći iznosi:

- za osobne žrtve i članove porodica osoba poginulih, umrlih ili nestalih uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. 0,90 dinara;

- za članove porodica umrlih žrtava fašističkog terora 0,70 dinara.

Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju prihode od utjecaja na novčanu pomoć, novčana pomoć određuje se uvisini odgovarajuće osnovice.

Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju katastarski prihod ili imaju takav prihod za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, niti imaju druge redovne prihode od utjecaja na novčanu pomoć, novčana pomoć određuje se u visini odgovarajuće osnovice, uvećane za 25 posto.

Korisnicima koji u domaćinstvu imaju katastaski prihod odnosno koji drugi redovni prihod od utjecaja na novčanu pomoć, novčana pomoć određuje se u visni razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i iznosa odgovarajuće osnovice.

Korisnicima kojima je na visinu novčane pomoći od utjecaja njihova mirovina, novčana pomoć pripada u visini razlike između iznosa mirovine odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom ostvarenih konačnim usklađivanjem mirovina i iznosa osnovice za odredivanje novčane pomoći za odgovarajuće mjesece u godini.

Kad ima više članova porodice osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. odnosno umrle žrtve fašistićkog terora koji žive istom domaćinstvu, visina novčane pomoći određuje se prema članu 13. ovoga zakona, kao jednom korisniku i pripada im na jednake dijelove.

Ako članovi porodice, osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. odnosno umrle žrtve fašističkog terora iz opravdanih razloga ne žive u istom domaćinstvu (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rodena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora, novčana pomoć pripada samo onim članovima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje tog prava.

Ako dva ili više članova porodice iz stava 2. ovoga člana ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na novčanu pomoć, svakome od njih pripada iznos koji bi im pripadao kao samostalnom korisniku, s tim da zbroj tih iznosa ne može premašiti iznos odgovarajuće osnovice za određivanje ove pomoći. Ako je zbroj tih iznosa veći, novčana pomoć pripada svakome članu u omjeru s iznosima koji bi im pripadali kao samostalnim korisnicima.

Roditeljima osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15 svibnja 1946. odnosno umrle žrtve fašističkog terora pripada pravo na novčanu pomoć, ako to pravo ne ostvaruju bračni drug i djeca.

Pravo na novčanu pomoć i visina pomoći ovise o ukupnom osobnom dohotku od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti korisnika pomoći i svih članova njegovog domaćinstva, kao i o drugim redovnim prihodima korisnika pomoći i članova njegove porodice koji žive s njim u domaćinstvu.

Domaćinstvom, prema ovom zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prema ovom zakonu, smatra se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine umanjen za 24 posto.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana katastarski prihod uzima se umanjen za 80 posto, ako su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici, koji u domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup organizaciji udruženog rada uz doživotnu zakupninu i ako to zemljište poslije smrti vlasnika prelazi u društveno vlasništvo, kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti smatra se mjesečni iznos zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta katastarski prihod uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tog zemljišta.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir pri stjecanju prava na novčanu pomoć i određivanju visine pomoći kod:

- osobnih žrtava i članova porodice osoba poginulih, umrlih i nestaIih iz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godina (muškarci);

- osobnih žrtava i članova porodice osoba poginulih, umrlih ili nestalih uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. starijih od 55 godina (žene) odnosno 60 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje;

- članova porodice umrlih žrtava fašističkog terora starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir i kad se radi o prihodu za koje se prema zakonu ne zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Ne smatraju se sposobnim za privređivanje u smislu ovoga zakona članovi domaćinstva koji su nesposobni za privređivanje prema članu 12. ovoga zakona i nemaju svojstvo radnika u udruženom radu, odnosno nisu u radnom odnosu, niti samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

Drugim redovnim prihodima, prema ovom zakonu, smatraju se:

1. prosječni mjesečni iznos osobnog dohotka, odnosno naknade s temelja svojstva radnika u udruženom radu, odnosno radnog odnosa ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno iznos akontacije ostvaren za prvi cijeli mjesec po stupanju u udruženi rad, odnosno radni odnos u tekućoj godini umanjen za 50 posto;

2. mirovina i druga slična mjesečna novčana primanja u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini odnosno u mjesečnom iznosu za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju, umanjena za 50 posto;

