ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE O SURADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 25. rujna 1998.

Broj: 081-98-1761/1
Zagreb, 30. rujna 1998.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE O SURADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, potpisan u Ljubljani, 22. rujna 1997., od strane mr. Ivana Penića, ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Tita Turnšeka, ministra obrane Republike Slovenije, na hrvatskom i slovenskom jeziku.

Tekst Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Slovenije (u daljnjem tekstu: ugovorne stranke), uvjerene u nužnost međusobne suradnje radi sprječavanja, odnosno ublažavanja posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa, (u daljnjem tekstu: katastrofa), poštujući već potpisane međunarodne sporazume s ovog područja dogovorile su se kako slijedi:

1. Ugovorne stranke ovim Sporazumom reguliraju okvirne uvjete suradnje u zaštiti od prirodnih i drugih katastrofa, a pogotovo u:

- planiranju i provedbi mjera za zaštitu od poplava, potresa, požara, onečišćenja, plovidbenih nezgoda, radioloških opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa koje bi mogle imati utjecaja na područja s jedne i druge strane državne granice;

- međusobnom obavješćivanju o opasnostima i posljedicama katastrofa;

- međusobnoj pomoći pri zaštiti, spašavanju i uklanjanju posljedica katastrofa;

- suradnji pri obrazovanju i osposobljavanju pripadnika Civilne zaštite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa i stručnjaka za zaštitu i spašavanje;

- razmjeni znanstvenih i tehničkih podataka bitnih za zaštitu od katastrofa i

- o suradnji pri razvitku i proizvodnji opreme za spašavanje.

2. Ovaj Sporazum ne utječe na međusobnu suradnju između općina uz državnu granicu.

Za potrebe ovog Sporazuma rabe se sljedeći izrazi:

1. »Prirodne i civilizacijske katastrofe« su katastrofe što ih prouzrokuju prirodne sile, industrijske djelatnosti i drugi civilizacijom nastali štetni događaji, osim rata, koje mogu zbog svog izuzetnog opsega ugroziti život, uvjete života i imovinu ljudi te okoliš i to u tolikoj mjeri da ih ugovorna stranka ne može svladati vlastitim raspoloživim snagama i sredstvima pa joj je stoga potrebna pomoć druge ugovorne stranke;

2. »Podaci i obavijesti o opasnosti« su podaci i obavijesti koje se odnose na katastrofe i čija je svrha rano obavješćivanje o prijetećim opasnostima da bi se uvele zaštitne i druge mjere za sigurnost ljudi, imovine i okoliša;

3. »Zaštitne mjere« su preventivne i druge mjere i djelatnosti koje se odnose na sprječavanje, smanjivanje i uklanjanje opasnosti te na zaštitu ljudi, imovine i okoliša;

4. »Spašavanje i pomoć« su djelatnosti spasilačkih ekipa pri spašavanju ljudi i imovine te uklanjanju posljedica katastrofa;

5. »Spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u pomoći« su osobe koje ugovorna stranka koja šalje pomoć odredi za pružanje pomoći;

6. »Zaštitna i spasilačka oprema« su sredstva za osobnu i zajedničku zaštitu spasilaca, oprema za spašavanje, vozila te tehnička i druga sredstva koja upotrebljavaju spasilačke ekipe i pojedinci što sudjeluju u spašavanju;

7. »Humanitarna pomoć« su namirnice, pitka voda, lijekovi, sanitetski materijal i ostala roba namijenjena besplatnoj raspodjeli pogođenom i ugroženom stanovništvu kao pomoć kojom bi se ublažile posljedice katastrofa;

8. »Primateljica« je ona ugovorna stranka čija nadležna tijela zamole drugu ugovornu stranku za pomoć;

9. »Šiljateljica« je ona ugovorna stranka čija nadležna tijela udovoljavaju molbi druge ugovorne stranke za pomoć.

Ugovorne će stranke razmjenjivati podatke o znanstvenim i tehničkim dostignućima i iskustva bitna za predviđanje i sprječavanje katastrofa te za učinkovitu zaštitu i spašavanje.

Ugovorne stranke osiguravaju pravne i druge mogućnosti za međusobno sudjelovanje humanitarnih organizacija pri zaštiti od katastrofa.

Ugovorne će stranke radi sprječavanja opasnosti, odnosno radi ublažavanja posljedica poplava, potresa, požara, onečišćenja, plovidbenih nezgoda, radioloških aktivnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih nesreća s mogućim utjecajima na područja s jedne i druge strane državne granice planirati određene zajedničke zaštitne mjere.

Ugovorne će stranke sukladno odredbama članka 5. ovog Sporazuma uskladiti planove zaštite i spašavanja na području uz državne granice, a pogotovu planove zaštite i spašavanja prilikom poplava, potresa, požara, onečišćenja, plovidbenih nezgoda i prilikom opasnosti od radijacije.

