Zakoni i propisi - Pravni savjeti 14 28.12.1994. Konvencija o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju, sa Prilogom
  INTERNET USLUGE - IZRADA POSLOVNIH PLANOVA - IZRADA WEB STRANICA ZA TVRTKE - IZRADA CMS STRANICA  
   
POSLOVNI PORTAL TVRTKE POSLOVNI FORUM d.o.o. - Internet i poslovne usluge za poduzetnike
Poslovni Forum d.o.o. pokrenut je od strane stručnjaka na području ekonomije, financija, prava i informatike, a nakon sveobuhvatne analize tržišta i poslovanja poslovnih subjekata, kako bi se uz korištenje suvremenih metoda i visoke tehnologije cjelovito pristupilo unapređenju poslovanja svih poslovnih subjekata na jednostavan i učinkovit način.
Poslovni Forum omogućuje prikupljanje informacija o stanju na tržištu, analizu tržišta, pregled cijena i asortimana konkurencije, kvalitetnu izradu poslovnih planova i investicijskih projekata, te financiranje novih ulaganja, savjete i konzultacije u svezi trgovačkog, građanskog, radnog i upravnog prava, poreza i drugih oblasti. Kada netko putem Interneta traži tko nudi određene proizvode ili usluge, neka nađe Vas i Vašu detaljnu i ažuriranu ponudu! Zašto tisuće posjetitelja prepuštati konkurenciji!

Naručite CMS - Predstavite svoju tvrtku, obrt ili udrugu!
 
 
  LINK NA PREGLED SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - LINK NA PREGLED POSLOVNIH INFORMACIJA  


Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju točke III. Odluke o objavljivanju mnogostranog međunarodnog ugovora kojeg je Republika Hrvatska stranka na temelju pristupa (akcesije) (Narodne novine - međunarodni ugovori, broj 10/94) objavljuje se tekst:

KONVENCIJE

O OSNIVANJU VIJEĆA ZA CARINSKU SURADNJU, SA PRILOGOM

Tekst Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju, sa Prilogom, na hrvatskom jeziku glasi:

KONVENCIJA O OSNIVANJU VIJEĆA ZA CARINSKU SURADNJU, SA PRILOGOM

Vlade potpisnice ove Konvencije:

smatrajući da treba osigurati njihovim carinskim režimima najveći stupanj sukladnosti i ujednaćenosti i posebice da treba proućiti probleme koji su vezani za razvoj i napredak carinske tehnike i zakonodavstvo u svezi s tim,

uvjerene da bi bilo od intereša za međunarodnu trgovinu unapređenje suradnje glede toga među vladama vodeći istodobno raćuna o gospodarskim faktorima i o carinskoj tehnici koju ta suradnja obuhvaća, složile su se u sljedećem:

Članak I.

Osniva se Vijeće za carinsku suradnju, u daljnjem tekstu Vijeće.

Članak II.

(a) Članovi Vijeća su:

(i) Ugovorne stranke ove Konvencije;

(ii) Vlada svakog područja carinski samoupravnog glede svojih vanjsko-trgovačkih odnosa kojeg predloži ugovorna stranka koja je službeno odgovorna za diplomatske odnose tog područja i čiji prijem za posebnu Članicu Vijeća prihvaća.

(b) Svaka Vlada nekog carinski posebnog područja koja je Članica Vijeća na temelju gornjeg paragrafa (a) (ii), prestat će biti Članica Vijeća ako ugovorna stranka koja snosi službenu odgovornost za njezine diplomatske odnose priopći Vijeću da se ta Vlada povlaći.

(c) Svaka Članica Vijeća imenuje jednog delegata i jednog ili više zamjenika koji će ga predstavljati u Vijeću. Delegatima mogu pomagati savjetnici.

(d) Vijeće može primiti, kao promatrače, predstavnike zemalja neČlanica ili međunarodnih tijela.

Članak III.