3. osobni dohodak od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi prema dohotku odnosno prihodu iz prethodne godine, koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza, umanjen za 50 posto;

U druge redovne prihode, prema ovom zakonu, ne ulaze novčana primanja po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida, Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata, Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima i po ovom zakonu, novčana primanja po općinskim propisima o zaštiti boraca, vojnih invalida, predratnih revolucionara, žrtava i članova njihovih porodica i po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju, doplatak za djecu, novčana pomoć porodici vojnog obveznika, zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druga stalna novčana primanja korisnika odnosno članova njegove porodice za koja je propisima o njihovu ustanovljenju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi, kad stjecanje ili određivanje kojega prava ovisi o prihodima.

Dio prihoda koji otpada na člana domaćinstva korisnika pomoći, o kojem ovisi pravo na novčanu pomoć i visina pomoći izračunava se tako da se:

1. ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti podijeli na korisnika pomoći i sve članove njegovog domaćinstva;

2. drugi redovni prihodi podijele na korisnika pomoći odnosno člana porodice o čijem se prihodu radi i članove njegove porodice koji s njim žive u domaćinstvu, ako ih taj član odnosno korisnik uzdržava i ako prema njima ima obavezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unučad korisnika odnosno člana porodice o čijem se prihodu radi, ako ih taj član porodice odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga domaćinstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

Ako je bračni drug korisnika pomoći zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili ako samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu domaćinstva korisnika pomoći prelazi iznos iz člana 10. točke 6. odnosno člana 11. točke 4. ovoga zakona.

Promjene visine prihoda i broja članova domaćinstva, o kojima ovisi pravo na novčanu pomoć i visina pomoći, utječu na novčanu pomoć tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje pomoći uzimanju u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje pomoći uzimaju se u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

4. Dodatak na samohranost

Samohrani korisnik novčane pomoći ima pravo na dodatak na samohranost, koji mjesečno iznosi

-0,60 dinara za osobne žrtve, članove porodica osoba poginulih, umrlih ili nestalih uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946.

- 0,40 dinara za članove porodica umrlih žrtava fašističkog terora

U slučaju da članovi porodice, osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. odnosno umrle žrtve fašističkog terora žive odvojeno, dodatak na samohranost pripada članu porodice koji za to ispunjava uvjete. Ako su dva ili više takva člana porodice samohrani, dodatak na samohranost pripada im na jednake dijelove.

Samohranim, prema ovom zakonu, smatra se korisnik novčane pomoći koji nije korisnik mirovine, nema zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, te da u svome domaćinstvu nema srodnika sposobnlh za privređivanje, niti ima članova porodice, u domaćinstvu ili izvan domaćinstva, koji imaju svojstvo radnika u udruženom radu, odnosno da su u radnom odnosu ili korisnici mirovine, ili da samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u domaćinstvu.

Odredba člana 20. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na pravo na dodatak na samohranost.

5. Naknada troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite

Osobnu žrtvu i člana porodice osobe poginule, umrle ili nestale uz okolnosti iz člana 2. ovoga zakona do 15. svibnja 1946. - korisnika novčane pomoći u mjesečnim iznosima koji je nesposoban za samostalan život, ako nema porodicu ili iz opravdanih razloga ne može ostati u svojoj porodici, smjestit će se u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite. Naknadu troškova smještaja korisnika u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite određuje se uz shodnu primjenu propisa o socijalnoj zaštiti. Za vrijeme dok se nalazi u organizaciji udruženog rada socijalne zaštite korisniku pripada novčana pomoć u iznosu od 35 posto od odgovarajuće osnovice za određivanje novčane pomoći, a za to vrijeme nema pravo na dodatak na samohranost niti na dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

Republika ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite od korisnika novčane pomoći za slučaj da otuđi svoju imovinu, a za slučaj smrti korisnika ima pravo na povrat isplaćenih troškova smještaja od njegovih nasljednika.

6. Doplatak za djecu

Doplatak za djecu pripada korisnicima pomoći osobnim žrtvama i djeci - članovima porodica žrtava fašističkog terora, uz uvjete i u visini što su utvrđeni propisima o doplatku za djecu.

