ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MAĐARSKE O SURADNJI NA PODRUČJU ZAŠTITE OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 20. ožujka 1998.

Broj: 081-98-771/1
Zagreb, 30. ožujka 1998.

Potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, potpisan u Budimpešti, 9. srpnja 1997., na hrvatskom i mađarskom jeziku, od strane ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske mr. Ivana Penića i ministra unutarnjih poslova Republike Mađarske g. Gabora Kunczea.

Tekst Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Mađarske
(u daljnjem tekstu: ugovorne stranke), uvjerene u nužnost suradnje između dviju država, u želji da se olakša pružanje uzajamne pomoći u slučaju katastrofa ili teških nesreća, uzimajući u obzir već potpisane međunarodne ugovore s navedenog područja, koje su potpisale obje ugovorne stranke, ugovorile su kako slijedi:

Ugovorne stranke ovim Ugovorom reguliraju okvirne uvjete suradnje u zaštiti od katastrofa, koja se ostvaruje u interesu zaštite života, sigurnosti i materijalnih dobara stanovništva, a pogotovo u:

(1) planiranju i provedbi preventivnih mjera za zaštitu od poplava, potresa, požara, plovidbenih nezgoda, radioloških opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa;

(2) međusobnom obavješćivanju o opasnostima, nastanku i posljedicama katastrofa;

(3) međusobnoj pomoći pri zaštiti, spašavanju i uklanjanju posljedica katastrofa;

(4) suradnji pri obrazovanju i osposobljavanju pripadnika civilne zaštite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa i stručnjaka za zaštitu i spašavanje te organiziranju i obavljanju zajedničkih vježbi za zaštitu i spašavanje;

(5) razmjeni znanstvenih i tehničkih podataka bitnih za zaštitu od katastrofa;

(6) suradnji pri razvitku i proizvodnji opreme za spašavanje.

U ovom se poglavlju donose izrazi koji se spominju u ovom Ugovoru s njihovim značenjima kako slijedi:

(A) »Prirodne i civilizacijske katastrofe« - su elementarne nepogode, industrijske nesreće, te drugi štetni događaji prirodnog ili civilizacijskog podrijetla s devastirajućim djelovanjem, koji u znatnoj mjeri i teško oštećuju ili neposredno ugrožavaju život, njegove uvjete, materijalna dobra i prirodni okoliš, te u slučaju kojih je nužno poduzeti izvanredne zaštitne mjere.

(B) »Obavijesti i podaci o događaju« - su podaci o prirodnim i civilizacijskim katastrofama koji se pripćavaju da bi se stanovništvo pravodobno obavijestilo o opasnosti u svrhu da se poduzmu žurne mjere za zaštitu života i materijalnih dobara.

(C) »Zaštitne mjere« - preventivne su i zaštitne mjere, odnosno djelatnosti:

- za sprečavanje, ublažavanje i otklanjanje opasnosti koje ugrožavaju stanovništvo;

- za očuvanje materijalnih dobara.

(D) »Spašavanje i pružanje pomoći« - su djelatnosti spasilačkih ekipa i sredstava, te postrojbi opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa.

(E) »Spasilačke ekipe i pojedinci koji sudjeluju u pomoći« - su osobe (ili osoba) koje (ili koju) druga ugovorna stranka odredi za pružanje pomoći.

(F) »Oprema« - su sredstva za pojedinačnu ili skupnu zaštitu - uključujući tehnička i druga sredstva za spašavanje - koje upotrebljavaju spasilačke ekipe i pojedinci prilikom spašavanja i pružanja pomoći.

(G) »Humanitarna pomoć« - su materijali, predmeti, sredstva, namirnice, pitka voda, lijekovi i sanitetski materijali namijenjeni besplatnoj raspodjeli ugroženom, odnosno stradalom stanovništvu u svrhu ublaživanja štetnih posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

(1) Ugovorne se stranke uzajamno izvješćuju o svojim znanstvenim i tehničkim dostignućima i iskustvima, u interesu predviđanja, uklanjanja katastrofa i djelotvorne zaštite i spašavanja. Razmjena podataka obuhvaća prirodne i civilizacijske katastrofe, izradu zajedničkog znanstveno-istraživačkog programa za slučaj ugroženosti, planove za slučaj opće opasnosti od katastrofe i opasnosti koje su od obostranog interesa za ugovorne stranke, te suradnju u izradi planova za zaštitu i upravljanje.

(2) Suradnja se na tom području obavlja u skladu s pravnim sustavom ugovornih stranaka. Ugovorne stranke će međusobno razmijeniti podatke vezane za dotične pravne propise.

