VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE, VLADE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KAZNENIM STVARIMA

Proglašavam Zakon o potvrdivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u gradanskim i kaznenim stvarima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 2. listopada I 996.

Broj: O1-96-1683/1

Zagreb, 8. listopada 1996.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE, VLADE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KAZNENIM STVARIMA

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u gradanskim i kaznenim stvarima, potpisan u Splitu, dana 26. veljače 1996. godine, u tri izvornika na hrvatskom i bosanskom jeziku.

Tekst Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u gradanskim i kaznenim stvarima, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

Vlada Republike Hrvatske, Vlada Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine su se u želji,

unapređenja pravnih odnosa među državama,

unapređenja svoje suradnje na području pravosuda i olakšanja međusobnog pravnog prometa

sporazumjele, sklopiti ovaj Sporazum.

1) Državljani jedne države ugovornice imaju jednako jamstvo svojih prava u postupcima pred sudovima druge države ugovornice kao i njezini državljani.

2) Državljani jedne države ugovornice imaju slobodan pristup sudovima i sudjeluju u postupcima pred sudovima druge države ugovomice pod jednakim uvjetima kao njezini državljani.

3) Odredbe gornjih stavaka odnose se i na pravne osobe. Obujam pravne pomoći

1 ) Države ugovomice uzajamno pružaju pravnu pomoć u gradanskim i kaznenim stvarima, na način i u obujmu, predviđenim ovim Sporazumom.

2) Pojam »gradanske stvario u ovom Sporazumu obuhvaća i gospodarske i obiteljske stvari.

3) Pojam »kaznene stvari« u ovom Sporazumu obuhvaća kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje.

4) Pravosudna tijela država ugovornica, sukladno odredbama ovog Sporazuma, pmžaju pravnu pomoć i drugim tijelima koja su po zakonodavstvu države ugovornice nadležna za stvari iz prethodnih stavaka ovog članka.

Države ugovornice uzajamno će pružati pravnu pomoć tako, da će dostavljati i uručivati pismena, razmjenjivati obavijesti o pitanjima iz zakonodavstva i kaznene evidencije te obavljati pojedine procesne radnje, kao što su: pojedine istražne radnje, dostava materijalnih dokaza, saslušavanje okrivljenih, svjedoka, stranaka, vještaka i drugih osoba, sudski uvidaj, vještačenje i drugo.

1 ) Nadležna tijela država ugovornica suobraćaju, postupajući po ovom Sporazumu, sa strane Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuda Republike Hrvatske, sa strane Bosne i f"ercegovine putem Ministarstva pravde i opće uprave Bosne i Hercegovine, a sa strane Federacije Bosne i Hercegovine putem Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine.

2) Odredba prvog stavka ovog članka ne isključuje suobraćanje diplomatskim odnosno konzularnim putem.

3) U hitnim slučajevima nadležna tijela države ugovomice mogu upućivati zamolnice i obavijesti predviđene ovim Sporazumom nadležnim tijelima dnige države ugovornice putem Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).

1) Zamolnica za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: zamolnica) i sva ostala pismena, koja je potrebno priložiti sukladno odredbama ovog Sporazuma, dostavljaju se na jeziku države, koja moli za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: država moliteljica). Prijevod na jezik države ugovornice, koju se moli za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: zamoljena država) nije potrebno prilagati.

2) Odgovori na zamolnice dostavljaju se najeziku zamoljene države.

I ) Zamolnica za pravnu pomoć mora sadržavati:

l. naziv tijela, kuje moli za pravnu pomoć, i fijela, od kojeg se moli pomoć,

2. opis predmeta, u kojem se moli za pomoć; u kaznenim stvarima i zakonski opis kaznenog djela,

3. oznaku podataka, koji su važni za provedbu postupka davanja pravne pumoći,

4. ime i prezime te podatke o rodenju stranaka u postupku, mjesto njihovog stalnog prebivališta, državljanstvo, a za pravne osobe tvrtku odnosno ime i sjedište,

5. ime i prezime mogućih pravnih zastupnika u pojedinim predmetima.

2) Zamolnica i priložena pismena moraju biti potpisana i imati pečat tijela, koje moli za pravnu pomuć.

