Zakoni i propisi - Pravni savjeti 10 13.02.1990 Zakon o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida (prečišćeni tekst)
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 6. ožujka 1990. godine, utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida.

Prečišćeni tekst Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida obuhvaća Zakon o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 55/86 i 57/89, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Broj: 6305-90-66

Zagreb, 6. ožujka 1990.

Predsjednica Zakonodavno-pravne komisije Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

Zrinjka Ščirković, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.


ZAKON

o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida (prečišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Vojni invalidi, članovi njihovih porodica i korisnici porodične invalidnine imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo na:

1. invalidski dodatak ;

2. dodatak na samohranost;

3. naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite;

4. dodatak za njegu i pomoć druge osobe;

5. porodični dodatak;

6. doplatak za djecu;

7. profesionalnu rehabilitaciju;

8. naknadu za nabavu automobila;

9. zdravstvenu zaštitu;

10. naknadu pogrebnih troškova;

11. pomoć u slučaju smrti.

Član 2.

Sredstva potrebna za ostvarivanje prava iz ovoga zakona osiguravaju se u republičkom budžetu.

II. INVALIDSKI DODATAK I DRUGA PRAVA

1. Invalidski dodatak

Član 3.

Pravo na invalidski dodatak imaju vojni invalidi i korisnici porodične invalidnine - članovi porodica osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima predviđenim za priznavanje svojstva vojnog invalida (u daljnjem tekstu: članovi porodica palih boraca), ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

1. da nemaju svojstvo radnika u udruženom radu odnosno da nisu u radnom odnosu;

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3. da nisu korisnici mirovine u visini osnovice za određivanje invalidskog dodatka ili veće od te osnovice;

4. da nisu korisnici stalnog mjesečnog novčanog primanja po saveznim propisima o zaštiti boraca i njihovih porodica, novčane naknade po Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata, novčane pomoći po Zakonu o zaštiti žrtava fašistićkog terora i građanskih žrtava rata, novčane naknade u vezi s rehabilitacijom ili novčane naknade zbog nezaposlenosti;

5. da oni i članovi njihova domaćinstva nemaju ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti veći od 0,20 dinara mjesečno po članu domaćinstva,

6. da oni i određeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupno druge redovne prihode veće od 0,70 dinara mjesečno po članu domaćinstva, ne računajući mirovinu iz točke 3. ovoga člana.

Mirovinom prema točki 3. stava 1. ovoga člana smatra se konačno usklađeni mjesečni nominalni iznos mirovine odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom za istu godinu.

Sukorisnicima porodične invalidnine i korisnicima više invalidnina pripada jedan invalidski dodatak.

Član 4.

Pravo na invalidski dodatak imaju i korisnici porodične invalidnine - članovi porodica umrlih invalida, ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju ove uvjete:

1. da nisu korisnici mirovine;

2. da ispunjavaju uvjete iz člana 3. točke 1, 2, 4. i 5. ovoga zakona;

3. da oni i određeni članovi njihove porodice u domaćinstvu nemaju ukupno druge redovne prihode veće od 0,60 dinara mjesečno po članu domaćinstva.

Sukorisnicima porodične invalidnine i korisnicima više invalidnina pripada jedan invalidski dodatak.

Član 5.

Članovi porodice, prema ovom zakonu, smatraju se bračni drug, djeca (rođena u braku ili izvan braka, usvojena i pastorčad) i roditelji.

Član 6.

Nesposobnima za privređivanje prema ovom zakonu smatraju se:

1. vojni invalidi I do V grupe i osobne žrtve od I do V grupe:

2. žena kad navrši 50 ili muškarac kad navrši 60 godina života, odnosno za mlađe osobe kad nastane gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom usiguranju radnika;

3. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno, ako je na školovanju, do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 odnosno 26 godina života;

4. udovica ili udovac invalida, ako je nakon smrti invalida ostalo jedno ili više djece nesposobno za privređivanje prema točki 3. ovoga stava, ako se oni o djeci brinu i s njima žive u domaćinstvu;

5. udovica ili udovac invalida kome je do smrti pripadao dodatak za njegu ili pomoć od druge osobe, ako je starija od 45 odnosno stariji od 55 godina.

Dijete iz stava 1. točke 3. ovoga člana, koje prekine školovanje zbog bolovanja što ga odobri nadležni organ organizacije udruženog rada zdravstva, smatra se nesposobnim za privređivanje i za vrijeme koje je provelo na bolovanju do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolovanja izgubljeno od redovnog školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.

Član 7.

Osnovica za određivanje invalidskog dodatka iznosi:

- 1,30 dinara za vojne invalide i korisnike porodične invalidnine - članove porodica palih boraca,

- 1,00 dinar za korisnike porodične invalidnine - članove porodica umrlih vojnih invalida.

Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju prihode od utjecaja na invalidski dodatak, invalidski dodatak određuje se u visini odgovarajuće osnovice.

Korisnicima koji u domaćinstvu nemaju katastarski prihod ili imaju takav prihod za koji se prema zakonu ne zadužuju porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, niti imaju druge redovne prihode od utjecaja na invalidski dohodak, invalidski dodatak određuje se u visini odgovarajuće osnovice, uvećane za 25 posto.

Korisnicima koji u domaćinstvu imaju katastarski prihod odnosno koji drugi redovni prihod od utjecaja na invalidski dodatak, invalidski dodatak određuje se u visini razlike izmedu dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i iznosa odgovarajuće osnovice.

Korisnicima kojima je na visinu invalidskog dodatka od utjecaja njihova mirovina, invalidski dodatak pripada u visini razlike između iznosa mirovine odnosno mirovine sa zaštitnim dodatkom ostvarenih konačnim usklađivanjem mirovina i iznosa osnovice za određivanje invalidskog dodatka za odgovarajuće mjesece u godini.