(3) Ugovorne stranke nastojat će se učinkovito koristiti rezultatima znanstvene i tehničke suradnje, kako na gospodarskom planu, tako i pri suradnji s drugim zemljama.

Ugovorne stranke potpomažu suradnju među poduzećima i ustanovama kao i na području tehnološkog razvitka i proizvodnje u provedbi zajedničkih programa.

Ugovorne stranke potiču suradnju između humanitarnih organizacija u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

Ugovorne stranke potaknut će međusobnu suradnju glede obrazovanja i usavršavanja spasilačkih ekipa koje sudjeluju u spašavanju na slijedeći način:

(1) uspostavom neposrednih veza između obrazovnih ustanova i poticanjem razmjene instruktora, predavača i stručnjaka;

(2) suradnjom u financiranju obrazovanja i obučavanja;

(3) poticanjem međusobne razmjene obrazovnih materijala i sredstava, te iskustava stečenih u zaštiti i spašavanju, bitnih za obrazovanje i usavršavanje.

(1) Ugovorne stranke međusobno će se izvješćivati o opasnostima, mogućnostima nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa koje mogu ugroziti drugu ugovornu stranku. U tu će svrhu svaka ugovorna stranka na svom području prikupljati potrebne podatke i obavijesti i neposredno će ih obznaniti nadležnim tijelima druge stranke.

(2) Ugovorne stranke međusobno će se izvješćivati o prirodnim i civilizacijskim katastrofama nastalima na svom području. Obavijest mora sadržavati opis nastale opasnosti ili događaja, podatke o mjestu, vremenu, opsegu i posljedicama; te o poduzetim mjerama. Ugovorna stranka koja pruža pomoć u slučaju iskrsle katastrofe, izvijestit će drugu ugovornu stranku koja traži pomoć o svojim spasilačkim snagama i sredstvima koje može staviti na raspolaganje, kao i o mogućnostima i načinima pružanja pomoći.

(3) Prema stavcima 1. i 2. ovog članka obavijest se može proslijediti usmeno ili pismeno, na jezicima ugovornih stranaka ili na engleskom jeziku. Obavijesti izrečene usmenim putem moraju se i pismeno potvrditi.

(4) Za preuzimanje i prosljeđivanje obavijesti vezanih za opasnosti od katastrofe ili već nastale događaje ovlašteni su:

a) na području Republike Hrvatske:

Ministarstvo unutarnjih poslova

b) na području Republike Mađarske:

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ugovorne će stranke u svrhu spriječavanja, odnosno smanjivanja zajedničke opasnosti planirati i poduzeti odgovarajuće zajedničke preventivne mjere.

(1) Ugovorna stranka na čijem je području nastala prirodna ili druga civilizacijska katastrofa može od druge ugovorne stranke - u slučaju potrebe - zatražiti pomoć, koja se može odnositi na slanje spasilačkih ekipa i/ili pojedinaca, te opreme i sredstava za pružanje pomoći.

(2) Molba za pomoć mora sadržavati podatke određene stavkom 2. članka 7. ovog Ugovora, nadalje način i mjeru pružanja zatražene pomoći, mogućnosti njegova posredovanja, te podatke o osobama i organizacijama određenim za uspostavu veze. Molba za pomoć može, ovisno o tijeku događaja, biti podrobnija i opširnija podacima.

(3) Pružanje pomoći obavlja se u skladu s pravnim propisima država ugovornih stranaka.

Tijela nadležna za traženje i pružanje pomoći su:

a) na području Republike Hrvatske:

Ministarstvo unutarnjih poslova

b) na području Republike Mađarske:

Ministarstvo unutarnjih poslova

(1) Članovima spasilačkih ekipa nije potrebna putovnica, boravišna dozvola ili viza. Prilikom prelaska državne granice može se samo od voditelja spasilačke ekipe tražiti isprava koja potvrđuje njegov pravni status i popis članova spasilačke ekipe.

(2) U izvanredno žurnim slučajevima granica se može prijeći i izvan graničnih prijelaza, bez uvažavanja za to važećih propisa. U takvim se slučajevima nadležna granična i carinska tijela moraju odmah i obvezatno izvijestiti.

(3) Spasilačke ekipe imaju pravo nositi odoru na području druge ugovorne stranke kojoj pružaju pomoć.

(4) Vatreno oružje, streljivo i eksplozivna sredstva ne smiju se unijeti u područje druge ugovorne stranke.

(5) Olakšice pri prelaženju granice, spomenute u stavcima 1. i 2. ovog članka uživaju i osobe koje se moraju evakuirati.

