Zakoni i propisi - Pravni savjeti 22 30.12.1997. Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o prijateljstvu i suradnji
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE TURSKE O PRIJATELJSTVU I SURADNJI

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o prijateljstvu i suradnji, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 12. prosinca 1997.

Broj: 081-97-2088/1
Zagreb, 18. prosinca 1997.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA
IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE TURSKE O PRIJATELJSTVU I SURADNJI

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Turske o prijateljstvu i suradnji, potpisan u Zagrebu, 16. srpnja 1994. godine, u izvorniku na hrvatskom, turskom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o prijateljstvu i suradnji u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE TURSKE O PRIJATELJSTVU I SURADNJI

Republika Hrvatska
i
Republika Turska,

izražavajući zadovoljstvo postignutom razinom prijateljstva između dviju zemalja i naroda,

naglašavajući uvjerenje da će se mir i prijateljstvo između dvije države u budućnosti još brže razvijati,

ponovo potvrđujući odanost načelima Povelje Ujedinjenih naroda,

potvrđujući ustrajnost u obvezama preuzetim prema dokumentima KESS-a, posebice Završnom helsinškom dokumentu, Pariškoj povelji i Helsinškom dokumentu iz 1992.,

izražavajući interes za postizanje i očuvanje mira u cijeloj Europi a posebice jugoistočnoj i na Balkanu, te pridržavanje međunarodnih sporazuma i dokumenata glede stabilnosti i suradnje u tim područjima,

čvrsto pristajući uz temeljni napredak u podupiranju slobode, poštivanja ljudskih prava, pluralističke demokracije, mira, sigurnosti i suradnje, postignut u Europi i drugdje u svijetu,

izražavajući volju da pridonesu jačanju demokracije, mira i procesa europske integracije te trajnosti tog procesa a da to ne utječe nepovoljno na stabilnost i suradnju u drugim područjima, te izražavajući uvjerenje da su potrebni stalni napori u jačanju novonastale atmosfere prijateljstva i suradnje,

ponovo potvrđujući odlučnost u razvitku čvrstih i prijateljskih odnosa, temeljenih na novim osnovama.

složile su se o slijedećem:

Članak 1.

Republika Hrvatska i Republika Turska (u daljnjem tekstu »ugovorne stranke«) potvrđuju volju i odlučnost da razviju međusobne odnose na temelju prijateljstva, međusobnog povjerenja, suradnje i dobrobit, u skladu s načelima poštivanja političke nezavisnosti, suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, nemiješanja u unutrašnje odnose, te poštujući temeljna načela pravednosti, demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Članak 2.

Ugovorne stranke slažu se da je uporaba sile ili prijetnja silom neprihvatljiva u međunarodnim odnosima i da se međunarodni sukobi i neslaganja moraju rješavati mirnim putem.

Članak 3.

Ugovorne stranke ne dozvoljavaju uporabu svog teritorija za agresivne i subverzivne djelatnosti usmjerene protiv druge ugovorne stranke.

Ugovorne stranke obvezuju se da neće pružati vojnu ili drugu pomoć agresoru ili agresorima u slučaju da je jedna od ugovornih stranaka žrtva oružanog napada treće države ili država.

U takvoj situaciji ugovorne stranke iskoristit će sve mogućnosti i uložiti sve napore predviđene načelima Povelje Ujedinjenih naroda i rezolucijama međunarodnih organizacija kako bi zaustavile agresiju i ublažile njezine posljedice.

Članak 4.

Ako dođe do situacije koja bi mogla zaprijetiti ili izravno ugroziti svjetski mir i sigurnost, stranke odmah kontaktiraju kako bi procijenile situaciju i održale konzultacije.

Članak 5.

Stranke su suglasne da unaprijede međusobnu suradnju i zajedničke napore na jačanju uloge Ujedinjenih naroda u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti kao i u drugim pitanjima.

Članak 6.

Stranke još jednom naglašavaju svoju predanost načelima i odredbama Završnog helsinškog dokumenta, Pariške povelje i Helsinškog dokumenta iz 1992.

Stranke će nastojati aktivno doprinositi izgradnji takve Europe u kojoj će mir, stabilnost i suradnja zamijeniti sukobe i podjele, koja će biti zajednica država i naroda temeljena na poštivanju prijateljstva, zajedničke sigurnosti i multilateralne suradnje.

Stranke će i dalje pomagati uspostavu, kao jedinog sustava u Europi, pluralističke demokracije koja se temelji na poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, socijalne pravde i duha slobodnog poduzetništva, kao i borbu protiv terorizma, neorasizma, agresivnog nacionalizma i ksenofobije, što sve predstavlja potencijalnu prijetnju miru i sigurnosti u Europi.