Pri utvrđivanju prava na doplatak za djecu novčana pomoć korisnika doplatka ne uzima se kao prihod domaćinstva

7. Profesionalna rehabilitacija

Osobne žrtve imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ako im je ona potrebna zbog njihova tjelesnog oštećenja prema ovom zakonu.

U pogledu ostvarivanja odnosno korištenja prava iz stava 1. ovoga člana na odgovarajući se naćin primjenjuju propisi o mirovinskom i invalidskom osiguranju, što se odnose na pr-ekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada zbog nesreće na poslu ili zbog profesionalne bolesti, ako ovim zakonom nije drugačije udređeno.

Za vrijeme dok se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji osobne žrtve imaju, uz uvjete određene ovim zakonom pravo na novčanu pomoć. Pri utvrđivanju toga prava za to vrijeme katastarski se prihod uzima umanjen za 80 posto, a novčana pomoć određena prema članu 13. ovoga zakona povećava se za 25 posto.

Kad osobna žrtva prema propisima iz stava 2. ovoga člana ostvaruje naknadu troškova smještaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije izvan svog prebivališta, ako ne uzdržava članove porodice s kojima živi u domaćinstvu, dok koristi tu naknadu ne pripada joj novčana pomoć.

Osobnim žrtvama ne pripada naknada osobnog dohotka iz radnog odnosa u vezi s prekvalifikacijom i dokvalifikacijom prema propisima iz stava 2. ovoga člana.

8. Zdravstvena zaštita

Osobne žrtve bez obzira na sposobnost za privređivanje, te članovi porodice žrtve fašističkog terora, građanskih žrtava rata i žrtava neprijateljskog djelovanja koji su nesposobni za privređivanje, a udovica žrtve fašističkog terora, građanske žrtve rata ili žrtve neprijateljskog djelovanja i kad navrši 45 godina života (u daljem tekstu: članovi porodica umrlih žrtava), imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u samoupravnoj interesnoj zajednici zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika (u daljem tekstu: zajednica radnika i poljoprivrednika) u opsegu i na način što su utvrđeni za korisnike - radnike, ako im zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi.

Osobne žrtve i članovi porodica umrlih žrtava koji su zdravstveno osigurani kao korisnici - poljoprivrednici u zajednici radnika i poljoprivrednika:

- imaju pravo na razliku zdravstvene zaštite do opsega utvrđenog za korisnike - radnike, ako takva razlika postoji;

- ne plaćaju doprinos za zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti u odredenom iznosu po korisniku -poljoprivredniku.

Osobne žrtve imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz stava 1. odnosno prava iz stava 2. ovoga člana i za članove svoje porodice koji ta prava ostvaruju prema propisima kojima su utvrđeni opseg, uvjeti i način ostvarivanja zdravstvene zaštite, članova porodice korisnika - radnika.

Osobne žrtve, bez obzira na to po kojoj su osnovi zdravstveno osigurane, imaju pravo na proteze, ortopedska i druga pomagala. sanitarne sprave, zubotehničku pomoć i zuboprotetička sredstva, očna i slušna pomagala, te pomagala za omogućavanje glasnog govora, koja su im potrebna za ostvarivanje zdravstvene zaštite zbog njihova tjelesnog oštećenja, iz ovoga zakona, prema propisima po kojima korisnici - radnici ostvaruju prava zbog nesreće na poslu i oboljenja od profesionalne bolesti.

9. Pomoć za opremu novorođenog djeteta

Žene - osobne žrtve u slučaju porođaja imaju pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta.

Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta imaju i muškarci - osobne žrtve u slučaju porođaja njihove žene kojoj je po njima osigurana zdravstvena zaštita iz ovoga Zakona.

Pomoć za opremu novorođenog djeteta pripada u visini što je utvrđuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika za korisnike - radnike.

10. Naknada pogrebnih troškova

U slučaju smrti korisnika zdravstvene zaštite iz člana 28. stava 1. ovoga zakona, ili člana njegove porodice kome je po njemu osigurana zdravstvena zaštita prema ovom zakonu, osobi koja je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada pogrebnih troškova u visini što je utvrđuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika za slučaj smrti korisnika - radnika.