Vijeće ima zadaću:

(a) da proućava sva pitanja koja se odnose na carinsku suradnju za koju su se ugovorne stranke suglasile da je unaprijede, sukladno općim ciljevima ove Konvencije;

(b) da ispituje tehničke aspekte carinskih režima kao i gospodarske čimbenike koji se za njih vežu, kako bi predložilo svojim Članicama praktićna sredstva za postizanje najvećeg stupnja sukladnosti i ujednaćenosti;

(c) da izraduje nacrt Konvencija i izmjena i dopuna Konvencija i da preporuči zainteresiranim vladama da ih usvoje;

(d) da daje preporuke za ujednačeno tumaćenje i primjenu konvencija zaključenih u radu Vijeća kao i konvencija o nomenklaturi za klasifikaciju robe u carinskim tarifama i konvencije o carinskoj vrijednosti robe, koje je izradila studijska grupa za Europsku carinsku uniju i da, u tu svrhu, ispuni funkcije koje bi mu izrićito bile dodijeljene odredbama spomenutih konvencija;

(e) da, kao tijelo za mirenje, daje preporuke za rješavanje sporova koji bi nastali glede tumaćenja ili primjene konvencija o kojima je rijeć u gornjem paragrafu (d), sukladno odredbama spomenutih konvencija; zainteresirane stranke se mogu, sporazumno, unaprijed obvezati da će postupati prema preporukama Vijeća;

(f) da osigura dostavljanje obavijesti koje se odnose na carinske propise i tehniku;

(g) da zainteresiranim vladama daje, po službenoj dužnosti ili na njihov zahtjev obavijesti ili mišljenja o carinskim pitanjima koja ulaze u okvir općih ciljeva ove Konvencije, i da daje preporuke o tome;

(h) da suraduje s drugim međuvladinim organizacijama u pitanjima koja su u njegovoj nadležnosti.

Članak IV.

Članovi će Vijeću, na njegov zahtjev, dostavljati obavijesti i dokumentaciju potrebnu za izvršenje njegove misije; međutim, ni jedan Član Vijeća neće biti obvezatan davati povjerljive informacije ćije bi objavljivanje ometalo primjenu zakona, bilo protivno javnom interesu, ili nanosilo štetu zakonitim trgovačkim interesima javnih ili privatnih poduzeća.

Članak V.

Vijeću pomažu Stalni tehnički komitet i glavni tajnik.

Članak VI.

(a) Vijeće bira svake godine među delegatima svog predsjednika i najmanje dva potpredsjednika.

(b) Vijeće donosi svoj unutarnji pravilnik dvotrećinskom većinom glasova svojih Članica.

(c) Vijeće osniva Odbor za nomenklaturu, sukladno odredbama Konvencije o nomenklaturi za svrstavanje robe u carinskim tarifama, kao i Odbor za vrijednost, sukladno odredbama Konvencije o carinskoj vrijednosti robe. Osim toga, vijeće može osnovati svaki drugi odbor koji bi smatralo potrebnim za primjenu konvencija o kojima je rijeć u Članku III. (d), ili za svaki drugi cilj koji je u njegovoj nadležnosti.

(d) Vijeće utvrduje zadatke koji su dodijeljeni Stalnom tehničkom odboru i ovlasti koje prenosi na njega.

(e) Vijeće odobrava godišnji proraćun, kontrolira izdatke i daje glavom tajniku upute potrebne glede financiranja Vijeća.

Članak VII.

(a) Sjedište Vijeća je u Bruxellesu.

(b) Vijeće, Stalni tehnički odbor i odbori koje osniva Vijeće, mogu se sastato u nekom drugom mjestu izvan sjedišta Vijeća, ako ovo tako odluči.

(c) Vijeće se sastaje najmanje dva puta godišnje. Njegov prvi sastanak će se održati najkasnije tri mjeseca nakon stupanja ove Konvencije na snagu.

Članak VIII.

(a) Svaki Član Vijeća raspolaže jednim glasom; međutim, niti jedna Članica ne može sudjelovati u glasovanju o pitanjima koja se odnose na tumačenje i primjenu konven cija na snazi, o kojima je riječ u gornjem Članku III. (d), koja se na nju ne mogu primijeniti niti o izmjenama i dopunama tih konvencija.

(b) Pod rezervom Članka VI. (b), odluke Vijeća donose se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih Članica koje imaju pravo glasa. Vijeće se može punopravno izjasniti o nekom pitanju samo ako je prisutno više od pola njegovih Članica koje imaju pravo glasa o tom pitanju.

Članak IX.