1. Ugovorne će stranke razvijati međusobnu suradnju pri obrazovanju i osposobljavanju kadrova za zaštitu i spašavanje razmjenom predavača, instruktora i drugih stručnjaka, literature i drugih nastavnih pomagala te iskustava pri zaštiti i spašavanju.

2. Ugovorne će stranke organizirati i zajedničke vježbe iz zaštite i spašavanja s obzirom na opasnost od katastrofa.

1. Ugovorne stranke međusobno će se izvješćivati o opasnostima i katastrofama koje mogu ugroziti ili pogoditi jednu od država ugovornih stranaka. Pri tomu će posebnu pozornost posvećivati međusobnom izvješćivanju o opasnostima od poplava, potresa, požara, onečišćenja, plovidbenih nezgoda, opasnosti od radijacije i opasnostima industrijskih nezgoda koje mogu imati utjecaj preko državne granice.

2. Izvješće o opasnosti odnosno o katastrofi mora sadržavati: opis opasnosti, odnosno katastrofe, podatke o mjestu, vremenu, opsegu, jačini i posljedicama katastrofe te primjenu zaštitnih mjera.

3. Ugovorne će se stranke prilikom katastrofe izvješćivati o raspoloživim spasilačkim ekipama, zaštitnoj i spasilačkoj opremi, potrebnoj humanitarnoj pomoći te o mogućnostima i načinu pružanja pomoći.

4. Izvješće o opasnosti odnosno katastrofi može se proslijediti u pisanom ili usmenom obliku na jezicima država ugovornih stranaka. Usmeno izvješće treba pismeno potvrditi.

5. Tijela nadležna za slanje i primanje izvješća o opasnostima, odnosno o katastrofama su:

- u Republici Hrvatskoj:

- Sektor zaštite od požara i civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova;

- Sektor pomorskog prometa pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza (za plovidbene nezgode).

- u Republici Sloveniji:

- Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu obrane.

6. Međusobno obavješćivanje u slučaju radiološke opasnosti obavlja se na temelju međunarodnih konvencija.

1. Ugovorna stranka koja je pretrpjela katastrofu može drugu ugovornu stranku zamoliti za pomoć. Ova se pomoć može odnositi na spasilačke ekipe i pojedince koji pomažu te na zaštitnu opremu i opremu za spašavanje kao i na humanitarnu pomoć.

2. Molba za pomoć iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati: podatke o vrsti i opsegu potrebne pomoći, podatke o ustanovama i osobama s kojima se uspostavlja veza te prijedlog načina pomoći.

3. Pružanje pomoći odvija se u skladu s propisima ugovornih stranaka.

1. Za podnošenje i primanje molbi za pomoć nadležni su:

- u Republici Hrvatskoj:

- Sektor zaštite od požara i Civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova;

- načelnici odjela u Sektoru zaštite od požara i Civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova;

- Sektor pomorskog prometa pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza (za plovidbene nezgode).

- u Republici Sloveniji:

- zapovjednik Civilne zaštite Republike Slovenije;

- Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu obrane;

2. Tijela iz stavka 1. ovog članka ovlaštena su za to da u provedbi ovog Sporazuma uspostave neposredne veze. U tu svrhu ugovorne će stranke razmijeniti adrese i brojeve telekomunikacijskih sustava (telefon, faks itd.) službi i osoba neposredno odgovornih za podnošenje i primanje molbi za pomoć.

3. U općinama uz državnu granicu molbe za pomoć pored tijela iz stavka 1. ovog članka mogu slati i primati zapovjednici Civilne zaštite odnosno druga tijela i službe utvrđene zakonom.

1. Prilikom katastrofa spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u akciji mogu prelaziti državnu granicu na graničnom prijelazu ili izvan njega bez obavljene granične provjere, na temelju usmene suglasnosti tijela granične provjere i najbliže ustrojstvene jedinice policije.

2. Spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u pomoći moraju imati iskaznicu izdatu od nadležnog tijela državne uprave koja dokazuje njihov identitet.

3. Članovi spasilačkih ekipa i pojedinci koji sudjeluju u pomoći imaju pravo na teritoriju države druge ugovorne stranke nositi pripadajuću odoru.

4. Na teritorij države druge ugovorne stranke nije dopušteno prenositi vatreno oružje, streljivo i eksplozivna sredstva.

5. U slučaju katastrofa evakuirani državljani država ugovornih stranaka i stranci smiju prelaziti granicu na graničnom prijelazu ili izvan njega bez isprava za prelazak državne granice.