1 ) Pravna pomoć se pruža sukladnu zakonodavstvu zamoljene države.

2) Nadležno tijelo, koje pruža zamoljenu pravnu pomoć može pri tom postupati i na način i u ubliku, koji želi država moliteljica, ukoliko to nije u suprotnosti s propisima zamoljene države.

1) Ako zamoljeno tijelo nije nadležno za udovoljenje zamolnici, zamolnicu upućuje nadležnom tijelu u zamoljenoj državi ugovurnici i o tome obavještava državu moliteljicu.

2) Ako zamolnici nije bilo udovoljeno, potrebno je u tome odmah izvijestiti državu moliteljicu i navesti razloge, zašto zamolnici nije hilo udovoljeno. Ako su zajedno sa zamolnicom za pravnu pomoć poslana i druga pismena, i ta se vraćaju.

Zamoljena država može odbiti pravnu pomoć ako bi udovoIjer,je zamulnici bilo u suprotnosti s njezinim pravnim poretkom ili bi moglo štetiti njezinoj suverenosti ili sigurnosti.

Zamolnica za umčenje pismena mora pored podataka iz odredbe članka 6. ovog Sporazuma sadržavati i adresu osobe, kojoj se pismeno uručuje.

I ) Nadležno tijelo izvršava umčenje sukladno propisima zamoljene države. Na izričitu nu~lbu može se kod uručenja pismena primijeniti propis države muliteljice, ako to nije u suprotnosti s propisirna zamoljene države.

2) Unrčenje pismena dokazuje se sukladno propisima o uručenju, koji važe na teritoriju zamoljene države. Nadležno tijelo navodi u potvrdi o uručenju vrijeme i mjesto uručenja, te osobu, kojoj je pismeno bilo uručenu.

3) Potvrda o unrčenju odmah se dostavlja državi moliteljici. Ukoliko umc'enje nije moguće, potrebno je držaw moliteljicu odmah izvijestiti o razlozima.

Države ugovornice će, na molbu, jedna drugu izvijestiti o propisima, koji važe ili su važili na njezinom teritoriju te će po potrebi slati i tekstove tih propisa.

1 ) Ako u ovom Sporazumu nije dmkčije određeno, države ugovornice ne mogu zahtijevati vraćanje troškova koji su nastali radi pmžanja pravne pomoći, osim nagrade vještaku i naknade troškova vještačenja.

2) Zamoljeno tijelo može tražiti jamčevinu za troškove iz prvog stavka ovog članka.

Državljani jedne države ugovornice su pred suduvima druge države ugovornice oslobođeni plaćanja troškova sudskog postupka pod jednakim uvjetima i u jednakom ubujmu kao i državljani te države.

1 ) O oslobodenju od plaćanja troškova iz članka 14. ovog Sporazuma sud zamoljene države odlučuje na prijedlog stranaka. Sukladno propisima zamoljene države o oslobodenju od plaćanja troškova sudskog postupka odlučuje se na temelju potvrde o imovinskom stanju koju izdaje nadležno tijelo one države ugovornice, na čijem teritoriju stranka ima svoje stalno prebivalište.

2) Ako osoba iz prethodnog stavka ima stalno prebivalište na teritoriju treće države, potvrdu može izdati diplomatsko ili konzularno predstavništvo države ugovornice čiji je državljanin ta osoba.

3) Sud zamoljene države kuji odlučuje o molbi za oslobuđenje od plaćanja troškova sudskog postupka- može zahtijevati u svezi s time dodatne obavijesti.

I) Od državljana jedne države ugovornice koji sudjeluje u postupku pred sudom dmge države ugovornice kao tužitelj ili umješač, nije dupušteno zahtijevati osiguranje parničnih troškova samo zato jer je strani državljanin i na terituriju te držav°e nema stalno prebivalište.

2) Odredba prvog stavka ovog članka primjenjuje se i na pravne osobe.

1) lsprave; koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice te su potpisane i na njima je otisnut pečat nadležnog tijela nije potrebno dalje ovjeravati za uporabu na teritoriju druge države ugovornice.

