SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju Člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske; donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj

Proglašava se Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, što ga je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženograda 11. siječnja 1990. na sjednici Vijeća općina 27. prosinca 1990. i 11 siječnja 1990, te na sjednici Društveno-političkog vijeća 27. prosinca 1989. i ll. siječnja 1990. godine.

Klasa: 011-01/90-01/02

Urbroj: 71-90-1

Zagreb, 12. siječnja 1990.

ZAKON

o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj

Ovim zakonom utvrđuju se: subjekti planiranja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj koji su obavezni donositi planove (u daljem tekstu: subjekti društvenog planiranja) vrste planova; sadržaj planova; postupak donošenja, praćenja ostvarivanja i izmjena planova i organizacije za poslove planiranja.

Subjekti društvenog planiranja u smislu ovoga zakona jesu: društveno-političke zajednice; organizacije udruženog rada. samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede, željezničkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite cesta; i samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture, fizičke i tehničke kulture, zdravstva, društvene brige o djeci i socijalne zaštite.

Radi ostvarivanja osnovnog metodološkog jedinstva u procesu planiranja i sadržajne usklađenosti odgovarajućih elemenata planova. subjekti društvenog planiranja primjenjuju obavezne elemente jedinstvene metodologije društvenog planiranja koje propisuje Savezno izvršno vijeće. Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske može propisati i dodatne obavezne elemente metodologije društvenog planiranja.

1. Dugoročni planovi

Dugoročni plan služi kao opća orijentacija za donošenje srednjoročnih planova i donosi se za razdoblje od najmanje deset godina. Dugoroćne planove obavezno donosi: Republika i gradske zajednice općina: organizacije udruženog rada samoupravne interesne zajednice i drugi oblici samoupravnog organiziranja koje objavljaju djelatnost iz oblasti elektroprivrede željezničkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite cesta; i samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja na razini Republike u oblasti znanosti i usmjerenog abrazovanja.

U postupku donošenja dugoročnih planova društveno-političkih zajednica, donose se u pravilu i prostorni planovi odnosno vrše izmjene i dopune tih planova. Društveno-političke zalednice osiguravaju usklađenost društvenog i prostornog planiranja i zasnovanost društvenih planova na kriterijima racionalnog korištenja, uređivanja i opterečivanja prostora, te zaštite unapređenja čovjekove okoline.

Dugoročni plan Republike sadrži osobito: osnovne ciljeve društveno-ekonomskog razvoja Republike: osnove politike razvoja i strukturnih promjena u privredi; osnove politike razvoja Republike sa stanovišta pomorske orijentacije Socijalističke Republike Hrvatske i SFRJ; osnove politike razvoja elektroprivrede, željeznićkog prometa, PTT prometa. vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite cesta u Republici; osnove politike razvoja znanosti. tehnologije i usmjerenog obrazovanja; osnove politike zadovoljavanja općih društvenih i zajedničkih potreba i socijalne sigurnosti; osnove politike regionalnog razvoja; osnove populacijske politike i politike zapošljavanja; osnovne pravce svrsishodnog korištenja prostora i prirodnih dobara, zaštite i unapredenja čovjekove okoline, te zaštite i korištenja prirodnih i kulturnih dobara; osnove politike iskorištavanja voda i zaštite od voda i osnove politike razvoja općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Dugoročni plan gradske zajednice općina sadrži osobito: osnovne ciljeve društveno-ekonomskog razvoja gradske zajednice općina; osnove politike usklađivanja razvoja općina i ostvarivanja zajedničkih interesa udruženih općina; osnove politike razvoja izgradnje i modernizacije infrastrukture; osnove politike ostvarivanja zajedničkih interesa u razvoju društvenih djelatnosti; osnove populacijske politike; osnove politike zapošljavanja; osnovne pravce svrsishodnog korištenja prostora, prirodnih i kulturnih dobara, te zaštite i unapredenja čovjekove okoline i osnove politike razvoja općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Dugoročni planovi organizacija udruženog rada, samoupravnih interesnih zajednica ili drugih oblika samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede, željeznićkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite cesta, zavisno od prirode djelatnosti, osobito sadrže: ciljeve i kriterije za izbor prioriteta razvoja usklađenih s osnovama politike na tim područjima utvrđenih dugoročnim planom Republike; razvoj i primjenu suvremene tehnike, tehnologije i informatike; način osiguranja sredstava za modernizaciju postoječih i izgradnju novih kapaciteta i elemente općenarodne obrane i društvene samozaštite

