|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju člana 123. stava 1. i člana 141. stava 3. Zakona o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 28/88) Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja SR Hrvatske na sjednici Savjeta održanoj 14. prosinca 1989. u suglasnosti s Turističkim savezom Hrvatske, donio je
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Stručni ispit za turističkog vodiča i ispit za turističkog pratioca može polagati osoba koja ima završen najmanje IV stupanj stručne spreme.
Član 2.
Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom visokoškolske ustanove koja za obavljanje te djelatnosti ima odobrenje od republičkog organa uprave nadležnog za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu.
Ispit za turističkog pratioca polaže se pred ispitnom komisijom turističke organizacije.
Član 3.
Ispitni program za turističkog vodiča i turističkog pratioca sastoji se od općeg i posebnog dijela.
Opći dio ispitnog programa jedinstven je za sve kandidate.
Posebni dio ispitnog programa za turističkog vodiča sastoji se od ispitnog programa za makroregije, i to: zagrebačku, osječku, riječku i splitsku.
Nastavni plan i program za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča i opći dio nastavnog plana i programa za pola- ganje ispita za turističkog pratioca odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Općinska skupština ili organ koji ona ovlasti može utvrditi dopunski ispitni program za turističke vodiče koji će obavljati poslove vodiča na njezinom području.
Član 4.
Kandidat ima pravo polagati posebni dio ispitnog programa za jednu ili više makroregija.
Član 5.
Turistički vodič ima pravo obavljati poslove turističkog vodiča u makroregiji za koju je položio posebni dio ispitnog programa.
Ako je općinska skupština ili organ koji ja ona ovlastila propisao dopunski ispitni program za svoje područje, turistički vodič može obavljati poslove vodiča samo ako je položio taj dopunski ispit.
Član 6.
Turistički vodiči s područja drugih socijalističkih republika i pokrajina ne moraju prilagati opći dio ispitnog programa kada žele obavljati poslove turističkog vodiča na teritoriju SR Hrvatske pod uvjetom da su položili opći dio ispita za turističkog vodiča u drugoj republici odnosno pokrajini, s time da program tog ispita bitno ne odstupa od sadržaja općeg dijela stručnog ispita iz člana 13. ovoga pravilnika i da imaju najmanje završen IV stupanj stručne spreme.
Turistički vodiči iz stava 1. ovoga člana dužni su položiti ispit iz stava 3. i 5. člana 3. ovoga pravilnika.
Član 7.
Stručni ispit za turističkog vodiča sastoji se od usmenog, pismenog i praktičnog dijela, a ispit za turističkog pratioca od usmenog i praktičnog dijela prema utvrđenom programu.
II. ISPITNA KOMISIJA
Član 8.
Ispitnu komisiju za turističke vodiče odreduje visokoškolska ustanova na kojoj se polaže ispit za turističkog vodiča.
Ispitnu komisiju za turističkog pratioca određuje turistička organizacija koja provodi ispite za turističke pratioce.
Članovi ispitne komisije moraju biti osobe određene specijalnosti odnosno odgovarajuće stručnosti.
Turistički savez općine, regionalni turistički savez područja koje se obuhvaća ispitnim programom, odnosno odgovarajuće društvo ili savez turističkih vodiča delegira jednog člana odgovarajuće stručnosti u ispitnu komisiju za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča.
Član 9.
Ispitna komisija za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča i ispita za turističkog pratioca sastoji se od predsjednika i najmanje dva člana.
O radu komisije vodi se zapisnik.
Član 10.
Ispitna komisija obavlja ove poslove:
- utvrđuje popis prijavljenih kandidata za ispit,
- utvrđuje rokove i raspored polaganja ispita,
- utvrđuje uspjeh kandidata.
III. PRIJAVE ZA ISPIT
Član 11.
Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča podnosi ovlaštenoj visokoškolskoj ustanovi prijavu u roku koji odredi ta ustanova.
Kandidat je dužan u prijavi navesti za koju makroregiju želi polagati poseban dio ispita i iz kojeg stranog jezika želi polagati ispit.
Kandidat koji želi polagati ispit za turističkog pratioca podnosi turističkoj organizaciji prijavu u roku koji odredi ta organizacija.
Kandidat koji želi polagati ispit za turističkog vodiča ili turističkog pratioca dužan je prije polaganja ispita pohađati seminar ili tečaj za turističkog vodiča ili turističkog pratioca.