Članak 7.

Stranke će surađivati na jačanju sigurnosti i stabilnosti u Europi kao i drugim pitanjima kontrole oružja i daljnjeg razoružavanja u okviru KESS-a.

Stranke će zajednički nastojati jačati sigurnost i stabilnost u jugoistočnoj Europi i na Balkanu kao i uklanjati i osuđivati agresivnu politiku i djelovanja zemalja ove regije aktivnim sudjelovanjem u naporima međunarodne zajednice za postizanjem trajnog mira u ovoj regiji, uključujući postizanje i održanje trajne vojne ravnoteže putem provjerljivih aranžmana za kontrolu naoružanja i razoružanja svih država u ovom području.

Stranke će također uspostaviti odgovarajuće bilateralne dogovore radi jačanja kontakata i suradnje na vojnim pitanjima od zajedničkog interesa.

Stranke će surađivati na sprećavanju širenja oružja za masovno uništenje te na svim pitanjima u svezi s konvencionalnim oružjem, uključujući konzultacije i suradnju u međunarodnim tijelima kako bi doprinijele stabilnosti jugoistočne Europe i Balkana kao dijela cjelokupne sigurnosti.

Članak 8.

Stranke su suglasne da će surađivati kako bi ponovno pokrenule i pomogle proces suradnje u jugoistočnoj Europi i na Balkanu s ciljem da se postignu pozitivni rezultati korisni za sve zemlje ovog područja.

Stranke se slažu da je njihova zajednička suradnja važna za daljnji razvoj suradnje na Sredozemlju.

Strane pridaju posebnu važnost bilateralnoj i zajedničkoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom u okviru Washingtonskog sporazuma, kao pozitivnom doprinosu za uspostavu regionalne stabilnosti i gospodarske suradnje.

Stranke se slažu da će intenzivni i razgranati gospodarski odnosi među državama crnomorske i srednjoazijske regije također doprinijeti razvoju jugoistočne Europe i Balkana.

Članak 9.

Stranke potvrđuju značaj međusobne suradnje na različitim poljima gospodarstva te će poboljšati i razgranati suradnju na području industrije, financija, trgovine, transporta, znanosti, tehnologije, turizma, zaštite okoliša i na drugim područjima.

Stranke se slažu da će razvoj njihovih trgovinskih odnosa i gospodarske suradnje pridonijeti gospodarskom i socijalnom napretku obiju država.

Stranke će sklapati ugovore i sporazume kako bi unaprijedile suradnju radi ostvarivanja ovog cilja.

Stranke ponovno naglašavaju značaj uspostave zajedničkih poduzeća u javnom i privatnom sektoru obiju država kao i uspostave zajedničkih ustanova za unapređivanje međusobne gospodarske suradnje i poticanje zajedničkih aktivnosti u trećim zemljama i na trećim tržištima.

Stranke će osigurati najpovoljnije uvjete za građane, poduzeća i ustanove obiju zemalja u svezi s njihovim ulaganjima, i drugim gospodarskim aktivnostima, uzimajući u obzir također i njihovu podudarnost s obvezama stranaka prema trećim zemljama te s domaćim zakonodavstvom.

Stranke se slažu oko potrebe konzultiranja i razmjene stručnjaka iz različitih područja gospodarstva kako bi se u potpunosti istražili potencijali i na najbolji način iskoristilo postojeće znanje i iskustvo.

S tim ciljem, Stranke zaključuju Ugovor o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji kao i Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međusobnoj zaštiti investicija.

Stranke se slažu da je potrebno uspostaviti međuvladinu zajedničku hrvatsko-tursku gospodarsku komisiju.

Stranke se slažu da će poduprijeti uspostavu hrvatsko-turskog poslovnog vijeća kao dodatne ustanove za širenje bilateralne i multilateralne suradnje.

Članak 10.

Stranke se slažu da će uspostaviti temelj uskoj suradnji među svojim znanstvenim i tehnološkim institucijama te će radi postizanja tog cilja sklapati sporazume i uspostavljati odgovarajuće ad hoc radne grupe.

Članak 11.

Stranke će jačati međusobne kulturne veze i suradnju kako bi pridonijele stvaranju multieuropske, kulturne, društvene i humane suradnje otvorene svim zemljama i pojedincima s nakanom da anticipira pozitivne promjene na području kulture, obrazovanja, znanosti, informatičke tehnologije te drugim područjima.