Dugoročni plan samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog organiziranja u oblasti znanosti na razini Republike osobito sadrži: ciljeve i kriterije za izbor prioriteta u razvoju znanstvene djelatnosti i znanstvenih istraživanja usklađenih s osnovama politike na tom području utvrđenom dugoročnim planom Republike; osnove politike razvoja znanstvenih potencijala i osnove politike financiranja znanstvenoistraiživačkog rada.

Dugoročni plan samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog organiziranja u oblasti usmjerenog obrazovanja na razini Republike sadrži osobito politiku razvoja i financiranja usmjerenog obrazovanja usklađenu s osnovama politike na tom području utvrđenom Dugoročnim planom Republike.

2. Srednjoročni planovi

Srednjoročni planovi su osnovni planovi privrednog i društvenog razvoja i donose se, u pravilu, za razdoblje od pet godina. Srednjoročne planove donose svi subjekti društvenog planiranja iz Člana 2.

Društveni plan društveno-političkih zajednica za srednjoročno razdoblje sadrži dva dijela. Prvi dio je usmjeravajućeg karaktera i obavezuje organe društveno-politićkih zajednica da u okviru njihovih prava i dužnosti poduzimaju mjere za njegovo ostvarivanje. Drugi dio je indikativnog karaktera i predstavlja analitiku i projekcijsku osnovu plana. Prvi dio društvenih planova gradskih zajednica općina i općina za srednjoročno razdoblje treba biti usklađen s prvim dijelom društvenog plana Republike za srednjoročno razdoblje.

Društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje, utvrđuju se osobito: ciljevi društveno-ekonomskog razvoja Republike i kriteriji razvojne politike; osnovne makroekonomske proporcije; osnove politike razvoja Republike sa stanovišta pomorske orijentacije Socijalističke Republike Hrvatske i SFRJ; potitika razvoja ekonomskih odnosa s inozemstvom; politika zapošljavanja; politika razvoja privredne infrastrukture; politika razvoja znanosti, tehnologije i informatike; politika razvoja životnih standarda; politika razvoja društvenih djelatnosti i socijalne sigurnosti; populacijska politika; politika regionalnog razvoja; politika korištenja prirodnih izvora, prostora, te zaštite i unapređenja čovjekove okoline i zadaci u razvoju općenarodne obrane i društvene samozaštite. Prvi, usmjeravajući, dio društvenog plana Republike za srednjoročno razdoblje sadrži ciljeve društveno-ekonomskog razvoja, makroekonomske proporcije koje se osobito odnose na poticanje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva, razvoj općenarodne obrane i razvoj određenih djelatnosti privredne infrastrukture, kao i ostale elemente koji se utvrde kao obavezni u prvom dijelu društvenog plana Jugoslavije, te u smjernicama za pripremu srednjoročnih planova u Republici.

Društvenim planom općine i gradske zajednice općina za srednjoročno razdoblje utvrđuju se osobito: ciljevi društveno-ekonomskog razvoja; uvjeti i mogučnosti zadovoljavanja zdravstvenih. obrazovnih, kulturnih i drugih zajedničkih i osobnih potreba; razvoj komunalnih djelatnosti, te izgradnja i modernizacija uređaja i objekata privredne infrastrukture; iskorištavanje zemljišta i dobara u općoj upotrebi, uređenje naselja i stambena izgradnja; mjere i aktivnosti kojima se stvaraju uvjeti za veće zapošljavanje i poticanje privrednih aktivnosti; osnovni elementi poreske politike, zemljišne politike, taksa i naknada za korištenje gradskog prostora i objekata opće upotrebe; populacijska politika: zaštita prirodnih i unapređenje radom stvorenih vrijednosti čovjekove okoline: razvoj općenarodne obrane i društvene samozaštite i smjernice za mjere i aktivnosti što ih organi gradske zajednice općina i općina trebaju poduzeti radi ostvarivanja ciljeva i zadataka utvrđenih društvenim planom gradske zajednice općina, općina i društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje.