Član 12.
Uz prijavu za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča i ispita za turističkog pratioca, kandidat je dužan priložiti:
1. Svjedodžbu o završenom IV stupnju stručne spreme,
2. Izvod iz matične knjige rođenih,
3.Potvrđu visokoškolske ustanove odnosno turističke organizacije o pohađanju seminara ili tečaja za turističke vodiče ili pratioce.
Prijava za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča i ispita za turističkog pratioca podnosi se na obrascu I koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
IV. SADRŽAJ ISPITA
Član 13.
Stručni ispit za turističke vodiče polaže se iz:
I Općeg dijela koji obuhvaća:
1. Politički i privredni sistem Jugoslavije
2. Povijest naroda Jugoslavije
3.Kulturno-povijesni spomenici i druge znamenitosti Jugoslavije.
4. Turistički zemljopis Jugoslavije
5. Osnove turizma
6. Kultura jezičnog izraza s metodikom interpretacije
7. Strani jezik
II. Posebnog dijela koji obuhvaća:
-Zagrebačku,
-Osječku,
-Riječku,
-Splitsku makroregiju
i odnosi se na pojedinu makroregiju u kojoj će kandidat obavljati poslove turističkog vodiča. Ovaj ispit uključuje i praktični dio ispita.
Član 14.
Ispit za turističkog pratioca, se polaže iz:
I Općeg dijela koji obuhvaća:
1. Povijest naroda Jugoslavije
2.Kulturno-povijeni spomenici i druge znamenitosti Jugoslavije
3.Turistički zemljopis Jugoslavije.
II. Posebnog dijela koji utvrđuje turističke organizacije koje provode ispite za turističke pratioce.
V. OCJENJIVANJE
Član 15.
Ocjena uspjeha o ispitu je "položio" ili "nije položio".
Član 16.
O položenom ispitu kandidatu se izdaje uvjerenje na obrascu IV odnosno obrascu V koji su odštampani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Član 17.
Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča ne može pristupiti polaganju stručnog ispita iz posebnog dijela programa.
Kandidat koji nije položio ispit može ponovno pristupiti polaganju ispita u slijedećem ispitnom roku.
VI. ADMINISTRACIJA ISPITA
Član 18.
U toku polaganja ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata posebno u koji se unose pitanja za svaki predmet posebno.
Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi ispitne komisije i zapisničar. Obrasci zapisnika II i III odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.
Član 19.
Zapisničar ispitne komisije obavlja ove poslove:
- vodi zapisnik za svakog kandidata posebno
- brine se da kandidat bude upoznat s rasporedom polaganja ispita
- sastavlja izvještaj o rezultatu ispita
- obavlja i ostale poslove u vezi s radam ispitne komisije.
Član 20.
Svu dokumentaciju ispita trajno čuva visokoškolska ustanova u kojoj se polaže stručni ispit za turističkog vodiča odnosno turistička organizacija u kojoj se polaže ispit za turističkog pratioca.
Visokoškolska ustanova u kojoj se polaže ispit za turističke vodiče obvezatno dostavlja spisak kandidata koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča odgovarajućem društvu odnosno udruženju turističkih vodiča.
Član 21.
Troškove seminara ili tečaja i ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča i ispita za turističkog pratioca snosi sam kandidat. Visinu troškova za turističke vodiče određuje visokoškolska ustanova, a za turističke pratioce turistička organizacija.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 22.
Tumačenje ovoga pravilnika daje Zavod za unapređenje odgoja i obrazovanja SR Hrvatske.
Član 23.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju stručnog ispita za turističke vodiče ("Narodne novine", br. 26/75).
Član 24.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".
Broj: 275/2-89
Zagreb, 14. prosinca 1989.