Ako dva ili više sukorisnika porodične invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na invalidski dodatak, invalidski dodatak određen po stavu 2, 3. ili 4. ovog člana povećava se za 50 posto za svakog daljeg sukorisnika.

Član 8.

Sukorisnicima invalidskog dodatka koji žive u zajedničkom domaćinstvu invalidski dodatak određen po članu 7. stavu 6. ovoga zakona, pripada na jednake dijelove.

Ako porodičnu invalidninu koristi više osoba koje iz opravdanih razloga žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora, invalidski dodatak pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na invalidski dodatak.

Ako dva ili više sukorisnika porodične invalidnine iz stava 2. ovoga člana ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na invalidski dodatak, svakome od njih pripada iznos koji bi mu pripadao kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih iznosa ne može biti veći od odgovarajuće osnovice za određivanje invalidskog dodatka povećane po članu 7. stavu 6. ovoga zakona. Ako je zbroj tih iznosa veći, invalidski dodatak pripada svakom od sukorisnika u omjeru s odnosima koji bi im pripadali kao samostalnim korisnicima.

Član 9.

Pravo na invalidski dodatak u visini dodatka ovisi o ukupnom osobnom dohotku od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti korisnika dodatka i svih članova njegovog domaćinstva, kao i o drugim redovnim prihodima korisnika dodatka i članova njegove porodice koji žive s njim u domaćinstvu.

Domaćinstvom, prema ovom zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Član 10.

Kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prema ovom zakonu, smatra se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine, umanjen za 24 posto.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana katastarski prihod uzima se umanjen za 80 posto kad su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici koji u domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup organizaciji udruženog rada uz doživotnu zakupninu i ako to zemljište poslije smrti vlasnika prelazi u društveno vlasništvo, kao osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti smatra se mjesečni iznos zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, katastarski prihod uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tog zemljišta.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir pri stjecanju prava na invalidski dodatak i određivanje dodatka kod:

- invalida i korisnika porodične invalidnine - članova porodica palih boraca starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godina (muškarci);

- invalida i korisnika porodične invalidnine - članova proodica palih boraca starijih od 55 godina (žene) odnosno 60 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje;

- korisnika porodične invalidnine - članova porodica umrlih vojnih invalida starijih od 60 godina (žene) odnosno 65 godina (muškarci) koji u svome domaćinstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir i kad se radi o prihodu za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu ovoga zakona, članovi domaćinstva koji su nesposobni za privređivanje prema članu 6. ovoga zakona i nemaju svojstvo radnika u udruženom radu odnosno nisu u radnom odnosu, niti samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

Član 11.

Drugim redovnim prihodima, prema ovom zakonu, smatraju se:

1. prosječni mjesećni iznos osobnog dohotka odnosno naknada s temelja svojstva radnika u udruženom radu odnosno radnog odnosa, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno iznos akontacije ostvaren za prvi cijeli mjesec po stupanju u udruženi rad odnosno radni odnos u tekućoj godini, umanjen za 50 posto;

2. mirovina i druga slična stalna mjesečna novčana primanja u prosječnom mjesečnom iznosu ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini odnosno u mjesečnom iznosu za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju, umanjena za 50 posto;

3. osobni dohodak od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi prema dohotku odnosno prihodu iz prethodne godine, koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza, umanjen za 50 posto.

Iznimno od odredbe iz stava 1. točke 1, 2. i 3. ovoga člana kad su u pitanju roditelji palih boraca, drugi redovni prihodi umanjuju se za 70 posto.

Član 12.

U druge redovne prihode, prema ovom zakonu, ne ulaze novčana primanja po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca. Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata, Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima, Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata i po ovom zakonu, novčana primanja po općinskim propisima o zaštiti boraca, vojnih invalida. predratnih revolucionara, žrtava i članova njihovih porodica i po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju, doplatak za djecu, novčana pomoć porodici vojnog obveznika, zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druga stalna novčana primanja korisnika odnosno članova njegove porodice za koje je propisima o njihovu ustanovljenu određeno da se ne uzimaju u ozbir kao prihodi, kad stjecanje ili određivanje kojega prava ovisi o prihodima.

Član 13.

Dio prihoda koji otpada na člana domaćinstva korisnika dohotka o kojemu ovisi pravo na invalidski dodatak i visina dodatka, izračunava se tako, da se:

1. ukupni osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti podijeli na korisnika dodataka i sve članove njegovog domaćinstva;

2. drugi redovni prihodi podijele na korisnika dodatka odnosno člana porodice o čijem se prihodu radi i članove njegove porodice koji s njim žive u domaćinstvu, ako ih taj član odnosno korisnik uzdržava i ako prema njima ima obavezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unučad korisnika odnosno člana porodice o čijem se prihodu radi, ako ih taj član porodice odnosno korisnik uzdržava kao članove svoga domaćinstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

Ako je bračni drug korisnika dodatka zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca. ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu domaćinstva korisnika dodatka prelazi iznos iz člana 3. stava 1 točke 6. odnosno člana 4. stava 1 točke 3. ovoga zakona.

Član 14.

Promjene visine prihoda i broja članova domaćinstva, o kojima ovisi pravo na invalidski dodatak i visina dodatka. utječu na dodatak tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjene uzlmaju u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca poslije nastanaka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje dodatka uzimaju se u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

2. Dodatak na samohranost

Član 15.

Samohrani korisnik invalidskog dodatka ima pravo na dodatak na samohranost, koji mjesečno iznosi:

- 0,80 dinara za vojne invalide i članove porodica palih boraca,

- 0,60 dinara za članove porodice umrlih vojnih invalida.

Sukorisnicima invalidskog dodatka pripada jedan dodatak na samohranost.