U slučaju smrti korisnika prava iz člana 28. stava 2. ovoga zakona ili člana njegove porodice kome su po njemu osigurana ta prava osobi koja je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada iz stava 1. ovoga člana odnosno odgovarajuća razlika te naknade, ako nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika nije za slučaj smrti korisnika - poljoprivrednika utvrdila to pravo odnosno ako je za njih utvrdila naknadu u iznosu nižem od onoga iz stava 1. ovoga člana.

11. Pomoć u slučaju smrti

U slučaju smrti korisnika pomoći članovima njegove porodice koji su do njegove smrti živjeli s njim u domaćinstvu, pripada posmrtna pomoć u dvomjesečnom iznosu novčane pomoći na kojeg je on imao pravo.

III. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Osnovice za određivanje novčane pomoći, dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, te iznos iz člana 10. stava 1. toćke 6. i člana 11. točke 4. ovoga zakona usklađuju se početkom svake kalendarske godine s porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u prethodnoj godini.

Osnovice za određivanje novčane pomoći, dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, utvrđene prema stavu 1. ovoga člana, usklađuju se u toku godine i prema planu rasta osobnih dohodaka talo što se povećavaju od 1. siječnja za 25 posto, od 1. travnja za 50 posto, od 1. srpnja za 75 posto i od 1. listopada za 100 posto planiranog rasta nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici za tekuću godinu.

Uskladivanje osnovica za određivanje novčane pomoći, drugih novčanih primanja i iznosa prema stavu 1. i 2 ovoga člana vrši -rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite na temelju odgovarajućih podataka Republičkog zavoda za statistiku odnosno Republičkog zavoda za društveno planiranje.

Iznos iz člana 10. stava 1. točke 5. i člana 11 točke 3. ovoga zakona uskladuje se s koeficijentom porasta katastarskog prihoda u Republici. Ovo usklađivanje vrši rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite na temelju odgovarajućeg akta o izmjenama vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda.

Invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, novčana pomoć, dodatak za samohranost i doplatak za djecu, određuju se u mjesečnim iznosima i dospijevaju prvoga dana svakog mjeseca. a isplaćuju se unaprijed.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, novčana pomoć korisniku mirovine određuje se u godišnjem iznosu nakon konačnog usklađivanja mirovina u mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika za odgovarajuću godinu.

Neisplaćeni dospjeli iznos novčanih primanja iz ovoga zakona mogu se nasljeđivati.

Kad stjecanje i određivanje prava prema posebnim propisima ovisi o prihodima, invalidnina i dodatak za njegu i pomoć druge osobe iz ovoga zakona, ne uzimaju se kao prihod pri odlučivanju o dotičnom pravu.

Osobe koje imaju pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na doplatak za djecu, pravo na odgovarajuću profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta po drugim propisima, ne mogu ostvarivati ta prava po ovom zakonu.

Ako osobna žrtva za isti slučaj tjelesnog oštećenja nastalog nakon 15. svibnja 1945. godine. uz okolnosti iz člana 2. stava 2. i 3. ovoga zakona stekne pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje ili na invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, može se, prema vlastitom izboru, koristiti pravom na invalidninu i dodatkom za njegu i pomoć druge osobe na temelju ovoga zakona ili pravom na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, odnosno invalidsku mirovinu na temelju propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Osobna žrtva iz stava 1. ovoga člana koja izabere i koristi se pravom na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje ili invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, može ostvariti ostala prava iz ovoga zakona, osim prava na invalidninu i na dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

Ako osobna žrtva iz člana 38. ovoga zakona kasnije stekne pravo na novčanu naknadu za slučaj tjelesnog oštećenja ili invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju na temelju novog slučaja invalidnosti odnosno tjelesnog oštećenja na koje nije utjecalo prijašnje tjelesno oštećenje iz ovoga zakona koristit će se i nadalje svim pravima iz ovoga zakona.

Ako osobna žrtva iz člana 38. ovoga zakona stekne kasnije pravo na invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju na temelju novog slučaja invalidnosti na koje je utjecalo njegovo prijašnje tjelesno oštećenje iz ovoga zakona, koristit će se i nadalje pravima iz ovoga zakona

1. ako je nov slučaj invalidnosti nastao zbog nesreće na poslu ili profesionalne bolesti prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju;

2. ako je nov slučaj invalidnosti nastao zbog bolesti ili povrede izvan posla, uz uvjet da je kao osobna žrtva do nastupanja novog slučaja invalidnosti provela najmanje pet godina u radnom odnosu s punim radnim vremenom prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Osobna žrtva koja ne udovoljava uvjetima iz stava 2. ovoga člana može se, prema vlastitom izboru, koristiti samo jednim od stečenih prava.