Direktor Zavoda za unapređivanje odgoja i obrazovanja SR Hrvatske
dr Hrvoje Vrgoč, v. r.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA TURISTIČKE VODIČE I TURISTIČKE PRATIOCE
A. TURISTIČKI VODIČI
I. OPĆI DIO (ukupno 96 nastavnih sati)
1. Politički i privredni sistem Jugoslavije (10 n. sati)
2. Povijest naroda Jugoslavije (20 n. sati)
3.Kulturno-povijesni spomenici druge
znamenitosti Jugoslavije (16 n. sati)
4. Turistički zemljopis Jugoslavije (6 n. sati)
5. Osnove turizma (10 n. sati)
6. Kultura jezičnog izraza s metodikom
interpretacije (20 n. sati)
7. Strani jezik (20 n. sati)
II. POSEBNI DIO (ukupno 44 nastavnih sati, od čega 24 sata prakse)
1. ZAGREBAČKA MAKROREGIJA
a) Uža gradska regija
b) Hrvatsko zagorje
c) Lonjsko-ilovska zavala i bilogorska podravina
d) Sisačka posavina i Banija
e) Karlovačko pokuplje i Kordun
2. OSJEČKA MAKROREGIJA
a) Istočni dio regije
b) Zapadni dio regije
3. RIJEČKA MAKROREGIJA
a) Istra
b) Kvarnerski prostor
c) Gorski kotar
d) Lika (Plitvička jezera)
e) Sjeverno hrvatsko primorje
4. SPLlTSKA MAKROREGIJA
a) Sjeverna Dalmacija
b) Srednja Dalmacija
c) Južna Dalmacija
B. TURISTIČKI PRATIOCI
I. OPĆIDIO (ukupno 36 nastavnih sati)
1. Povijest naroda Jugoslavije (20 n. sati)
2. Kulturno-povijesni spomenići i druge
znamenitosti Jugoslavije (10 n. sati)
3. Turistički zemljopis Jugoslavije (6 n. sati)
II. POSEBNI DIO
Posebni dio programa utvrđuju turističke organizacije koje provode ispit za turističke pratioce.
I. OPĆI DIO
1. POLITIČKI I PRIVREDNI SISTEM JUGOSLAVIJE
( 10 n. sati)
1.1. Faze razvoja političko-privrednog sistema jugoslavenskog društva:
-1945-50. Revolucionarni etatizam, pokušaj uvođenja diktature proletarijata
-1950-58. Uvođenje samoupravljanja - pokušaj da radnička klasa postane dominantna snaga društva
-1958-71. Uvođenje koncepta "udruženog rada" čemu je podređena čitava organizacija društva
-1980-88. Period krize i pokušaja reformiranja socijalizma
1.2. Aktualni politički i privredni sistem Jugoslavije:
- skupštinski sistem
- organizacija privrede i tipovi poduzeća (društveno-poduzeće, mješovito poduzeće sa tipovima - dioničko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću; komanditno društvo, društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću, zatim ugovorno po- duzeće, privatno poduzeće, radnja i poljoprivredno gazdinstvo, zadruga, poduzeće male privrede, i poduzeće za zapošljavanje invalida)
2. POVIJEST NARODA J UGOSLAVIJE
(20 n. sati)
2.1. Naše zemlje u prethistoriji i starom vijeku (1 n. sat)
Glavna prethistorijska nalazišta u našoj zemlji: predslavensko stanovništvo (Iliri, Kelti, Tračani); grčka kolonizacija; naše zemlje pod rimskom vlašću.
2.2. Južni Slaveni od VII do XV stoljeća (2 n. sata)
Doseljenje Slavena na Balkanski poluotok; odnos prema starosjediocima i moćnim susjednim državama (Franci, Bisant); primanje kršćanstva; osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvoja naših srednjovjekovnih feudalnih država; razvoj i uloga Dubrovnika; obilježja srednjovjekovne kulture u našim zemljama.
2.3. Naše zemlje pod tuđinskom vlašću od XV do XVIII stoljeća (2 n. sata)
Prodor Turaka na Balkanski poluotok i pad naših zemalja pod tursku vlast; obilježja turskog feudalizma; položaj naših naroda pod turskom-vlašću i otpori (hajduci, uskoci).
Naše zemlje pod vlašću Habsburgovaca i Mlečana; politički položaj, društveni odnosi i sukobi (seljačke bune); otpor bečkom centralizmu; položaj dalmatinskih komuna pod mletačkom vlašću.
2.4. Buđenje nacionalne svijesti i oslobodilački pokreti (3 n. sata)
Prvi i drugi srpski ustanak; postizavanje autonomije; prilike u Crnoj Gori i Makedoniji.
Napoleonove Ilirske provincije; Narodni preporod u Slovenaca; Hrvatski narodni preporod; pojava jugoslavenske ideje.