6. Evakuirani državljani i stranci koji u slučaju iz prethodnog stavka prijeđu na teritorij države druge ugovorne stranke moraju svoj dolazak odmah prijaviti najbližoj ustrojstvenoj jedinici policije.

1. Ugovorne stranke pojednostavit će postupke pri unošenju i iznošenju preko državne granice opreme za zaštitu i spašavanje te humanitarne pomoći. Prilikom prelaženja državne granice voditelj spasilačke ekipe mora predati graničnim nadzornim tijelima primateljice jedino popis spasilačke opreme odnosno sredstava humanitarne pomoći. U hitnim slučajevima kada se državna granica prelazi izvan graničnog prijelaza, navedeni popis treba prvom prigodom predati nadležnim graničnim tijelima.

2. Spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u pomoći mogu preko državne granice prenijeti jedino zaštitnu opremu i opremu za spašavanje, sredstva koja su potrebna za njihovu opskrbu i djelovanje te sredstva humanitarne pomoći.

3. Zabrane i ograničenja za međunarodni robni promet ne vrijede za prijevoz zaštitne opreme i opreme za spašavanje te sredstva humanitarne pomoći. Ako se zaštitna oprema i oprema za spašavanje ne potroše u akciji, treba ih ponovo vratiti šiljateljici. Ukoliko se oprema za spašavanje ostavlja kao humanitarna pomoć, treba vrstu, količinu i mjesto gdje se nalazi ta oprema prijaviti nadležnom tijelu primateljice koja će o tome obavijestiti nadležna carinska tijela. U tom slučaju vrijede propisi primateljice.

4. Odredba trećeg stavka ovog članka vrijedi i za unos lijekova koji sadrže narkotike i psihotropne tvari u primateljicu i povrat nepotrošenih količina šiljateljici. Unošenje i iznošenje narkotika i psihotropnih tvari, sukladno međunarodnim sporazumima, ne tretira se kao uvoz i izvoz robe u robnom prometu. Lijekovi koji sadrže narkotike i psihotropne tvari mogu se unijeti samo u količinama koje su potrebne za hitnu medicinsku pomoć, a može ih se upotrebljavati samo pod nadzorom medicinskog osoblja s odgovarajućom stručnom naobrazbom u skladu sa zakonskim odredbama države ugovorne stranke iz koje dolazi spasilačka ekipa. O potrošenim lijekovima koji sadrže narkotike i psihotropne tvari šiljateljica izvješćuje primateljicu.

5. Ugovorne stranke uzajamno dozvoljavaju uporabu potrebne opreme za zaštitu i spašavanje i humanitarne pomoći u primateljici bez formalnog postupka, plaćanja pologa i drugih davanja.

1. Letjelice i plovila mogu se rabiti za brze prijevoze spasilačkih ekipa ili pojedinaca koji sudjeluju u pružanju pomoći kao i za druge oblike pomoći u skladu s ovim Sporazumom.

2. O uporabi letjelica i plovila pri zaštiti i spašavanju te o pružanju pomoći treba odmah obavijestiti tijelo koje je zamolilo za pomoć te mu dostaviti točne podatke o vrsti i oznakama letjelica i plovila, posadi i teretu. Vrijeme, predviđeni smjer kretanja te mjesto spuštanja odnosno pristajanja određuje primateljica.

3. Za posade letjelica i plovila kao i za spasilačke ekipe te pojedince koji pomažu smisleno se primjenjuju odredbe članka 11. ovog Sporazuma, a za letjelice i plovila, prevezenu zaštitnu i spasilačku opremu odnosno humanitarnu pomoć primjenjuju se odredbe članka 12. ovog Sporazuma.

4. Za uporabu letjelica vrijede propisi o zračnoj plovidbi ugovornih stranaka, a pogotovu obveza javljanja podataka o letovima nadležnim tijelima za zračnu plovidbu. Svaki plan leta mora sadržavati podatke koji povezuju let s ovim Sporazumom.

Uporaba vojnih letjelica i plovila za svrhe iz ovog Sporazuma dopuštena je samo u suglasnosti s primateljicom.

1. Za vođenje akcije spašavanja i pružanje pomoći u svim slučajevima nadležna su tijela primateljice.

2. Zadaće se povjeravaju isključivo voditeljima spasilačkih ekipa šiljateljice, koje će svoje podređeno osoblje upoznati s potankostima njihove provedbe.

Nadležna tijela primateljice spasilačkim ekipama i pojedincima šiljateljice, koji sudjeluju u pružanju pomoći, moraju osigurati odgovarajuću zaštitu i pomoć.

1. Šiljateljica nema pravo od primateljice zahtijevati povrat troškova za danu pomoć. To vrijedi također za troškove koji bi nastali zbog uporabe, oštećenja ili gubitka opreme za spašavanje.