U slučaju da sukorisnici invalidskog dodatka žive odvojeno, dodatak na samohranost, pripada sukorisniku koji za to ispunjava uvjete. Ako su dva ili više takva sukorisnika samohrana, dodatak na samohranost pripada im na jednake dijelove.

Član 16.

Samohranim, prema ovom zakonu, smatra se korisnik invalidskog dodatka koji nije korisnik mirovine, nema zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, te da u svome domaćinstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova porodice. u domaćinstvu ili izvan domaćinstva, koji imaju svojstvo radnika u udruženom radu, odnosno da su u radnom odnosu ili korisnici mirovine, ili da samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u domaćinstvu.

Član 17

Odredba člana 14. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na pravo na dodatak na samohranost.

3. Naknada troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite

Član 18.

Vojnog invalida i člana porodice palog borca - korisnika invalidskog dodatka u mjesečnim iznosima koji je nesposoban za samostaln život, ako nema porodicu ili iz opravdanih razloga ne može ostati u svojoj porodici, smjestit će se u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite.

Naknada troškova smještaja korisnika u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite određuje se uz shodnu primjenu propisa o socijalnoj zaštiti.

Za vrijeme dok se nalazi u organizaciji udruženog rada socijalne zaštite korisniku pripada invalidski dodatak u iznosu od 35 posto od odgovarajuće osnovice za određivanje invalidskog dodatka, a za to vrijeme nema pravo na dodatak na samohranost, niti na dodatak za njegu i pomoć druge osobe

Član 19.

Republika ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite od korisnika invalidskog dodatka za slučaj da otuđi svoju imovinu, a za slućaj smrti korisnika ima pravo na povrat isplaćenih troškova smještaja od njegovih nasljednika.

4. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe

Član 20.

Vojnom invalidu i članu porodice palog borca - korisniku invalidskog dodatka u mjesečnim iznosima, pripada dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u punom opsegu postoji kada korisnik iz stava 1 ovoga člana zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može, niti uz subjektivne teškoće ni uz pomoć ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe prijeko potrebne za održavanje života.

Prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe u smanjenom opsegu postoji kada korisnik iz stava 1. ovoga člana zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne može potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može samostalno kretati izvan stana ni uz pomoć ortopedskih pomagala, radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite

Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom iznosu ima i slijepi član porodice umrlog vojnog invalida - korisnik invalidskog dodatka.

Dodatak za njegu i pomoć iznosi:

- u punom opsegu 1,10 dinara;

- u smanjenom opsegu 0,60 dinara.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo na liječenju u stacionarnoj organizaciji udruženog rada zdravstva.

5. Porodični dodatak

Član 21.

Pravo na porodični dodatak pripada korisnicima porodične invalidnine koji pravo na porodičnu invalidninu izvode po smrti vojnog invalida, kome je pripadao dodatak za njegu i pomnć druge osobe po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, ako nemaju svojstvo radnika u udruženom radu odnosno da nisu u radnom odnosu, zatim da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, da nisu korisnici mirovine, te da oni odnosno odredeni članovi njihova domaćinstva nemaju prihod od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti i druge redovne prihode koji ukupno mjesećno po članu domaćinstva iznose ili prelaze 85 posto od iznosa dodatka za njegu i pomoć druge osobe stupnja u koji je umrli invalid bio razvrstan.

Pod uvjetima iz stava 1. ovoga člana, roditelji imaju pravo na porodični dodatak - ako se tim pravom ne koriste bračni drug i djeca.

Član 22.

Porodični dodatak određuje se u visini razlike izmedu dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i 85 posto od iznosa dodatka za njegu i pomoć druge osobe koji je invalidu pripadao do smrti.

Sukorisnicima porodične invalidnine pripada jedan porodični dodatak.

Član 23.

U pogledu prihoda koji se uzimaju u obzir pri ocjenjivanju prava na porodični dodatak, načina utvrđivanja dijela prihoda koji optada na korisnika porodične invalidnine, učinak promjena činjenica na porodični dodatak odgovarajuće se primjenjuju odredbe o invalidskom dodatku.

Član 24.

Ako korisnik porodične invalidnine ispunjava uvjete za stjecanje prava na porodični dodatak i prava na invalidski dodatak, priznat će mu se ono od tih prava koje je za njega povoljnije.

Član 25.

Korisnicima porodične invalidnine iz člana 21. ovoga zakona koji ne ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na porodični dodatak, pripada jednokratna novčana pomoć u visini šestomjesečnog iznosa za njegu i pomoć druge osobe koji je invalidu pripadao na dan njegove smrti.

Jednokratna novčana pomoć iz stava 1. ovoga člana pripada i udovici, odnosno udovcu koji ne ispunjava uvjete za stjecanje prava na porodičnu invalidninu, ako ni jedan drugi član porodice nije ostvario pravo na porodičnu invalidninu.

6. Doplatak za djecu

Član 26.

Vojni invalidi I do VII grupe i djeca korisnici porodične invalidnine imaju pravo na doplatak za djecu pod uvjetima i u visini što su utvrđeni propisima o doplatku za djecu.

Vojni invalidi VIII do X grupe koji imaju pravo na doplatak za djecu, na osnovi rada u udruženom radu odnosno radnog odnosa, imaju pravo na taj doplatak i dok se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji po odredbama ovoga zakona ako ispunjavaju ostale uvjete predviđene propisima o doplatku za djecu.

7. Profesionalna rehabilitacija

Član 27.

Vojni invalidi imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako prema općem obrazovanju, godinama života, zdravstvenom stanju i drugim okolnostima imaju uvjete za uspješnu rehabilitaciju.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju i djeca korisnici porodične invalidnine iza poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima člana 5. točke 2. i člana 6. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, ako su postala nesposobna za rad do navršenih 15 godina života, ili kasnije za vrijeme redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, i ako se ta djeca rehabilitacijom mogu osposobiti za samostalan život i rad.