Stranke će poticati svoje domaće ustanove da sklapaju potrebne sporazume o suradnji na području kulture, obrazovanja, znanosti i informatičke tehnologije, kao i programe povremene kulturne razmjene.

Stranke osobito potiču svestranu suradnju između svojih sveučilišta te obrazovnih, istraživačkih i kulturnih ustanova.

Članak 12.

Stranke nastavljaju poduzimati napore oko olakšavanja slobodnog i općeg širenja informacija svih vrsta te u svezi s time i oko poticanja i unapređivanja suradnje na području novinstva, radija i TV, uključujući tu i mogućnosti koje pružaju suvremena sredstva priopćavanja, poput kablova i satelita.

Stranke će jačati suradnju između svojih nacionalnih novinskih agencija i radio-televizijskih mreža na osnovi reciprociteta.

Članak 13.

Stranke pridaju posebnu važnost razvitku međuparlamentarne suradnje.

Stranke također potiču tješnje odnose između političkih stranaka dviju zemalja.

Stranke će podupirati i promicati komunikaciju naroda obiju zemalja te suradnju između raznih sindikata, sportskih, omladinskih, ženskih, obrazovnih, stručnih, društvenih i drugih organizacija i ustanova.

Stranke će također podupirati odnose i suradnju između gradova i lokalnih uprava.

Članak 14.

Stranke će proširiti svoju suradnju na konzularnom području te će u dobroj volji nastaviti rješavati probleme svojih građana tijekom njihova boravka u jednoj ili drugoj zemlji.

Članak 15.

Stranke bezuvjetno osuđuju sve vrste i oblike terorizma, bez obzira na njegove motive, uzroke, metode i ciljeve.

Stranke se slažu s time da terorizam cilja na uništenje temeljnih sloboda i demokratskog poretka država, te predstavlja pogibelj za legitimno uspostavljene vlasti, potkopavajući pluralističko civilno društvo uz negativne utjecaje na gospodarski i društveni razvitak.

Stranke se slažu s time da terorizam također cilja i na ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i sigurnosti država.

Stranke se slažu s time da nastave bilateralnu suradnju i zajednički doprinos nastojanjima Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija oko sprečavanja, suzbijanja i eliminacije terorizma.

Stranke će surađivati u suzbijanju međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala poštujući načela, rezolucije i obveze Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi te Ujedinjenih naroda.

Stranke će također surađivati u suzbijanju krijumčarenja oružja i droge.

Članak 16.

Stranke će razvijati uzajamne odnose anticipirajući svekolike napredne tendencije u Europi na području gospodarstva, društvenog razvitka i sudstva te će dati svoj doprinos naporima da se primjene svi pozitivni vidovi tih europskih tendencija, naročito u odnosim na susjednim zemljama te zemljama jugoistočne Europe i Balkana.

Članak 17.

Stranke će održavati redovite konzultacije na odgovarajućim razinama, kako bi nastavile razvijati bilateralne odnose te razmijenile gledišta o međunarodnim i regionalnim pitanjima od uzajamnog interesa.

Stranke se slažu s time da na te konzultacije pozovu i druge zemlje, posebice pak one u dotičnom području, kako bi se promicalo multilateralno razumijevanje i suradnja kao dio procesa uspostave mira i stabilnosti u regiji.

Članak 18.

Ovaj Ugovor nije usmjeren protiv nijedne druge zemlje te ne utječe na prava i obveze stranaka koji proizlaze iz njihovih već sklopljenih multiliteralnih sporazuma s trećim strankama.

Članak 19.

Ovaj Ugovor zaključuje se na rok od 10 godina te će se automatski produžavati na po pet godina ukoliko neka od stranaka ne odustane od njega pismenom obavijesti godinu dana prije isteka roka Ugovora.

Ovaj Ugovor stupa na snagu 30-tog dana po razmjeni ratifikacijskih instrumenata.

Sastavljeno u Zagrebu, dne 16. srpnja 1994. u dva izvornika na hrvatskom, turskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.

U slučaju neslaganja u tumačenju hrvatskog i turskog jezika, mjerodavan je tekst na engleskom jeziku.

ZA REPUBLIKU HRVATSKU ZA REPUBLIKU TURSKU

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Sulejman Demirel, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Republike Hrvatske Predsjednik Republike Turske

Članak 3.

Za izvršenje Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o prijateljstvu i suradnji nadležno je Ministarstvo vanjskih poslova.

Članak 4.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 910-01/94-01/06
Zagreb, 12. prosinca 1997.

ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.