2.5. Naši narodi u drugoj polovini XIX i početkom XX stoljeća (3. n. sata)
Osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvoja Hrvatske; nacionalni pokret u Sloveniji. Bosansko-hercegovački ustanak 1875. godine; austrougarska okupacija; ostvarenje državne nezavisnosti Srbije i Crne Gore.
Zbivanja 1903. godine: narodni pokret u Hrvatskoj; majski prevrat u Srbiji; ilindenski ustanak u Makedoniji. Aneksija Bosne i Hercegovine; balkanski ratovi.
2.6. Stvaranje jugoslavenske države (1 n. sat).
Jugoslavenski narodi u prvom svjetskom ratu; Jugoslavenski odbor i njegov rad na stvaranju jugoslavenske države; politika srpske vlade i njen program; Majska i Krfska deklaracija; slom Austro-Ugarske monarhije i jugoslavensko ujedinjenje.
2.7. Jugoslavenska država između dva svjetska rata (2 n. sata)
Osnovni problemi jugoslavenske države (gospodarski, društveni, politički); nacionalno i agrarno pitanje; sukob centralističkih i federalističkih snaga; borba nacionalnih buržoazija za vlast; KPJ u legalnom i ilegalnom razdoblju.
Šestojanuarska diktatura; razdoblje namjesničkih režima; sporazum Cvetković-Maček; dolazak Tita na čelo KPJ. Pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu 27. marta, travanjski rat i slom.
2.8. Narodnooslobodilačka borba i socijalistička revolucija
(4 n. sata)
Okupacija zemlje; pripreme KPJ za narodni ustanak; početak oružane borbe, razvoj i jačanje NOB-a; NOO - nova revolucionarna narodna vlast.
Prvo zasjedanje AVNOJ-a; velike bitke NOR-a na Neretvi i Sutjesci; zamah NOB-a nakon kapitulacije Italije.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu; borba za međunarodno priznanje nove Jugoslavije; sporazumi Tito-Šubašić; završne borbe za oslobođenje zemlje.
2.9. Razvoj socijalističke Jugoslavije (2 n. sata)
Proglašenje FNRJ; prvi ustav nove Jugoslavije; prva faza izgradnje socijalizma do 1948. godine; sukob s Informbiroom; radničko samoupravljanje.
Normalizacija odnosa sa SSSR-om; proširivanje samoupravljanja; novi ustav 1953. godane; društvena i privredna reforma 1966. godine; borba protiv birokratizma i etatizma; uloga KPJ (SKJ) u razvoju zemlje; vanjska politika SFRJ
3. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE, ZNAMENITOSTI JUGOSLAVIJE (10 n. sati)
3.1. Arheološki lokaliteti (glavna nalazišta i njihov povijesno-kulturni značaj).
3.2. Spomenički kompleksi (stari gradovi, tvrđave, dvorci, samostani, crkve, stambena i društvena arhitektura, urbanističke i ruralne cjeline koje imaju značenje spomenika kulture, te mjesta i spomenici iz razdoblja NOB-a i socijalističke izgradnje).
3.3. Djela likovne umjetnosti (zidno slikarstvo, slike, kiparstvo, grafika) i značajnija djela iz književno-putopisne baštine.
3.4. Djela primijenjene umjetnosti (umjetnički zanati).
3.5. Etnografska baština (folklor i tradicionalna kultura, narod- na nošnja; oruđe i oružje i ostali fundus materijalne i duhovne kulture).
3.6. Važnije kulturno-umjetničke, prosvjetne i znanstvene ustanove i organizacije (muzeji i galerije, arhivi, biblioteke, znanstvene ustanove, kazališta, simfonijski orkestri, baletni i instrumentalni ansambli, kulturno-umjetnička društva itd.)
3.7. Radio-difuzne i televizijske stanice, domovi kulture, zavodi za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, sveučilišta, visoke škole i umjetničke akademije, znanstvenoistraživački instituti i zavodi itd.).
4. TURISTIČKI ZEMLJOPIS JUGOSLAVIJE
(6 n. sati)
4.1. Međunarodna turistička kretanja
Obujam medunarodnng turističkog prometa i njegova prostorna distribucija u svijetu. Receptivni turistički prostori u svijetu, uvjetovanost njihova nastanka i njihov turistički potencijal. Emitivni turistički prostori u svijetu. Intenzitet i pravci turističkih kretanja između receptivnih i emitivnih turističkih prostora. Položaj i uloga Jugoslavije u međunarodnim turističkim kretanjima.