Pravo na rehabilitaciju iz stava 1. ovoga člana imaju djeca vojnih invalida I i II grupe, te djeca vojnih invalida III i IV grupe ako invalid prima dodatak za njegu i pomoć druge osobe, kao i djeca vojnih invalida III do VII grupe ako invalid pored invalidnine prima i invalidski dodatak.

Rehabilitacijom se osigurava osposobljavanje za obavljanje ranijeg ili drugog odgovarajućeg zanimanja, stručno osposobljavanje za obavljanje određenih poslova i zadataka i stručno usavršavanje.

Član 28.

Vojni invalidi koji nemaju nikakvu stručnu spremu, osposobljavaju se za obavljanje poslova i zadataka za koje je potrebna stručna sprema I odnosno II stupnja.

Vojni invalidi koji imaju stručnu spremu I ili II stupnja osposobljavaju se za obavljanje poslova i zadataka za koje je potrebna stručna sprema III odnosno IV stupnja.

Vojni invalidi koji imaju stručnu spremu III, IV, ili višeg stupnja osposobljavaju se za obavljanje poslova i zadataka za koje je potrebna ista stručna sprema, odnosno stručna sprema istog stupnja.

Organ nadležan za rješavanje o pravu na rehabilitaciju može vojnog invalida koji ima stručnu spremu iz stava 3. ovoga člana uputiti i na stručno usavršavanje radi stjecanja stručne spreme višeg stupnja od onog kojeg ima, ako se naročito istakao u ranijem radu i stručnom osposobljavanju i ako se može očekivati da će u redovnom roku steći takvu spremu.

Rehabilitacija invalida može se obavljati i redovnim školovanjem u organizacijama udruženog rada usmjerenog obrazovanja.

Član 29.

Vojni invalid ima pravo nastaviti započetu rehabilitaciju ako je do spriječnosti došlo uslijed bolesti ili drugih opravdanih razloga, ali ne duže od šest mjeseci.

Ako je vojni invalid uslijed bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da završi rehabilitaciju u određenom roku, trajanje rehabilitacije može se produžiti najviše za onoliko vremena koliko je trajala spriječenost.

Vojni invalid koji uslijed bolesti ili drugih opravdanih razloga nije završio rehabititaciju na koju je upućen može biti ponovno upućen na istu rehabilitaciju.

Član 30.

Rehabilitacija vojnih invalida provodi se na način i pod uvjetima koji su predviđeni za rehabititaciju rada po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Vojni invalidi koji ispunjavaju uvjete za rehabilitaciju po ovom zakonu i Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mogu po vlastitom izboru, koristiti se pravom na rehabilitaciju samo po jednom zakonu.

Vojni invalidi koji su rehabilitacijom već osposobljeni nemaju pravo da se novom rehabilitacijom osposobljavaju za obavljanje poslova i zadataka za koje je potrebna stručna sprema istog stupnja za koju su se osposobili prethodnom rehabilitacijom.

Član 31.

Vojni invalidi upućeni na profesionalnu rehabititaciju imaju pravo na materijalno osiguranje.

Materijalno osiguranje ovisi o ukupnom osobnom dohotku od samostalnog obavljanja poljoprivredne djetatnosti i drugih redovnih prihoda korisnika i određenih članova njegova domaćinstva.

Materijalno osiguranje određuje se u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice od 1.50 dinara.

Član 32.

Pri utvrđivanju prava na materijalno osiguranje, utvrđivanju dijela prihoda koji otpada na korisnika i određivanju visine osiguranja uzimaju se u obzir prihodi navedeni u članu 10. i 11. ovoga zakona.

Dio prihoda koji otpada na korisnika materijalnog osiguranja utvrđuje se na isti način na koji se utvrđuje dio prihoda koji otpada na korisnika invalidskog dodatka, s tim da se osobni dohodak od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti umanjuje za 80 posto.

Član 33.

Za vrijeme dok vojni invalid na profesionalnoj rehabilitaciji živi izvan svog prebivališta, materijalno osiguranje određeno prema članu 31. ovoga zakona, povećava se za 0,30 dinara, a ako uzdržava članove porodic (bračni drug, djeca i roditelji), povećava se za 0,60 dinara mjesečno.

Ako vojni invalid redovno putuje u mjesto gdje je na profesionalnoj rehabilitaciji, umjesto povećanja iz stava 1. ovoga člana, pripada mu naknada troškova za prijevoz.

Za vrijeme dok vojni invalid prima materijalno osiguranje po ovom zakonu, ne može za to vrijeme ostvarivati pravo na invalidski dodatak.

Član 34.

Vojnom invalidu upućenom na rehabilitaciju pripada naknada iznosa koje je propisima o financiranju školstva, platio u vezi s rehabilitacijom odnosno školovanjem, uključujući i takse za polaganje ispita u organizacijama udruženug rada usmjerenog obrazovanja.

Član 35.

Vojnom invalidu koji se profesionalno osposobljava redovnim školovanjem pripada jednokratni godišnji iznos od 21,00 dinara, na ime naknade za nabavu udžbenika.

Član 36.

Pravo na rehabilitaciju pod uvjetima propisanim u članu 27. do 35. ovoga zakona imaju i invalidi kojima nije priznato svojstvo mirnodopskog vojnog invalida, ako njihov invaliditet po osnovi oboljenja zadobivenog pri vršenju obavezne vojne službe u oružanim snagama Jugoslavije (član 12. stav 1. i 2. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca) iznosi najmanje 30 posto.

Član 37.

Odredbe ovoga zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i materijalnom osiguranju vojnih invalida za vrijeme profesionalne rehabilitacije odgovarajuće se primjenjuju i na djecu navedenu u članu 27. ovoga zakona.