Odredbe člana 38. i 39. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju i kad korisnik novčane naknade za tjelesno oštećenje ili invalidske mirovine, određene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kasnije stekne pravo na invalidninu kao osobna žrtva na temelju odredaba ovoga zakona

Invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, novčana pomoć i dodatak na samohranost pripadaju od prvoga dana slijedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, u slučaju smrti korisnika pomoći - žrtve fašističkog terora, novčana pomoć pripada članovima njegove porodice od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon smrti korisnika, ako je zahtjev za priznanje toga prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti.

Korisniku mirovine novčana pomoć pripada za sve vrijeme u godini u kojem mu je mirovina odnosno mirovina sa zaštitnim dodatkom manja od osnovice za određivanje pomoći, ako za to vrijeme ispunjava i ostale uvjete iz stava 1. člana 10. ovoga zakona i ako je zahtjev za priznavanje toga prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja u "Narodnim novinama" akta o konačnom usklađivanju mirovina u mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika za odnosnu godinu.

Naknada troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite pripada od dana smještaja u tu organizaciju, ali najranije od prvog dana slijedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.

Doplatak za djecu pripada od dana određenog propisom o tome doplatku.

Zdravstvena zaštita i druga prava iz člana 28. ovoga zakona pripadaju korisniku od dana donošenja rješenja o priznanju tih prava.

Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga zakona nalazi u pritvoru, članovima porodice koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica tih njegovih primanja. Zadržana polovica tih primanja isplatit će se korisniku, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen od optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

Ako se korisnik novčane pomoći nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme 50 posto novčane pomoći ako uzdržava kojega od članova porodice iz člana 4. ovoga zakona s kojim živi u domaćinstvu, a ako ne uzdržava takve članove porodice, ne pripada mu novčana pomoć za to vrijeme. Ako novčanu pomoć koriste dva ili više članova porodice žrtve fašističkog terora prema članu 13. ovoga zakona ostalim sukorisnicima isplaćuje se dio novčane pomoći, koji im pripada u nesmanjenom iznosu.

Korisniku prava iz ovoga zakona osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci ne pripadaju ta prava dok se nalazi na izdržavanju te kazne.

Organ uprave nadležan za rješavanje o pravima iz ovoga zakona može odrediti da se članovima porodice žrtve fašističkog terora, koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora duže od šest mjeseci, isplaćuju za to vrijeme novčana primanja iz ovoga zakona, na koja bi oni imali pravo u slučaju njegove smrti, ako žrtva fašističkog terora nije osuđena zbog krivičnog djela učinjenog radi pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu društvene imovine ili zbog krivičnog djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga zakona.

Bračni drug gubi prava iz ovoga zakona i ako je napustio djecu s kojom koristi prava i zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje i odgoj. Ta se prava nogu uspostaviti ako roditelj nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovoga zakona.

Korisniku novčane pomoći koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na pomoć nakon šest mjeseci neprekidnog boravka u inozemstvu.

Korisnici prava iz ovoga zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.

O pravima iz ovoga zakona rješava u prvom stepenu nadležni općinski organ uprave, a u drugom stepenu nadležni republički organ uprave.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana o pravu na naknadu pogrebnih troškova prema stavu 1. člana 31. ovoga zakona odlučuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika.

U postupku za ostvarivanje prava iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Tjelesno oštećenje prema članu 3. ovoga zakona, prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe prema članu 9. stavu 2, 3. i 4. ovoga zakona, gubitak sposobnosti za rad i nesposobnosti za samostalan život i rad prema članu 12. ovoga zakona, te nesposobnost za samostalan život prema članu 24. ovoga zakona, utvrđuje se u postupku za ostvarivanje prava iz ovoga zakona, na temelju nalaza i mišljenja liječničkih komisija koje daju nalaz i mišljenje o vojnom invaliditetu i o nesposobnosti za privređivanje u postupku za ostvarivanje prava iz Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, a uz odgovarajuću primjenu propisa o radu tih komisija odnosno propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

U postupku za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju prema članu 27. ovoga zakona nalaz i mišljenje daju stručni organi vještačenja koji daju nalaz i mišljenje u postupku za ostvarivanje prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a uz odgovarajuću primjenu propisa o radu tih organa.