(a) Vijeće uspostavlja sa Ujedinjenim narodima, njihovim glavnim i pomoćnim organima, njihovim specijaliziranim ustanovama kao i sa svim drugim međuvladinim tijelima, sve odnose koji mogu osigurati suradnju u vršenju njihovih odgovarajućih zadataka.

(b) Vijeće može zaključiti aranžmane koji mogu olakšati savjetovanja i suradnju sa zainteresiranim nevladinim organizacijama u pitanjima koja su u njegovoj nadležnosti.

Članak X.

(a) Stalni tehnički odbor sastavljen je od predstavnika Članica Vijeća. Svaka Članica Vijeća može imenovati jednog delegata i jednog ili više zamjenika da je predstavljaju u odboru.

(b) Stalni tehnički odbor se sastaje najmanje četiri puta godišnje.

Članak XI.

(a) Vijeće imenuje glavnog tajnika i pomoćnika glavnog tajnika i utvrduje njihove nadležnosti, njihove obveze, njihov administrativni status i trajanje njihovih funkcija.

(b) Glavni tajnik imenuje administrativno osoblje Glavnog tajništva. Brojno stanje i status tog osoblja podliježe odobrenju Vijeća.

Članak XII.

(a) Svaka Članica Vijeća snosi troškove svoje delegacije u Vijeću, Stalnom tehničkom odboru i odborima koje osniva Vijeće.

(b) Troškove Vijeća snose njegove Članice, a rasporeduju se prema skali koju utvrdi Vijeće.

(c) Vijeće može uskratiti pravo glasa svakoj Članici koja ne bi izvršila svoje financijske obveze u roku od tri mjeseca pošto joi je priopćen iznos njezinog doprinosa.

(d) Svaka je Članica Vijeća dužna izvršiti punu uplatu svoje godišnje kotizacija na račun izdataka proračunske godine tijekom koje je postala Članica Vijeća kao i tijekom godine koje njezino povlaćenje stupa na snagu.

Članak XIII.

(a) Vijeće uživa, na teritoriju svake svoje Članice, pravnu sposobnost potrebnu za vršenje njegovih dužnosti onako kako je ta sposobnost utvrdena u Prilogu ove Konvencije.

(b) Vijeće, predstavnici njegovih Članica, savjetnici i stručnjaci određeni da im pomažu, službenici Vijeća uživaju privilegije i imunitete utvrdene u spomenutom Prilogu.

(c) Prilog ćini sastavni dio ove Konvencije i svako pozivanje na Konvenciju primjenjuje se također i na Prilog.

Članak XIV.

Ugovorne stranke prihvaćaju odredbe Protokola koji se odnosi na Studijsku grupu za Europsku carinsku uniju otvoren za potpisivanje u Bruxellesu istoga dana kad i ova Konvencija. Da bi utvrdilo skalu doprinosa o kojoj je rijeć u Članku XII. (b), Vijeće će uzeti u obzir učešće svojih Članica u Studijskoj grupi.

Članak XV.

Ova će Konvencija biti otvorena za potpisivanje do 31. ožujka 1951. godine.

Članak XVI.

(a) Ova će Konvencija biti ratificirana.

(b) Ratifikacijski će instrumenti biti položeni kod Ministarstva vanjskih poslova Belgije, koje će o tom polaganju obavijestiti sve vlade koje su potpisale Konvenciju ili joj pristupile, kao i glavnog tajnika.

Članak XVII.

(a) Ova Konvencija će stupiti na snagu čim sedam vlada potpisnica budu položile svoje ratifikacijske instrumente.

(b) Za svaku vladu potpisnicu koja kasnije bude položila svoj ratifikacijski instrument Konvencija će stupiti na snagu na dan polaganja tog ratifikacijskig instrumenta.

Članak XVIII.

(a) Vlada svake države nečlanice ove Konvencije moći će joj pristupiti počam od 1. travnja 1951. godine.

(b) Instrumenti o pristupanju bit će položeni kod Ministarstva vanjskih poslova Belgije koje će o tom polaganju obavijestiti sve vlade koje su Konvenciju potpisale ili joj pristupile, kao i glavnog tajnika.

(c) Ova Konvencija će stupiti na snagu za svaku vladu koja joj je pristupila na dan polaganja njezinog instrumenta o pristupanju ali ne prije njezinog stupanja na snagu kako je ono utvrdeno u Članku XVII. (a).