Naknada za nabavu udžbenika iz člana 35. ovoga zakona pripada i djeci - korisnicima invalidskog dodatka koja se nalaze na redovnom školovanju i isplaćuju se početkom školske godine.

8. Naknada za nabavu automobila

Član 38.

Vojnim invalidima čiji se invaliditet sastoji u oštećenju donjih ekstremiteta od najmanje 60 posto, osim vojnih invalida iz člana 69. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, pripada naknada za nabavu osobnog automobila.

Član 39.

Naknada za nabavu osobnog automobila, koja se odobrava vojnom invalidu na temelju člana 38. ovoga zakona, ovisi o postotku invaliditeta i redovnim prihodima invalida i članova njegove porodice te iznosi

- za invalide s oštećenjem donjih ekstremiteta sa 100 posto invaliditeta - 40 posto od osnovice,

- za invalide s oštećenjem donjih ekstremiteta sa 80 ili 90 posto invaliditeta - 35 posto od osnovice,

- za invalide s oštećenjem donjih ekstremiteta sa 50 ili 70 posto invaliditeta - 30 posto od osnovice.

Vojnom invalidu čiji mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze iznos iz člana 3. stava 1. točke 6. ovoga zakona, postotak za određivanje naknade. prema stavu 1. ovoga člana, povećava se za 10.

Dio prihoda koji otpada na vojnog invalida utvrđuje se prema odredbama člana 10. i 11. ovoga zakona, s tim da se drugi redovni prihodi uzimaju bez umanjenja predviđenog u članu 11. ovoga zakona.

Član 40.

Osnovica za određivanje naknade za nabavu automobila iznosi 625,00 dinara.

Član 41.

Naknada za nabavu osobnog automobila pripada vojnom invalidu jedanput u šest godina.

Ako vojni invalid, koji je dobio naknadu, otuđi osobni automobil prije isteka roka iz stava 1. ovoga člana, dužan je vratiti razmjernl dio naknade računajući od prve naredne godine u kojoj je otuđio automobil, pa do isteka šest godina, i to za svaku godinu jednu šestinu iznosa naknade.

O pravu na naknadu za nabavu automobila rješava republički organ uprave nadležan za poslove boračke i invalidske zaštite.

Naknada za nabavu automobila isplaćuje se organizaciji udruženog rada kod koje korisnik nabavlja automobil.

9. Zdravstvena zaštita

Član 42.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u samoupravnoj interesnoj zajednici zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika (u daljem tekstu: zajednica radnika i poljoprivrednika) u opsegu i na način što su utvrđeni za korisnike - radnike, ako im zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi imaju:

1. roditelji vojnih invalida I i II grupe, ako invalid prima dodatak za njegu i pomoć druge osobe,

2. bračni drug vojnog invalida III do VII grupe, ako invalid pored invalidnine prima i invalidski dodatak,

3. članovi uže porodice vojnih invalida dok se invalid nalazi na profesionalnoj rehabilitaciji,

4. invalidi iz člana 36. ovoga zakona dok se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji.

Član 43.

Osobe iz člana 42. točke 1. do 4. ovoga zakona koje su zdravstveno osigurane kao korisnici - poljoprivrednici, u zajednici radnika i poljoprivrednika:

- imaju pravo na razliku zdravstvene zaštite do opsega utvrđenog za korisnike - radnike, ako takva razlika postoji,

- ne plaćaju doprinos za zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti u određenom iznosu po korisniku-poljoprivredniku.

Član 44.

Osobe iz člana 42. i 43. ovoga zakona imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz člana 42. odnosno prava iz člana 43. samo za sebe.

Član 45.

Za vojne invalide, korisnike porodične invalidnine, članove porodice vojnih invalida iz člana 52. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca i korisnike stalnog mjesečnog novčanog primanja po saveznim propisima o boračkoj zaštiti doprinos koji su oni, kao korisnici zdravstvene zaštite - poljoprivrednici, dužni uplaćivati u određenom iznosu po korisniku - poljoprivredniku, uplaćivat će zajednici radnika i poljoprivrednika, nadležni općinski organi uprave iz republičkog budžeta.

Član 46.

Pored proteza, ortopedskih i drugih pomagala koje vojni invalidi ostvaruju u okviru korištenja zdravstvene zaštite pripadaju im i slijedeće proteze odnosno pomagala:

1. proteza za kupanje vojnom invalidu kojem je amputiran donji ekstremitet;

2. specijalni krevet vojnom invalidu koji ima prijelom kralježnice s rezultirajućom paraplegijom ili kvadriplegijom;

3. kožni prsluk ili vuneni džemper vojnom invalidu kojem je zbog bolesti ili ozljeda kralježnice ili bolesti pluća priznato svojstvo invalida I ili II grupe;

4. mehanički uređaj za sigurno upravljanje motornim vozilom, vojnom invalidu - vozaču, vlasniku osobnog automobila, kojemu je gornji ili donji ekstremitet amputiran, oduzet ili oštećen s najmanje 60 posto.

Mehanički uređaj za sigurno upravljanje motornim vozilom pripada korisniku svake tri godine, kožni prsluk odnosno vuneni džemper svake četiri godine, proteza za kupanje svakih pet godina i specijalni krevet svakih deset godina, računajući od dana narudžbe proteze odnosno pomagala.

10. Naknada pogrebnih troškova

Član 47.

U slučaju smrti korisnika zdravstvene zaštite iz člana 42. ovoga zakona, osobi koja je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada pogrebnih troškova u visini što potvrđuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika za slučaj smrti korisnika - radnika.

U slučaju smrti korisnika prava iz člana 43. ovoga zakona, osobi koja je snosila troškove pokopa umrloga pripada naknada iz stava 1. ovoga člana odnosno odgovarajuća razlika te naknade, ako nadležna zajednica radnika i pnljoprivrednika nije za isti slučaj smrti korisnika - poljoprivrednika utvrdila to pravo, odnosno ako je za njih utvrdila tu naknadu u iznosu nižem od onog iz stava 1. ovoga člana.