4.2. Turistička kretanja u Jugoslaviji
Historijska komponenta turističkih kretanja. Turističko geografski i geoprometni položaj Jugoslavije te važniji pravci turističkih kretanja. Turistički resursi Jugoslavije (prirodni i antropogeni) u komparaciji s konkurentnim receptivnim zemljama mediterana te susjednim kontaktnim prostorima. Uključenost Jugoslavije u evropska i svjetska kretanja. Domaća turistička kretanja. Turizam i privredni razvoj Jugoslavije.
Važnije turističke regije i turistička mjesta primorskog, planinskog i panonskog turističkog područja Jugoslavije. Turističke znamenitosti Jugoslavije.
4.3. Prirodne i kulturno-historijske znamenitosti Jugoslavije s osnovnim odredbama Zakona o zaštiti prirode (temeljni, fenomeni nacionalnih parkova).
Temeljni fenomeni i značenje pojedinih nacionalnih parkova.
5. OSNOVE TURIZMA
(10 n. sati)
5.1. Uvod
- Razvitak turizma
- Pokretački faktori turizma
- Karakteristike turističke potražnje
- Turistička ponuda
- Turističko posredovanje
- Ekonomske funkcije turizma
- Ekonomski aspekti turizma u Jugoslaviji
5.2. Organizacija turizma u Jugoslaviji
- Društvena turistička organizacija
- Udruženje turističke privrede
- Državni organi u turizmu
5.3. Turističko zakonodavstvo
- Ugovori između davaoca turističkih usluga i neposrednog korisnika
- Ugovori između turističkih agencija i neposrednog korisnika usluga
- Ugovori između turističkih agencija i davaoca usluga
- Instrumenti plaćanja u turizmu
- Devizni i carinski propisi u vezi s prometom turista
5.4. Obrazovanje kadrova za potrebe turizma
6. KULTURA JEZIČNOG IZRAZA S METODIKOM INTERPRETACIJE
(20 n. sati)
6.1. Jezična kultura i pitanja književnog (standardnog) i razgovornog jezika. Kratki pregled razvoja hrvatskog ili srpskog jezika.
6.2. Pravopisna i ortoepska pravila (pravopisni principi, pravopisni problemi, izgovor i pisanje nekih suglasnika, akcenat i kvantiteta).
6.3. Problemi sintakse i leksika (izbor riječi; istoznačnice, bliskoznačnice, tuđice; život riječi u rečenici)
6.4. Problemi stila (vrste stilova; stilska vrijednost glasa, riječi, rečenice; ljepota jezika - subjektivan i objektivan aspekt; govorne vrednote)
6.5. Kompozicija pismenih i govornih sastavaka
- Sadržajne i formalne komponente pismenosti
- Kompozicija i oblici pismenog sastavka
- Govorno izlaganje (vrste, oblici i osnovna retorička pravila)
6.6. Osobitosti pismenih i govornih sastavaka u turizmu
- Potreba za višim stupnjem govorne kulture turističkog radnika
- Vrste i oblici pismenih sastavaka u turizmu (poslovna pisma, propagandni tekstovi, književnoznanstveni oblici)
6.7. Pedagoško-andragoška (odgojno-obrazovna) funkcija turizma.
6.7.1. Sistematizacija zadataka, sadržaja i oblika odgojno-obrazovnog rada u turizmu, inicijativni i receptivni faktori
6.7.2. Oblici rada turističkog vodiča i predstavnika
- Obilježja ekskurzijskog spoznavanja (spoznavanja u kretanju)
- Organiziranje grupnih putovanja s kulturnim i rekreativnim sadržajima
-Vrste i oblici turističkng vođenja (ekskurzije, izleti, obilasci)
6.7.3. Metode govornog izlaganja u turističkom vođenju
Vrste i oblici
Artikulacija izlaganja (samostalna jedinica i veća cjelina)
6.7.4. Pisani oblici interpretiranja kulturnog i prirodnog blaga.
Vježbe: Sastavljanje plana za izlaganje prema zadanim pretpostavkama. Obilazak kulturnih i prirodnih objekata i vježbe u usmenom izlaganju.