(1) Ugovorne stranke će olakšati unošenje i iznošenje opreme te sredstava preko granice, potrebne za pružanje pomoći, odnosno sredstva određena stavkom 2. ovog Ugovora. Voditelj spasilačke ekipe prilikom prelaska granice dužan je predati carinskim tijelima ugovorne stranke koja prima pomoć poseban primjerak popisa opreme i sredstava i popisa humanitarne pomoći koju voze sa sobom. Ukoliko se u žurnim slučajevima granica prelazi izvan graničnog prijelaza, navedeni se popisi prvom prilikom trebaju predati nadležnim graničnim i carinskim tijelima.

(2) Osim predmeta, opreme i sredstava za humanitarnu pomoć, spasilačke ekipe mogu prenijeti još i sredstva i opremu za djelovanje i funkcioniranje spasilačke ekipe i njezinih članova.

(3) Oprema i sredstva za humanitarnu pomoć ne podliježu zabranama i ograničenjima za uvozni i izvozni promet roba. Humanitarna se pomoć u području druge ugovorne stranke može uvoziti bez plaćanja carine. Predmeti, oprema i sredstva mogu se uvoziti bez formalnih postupaka i naplaćivanja jamčevine. Ukoliko se spomenuta oprema, odnosno sredstva određena u stavku 2. ovog članka, potroše prema svojoj namjeni i svrsi oslobođena je od plaćanja svih uvoznih carinskih i drugih pristojbi. Ukoliko oprema i sredstva nisu do kraja potrošena, preostali dio mora se vratiti ugovornoj stranci koja je pružila pomoć. Ukoliko se upotrebljavana oprema i sredstva ostavljaju kao humanitarna pomoć, vrstu, količinu i mjesto gdje se oprema nalazi, mora se prijaviti nadležnom tijelu ugovorne stranke koja prima pomoć, koja će o tome obavijestiti carinsku službu.

(4) Stavak 3. ovog članka primjenjuje se kad je riječ o lijekovima koje spasilačke ekipe nose za svoje potrebe, a koji sadržavaju narkotike (opojna sredstva). Ovakav se uvoz odnosno izvoz lijekova, sukladno međunarodnim ugovorima, ne smatra prometom roba. Spasilačke ekipe sa sobom mogu unijeti lijekove koji sadržavaju narkotike ili opojna sredstva najviše u količini koja je potrebna za hitnu medicinsku potrebu, a mogu ih upotrebljavati samo zdravstveno osoblje sa stručnom naobrazbom i to prema odredbama pravnih propisa one ugovorne stranke kojoj dotična spasilačka ekipa pripada.

(1) Upravljanje spašavanjem u domeni je ugovorne stranke koja je zatražila pomoć, odnosno njezinih nadležnih tijela.

(2) Zadaće u spašavanju i pružanju pomoći, nadležna tijela ugovorne stranke koja je zatražila pomoć povjerava voditelju spasilačke ekipe ugovorne stranke koja pomoć pruža.

(3) Nadležna tijela ugovorne stranke koja je zatražila pomoć potpomažu stvaranju sigurnosnih uvjeta spasilačkim ekipama, organizacijama i stručnjacima za obavljanje njihovih zadaća, te će im, po potrebi, osigurati potrebnu opskrbu.

(1) Letjelice se mogu koristiti ne samo za brzi prijevoz spasilačkih ekipa prema stavku 3. članka 4. ovog Ugovora, nego i u ostalim slučajevima pružanja pomoći u smislu ovog Ugovora.

(2) Obje će ugovorne stranke omogućiti da letjelice koje su angažirane s područja dražve druge ugovorne stranke prema stavku 1. ovog Ugovora prelijeću preko područja njezine države, te da slijeću i uzlijeću na određenim mjestima bez obveze korištenja zračne luke.

(3) O namjeri primjenjivanja letjelice prilikom pružanja pomoći ugovornu stranku koja je zatražila pomoć treba bez odgode izvijestiti. Po mogućnosti treba joj točno odrediti tip letjelice, zemlju gdje je ona zabilježena, registarsku oznaku, popis osoblja, putnika, spasilačkih ekipa, predmeta opreme, pomoćnih sredstava, vrijeme polaska, očekivanu rutu letenja, te mjesto slijetanja.

(4) Po smislu se primjenjuju:

a) odredbe članka 5. stavka 3., članka 9. te članka 10. ovog Ugovora za osoblje i prijevoz spasilačke ekipe;

b) odredbe članka 6. ovog Ugovora za letjelice, druge prevožene predmete opreme, te pomoćna sredstva;

(5) Ako drukčije ne proizlazi iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se propisi ugovornih stranaka koji reguliraju zračni promet s posebnim obzirom na obavezu priopćavanja podataka o letenju s nadležnim zračnim tijelima vlasti ugovornih stranaka.