11. Pomoć u slučaju smrti

Član 48.

U slučaju smrti korisnika porodične invalidnine - korisnika invalidskog dodatka, članovima njegove porodice, koji su do njegove smrti živjeli s njim u domaćinstvu, pripada posmrtna pomoć u dvomjesečnom iznosu invalidskog dodatka na koji je on imao pravo.

U slučaju smrti korisnika porodičnog dodatka članovima njegove porodice, koji su do njegove smrti živjeli s njim u domaćinstvu. pripada posmrtna pomoć u visini jednomjesečnog iznosa porodičnog dodatka na koji je on imao pravo, ako takvu pomoć ne mogu ostvariti na temelju drugih propisa.

III. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Član 49.

Osnovice za određivanje invalidskog dodatka, dodatak na samohranost, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, osnovica materijalnog osiguranja, naknada za nabavu udžbenika i osnovica za određivanje naknade za nabavu automobila, te iznosi iz člana 3. stava 1. točke 6. i člana 4. stava 1. točke 3. i iznose iz člana 33. stava 1. ovoga zakona usklađuju se početkom svake kalendarske godine s porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u prethodnoj godini.

Osnovice za određivanje invalidskog dodatka, dodatak na samohranost, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, osnovicu materijalnog osiguranja i iznose iz člana 33. stava 1. ovoga zakona, utvrđene prema stavu 1. ovoga člana, usklađuju se u toku godine i prema planu rasta osobnih dohodaka tako što se povećavaju od 1. siječnja za 25 posto, od 1. travnja za 50 posto, od 1. srpnja sa 75 posto i od 1. listopada za 100 posto planiranog rasta nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici za tekuću godinu.

Usklađivanje osnovica za određivanje invalidskog dodatka odnosno materijalnog osiguranja, drugih novčanih primanja i iznosa prema stavu 1. i 2. ovoga člana vrši rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite na temelju odgovarajućih podataka Republičkog zavoda za statistiku, odnosno Republičkog zavoda za društveno planiranje.

Iznos iz člana 3. stava 1. točke 5. ovoga zakona usklađuje se s koeficijentom porasta katastarskog prihoda u Republici. Ovo usklađivanje vrši rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite na temelju odgovarajućeg akta o izmjeni vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda.

Član 50.

Invalidski dodatak, dodatak na samohranost, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, porodični dodatak, doplatak za djecu i materijalno osiguranje, određuju se u mjesečnim iznosima i dospijevaju prvoga dana svakoga mjeseca, a isplaćuju se unaprijed.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, invalidski dodatak korisniku mirovine određuje se u godišnjem iznosu nakon konačnog usklađivanja mirovina u mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika za odgovarajuću godinu.

Član 51.

Neisplaćeni dospjeli iznosi novčanih primanja iz ovoga zakona mogu se nasljeđivati.

Član 52.

Kad stjecanje ili određivanje kojeg prava prema posebnim propisima ovisi o prihodima, dodatak na njegu i pomoć druge osobe iz ovoga zakona ne uzima se kao prihod pri odlučivanju o dotičnom pravu.

Član 53.

Osobe koje imaju pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe ili pravo na doplatak za djecu po drugim propisima, ne mogu ostvarivati ta prava po ovom zakonu.

IV. POČETAK, TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA

Član 54.

Invalidski dodatak pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.

Korisniku mirovine invalidski dodatak pripada za sve vrijeme u godini u kojem mu je mirovina odnosno mirovina sa zaštitnim dodatkom manja od osnovice za određivanjeinvalidskog dodatka, ako za to vrijeme ispunjava i ostale uvjete iz stava 1. člana 3. ovoga zakona i ako je zahtjev za priznavanje toga prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja u "Narodnim novinama", akta o konačnom usklađivanju mirovina u mirovinskom i invalidskom osiguranju radnika za odnosnu godinu.

Dodatak na samohranost i dodatak za njegu i pomoć druge osobe pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Naknada troškva smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite pripada od dana smještaja u organizaciju udr-uženog rada, ali najranije od prvoga dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Porodični dodatak pripada od prvoga dana slijedećeg mjeseca po ispunjenju uvjeta za dodatak, ako je zahtjev podnesen u roku tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta za taj dodatak. Ako je zahtjev podnesen po isteku ovoga roka, porodični dodatak pripada od prvog dana slijedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.

Doplatak za djecu pripada od dana određenog propisima o tome doplatku.

Materijalno osiguranje za vrijeme profesionalne rehabilitacije pripada od dana stupanja na rehabilitaciju.

Zdravstvena zaštita iz člana 42. i prava iz člana 43. ovoga zakona pripadaju korisniku od dana donošenja rješenja o priznanju tih prava.

Član 55.

Ako se korisnik invalidskog dodatka nalazi u pritvoru, članovima porodice koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica njegovog invalidskog dodatka. Zadržana polovica invalidskog dodatka isplatit će se korisniku naknadno, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen od optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

Ako se korisnik invalidskog dodatka nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme 50 posto od invalidskog dodatka ako uzdržava članove porodice iz člana 20. i 21. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca, a ako ne uzdržava takve članove porodice, ne pripada mu invalidski dodatak za to vrijeme. Ako invalidski dodatak osuđena osoba koristi zajedno s drugim sukorisnicima, ostalim sukorisnicima pripada invalidski dodatak u iznosu na koji oni imaju pravo.

Član 56.

Korisniku prava po ovom zakonu, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci ne pripadaju ta prava dok se nalazi na izdržavanju kazne.