Rješenje doneseno u prvom stepenu kojim se utvrđuje tjelesno oštećenje i priznaje pravo na invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, novčanu pomoć, dodatak na samohranost, naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, doplatak za djecu, profesionalnu rehabilitaciju, zdravstvenu zaštitu i druga prava iz člana 28. ovoga zakona, podliježe reviziji.

Ako protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za vršenje revizije u roku 15 dana od isteka roka za žalbu.

Reviziju vrši, po službenoj dužnosti, drugostepeni organ uprave nadležan za poslove boračke i invalidske zaštite.

Ako je protiv rješenja općinskog organa uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Revizija i žalba ne odgađaju izvršenje rješenja.

U postupku revizije nadležni drugostepeni organ uprave može se s prvostepenim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.

Drugostepeni organ će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice, ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešeno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.

Prvostepeni organ čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i vraćeno na ponovni postupak donosi novo rješenje.

Novo prvostepeno rješenje podliježe reviziji, u kojoj se ispituje samo da li je novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je ranije prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto.

U postupku revizije drugostepeni organ, dužan je pribaviti nalaz i mišljenje drugostepene liječničke komisije iz člana 49. stava 1. ovoga zakona, ako se radi o utvrđivanju prijeke potrebe stalne njege i pomoći druge osobe u punom ili smanjenom opsegu, ili nesposobnosti za samostalan život prema članu 24. ovoga zakona.

Ako protiv rješenja prvostepenog organa koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku tri mjeseca od dana kad predmet primi drugostepeni organ, smatra se da je revizija izvršena i da je data suglasnost na rješenje.

Ako je u postupku revizije potrebno pribaviti mišljenje liječničke komisije, rok za izvršenje revizije poćinje teći od dana kad je drugostepeni organ primio nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta.

Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se voditi upravni spor ako je tim rješenjem prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak, bez obzira da li je na prvostepeno rješenje izjavljena žalba ili nije.

Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga zakona kod osobne žrtve nastupe promjene koje su od utjecaja na utvrdeni postotak tjelesnog oštećenja utvrdenog konačnim rješenjem, osobna žrtva može, po isteku dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja u vezi s nastalom promjenom.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana osobna žrtva kod koje nastanu oštećenja organizma u vezi s ranijim tjelesnim oštećenjima, i to: kirurško odstranjenje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima. dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, pankreasa i paraliza živaca, te gubitak ili teško oštećenje parnog organa, mogu podnositi zahtjev za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja po osnovi tih promjena i prije proteka roka od dvije godine.

O zahtjevu podnesenom u smislu stava 1. ovoga člana postupak će se pokrenuti ako osobna žrtva učini vjerovatnim da je nastala promjena koja utječe na utvrđeno pravo.

Smatra se da je učinjeno vjerovatnim da je nastala promjena u smislu stava 1. ovoga člana, ako osobna žrtva o tome podnese mišljenje liječnika specijalista i ako posebna liječnička komisija iz člana 107. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca na temelju tog mišljenja i druge medicinske dokumentacije dade mišljenje da je vjerovatno nastala promjena u smislu stava 1. ovoga člana.

Zahtjev iz stava 1. ovoga člana odbacit će se ako nije učinjeno vjerovatnim da je nastala promjena u smislu stava 1. ovoga člana.

Protiv odluke iz stava 5. ovoga člana ne može se podnijeti žalba.

Konačnim rješenjem prema stavu 1. ovoga člana smatra se i zaključak o odbačaju zahtjeva prema stavu 5. ovoga člana.

Odredbe člana 54. primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznato svojstvo osobne žrtve zbog neudovoljavanja uvjetu što je ovim zakonom propisan za stjecanje tog svojstva u pogledu postotka tjelesnog oštećenja.

Korisniku mjesečnih novčanih primanja iz ovoga zakona koji se bez opravdanog razloga ne odazove u određenom roku pozivu za pregled radi utvrđivanja okolnosti iz člana 49. ovoga zakona, obustavlja se isplata novčanog primanja čije ostvarivanje ovisi o tom pregledu, za sve vrijeme dok se ne odazove pozivu.