STRANI JEZIK
(20 n. sati)
Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je strani jezik ovladao do te mjere da se njime potpuno samostatno služi u cilju:
a) komuniciranja s turistima na opće teme
b) komuniciranja s turistima na teme iz struke
c) davanja informacija u okviru profila turističkog vodiča
Ispit se sastoji od razgovora u trajanju od 10 - 15 minuta. Razgovor treba organizirati tako da se kandidat prethodno pripremi na osnovi zadane situacije.
Situacija je razrađena pismeno na stranom jeziku, a uz opći dio uključen je i posebni dio koji se odnosi na određenu regiju, što bi konkretno značilo vođenje kroz određeni grad (mjesto), transfer i sl.
Unutar regije u kojoj se ispit održava u toku razgovora kandidat mora pokazati da konkretno i tečno vlada stranim jezikom, da ima pravilnu intonaciju i ritam rečenice te da poznaje stručni vokabular koji mu omogućava stilski dotjeran jezički izraz. U budućoj djelatnosti turistički vodič treba da vlada isto tako dobro i informacijama s područja povijesti, umjetnosti, arhitekture itd.
Prilikom pripreme za ispit treba koristiti razne etinerere, turističke programe i prospekte.
II. POSEBNI DIO
(44 n. sata od čega 24 sata prakse)
1. ZAGREBAČKA MAKROREGIJA
1.1. Definicija i obuhvat prostora
- Reljefne, geološke, klimatske, vegetacijske i hidrografskeosobine prostora.
-Otočne planine, njihove osobine i značenje u klimatskom, hidrografskom, gospodarskom i naročito u turističkom pogledu.
Prigorske zone, zavale, bazeni i doline i njihovo značenje
1.2.Zagreb - regionalno i republičko središte
-Specifičnost geografskog položaja (zapadna-jugoistočna Evropa, Podunavlje - Sredozemlje)
-Obilježja topografskog smještaja (istaknuti ulogu Save i nižih dijelova uz Savu te prisojnih padina. Medvednice kao faktora nastanka i širenja grada.
-Prostorno širenje grada s posebnim naglaskom na razdoblje iza 1848.
-Specifične osobine i problemi suvremenog milijunskog grada
-Gospodarske, upravne, zdravstvene, kulturno-prosvjetne i ostale funkcije grada - povijesni pregled i suvremena uloga u regionalnim, republičkim i saveznim okvirima.
-Umjetničke, kulturne, sportske i druge institucije.
1.3. Mikroregije, njihove geografske te gospodarske i demografske osobine s posebnim naglaskom na lokalitete značaj- ne za turističku ponudu: toplice, kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti
a) Uža, gradska regija
b) Hrvatsko zagorje
c) Lonjsko-ilovska zavala i bilogorska podravina
d) Sisačka posavina i Banija
e) Karlovačko pokuplje i Kordun
Regionalna središta (Varaždin, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Koprivnica, Virovitica i sl.) i njihove gospodarske, upravne, kulturno-povijesne i druge osobine, pri obradi primijeniti isti princip kao za Zagreb.
OSJEČKA MAKROREGIJA
2.1. Definicija i obuhvat prostora
- Prirodno-geografska obilježja prostora
- Povjesni razvoj i osnovni demografski pokazatelji
- Prometna povezanost regije kao faktor turističkog razvoja
2.2. Osijek - reglionalno središte
- Osobitosti geografskog položaja
- Povijesni razvoj grada
- Specifična urbana obilježja
- Gospodarske, upravne, zdravstvene, kulturno-prosvjetne i druge centralne funkcije grada u povijesnom i suvremenom razdoblju
- Umjetničke, kulturne, znanstvene i druge značajne institucije grada.
2.3. Regionalne cjeline i razlike
a) Istočni dio regije
-Baranja
-Istočna Slavonija
-Zapadni Srijem
b) Zapadni dio regije
- Ravničarski dio Posavine i Podravine.
- Srednjoslavensko podbrđe i požeška zavala
(Pri obradi manjih regionalnih cjelina isticati njihove specifične osobine koje predstavljaju turistički privlačne vrijednosti kao što su Kopački, rit, toplice, folklorne manifestacije. značajne građevine, izletišta u gorskoj i prigorskoj zoni slavonskog· pobrđa, vinogradsko-voćarski reoni i sl.).