Članak XIX.

Ova Konvencija je zaključena na neogranićeno razdoblje, ali će je svaka ugovorna stranka moći otkazati u svako vrijeme, pet godina po njezinu stupanju na snagu, kako je to utvrdeno u Članku XVII. (a). Otkaz će stupiti na snagu po isteku roka od godinu dana, računajući od dana kad Ministarstvo vanjskih poslova Belgije bude primilo notifikaciju o tome; Ministarstvo će o tom prijemu obavijestiti sve vlade koje su potpisale Konvenciju ili joj pristupile kao i glavnog tajnika.

Članak XX.

(a) Vijeće može preporućiti ugovornim strankama izmjene i dopune ove Konvencije.

(b) Svaka ugovorna stranka koja prihvati neku izmjenu ili dopunu obavijestit će pismenim putem o tom prihvaćanju Ministarstvo vanjskih poslova Belgije, koje će obavijestiti sve vlade koje su potpisale Konvenciju ili joj pristupile, kao i glavnog tajnika, o prijemu notifikacije o prihvaćanju.

(c) Izmjena i dopuna stupit će na snagu tri mjeseca nakon što Ministarstvo vanjskih poslova Belgije primi notifikacije o prihvaćanju od svih ugovornih stranaka. Ako neku izmjenu ili dopunu tako prihvate sve ugovorne stranke, Ministarstvo vanjskih poslova Belgije će o tome izvijestiti sve vlade koje su potpisale Konvenciju ili joj pristupile, kao i glavnog tajnika, obavještavajući ih istodobno o datumu stupanja na snagu te izmjene ili dopune.

(d) Nakon stupanja na snagu neke izmjene ili dopune, ni jedna vlada neće moći ratificirati ow Konvenciju ili joj pristupiti, a da istodobno ne prihvati i tu izmjenu ili dopunu.

U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašteni od svojih vlada, potpisali ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Bruxellesu, petnaestog prosinca tisuću devetsto pedesete godine (15. prosinca 1950. godine), na francuskom i engleskom jeziku, od kojih su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom orginalu, koji će biti polo-

žen u arhivu Vlade Belgije koja će izdati ovjerene kopije svim vladama koje su potpisale Konvenciju ili joj pristupi-

le:

Za Njemaćku: V. Maltzan

Za Belgiju: Paul Van Zeeland

Za Dansku: Bent Falkennstjerne

Za Francusku: J. de Hauteclocque

Za Veliku Britaniju

i Sjevernu Irsku: J. H. le Rougetel

Za Grćku: D. Capsalis

Za Island: Petur Benediktsson

Za Italiju: Pasquale Diana

Za Luxembourg: Robert Als

Za Norvešku: Johan Georg Raeder

Za Nizozemsku: G. Beelaerts van Blokland

Za Portugal: Eduardo Vieira Leitao

Za ~vedsku: G. de Reuterskiold

PRILOG PRAVNA SPOSOBNOST, PRIVILEGIJI I IMUNITETI VIJEĆA

Članak I.

Definicije Odjeljak 1

Za primjenu ovog Priloga:

(i) U Članku III. rijeći “dobra i imovina” primjenjuju se također na dobra i fondove kojima upravlja Vijeće i u vršenju svojih organskih nadležnosti;

(ii) U Članku V. izraz “predstavnici Članica” smatra se da obuhvaća sve predstavnike, njihove zamjenike, savjetnike, tehničke stručnjake i tajnike delegacija.

Članak II .

Pravna osobnost Odjeljak 2.

Vijeće predstavlja pravnu osobu. Ono ima sposobnost: (a) da zakljućuje ugovore,

(b) da stjeće nepokretna i pokretna dobra i da njima raspolaže,

(c) da izlazi pred sud.

U tim pitanjima glavni tajnik predstavlja Vijeće.

Članak III.

Dobra, fondovi i imovina

Odjeljak 3.

Vijeće, njegova dobra i imovina, ma gdje se nalazili i u ćijem posjedu bili, uživaju sudski imunitet, osim kad se ono toga izričito odrekne u nekom posebnom slućaju. Podrazumijeva se, međutim, da se odricanje ne može proširiti na izvršne mjere.

Odjeljak 4.

Prostorije Vijeća su nepovredive.