Korisniku primanja iz stava 1. ovoga člana, koji se odazove pozivu u roku mjesec dana nakon isteka, isplatit će se obustavljena novčana primanja ako nije došlo do promjena koje utječu na pravo i visinu toga primanja.

Postupak o pravima iz ovoga zakona, završen rješenjem protiv kojega nema redovnog pravnog sredstva u upravnom postupku, može se obnoviti i nakon proteka rokova predviđenih za obnovu postupka u Zakonu o općem upravnom postupku, osim u slučajevima priznavanja svojstva žrtve fašističkog terora zbog bolesti zadobivene u okolnosti iz člana 2. stava 1. ovoga zakona.

Ako se u obnovljenom postupku ranije rješenje zamijeni novim, pravne posljedice na temelju izmijenjenog rješenja djeluju od dana kada je podnesen prijedlog za obnovu, ako je postupak za obnovu postupka pokrenut povodom prijedloga stranke, a od dana donošenja novog rješenja, ako je postupak za obnovu pokrenut po službenoj dužnosti.

Ako je osobnoj žrtvi privremeno utvrđeno tjelesno oštećenje, novo rješenje pravno djeluje od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon što je prestalo važiti ranije rješenje.

Rješenja kojima se određuju novčana primanja, prema odredbama ovoga zakona izvršava nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti.

Drugostepeno rješenje kojim je u postupku revizije odnosno revizije i žalbe prvostepeno rješenje izmijenjeno izvršava se nakon njegove dostave prvostepenom organu.

Rješenje kojim se priznaje pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz člana 28. ovoga zakona općinski organ uprave dostavlja radi ostvarivanja tih prava nadležnoj zajednici radnika i poljoprivrednika.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, naknadu pogrebnih troškova iz stava 1. člana 31. ovoga zakona isplaćuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika.

Nove iznose novčanih primanja na temelju akata iz člana 33. stava 3. ovoga zakona, zatečenim korisnicima tih primanja, određuje i isplaćuje nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja. Korisniku primanja izdat će se rješenje o tome samo na njegov zahtjev.

Korisnicima novčane pomoći i doplatka za djecu kojima su na ova primanja od utjecaja redovni novčani prihodi, nastavlja se isplata tih primanja kao akontacija za siječanj, veljaču i ožujak tekuće godine.

Korisnicima prava iz ovoga zakona pripada naknada troškova za prijevoz, prehranu i smještaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu, ako su od nadležnog organa upućeni odnosno pozvani u drugo mjesto, radi pregleda pred liječničkom komisijom, ili u vezi s ostvarivanjem profesionalne rehabilitacije.

Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom, željeznicom ili brodom, a troškovi za prehranu i smještaj, odnosno putni troškovi na relaciji na kojoj se ne vrši prijevoz javnim prevoznim sredstvom, nadoknađuju se primjenom odgovarajućih propisa o vojnim invalidima.

Troškove postupka za ostvarivanje prava iz ovoga zakona snosi organ koji vodi postupak.

Troškovi u vezi s radom liječničkih komisija, odnosno stručnih organa vještačenja, iz člana 49. ovoga zakona isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad Republičkog komiteta za boračka i invalidska pitanja.

Troškovi službe društvenog knjigovodstva i organizacije udruženog rada poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja u vezi s isplatama ostvarenih prava prema ovom zakonu, isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članu 7. ovoga zakona.

U postupku ostvarivanja prava iz ovoga zakona ne plaća se taksa.

Nadležni općinski organi uprave dužni su voditi evidenciju o korisnicima prava iz ovoga zakona, o isplatama novčanih primanja i troškova, te o drugim podacima u vezi s ostvarivanjem tih prava.

Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite donosi potanje propise o vođenju evidencije i o načinu isplaćivanja novčanih primanja i drugih troškova prema ovom zakonu, te o kontroli namjenskog trošenja sredstava.

Korisnik prava iz ovoga zakona kojemu je izvršena isplata novčanog primanja na koje nije imao pravo, dužan je vratiti primljene iznose.