-Gradska naselja i njihove funkcije te prirodne ili kulturno-historijske znamenitosti, Đakovo, Vinkovci, Vukovar, Borovo, Beli Manastir, Županja, Našice, Slavonska Požega,. Slavonski Brod, Podravska Slatina.
RIJEČKA MAKROREGIJA
3.1. Definicija i obuhvat prostora
- Prirodno-geografska obilježja (reljefno-geološka, klimatsko-vegetacijska i hidrografska) i njihov utjecaj na gospodarske (s posebnim naglaskom na turističke mogućnosti regije.
- Posebno obraditi razlike primorskog i unutrašnjeg planinskog dijela regije.
- Složen povijesni razvoj i nasljeđe bitan faktor turističke valorizacije prostora.
- Prometna povezanost regije kao faktor turističke valorizacije
3.2. Rijeka - regionalno središte
- Osobitosti geografskog položaja i topografskog smještaja
- Povijesni razvoj
- Specifična urbana obilježja
- Gospodarske, upravne, zdravstvene, kulturno-prosvjetne i ostale funkcije grada (povijesni pregled i suvremena uloga u regionalnim i širim okvirima)
- Umjetničke, kulturne, znanstvene i druge značajne institucije grada
3.3. Regionalne cjeline i razlike
a) Istra
b) Kvarnerski prostor
c) Gorski kotar
d) Lika (Plitvička jezera)
e) Sjeverno hrvatsko primorje
(Pri obradi regija isticati njihove specifične osobine koje predstavljaju turistički privlačnu vrijednost kao što su krški, reljefni oblici, biljni pokrov, nacionalni parkovi i njihovi temeljni fenomeni, osobine obale, vrela, izvori, ponori, pećine, akropolska naselja i sl.).
Veća gradska naselja i njihove funkcije (Pula, Rovinj, Poreč, Pazin, Opatija, otok Cres, Krk, Rab, Crikvenica, Mali Lošinj, Delnice, Ogulin, Gospić, Otočac). Kod obrade Pule primijeniti isti princip kao i za Rijeku, a kod ostalih isticati osnovne pokazatelje i najznačajnije kulturno-povijesne ili prirođene znamenitosti.
4. SPLITSKA MAKROREGIJA
4.1. Definicija i obuhvat prostora
- Reljefno-geološke, klimatsko-vegetacijske i hidro- geografske, osobine regije s posebnim naglaskom na krške reljefne oblike te mediteranska klimatsko-vegetacijska i hidrografska obilježja kao pretpostavke razvoja turistički atraktivnih područja.
- Složen povijesni razvoj i nasljeđe bitan faktor turistički atraktivnog prostora
- Prometna povezanost regije s kontinentalnim zaleđem i ostalim dijelovima svijeta kao uvjet turističkog razvoja.
4.2. Split - makroregionalno središte
- Osobitosti geografskog položaja i topografskog smještaja
- Povijesni razvoj (predrimsko razdoblje, rimski period, razdoblja mletačke, austrijske, francuske i talijanske uprave, uloga Splita u buđenju i održavanju nacionalne svijesti te u NOB-u)
- Specifična urbana obilježja (Dioklecijanova palača i grad unutar njenih zidina, stariji dijelovi izvan zidina palače i njihova obilježja, novi dijelovi grada)
- Gospodarske, upravne, zdravstvene, kulturno-povijesne i ostale funkcije grada (povijesni pregled i suvremena uloga u regionalnim, republičkim i saveznim okvirima)
- Umjetničke, kulturne, znanstvene institucije grada
4.3. Regionalne cjeline i razlike
a) Sjeverna Dalmacija - definicija i obuhvat prostora
- Geografske osobine i razlike otočne, primorske i zagorske zone s posebnim isticanjem turističko i izletnički atraktivnijih lokaliteta (N. park "Kornati", "Paklenica", "Krka", pojedini otoci i sl.)