(6) Ovaj Ugovor ne odnosi se na prilog br. 12. Ugovora o međunarodnom zračnom prometu potpisan 7. prosinca 1944., a koji regulira službu za istraživanje i spašavanje u zračnom prometu.

(1) Ugovorna stranka koja pruža pomoć ne može postaviti zahtjev za naknadu troškova pomoći.

To se odnosi i na troškove koji su nastali uporabom i oštećivanjem, odnosno gubljenjem opreme i sredstava.

(2) Stavak 1. ovog članka neće se primjenjivati ako ugovorna stranka koja je zatražila pomoć može osigurati nadoknadu troškova pružanja pomoći u iznosu većem od 50% ukupnih troškova. U tom će se slučaju nadoknaditi troškovi pružanja pomoći i ugovornoj stranki koja je pružila pomoć.

(3) Troškove pomoći - koju pružaju fizičke ili pravne osobe posredstvom ugovorne stranke od koje je zatražena pomoć, a ne molbu druge ugovorne stranke, podmiruje ugovorna stranka koja pomoć prima.

(1) Ugovorne stranke odriču se svakog zahtjeva za naknadu štete na opremi za spašavanje koju je izazvala druga ugovorna stranka, ukoliko je štetu prilikom obavljanja spasilačkih zadaća i pružanja pomoći po ovom Ugovoru nenamjerno prouzrokovao sudionik u spašavanju.

(2) Ugovorne stranke odriču se svakog zahtjeva za naknadu u slučaju tjelesne ozljede, posljedica na zdravlje, odnosno u slučaju smrti sudionika u spasilačkim akcijama, prema drugoj ugovornoj stranki, ukoliko se nesreća dogodila u tijeku obavljanja zadaća predviđenih ovim Ugovorom, osim ako je nesreća namjerno izazvana.

(3) Odgovornost za naknadu štete određenu u stavcima 1. i 2. ovog članka traje od trenutka ulaska u područje ugovorne stranke koja prima pomoć do trenutka napuštanja njezina teritorija.

(4) Ukoliko spasilačke ekipe u tijeku obavljanja zadaća prouzrokuju štetu trećoj osobi na teritoriju druge ugovorne stranke, odgovornost snosi ugovorna stranka koja pomoć prima, kao da su štetu prouzrokovale njezine spasilačke ekipe.

(1) Za provedbu Ugovora ugovorne stranke će osnovati stalno mješovito povjerenstvo koje će se sastojati od mađarskih i hrvatskih članova. Oba dijela Povjerenstva imaju isti broj članova (najmanje tri). O osobama izabranim za funkciju supredsjednika Stalnog mješovitog povjerenstva ugovorne stranke će obavijestiti jedna drugu diplomatskim putem.

(2) Zadaće Stalnog mješovitog povjerenstva su:

- organiziranje djelatnosti koje slijede iz Ugovora i rješavanje konkretnih tehničkih problema s njim u svezi;

- određivanje načina održavanja veza i obavješćivanja;

- izrada svog poslovnika.

(3) Stalno mješovito povjerenstvo, po potrebi može osnovati pododbor s odgovarajućim profilom za izradu pojedinih zadaća koje obuhvaća suradnja, a pritom se može iskoristiti i pomoć drugih stručnjaka.

(4) Stalno mješovito povjerenstvo sastajat će se po potrebi, a najmanje jedanput u dvije godine i to naizmjence na području Republike Hrvatske i Republike Mađarske.

Ovaj Ugovor stupa na snagu prvog dana sljedećeg mjeseca od dana primitka posljednje diplomatske note kojom se potvrđuje da su ugovorne stranke ispunile uvjete predviđene nacionalnim zakonodavstvom za stupanje na snagu ovog Ugovora.

Svaka ugovorna stranka može ovaj Ugovor otkazati bilo kada i to pismeno, diplomatskim putem. Ugovor prestaje vrijediti tri mjeseca nakon dana kad je obavijest o otkazu primila druga ugovorna stranka.

Ovaj Ugovor ne odnosi se na prava i obveze ugovornih stranaka po drugim međunarodnim ugovorima.

Ako među ugovornim strankama dođe do spora u vezi s provedbom i primjenom Ugovora, rješavanje nesporazuma je u domeni Stalnog mješovitog povjerenstva navedenog u stavku 1. članka 17. ovog Ugovora. Ukoliko Stalno mješovito povjerenstvo ne može riješiti prijeporno pitanje, ono se rješava diplomatskim putem.

Sastavljeno u mjestu Budimpešta dne 9. srpnja 1997., u dva izvorna primjerka, na hrvatskom i mađarskom jeziku, pri čemu su oba teksta vjerodostojna.

Za izvršenje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 018-05/97-01/05
Zagreb, 20. ožujka 1998.