Organ uprave nadležan za rješavanje o pravima po ovom zakonu može odrediti da se članovima porodice vojnog invalida I do VII grupe, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvoru duže od šest mjeseci, isplaćuje za to vrijeme invalidski dodatak u iznosu na koji bi oni imali pravo u slučaju njegove smrti - ali najviše do iznosa njegovog invalidskog dodatka, ako vojni invalid nije osuđen zbog krivičnog djela učinjenog radi pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu društvene imovine ili zbog krivičnog djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Korisnlku invalidskog odnosno porodičnog dodatka koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na dodatak nakon šest mjeseci neprekidnog boravka u inozemstvu.

Član 57.

Korisniku invalidskog dodatka koji se bez opravdanog razloga ne odazove u određenom roku pozivu za pregled, radi utvrđivanja nesposobnosti za privređivanje, obustavlja se isplata invalidskog dodatka, za sve vrijeme dok se ne odazove pozivu.

Korisniku invalidskog dodatka koji se odazove pozivu nakon isteka roka od mjesec dana izvršit će se obustavljena isplata invalidskog dodatka, ako nije došlo do promjena koje utječu na pravo i visinu dodatka.

Član 58.

Korisnici prava iz ovoga zakona dužni su u roku 15 dana prijaviti nadležnom organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.

V. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Član 59.

O pravima iz ovoga zakona rješava u prvom stepene nadležni općinski organ uprave, a u drugom stepenu nadležni republički organ uprave.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, o pravu na naknadu pogrebnih troškova prema stavu 1. člana 47. ovoga zakona odlučuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika.

Član 60.

U postupku za ostvarivanje prava iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Član 61.

Gubitak sposobnosti za rad i nesposobnost za samostalan život i rad prema članu 6. ovoga zakona, nesposobnost za samostalan život prema članu 18. ovoga zakona prijeka potreba stalne njege i pomoći druge osobe prema članu 20. ovoga zakona, te potreba za pomagalima prema članu 46. ovoga zakona utvrđuje se u postupku za ostvarivanje prava iz ovoga zakona, na temelju nalaza i mišljenja liječničkih komisija koje daju nalaz i mišljenja o vojnom invaliditetu i o nesposobnosti za privređivanje u postupku za ostvarivanje prava iz Zakona o osnovnim pravima, ratnih invalida i porodica palih boraca, a uz odgovarajuću primjenu propisa o radu tih komisija, odnosno propisa o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

U postupku za upućivanje invalida na rehabilitaciju nalaz i mišljenje daju stručni organi koji su po propisima mirovinskom i invalidskom osiguranju nadležni za davanje mišljenja o rehabilitaciji invalida rada.

Član 62.

Rješenje doneseno u prvom stepenu kojim se priznaje pravo na invalidski dodatak, dodatak na samohranost naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, porodični dodatak, doplatak za djecu, profesionalnu reha bilitaciju, zdravstvenu zaštitu iz člana 42. i prava iz člana 43. ovoga zakona, podliježe reviziji.

Ako protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga za jedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za vršenje revizije, u roku 15 dana od isteka roka za žalbu.

Reviziju vrši, po službenoj dužnosti, drugostepeni organ uprave nadležan za poslove boračke i invalidske zaštite.

Ako je protiv rješenja donesenog u prvom stepenu izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Revizija i žalba ne odgađaju izvršenje rješenja.

Član 63.

U postupku revizije nadležni drugostepeni organ uprave može se s prvostepenim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.

Drugostepeni organ će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice, ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojega je stvar riješena.

Prvostepeni organ čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i vraćeno na ponovni postupak, donosi novo rješenje.

Novo prvostepeno rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje samo da li je novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je ranije prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto.

U postupku revizije drugostepeni organ, dužan je pribaviti nalaz i mišljenje drugostepene liječničke komisije iz člana 61. stava 1. ovoga zakona ako se radi o utvrđivanju nesposobnosti za samostalan život prema članu 18. ovoga zakona ili prijeke potrebe stalne njege i pomoći druge osobe.

Član 64.

Ako protiv rješenja prvostepenog organa, koje podliježe reviziji, nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana kad predmet primi drugostepeni organ smatra se da je revizija izvršena i da je data suglasnost na rješenje.

Ako je u postupku revizije potrebno pribaviti mišljenje liječničke komisije, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostepeni organ primio nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta.

Član 65.

Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se voditi upravni spor, ako je tim rješenjem prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak, bez obzira da li je na prvostepeno rješenje izjavljena žalba ili nije.

Član 66.

Rješenje kojim se određuje invalidski dodatak i druga novčana primanja iz ovoga zakona izvršava nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti, a rješenje kojim se utvrđuje potreba za pomagalom iz člana 46. ovoga zakona izvršava na zahtjev korisnika.

Drugostepeno rješenje kojim je u postupku revizije, odnosno revizije i žalbe prvostepeno rješenje izmijenjeno, izvršava se nakon njegove dostave prvostepenom organu.

Rješenje kojim se priznaje pravo na zdravstvenu zaštitu iz člana 42. i prava iz člana 43. ovoga zakona općinski organ uprave dostavlja radi ostvarivanja tih prava nadležnoj zajednici radnika i poljoprivrednika.

Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, naknadu pogrebnih troškova iz stava 1. člana 47. ovoga zakona isplaćuje nadležna zajednica radnika i poljoprivrednika.

Član 67.

Nove iznose novčanih primanja, na temelju akata iz člana 49. stava 3. ovoga zakona, zatečenim korisnicima tih primanja određuje i isplaćuje nadležni općinski organ uprave po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja. Korisniku primanja izdat će se rješenje o tome samo na njegov zahtjev.

Nadležni općinski organ uprave određuje po službenoj dužnosti i visinu porodičnog dodatka korisnicima, nakon utvrđivanja iznosa dodatka za njegu i pomoć od druge osobe prema članu 49. stavu 1. i 2. Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.