2) Prvi stavak ovog članka odnosi se i na prijepise i preslike isprava, koje je ovjerio sud ili drugo nadležno tijelo.

Javne isprave, izdane na teritoriju jedne države ugovomice imaju na teritoriju druge države ugovornice istu dokaznu snagu kao i javne isprave te države.

1 ) Države ugovornice dostavljaju jedna drugoj izvode iz državnih matica te pravomoćne sudske odluke, koje se odnose na osobna stanja državljana druge države ugovornice.

2) Isprave i sudske odluke iz prvog stavka ovog članka dostavljaju se besplatno svakih šest mjeseci diplomatskim putem.

Države ugovomice pod uvjetima iz ovog Sporazuma na svojem teritoriju priznaju i izvršavaju sudske odluke u gradanskim stvarima, te sudske nagodbe u takvim predmetima, donesene i sklopljene pred sudom dn~ge države ugovornice.

I ) Odluke iz članka 20. ovog Sporazuma priznaju se i izvršavaju:

l. ako je odluka pravomoćna i izvršna po zakonu države ugovornice, na čijem je teritoriju donesena,

2. ako za stvar, u kojoj je odluka donesena, nije isključivo nadležan sud države ugovornice, na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje odnosno izvršenje odluke,

3. ako je u slučaju odluke, donesene u odsutnosti, stranka, koja se nije pojavila i nije sudjelovala u postupku, a protiv koje je donesena odluka, sukladno zakonu države ugovornice na čijem je teritoriju postupak proveden, pravilno i pravovremeno obaviještena o postupku, a u slučaju njene procesne nesposobnosti, ako je bila pravilno zastupana,

4. ako u istoj pravnoj stvari, među istim strankama, nije bila donesena pravomoćna odluka pred sudom države ugovornice, na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje ili izvršenje odluke,

5. ako pred sudom zamoljene države nije u tijeku već prije započeta pamica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama, 6. ako priznanje i izvršenje odluke nije u suprotnosti s Usta

vom i pravnim poretkom zamoljene države.

2) Odluku o priznanju i izvršenju odluke države moliteljice donosi nadležni sud zamoljene države.

1 ) Onaj, koji moli za priznanje i izvršenje odluke, može molbu za priznanje i izvršenje podnijeti kod suda države ugovornice, koji odlučuje o priznanju i izvršenju, ili kod suda države ugovornice, koji je odluku donio. Upućivanje molbe sudu, koji je nadležan za odlučivanje o priznanju i izvršenju, izvršit će se sukladno odredbi članka 4. ovog Sporazuma.

2) Molbi za priznanje i izvršenje odluke treba priložiti:

l. pravomoćnu odluku ili njen ovjereni prijepis s potvrdom o pravomoćnosti i izvršnosti,

2. potvrdu, da je stranka, koja nije sudjelovala u postupku, a protiv koje je bila donesena odluka, sukladno zakonu države, koja je odluku donijela, pravilno i pravovremeno pozvana na raspraw, a u slučaju, da je stranka procesno nesposobna još i potvrdu, da je bila pravilno zastupana.

Članak 23.

1) Postupak za priznanje i izvršenje odluke provodi se po propisima države, koja odlučuje o priznapju i izvršenju.

2) Molbu za priznanje i izvršenje može podnijeti svatko, tko ima pravni interes za takvo priznanje i izvršenje.

Države ugovomice, u skladu s odredbama ovog Sporazuma, jedna drugoj pružaju pravnu pomoć u svim postupcima glede kaznenih djela, za koja su bili u trenutku, kad je pravna pomoć zamoljena, nadležna pravosudna tijela države moliteljice.

Države ugovornice jedna drugoj pružaju pravnu pomoć i u prekršajnim stvarima.

Države ugovornice odbit će pravnu pomoć:

1. ako djelo, koje je navedeno u zamolnici, po praw zamoljene države nije kazneno djelo,

2. ako bi udovoljenje zamolnici bilo u suprotnosti s pravnim poretkom zamoljene države i moglo bi, po mišljenju zamoljene države, ugroziti njezinu suverenost, sigurnost ili druge bifie interese države,

3. ako je zamolnica u svezi s djelom, koje je po mišljenju zamoljene države političke ili vojne prirode.