Njegova dobra i imovina, ma gdje se nalazila i tko god bio njihov držatelj, ne mogu biti predmet pretresa, rekvizicije, konfiskacije, eksproprijacije ili izvršne, administrativne, sudske ili zakonske prinude u ma kom obliku.

Odjeljak 5.

Arhiv Vijeća i uopće svi dokumenti koji mu pripadaju ili koje drii nepovredivi su ma gdje se nalazili.

Odjeljak 6.

Ne podliježući nikakvoj financijskoj kontroli, propisima ili moratoriju:

(a) Vijeće može držati sve vrste deviza i imati račun u svakoj valuti;

(b) Vijeće može prenositi slobodno svoje fondove iz jedne zemlje u drugu ili bilo kojoj zemlji i mijenjati sve devize koje drži u svaku drugu valutu.

Odjeljak 7.

Koristeći se pravima koja su mu dana na teritoriju gornjeg odjeljka 6., Vijeće će voditi raćuna o svakom prijedlogu koje mu učini neki od njegovih Članova i udovoljit će tom prijedlogu ukoliko smatra da može odgovoriti na taj prijedlog, a da ne šteti svojim osobnim interesima.

Odjeljak 8.

Vijeće, njegova dobra, prihodi i imovina se:

(a) oslobadaju svakog neposrednog poreza. međutim, podrazumijeva se da Vijeće neće tražiti oslobadanje od poreza koji predstavljaju plaćanja za službe od javnog interesa;

(b) Oslobadaju svake carine i zabrane ili ogranićenja uvoza ili izvoza za predmete koje Vijeće uveze ili izveze za svoju službenu uporabu. međutim, podrazumijeva se da predmeti tako uvezeni bez carine neće biti prodani na području zemlje u koju budu uvezeni, osim pod uvjetima koje odobri Vlada te zemlje;

(c) oslobadaju svake carine ili zabrana ili ogranićenja glede publikacija.

Odjeljak 9.

Vijeće, uglavnom, ne traži oslobadanje od posebnih poreza i poreza na prodaju, koje ulaze u cijenu pokretne ili nepokretne imovine, međutim, kad za svoju službenu uporabu obavlja važne kupovine čija cijena obuhvaća pristojbe i poreze takove vrste, Članovi Vijeća će svaki puta kada im je to moguće donijeti odgovarajuće administrativne aranžmane radi odbijanja ili vraćanja iznosa tih pristoibi i poreza.

Članak IV.

Olakšice glede veza

Odjeljak 10.

Vijeće će uživati, glede službenih veza na području svake Članice, postupak koji nije manje povoljan od postupka koji ta Članica primjenjuje na svaku drugu Vladu, ukljućujući i svoje diplomatsko predstavništvo, glede prioriteta, tarifa i naknada za poštu, telegrafe, brzojave, radio brzojave, telefotografije, telefonske i druge veze, kao i glede tiskarskih naknada za informacije putem tiska i radija.

Odjeljak 11.

Službena korespondencija i ostala službena priopćenja Vijeća ne mogu se cenzurirati.

Ovaj odjeljak se nikako ne može tumaćiti kao zabrana za usvajanje odgovarajućih sigurnosnih mjera koje se imaju odrediti sporazumom između Vijeća i neke od njegovih Članica.

Članak V.

Predstavnici Članica

Odjeljak 12.

Na sjednicama Vijeća, Stalriog tehničkog odbora i odbora Vijeća, predstavnici njezinih Članica uživaju za vrijeme obavljanja svojih funkcija i tijekom putovanja ka mjestu sjednice ili vraćanja odatle, sljedeće privilegije i imunitete:

(a) imunitet od uhićenja ili pritvora i pljenidbe osobne prtljage, glede radnji koje su izvršili u obavljanju službene dužnosti (ukljućujući njihove riječi i napise), sudski imunitet;

(b) nepovredivost svih spisa i dokumenata;

(c) pravo da se služe šifrom i da primaju dokumente ili korf;s:pondenciju preko kurira ili u zapečaćenim koferima;

(d) izuzeće za njih i njihove supružnike od svih mjera ograničenja glede imigracije i svih formalnosti predviđenih za prijavljivanje stranaca u zemljama koje posjete ili kroz koje prolaze u obavljanju svojih dužnosti;

(e) iste olakšice, glede monetarnih ili deviznih ograničenja, kao što su one koje se daju predstavnicima stranih vlada u privremenoj službenoj misiji;

(f) iste imunitete i olakšice, glede njihove osobne prtljage, kao što su one koje se daju Članovima diplomatskih misija odgovarajućeg ranga.