Dvije ili više općina mogu donositi zajedničke planove za srednjoročno razdoblje, a općine i gradske zajednice općina udružene u regionalnu zajednicu i regionalne planove.

Organizacije udruženog rada. samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede, željezničkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje održavanja i zaštite cesta, pomorska privreda i zrakoplovni promet donose svoje i zajedničke planove na razini Republike. Zajedničkim planom za srednjoročno razdoblje na razini Republike utvrđuju se, zavisno od prirode djelatnosti, osobito: zajednički ciljevi i kriteriji razvoja s konkretnim programima izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije kapaciteta; način osiguravanja sredstava za modernizaciju postoječih i izgradnju novih kapaciteta: programi uključivanja u međunarodnu podjelu rada; razvoj i primjena suvremene tehnike i tehnologije; politika cijena i naknada za korištenje usluga; ciljevi i zadaci općenarodne obrane i društvene samozaštite, osnove politike razvoja Republike sa stanovišta pomorske orijentacije Socijalističke Republike Hrvatske i SFRJ i aktivnosti neophodne za ostvarivanje plana. Odredbe stava 2. ovoga člana shodno se primjenjuju i na sadržaj planova na drugim razinama organiziranja tih djelatnosti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja na razini Republike u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture, fizičke i tehničke kulture, zdravstva, društvene brige o djeci i socijnlne zaštite donose planove kojima se utvrđuju osobito: pravci i ciljevi razvoja : djelatnosti; opseg, kvaliteta i način zadovoljavanja zajedničkih potreba, ukljućujući kiriterije solidarnog zadovoljavanja tih potreba; politika cijena usluga odnosno naknada i participacija korisnika usluga: program izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije objekata i opreme. i način osiguranja sredstava za njegovu realizaciju. Odredbe stava I. ovoga člana shodno se primjenjuju i na sadržaj planova na drugim razinama organiziranja tih djelatnosti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Srednjoročni planovi subjekata društvenog planiranja iz člana 16. i 17. ovoga zakona moraju biti usklađeni s društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje.

3. Godišnji programi mjera i aktivnosti

Nadležni organi subjekata društvenog planiranja iz člana 2. donose godišnje programe mjera i aktivnosti za ostvarivanje njihovih srednjoročnih planova.

Programom mjera ekonomske politike iz člana 19. ovoga zakona Izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice utvrđuje mjere koje će u okviru svojih nadležnosti donijeti odnosno koje će predložiti da donese skupština društveno-političke zajednice radi osiguravanja uvjeta za ostvarivanje društvenog plana za srednjoročno razdoblje u idućoj godini. Program mjera iz stava 1. ovoga člana izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice dostavlja skupštini društveno-političke zajednice radi upoznavanja.

Na osnovi odluka Skupštine SFRJ Jugoslavije, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora, donosi odluke o pripremanju i donošenju Dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja u Republici Hrvatskoj. Odlukom se utvrđuju: razdoblje za koje se donose planovi; rokovi u kojima subjekti društvenog planiranja moraju pripremiti analizu uvjeta i mogućnosti dugoročnog razvoja. nacrt i prijedlog dugoročnog plana; rokovi u kojima subjekti društvenog planiranja moraju pripremiti analizu uvjeta i mogućnosti razvoja u srednjoročnom razdoblju. prijedlog društvenog plana za srednjoročno razdoblje i rok u kojem je Izvršno vijeće Sabora dužno Saboru Socijalističke Republike Hrvatske uputiti prijedlog smjernica za pripremu planova za srednjoročno razdoblje u Republici. Na osnovi odluke Sabora Socijalističke Republike Hrvatske iz stava 1. ovoga člana izvršni organi subjekata društvenog planiranja u Republici utvrđuju svoje programe priprema planova. U pripremi planova subjekti društvenog planiranja osiguravaju znanstvena i stručna istraživanja uvjeta i mogućnosti razvoja.