U poziw osumnjičeniku, svjedoku ili drugom sudioniku u postupku, koji se poziva iz države ugovornice, ne smije biti zaprijećeno poduzimanjem mjera prinude u slučaju, da se poziw ne odazove. Ako se pozvani ne odazove pozivu, za to mu ne smije biti izrečena kaznena sankcija.

Svjedoku ili vještaku, koji se odazove poziw suda države moliteljice, pripada pravo na naknadu putnih troškova i troškova 5oravka, sukladno propisima države moliteljice.

1 ) Ukoliko država ugovomica, koja provodi kazneni postupak, pozove kao svjedoka ili radi suočenja osobu, koja je lišena slobode u dmgoj državi ugovomici, ta će se, uz njenu suglasnost, privremeno predati državi moliteljici.

2) Država moliteljica mora privremeno predanu osobu vratiti u roku, koji odredi zamoljena država.

3) Privremena predaja može se odbiti:

1. ako se osoba iz prvog stavka ovog članka s tim ne slaže,

2. ako bi uslijed predaje došlo do produljenja lišavanja slobode osobe iz prvog stavka ovog članka,

3. ako po mišljenju zamoljene države postoje drugi važni razlozi protiv njene predaje državi moliteljici.

4) Privemena predaja se odgada ako je potrebno, da je osoba iz prvog stavka ovog članka prisufia u kaznenom postupku koji je u tijeku na teritoriju zamoljene države.

5) Privremeno predana osoba iz prvog stavka ovog članka mora biti na teritoriju države moliteljice u pritvoru.

Predaju osobe iz prvog stavka članka 29. ovog Sporazuma obavljaju nadležna tijela države ugovornice, koja se dogovaraju o mjestu i vremenu predaje.

1) Svjedok ili vještak, koji se odazove pozivu suda države moliteljice, neovisno o njegovom državljanstvu ne može biti u toj državi kazneno genjen ili pritvoren te mu se ne može na bilo koji drugi način ograničiti sloboda radi kaznenog djela, koje je učinio prije dolaska na teritorij države moliteljice.

2) Osoba koja je pozvana da se pojavi pred sudom države moliteljice, da bi kazneno odgovarala za djelo, koje joj se stavlja na teret, ne smije, neovisno o državljanstvu, na njezinu teritoriju biti gonjena ili pritvorena niti joj se na bilo koji drugi način smije ograničiti sloboda za djela i osude, koji nisu navedeni u pozivu, a potječu iz vremena prije njezina odlaska iz zamoljene države ugovomice.

3) Kazneno gonjenje, lišavanje slobode ili kakvo drugo ograničenje osobne slobode, dozvoljeni su:

1. radi kaznenog djela, radi kojega je netko pozvan kao okrivljenik,

2. kada se pozvani, nakon što njegova prisufiost po izjavi suda više nije potrebna, zadrži više od pefiaest dana na teritoriju države moliteljice, iako bi ga mogao napustiti,

3. ako se nakon što je napustio teritorij države moliteljice, na njezin teritorij dobrovoljno vrati.

1) Na izričitu molbu države moliteljice, zamoljena država obavijestit će je o mjesfi i vremenu izvršenja zamolnice.

2) Sudionici u kaznenom postupku i njihovi pravni zastupnici, te predstavnici tijela, uključenih u kazneni postupak, imaju u zamoljenoj državi pravo prisustvovati radnjama pravne pomoći i postavljati dodatna pitanja putem zamoljenog tijela. Na njih se odgovarajuće primjenjuje odredba iz članka 31. ovog Sporazuma.

3) Za prisufiost predstavnika pravosudnih tijela države moliteljice pri pružanju pravne pomoći u zamoljenoj državi, potrebna je suglasnost zamoljene države. Suglasnost u Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo pravosuda Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini Ministarstvo pravde i opće uprave Bosne i Hercegovine, a u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine.

1) Države ugovornice obavještavaju jedna drugu o svim osudama državljana druge ugovomice koje su upisane u njezinu kaznenu evidenciju. Izvode iz kaznene evidencije države ugovornice izmjenjuju svakih šest mjeseci putem ministarstava pravosuda država ugovomica.