Korisnik je dužan vratiti nepravilno isplaćeno primanje u iznosu primljenom najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imao pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležni prvostepeni organ, povrat nepravilno primljenog iznosa ostvarit će se tužbom kod nadležnog suda. Obaveza povrata nepravilno isplaćenih primanja za to razdoblje postoji neovisno o tome da li je poništeno ili ukinuto rješenje na temelju kojega je primanje isplaćeno.

Na dan stupanja na snagu Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85) prestaje važiti Zakon o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 52/78, 55/79, 41 /80 i 53/81 ).

Zahtjevi za priznavanje svojstva žrtve fašističkog terora s temelja rana ili ozljeda zadobivenih uz okolnosti iz člana 2. stava 1. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85), zahtjevi za priznavanje svojstva građanske žrtve rata (član 2. stav 2), zahtjevi za priznavanje svojstva žrtve neprijateljskog djelovanja (član 2. stav 3), i svojstva osobe iz člana 4. toga zakona mogu se i dalje podnositi, ako se uz zahtjev prilože pismeni dokazi o okolnostima zadobivanja rana ili ozljeda. Izjava stranke i drugih osoba, bez obzira u kom obliku data, ne smatra se pismenim dokaznim sredstvom.

Pismenim dokaznim sredstvom, u smislu stava 1. ovoga člana, smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju neposredno kada je nastala rana ili ozljeda.

Za utvrđivanje činjenice da je rana ili ozljeda zadobivena pod okolnostima iz člana 2. stava 1. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85). smatra se medicinska dokumentacija o njihovu liječenju u toku rata, neposredno poslije rata, a najkasnije do 15. svibnja 1946. godine.

Zahtjevi za priznavanje svojstva žrtve fašističkog terora s temelja bolesti zadobivene uz okolnosti iz člana 2. stava 1. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85), koji su se mogli podnositi do 31. svibnja 1977. godine, ne mogu se dalje podnositi.

Zahtjevi iz člana 66. stava 4. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i gradanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85) podneseni nakon određenog roka, neće se uzimati u postupak.

Invalidnine (član 8). osnovice za određivanje novčane pomoći (član 13.), dodatak na samohranost (član 21. ), dodatak za njegu i pomoć druge osobe (član 9.) i iznosi iz člana 10. stav 1. točka 6. i člana 11. točka 4. uskladit će se u 1986. godini sa porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.

Invalidnine, osnovice za određivanje novčane pomoći i iznosi iz stava 1. ovoga člana privremeno će se, do konačnog usklađenja prema stavu 1. ovoga člana. povećati do 1. siječnja 1986. godine za procjenjeni porast nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.

Povećanje iz stava 2. ovoga člana izvršit će Republički komitet za boračka i invalidska pitanja nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i gradanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85), na temelju podataka Republičkog zavoda za statistiku o procjenjenom rastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.

Iznimno od odredbe iz stava 2. člana 33. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata gradanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85) povećanje invalidnina i osnovica u 1986. godini izvršit će se 1. srpnja za 75 posto i 1. listopada za 100 posto planiranog rasta osobnih dohodaka u 1986. odini.

Iznose osnovica za određivanje novčane pomoći posebno će se dodatno povećati za 1987. godinu za 6 posto, prilikom usklađivanja visine osnovice, za određivanje novčane pomoći za tu godinu prema članu 33. stavu 3. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85).

Republički komitet za boračka i invalidska pitanja donijet će propise iz člana 62. stava 2. Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85) u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1. ovoga člana ostaje na snazi Pravilnik o načinu isplaćivanja novčanih primanja i vođenju evidencije prema Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 28/79).

Nadležni općinski organi uprave donijet će po službenoj dužnosti odgovarajuća rješenja, prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/89) o pravu na novčanu pomoć za sve dosadašnje korisnike tog prava kojima je do stupanja na snagu toga zakona katastarski prihod bio izuzet od utjecaja na pravo i visinu novčane pomoći, a prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/89) je od utjecaja na to pravo.

Dosadašnji korisnici dodatka na samohranost koji zbog promjena u pogledu utjecaja katastarskog prihoda, predviđenih Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/89), ne bi ispunjavali uvjete za korištenje tih prava i dalje zadržavaju to pravo.

Korisnici novčane pomoći koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/89) ostvarili pravo na naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, odnosno pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe kao članovi porodica umrlih žrtava fašističkog terora i dalje zadržavaju ta prava.