Republička organizacija nadležna za poslove planiranja i nadležna Republička organizacija znanosti uz suglasnost Izvršnog vijeća Sabora utvrđuju jedinstven program znanstvenih i razvojnih istraživanja za pripremu društvenih planova Republike.

Na osnovi smjernica za pripremu planova za srednjoročno razdoblje, što je donijela Skupština SFRJ i analize uvjeta i mogućnosti razvoja Republike, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora, donosi smjernice za pripremu srednjoročnih planova u Republici. Smjernice iz stava 1. ovoga člana sadrže osnovna opredjeljenja politike razvoja Republike, koja su ostali subjekti društvenog planiranja u Republici obavezni uvažavati u izradi svojih planova i time osigurati usklađenost tih planova s društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje.

Skupštine drugih društveno-političkih zajednica mogu, u okviru svojih prava i dužnosti, donositi smjernice za pripremu svojih planova za srednjoročno razdoblje polazeći od smjernica što ih je utvrdila Skupština SFRJ i Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.

Nadležni organi subjekata planiranja iz člana 2. ovoga zakona dostavljaju Izvršnom vijeću Sabora prijedlog plana iz člana 16. stava 2. i člana 17. stava 1. ovoga zakona, koji ocjenjuje usklađenost tih planova s društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje. Ako planovi iz stava 1. ovoga člana nisu uskladeni s društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje, Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske određuje rok u kojem će subjekti planiranja iz stava 1. ovoga člana tu usklađenost osigurati. Ukoliko se to ne ostvari Izvršno vijeće Sabora obavijestit će Sabor Socijalističke Republike Hrvatske koji o tome zauzima stav.

Izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice redovito prati i ocjenjuje ostvarivanje društvenog plana za dugoročno i srednjoročno razdoblje i podnosi skupštini društveno-političke zajednice izvještaj.

Izvještaj o ostvarivanju plana iz stava 1. ovoga člana podnosi se za dugoročni plan nakon proteka srednjoročnog plana, a za srednjoročni plan ukljućujući i izvještaj o ostvarivanju programa mjera ekonomske politike u tekućoj godini, dva puta godišnje. Odredbe stava 1. i 2. ovoga člana shodno se primjenjuju na nadležne organe ostalih subjekata društvenog planiranja.

Kad se bitno izmijene uvjeti i mogućnosti razvoja i nastanu poremećaji u tokovima reprodukcije i time onemogući ostvarivanje osnovnih ciljeva utvrđenih planovima za srednjoročno razdoblje pristupa se izmjeni i dopuni tih planova. Izmjene i dopune planova za srednjoročno razdoblje provode se po postupku kojim su planovi doneseni.

Subjekti društvenog planiranja dužni su osigurati obavljanje stručnih poslova u vezi s društvenim planiranjem.

Strućne poslove društvenog planiranja za potrebe Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, te skupština gradskih zajednica općina i općina obavljaju organi nadležni za poslove planiranja na tim razinama. Općina može odlućiti da određene ili sve poslove društvenog planiranja za potrebe općine povjeri organizaciji nadležnoj za planiranje gradske zajednice općina ili druge općine, a dvije ili više općina mogu osnovati i zajedničku organizaciju za poslove planiranja.

Subjekti društvenog planiranja iz člana 2. ovoga zakone dužni su do 30. lipnja 1990. godine uskladiti odredbe o planiranju u svojim općim aktima s ovim zakonom.

Organizacija, izrada i donošenje prostornih planova i planova općenarodne obrane ureduju se zakonima.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 40/78)

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objsve u "Narodnim novinama."

Broj: 001-03/89-01/01

Zagreb, 11. siječnja 1990.