2. U slučaju potpunog ili djelomičnog povrata troškova nastalih prilikom pružanja pomoći ne vrijede odredbe stavka 1. ovog članka. Šiljateljice će imati prioritet u povratu troškova.

3. Troškove pomoći koju pružaju pravne ili fizičke osobe posredovanjem šiljateljice snosi primateljica.

4. Ako su ekipe za spašavanje i pojedinci koji pružaju pomoć potrošili zalihe koji su dovezli sa sobom, troškove za njihovu opskrbu, smještaj i materijal za njihove potrebe do kraja pružanja pomoći snosi primateljica. Po potrebi primaju također odgovarajuću logističku i medicinsku pomoć.

1. Ugovorne se stranke odriču svakog zahtjeva za naknadu štete na opremi za spašavanje ukoliko je štetu prouzrokovala spasilačka ekipa ili pojedinac koji pomaže tijekom obavljanja spasilačkih zadaća i pružanja pomoći po ovom Sporazumu i ako šteta nije prouzrokovana namjerno.

2. Ugovorne se stranke odriču svih prava na naknadu u slučaju tjelesne ozljede i trajnih posljedica na zdravlje te u slučaju smrti sudionika u akciji spašavanja ako do toga dođe tijekom spašavanja po ovom Sporazumu, osim ako to nije prouzrokovano namjerno.

3. Ukoliko se pri provedbi zadaća iz ovog Sporazuma prouzrokuje šteta trećoj osobi, odgovornost preuzima primateljica kao da su štetu prouzrokovale njezine spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u pružanju pomoći, osim ukoliko su štetu namjerno prouzročili pojedinci odnosno spasilačke ekipe šiljateljice.

4. Odgovornost za naknadu štete određena u stavku 1. i 2. ovog članka nastaje u trenutku dolaska na teritorij primateljice i traje do napuštanja njezina teritorija.

1. Osobe koje su u slučaju katastrofe došle kao evakuirane s teritorija jedne na teritorij države druge ugovorne stranke, primaju do svog prvog mogućeg povratka svu potrebnu opskrbu i pomoć. Troškove potpore i povratka tih osoba snosi država iz koje dolaze ako nisu državljani države druge ugovorne stranke.

2. Ugovorne stranke moraju omogućiti povratak svim osobama koje su evakuacijom došle s teritorija države jedne ugovorne stranke na teritorij države druge ugovorne stranke.

Nadležna tijela ugovornih stranaka osigurat će međusobne telefonske, radijske i druge veze među tijelima, spasilačkim ekipama i pojedincima koji sudjeluju u pomoći u skladu s ovim Sporazumom.

1. Ugovorne će stranke imenovati stalnu mješovitu komisiju za provedbu ovog Sporazuma. Svaka ugovorna stranka ima u stalnoj mješovitoj komisiji jednaki broj članova, a najmanje tri.

2. Ugovorne će stranke diplomatskim putem obavijestiti jedna drugu o svojim članovima stalne mješovite komisije.

3. Zadaće stalne mješovite komisije prema ovom Sporazumu prije svega su:

- rješavanje konkretnih organizacijskih i tehničkih pitanja;

- određivanje načina održavanja veza i međusobnog obavješćivanja;

- priprema poslovnika.

4. Stalna se mješovita komisija sastaje najmanje jedanput godišnje i to naizmjence u Repubici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Poticaj za sazivanje izvanrednog sastanka može dati svaka ugovorna stranka.

Ovaj Sporazum stupit će na snagu prvog dana sljedećeg mjeseca od dana primitka posljednje diplomatske note kojom se potvrđuje da su ugovorne stranke ispunile uvjete predviđene nacionalnim zakonodavstvom za stupanje na snagu ovog Sporazuma.

Ovaj Sporazum ne utječe na postojeća prava i obveze ugovornih stranaka po drugim međunarodnim sporazumima.

Sporove nastale primjenom ovog Sporazuma rješava stalna mješovita komisija navedena u članku 21. ovog Sporazuma. Ako stalna mješovita komisija ne bude mogla sama riješiti spor, spor će se rješavati diplomatskim putem.

Svaka ugovorna stranka može diplomatskim putem u pisanom obliku otkazati ovaj Sporazuma. Otkazni rok je tri mjeseca od dana primitka obavijesti o otkazu Sporazuma.

Sastavljeno u Ljubljani dana 22. rujna 1997. u dva izvorna primjerka na hrvatskom i slovenskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.

U IME VLADE U IME VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE REPUBLIKE SLOVENIJE
mr. Ivan Penić, Tito Turnšek,

ministar unutarnjih poslova ministar obrane

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 018-05/96-01/01
Zagreb, 25. rujna 1998.