- Zadar i Šibenik središta sjeverne Dalmacije (obraditi na isti način kao i Split)
- Ostala gradska središta (Drniš, Knin, Pag, Benkovac, Obrovac i sl.) i njihove funkcije
- Prirodne i kulturne znamenitosti izvan gradskih područja
b) Srednja Dalmacija - definicija i obuhvat prostora
- Geografske osobine i razlike otočne, primorske i zagorske zone
- Veća gradska središta (Trogir, Omiš, Makarska, Kardeljevo, Metković, Sinj, Imotski) i njihove značajnije funkcije s posebnim naglaskom na turistički atraktivnije osobine i lokalitete.
c) Južna Dalmacija - definicija i obuhvat prostora
- Geografska obilježja otočne i primorske zone
- Dubrovnik centar regije (obraditi po istom principu kao i Split uz isticanje dodatnih za Dubrovnik specifičnih činjenica, pomorstvo, samostalnost Dubrovačke Republike)
- Ostala turistički atraktivna područja (Pelješac, Ston, NP "Mljet", Elefitski otoci, Rijeka, Dubrovačka Župa, Cavtat, Konavli)
- Prirodne i kulturne znamenitosti izvan grada i navedenih područja.
Obrazac I
PRIJAVA
kandidata za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča - ispita za turističkog pratioca
________________________ ____________________________
(Prezime i ime) (Mjesto i datum)
________________________
(Adresa stana)
_________________________________________________________
(Naziv visokoškolske ustanove - Turističke organizacije).
Predmet: prijava za stručni ispit za turističkog vodiča - ispita za turističkog pratioca
U smislu člana 11. i.12. Pravilnika o polaganju stručnog ispita za turističke vodiče i ispita za turističke pratioce (Narodne novine, broj ___) prijavljujem se za polaganje ispita za turističkog vodiča - turističkog pratioca.
Posebni dio ispita polažem iz ______________________________
Strani jezik polažem iz jezika ____________________ jezika
Prilog:
1. Svjedodžba o stupnju stručne spreme
2. Izvod iz matične knjige rođenih
3. Potvrda o pohađanju seminara ili tečaja za turističkog
vodiča - turističkog pratioca .
Potpis
__________
_____________________________
(Naziv visokoškolske ustanove)
Obrazac II
ZAPISNIK
o polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča koji je održan, od ____________ do ______________
Na osnovi prijave _______________________________________
pristupio je polaganju ispita iz
I. Općeg dijela programa:
1. Politički i privredni sistem Jugoslavije ____________________
2. Povijest naroda Jugoslavije ____________________
3.Kulturno-povijesni spomenici i
druge znamenitosti Jugoslavije ____________________
4. Turistički zemljopis Jugoslavije ____________________
5. Osnove turizma ____________________
6. Kultura jezičnog izraza s
metodikom interpretacije ____________________
7. jezik ____________________
Predsjednik komisije
II. Posebnog dijela programa: makroregija
Zapisničar: Članovi komisije:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Obrazac III
______________________________________
(Naziv turističke organizacije)
ZAPISNIK
o polaganju ispita za turističkng pratioca koji je održan
od _______________ do _______________
Na osnovi prijave ______________________________________
pristupio je polaganju ispita iz:
I. Općeg dijela progrania:
1. Povijest naroda Jugoslavije ___________________
2. Kulturno-povijesni spomenici i
druge znamenitosti Jugoslavije ___________________
3.Turistički zemljopis Jugoslavije ___________________
II. Posebnog dijela programa:
1. _______________________ ___________________
2. _______________________ ___________________
3. _______________________ ___________________
4. _______________________ ___________________
5. _______________________ ___________________
6. _______________________ ___________________
Zapisničar: Članovi komisije: Predsjednik komisije:
1.
2.
3.
Obrazac IV
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE U ________________
Broj:_________/19____
UVJERENJE
o položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča za područje ______________ regije
__________________________ rođen-a _____________________
u ________________________ općina ______________________
SR _______________________pohađao-la je tečaj za turističke vodiče i položio-la je _______________________________ 19____
Opći dio ispitnog programa i posebni dio ispitnog programa za područje _____________ regije, te ___________________ jezik, u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju stručnog ispita za turističke vodiče i ispita za turističke pratioce ("Narodne novi
U ______________ 19 ____
Predsjednik ispitne komisije Dekan fakulteta
M.P.
Obrazac V
_____________________________________
(Naziv turističke organizacije)
Broj: _________ 19 ____
UVJERENJE
o položenom ispitu za turističkog pratioca
______________________ rođen-a ________________________
u ____________________ općina _________________________
SR __________________ pohadao-la je tečaj za turističke pratioce i položio-la _____________________ 19_____ ispit za turističkog pratioca u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju ispita za turističke vodiče i ispita za turističke pratioce ("Narodn
U ______________19 _____
Predsjednik ispitne komisije Direktor
M.P.