2) Države ugovornice jedna drugu obavještavaju i o dmgim podacima upisanim u kaznenoj evidenciji.

1) Ako državljanin države ugovomice počini kazneno djelo na teritoriju druge države ugovomice, može država, na čijem teritoriju je djelo počinjeno, pod uvjetima iz ovog Sporazuma, zamoliti drugu držaw ugovornicu da preuzme kazneno gonjenje.

2) Nadležna tijela zamoljene države provode kazneni postupak u skladu s propisima te države.

3) Pravosudna tijela države moliteljice poduzet će u svezi sa zamolnicom za preuzimanje kaznenog gonjenja sve što je potrebno, da bi zamoljenoj državi omogućili obavljanje procesnih radnji koje su u njezinoj kaznenoj sudskoj nadležnosti. Te mjere obuhvaćaju i predaju tijelima zamoljene države okrivljenika, koji je u pritvoru u državi moliteljici.

1) U zamolnici za preuzimanje kaznenog gonjenja mora biti opisano činjenično stanje i moraju biti navedeni što potpuniji podaci o okrivljeniku, njegovu državljanstvu i prebivalištu ili boravištu.

2) Zamolnici treba priložiti:

1. spise u izvomiku ili ovjereom prijepisu,

2. potvrdu ili druge podatke o državljanstw osobe, za koju se moli preuzimanje kaznenog gonjenja,

3. izvod odredbi iz kaznenog zakona koje su primijenjene u toj kaznenoj stvari,

4. izjave oštećenih da su suglasni sa ustupanjem kaznenog gonjenja.

3) Izjava oštećenika, koja je potrebna za pokretanje kaznenog postupka u državi moliteljici vrijedi i u zamoljenoj državi.

1) Pravosudna tijela države moliteljice privremeno će prekinuti mjere u svezi s gonjenjem za djelo navedeno u zamolnici za preuzimanje kaznenog gonjenja.

2) Te će se mjere uvijek obustaviti:

1. ako je okrivljenik u zamoljenoj državi pravomoćno osloboden ili je postupak obustavljen zbog pomanjkanja dokaza ili zato, jer počinjeno djelo nije kažnjivo djelo,

2. ako su izrečena kazna ili mjera sigumosti već izvršeni ili ako izvršenje po zakonu ili zbog akta pomilovanja nije više moguće,

3. za onoliko vremena, za koliko je izvršenje kazne ili mjere sigurnosti potpuno ili djelomično odgodeno.

Zamoljena država obavjestit će državu moliteljicu da li je zamoljeno kazneno gonjenje preuzela. Ako kazneno gonjenje nije preuzeto, sva se dokumentacija u svezi tog predmeta vraća državi moliteljici, zajedno s obavijesti zašto zamolnici nije bilo udovoljeno. Ako je zamoljeno kazneno gonjenje preuzeto, po završenom postupku državi moliteljici dostavit će se pravomoćna odluka.

1 ) Ovaj Sporazum stupa na snagu trideseti dan od dana zadnje obavijesti diplomatskim putem ugovornih stranaka o ispunjenju uvjeta koji su predviđeni nacionalnim zakonodavstvom za stupanje na snagu ovoga Sporazuma, a privremeno će ,e primjenjivati od dana potpisivanja.

2) Ovaj Sporazum sklopljen je na neodređeno vrijeme. Svaka država ugovomica može ga pismeno otkazati diplomatskim putem s otkaznim rokom od šest mjeseci.

Sporazum je sastavljen u tri izvoma primjerka, na hrvatskom i bosanskom jeziku, pri čemu su svi primjerci jednako vjerodostojni.

U Splitu, dana 26. veljače 1996.

Za Vladu Za Vladu Republike Hrvatske Bosne i Hercegovine mr. Zlatko Mateša, v. r.

Za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine Mato Tadić, v. r.

ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine

Stranke ugovornice suglasne su da se ovaj sporazum privremeno odnosi samo na teritorij Federacije Bosne i Hercegovine, dok će se posebnim sporazumom urediti pitanje i njegove primjene na Srpski entitet u BiH.