Član 68.

Korisnicima invalidskog dodatka, porodičnog dodatka, doplatka za djecu i materijalnog osiguranja kojima su na ova primanja od utjecaja redovni novčani prihodi, nastavlja se isplata tih primanja kao akontacija za siječanj, veljaču i ožujak tekuće godine.

Član 69.

Korisnicima prava iz ovog zakona pripada naknada troškova za prijevoz, prehranu i smještaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu, ako su od nadležnog organa upućeni odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred liječničkom komisijom, zatim u vezi s ostvarivanjem i korištenjem profesionalne rehabilitacije, odnosno radi nabave proteza za kupanje. Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom, željeznicom ili brodom, a troškovi za prehranu i smještaj odnosno putni troškovi na relaciji na kojoj se ne vrši prijevoz javnim prijevoznim sredstvom nadoknađuju se uz primjenu odgovarajućih saveznih propisa o vojnim invalidima.

Član 70.

Troškove postupka za ostvarivanje prava iz ovoga zakona snosi organ koji vodi postupak.

Troškovi u vezi s radom liječničkih komisija iz člana 61. ovoga zakona isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad Republičkog komiteta za boračka i invalidska pitanja.

Troškovi službe društvenog knjigovodstva i organizacije udruženog rada poštanskoga, telegrafskog i telefonskog saobraćaja u vezi s isplatama ostvarenih prava po ovom zakonu, isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članu 2. ovoga zakona.

U postupku ostvarivanja prava iz ovoga zakona ne plaća se taksa.

Član 71.

Nadležni općinski organi uprave dužni su voditi evidenciju o korisnicima prava iz ovoga zakona. o isplatama novčanih primanja i troškova, te o drugim podaćima u vezi s ostvarivanjem tih prava.

Rukovodilac republičkog organa uprave nadležnog za poslove boračke i invalidske zaštite donosi potanje propise o vođenju evidencije i o načinu isplaćivanja novčanih primanja i drugih troškova po ovom zakonu, te o kontroli namjenskog trošenja sredstava.

VI. NAKNADA ŠTETE

Član 72.

Korisnik prava iz ovoga zakona, kojemu je izvršena isplata novčanog primanja na koju nije imao pravo, dužan je vratiti primljene iznose.

Korisnik je dužan vratiti nepravilno isplaćeno primanje u iznosu primljenom najviše za posljednje tri godine, računajući od posljednje isplate na koju nije imao pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležni prvostepeni organ, povrat nepravilno primljenog iznosa može se ostvariti tužbom kod nadležnog suda. Obaveza povrata nepravilno isplaćenih primanja za to razdoblje postoji neovisno o tome, da li je poništeno ili ukinuto rješenje na temelju kojega je primanje isplaćeno.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 73.

Na dan stupanja na snagu Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85) prestaje važiti Zakon o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 52/ 73, 30/76, 32/77. 32/78, 52/78, 55/79, 41 /80, 53/81 i 21 /84).

Član 74.

Osnovice za određivanje invalidskog dodatka (član 6.), osnovica materijalnog osiguranja (član 30.), dodatak na samohranost (član 14.), dodatak za njegu i pomoć druge osobe (član 19.) i iznosi iz člana 3. stava 1. točke 6, člana 4. točke 3. i člana 32. stava 1. Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85), uskladit će se i u 1986. godini sa porastom nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.

Osnovice i iznosi iz stava 1. ovoga člana privremeno će se od 1. siječnja 1986. godine, do konačnog usklađivanja prema stavu 1. ovoga člana, povećati za procijenjeni rast nominalnih osobnih dohodaka u 1985. godini.

Povećanje iz stava 2. ovoga člana izvršit će Republički komitet za boračka i invalidska pitanja nakon stupanja na snagu Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85) na temelju podataka Republičkog zavoda za statistiku o procijenjenom porastu nominalnih osobnih dohodaka svih radnika u Republici u 1985. godini.

Iznimno od odredbe iz stava 2. člana 50. Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85) povećanje osnovica u 1986. godini izvršit će se 1. srpnja za 75 posto i 1. listopada za 100 posto planiranog rasta osobnih dohodaka u 1986. godini.

Član 75.

Iznos osnovica za određivanje invalidskog dodatka posebno će se dodatno povećati za 1987. godinu za 6 posto prilikom usklađivanja visine osnovice dodatka za tu godinu prema članu 50. stavu 3. Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85).

Član 76.

Republički komitet za boračka i invalidska pitanja donijet će propise iz člana 73. stava 2. Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/85) u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1. ovoga člana ostaje na snazi Pravilnik o načinu isplaćivanja novčanih primanja i vođenju evidencije prema Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br.7/78).

Član 77.

Nadležni općinski organi uprave donijet će po službenoj dužnosti odgovarajuća rješenja, prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89), o pravu na invalidski dodatak za sve dosadašnje korisnike tog prava kojima je do stupanja na snagu toga zakona katastarski prihod bio izuzet od utjeca ja na pravo i visinu invalidskog dodatka, a prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89) je od utjecaja na to pravo.

Dosadašnji korisnici dodatka na samohranost koji zbog promjena u pogledu utjecaja katastarskog prihoda, predviđenih Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89), ne bi ispunjavali uvjete za korištenje tog prava i dalje zadržavaju to pravo.

Korisnici invalidskog dodatka koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89), ostvarili pravo na naknadu troškova smještaja u organizaciju udruženog rada socijalne zaštite, odnosno pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe kao članovi porodica umrlih vojnih invalida i dalje zadržavaju ta prava.

Član 78.

Usklađivanje naknade za nabavu udžbenika i osnovice za određivanje naknade za nabavu automobila prema članu 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 57/89; izvršit će se i za godinu 1990.