Odjeljak 13.

Da bi se predstavnicima Članica Vijeća na sjednicama Vijeća Stalnog tehničkog odbora i odbora Vijeća osigurala potpuna sloboda govora i potpuna nezavisnost u obavljanju njihovih funkcija, što se tiĆe govora, napisa ili djela koja potjeću od njih u obavljanju njihove funkcije uživat će i dalje sudski imunitet, ćak i kad mandat tih osoba prestane.

Odjeljak 14.

Privilegiji i imuniteti se daju predstavnicima Članica ne za njihovu osobnu korist već radi potpuno nezavisnog osiguranja njihovih funkcija glede Vijeća. Prema tome, Članica Vijeća ima ne samo pravo već dužnost oduzeti imunitet od svojih predstavnika svaki puta kada, po njezinom mišljenju, imunitet sprečava izvršenje pravde i kada se imunitet može oduzeti, a da se ne šteti cilju za koji je dan.

Odjeljak 15.

Odredbe odjeljaka 12. i 13. se ne mogu suprotstaviti vlastima države čiji je državljanin osoba u pitanju ili ćiji je sada, ili je bio predstavnik.

Članak VI.

Službenici Vijeća Odjeljak 16.

Vijeće će odrediti kategorije službenika na koje se primjenjuju odredbe ovog Članka.

Glavni tajnik će priopćiti Članicama Vijeća imena službenika ukljućenih u te kategorije.

Odjeljak 17.

Službenici Vijeća:

(a) uživat će imunitet od sudstva za radnje koje su izvršili (uključujući riječi i napise) u obavljanju dužnosti i u granicama njihove nadležnosti;

(b) bit će oslobodeni svakog poreza na plaće i zarade koje im isplaćuje Vijeće;

(c) neće podlijegati, kao niti njihovi supružnici i Članovi obitelji koje oni uzDržavezi sa njegovim službenim dužnostima, vlada te zemlje ga može prinuditi da napusti zemlju, pod rezervom sljedećih odredaba:

(i) Predstavnici Članica Vijeća ili osoba koja ui,ivaju diplomatski imunitet shodno odjeljku 18. neće biti prinudena napustiti zemlju osim prema diplomatskom postupku koji se primjenjuje na diplomatske predstavnike akreditirane u toj zemlji.

(ii) Kad se radi o službeniku na kojeg se ne primjenjuje odjeljak 18. nikakva odluka o protjerivanju se neće donijeti bez odobrenja Ministarstva vanjskih poslova zemlje o kojoj je rijeć, a takvo odobrenje će se dati tek po savjetovanju s glavnim tajnikom Vijeća; ako je pokrenut postupak za protjerivanje protiv nekog sluibenika, glavni tajnik Vijeća će imati pravo intervenirati u tom postupku za osobu protiv koje je postupak pokrenut.

Odjeljak 23.

Glavni tajnik će u svako vrijeme surađivati sa nadležnim vlastima Članica Vijeća radi olakšanja dobrog funkcioniranja pravde, radi osiguranja poštovanja policijskih propisa i radi izbjegavanja svake zlouporabe privilegija, imuniteta i olakšica nabrojanih u ovom Prilogu.

 

Članak IX.

Rješavanje sporova

Odjeljak 24.

Vijeće treba predvidjeti načine odgovarajućih rješenja za:

(a) sporove glede ugovora ili druge sporove privatnog prava u kojima bi Vijeće bilo stranka u sporu;

(b) sporove u koje bi bio umiješan neki službenik Vijeća koji, radi svog službenog položaja, uživa imunitet, ako taj imunitet nije bio oduzet sukladno odredbama odjeljaka 19. i 21.

Članak X.

Dopunski sporazumi

Odjeljak 25.

Vijeće može zakljućiti sa jednom ili više ugovornih stranaka dopunske sporazume kojima se, u odnosu na tu ugovornu stanku ili te ugovorne stanke, uskladuju odredbe ovog Priloga.