ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju Članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU (RATIFIKACIJI) UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SLOVENIJE O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KAZNENIM STVARIMA

Proglašavam Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u gradanskim i kaznenim stvarima, koji je donio ZASTUPNIČKI dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 24. ožujka 1994. godine.

Broj: PA4-34/1-94.
Zagreb, 31. ožujka 1894.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU (RATIFIKACIJI) UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SLOVENIJE
O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KAZNENIM STVARIMA

Potvrđuje se (ratificira) Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, potpisan u Zagrebu, dana 7. veljače 1994. godine, u izvorniku na hrvatskom i slovenskom jeziku. Članak 2.

Tekst ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR

između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u gradanskim i kaznenim stvarima

Republika Hrvatska i Republika Slovenija su se u želji, da unaprijede pravne odnose među državama, da unaprijede svoju suradnju na području pravosuda i da olakšaju međusobni pravni promet sporazumjele, da sklope ovaj Ugovor.

1) Državljani jedne države ugovornice imaju jednako jamstvo svojih prava u postupcima pred sudovima druge države ugovornice kao i njezini državljani.

2) Državljani jedne države ugovornice imaju slobodan pristup sudovima i sudjeluju u postupcima pred sudovima druge države ugovornice pod jednakim uvjetima kao njezini državljani.

3) Ođredbe gornjih stavaka odnose se i na pravne osobe.

Obujam pravne pomoći

1) Države ugovornice uzajamno pružaju pravnu pomoć u gradanskim i kaznenim stvarima, na način i u obujmu, predviđenima ovim Ugovorom.

2) Pojam "gradanske stvari"" u ovom Ugovoru obuhvaća i gospodarske i obiteljske stvari.

3) Pojam "kaznene stvari" u ovom Ugovoru obuhvaća kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje.

4) Pravosudni organi država ugovornica, sukladno odredbama ovog Ugovora, pružaju pravnu pomoć i drugim organima koji su po zakonodavstvu države ugovornice nadležni za stvari iz prethodnih stavaka ovog Članka.

Države ugovornice uzajamno će pružati pravnu pomoć tako, da će dostavljati i uručivati pismena, razmjenjivati obavijesti o pitanjima iz zakonodavstva i kaznene evidencije te obavljati pojedine procesne radnje, kao što su: pojedine istražne radnje, dostava materijalnih dokaza, saslušavanje okrivljenih, svjedoka, stranaka. vještaka i drugih osoba, sudski uviđaj, vještačenje i drugo.

1) Nadležni organi država ugovornica suobraćaju, postupajući po ovom Ugovoru, sa strane Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuda Republike Hrvatske, a sa strane Republike Slovenije putem Ministarstva za pravosude Republike Slovenije.

2) Odredba prvog stavka ovoga Članka ne isključuje suobraćanje diplomatskim, odnosno konzularnim putem. 3) U hitnim slučajevima nadležni organi države ugovornice mogu upučivati zamolnice i obavijesti predviđene ovim Ugovorom nadležnim organima druge države ugovornice putem Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).

1) Zamolnica za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: zamolnica) i sva ostala pismena, koja je potrebno priložiti sukladno odredbama ovoga Ugovora, dostavljaju se na jeziku države koja moli za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: država moliteljica). Prijevod na jezik države ugovornice koju se moli za pravnu pomoć (u daljnjem tekstu: zamoljena država) nije potrebno prilagati.

2) Odgovori na zamolnice dostavljaju se na jeziku zamoljene države.

3) Pismena, koja se urućuju osobama u zamoljenoj državi, dostavljaju se na jeziku države moliteljice, a mora biti priložen i prijevod pismena na jezik zamoljene države.

4) Ako prijevod, u slučaju iz stavka 3. ovog Članka, nije priložen, urućenje će se izvršiti samo ako primatelj .pismeno dobrovoljno primi.

1) Zamolnica za pravnu pomoć mora sadržavati:

1. naziv organa koji moli za pravnu pomoć, i organa od kojeg se moli pomoć,

2. opis predmeta u kojem se moli za pomoć, u kaznenim stvarima i zakonski opis kaznenog djela,

3. oznaku podataka koji su važni za provedbu postupka davanja pravne pomoći,

4. ime i prezime te podatke o rodenju stranaka u postupku, mjesto njihovog stalnog prebivališta, državljanstvo, a za pravne osobe tvrtka, odnosno ime i sjedište,

5. ime i prezime mogućih pravnih zastupnika u pojedinim predmetima.

2) Zamolnica i priložena pismena moraju biti potpisana i imati pećat organa, koji moli za pravnu pomoć.

1) Pravna pomoć se pruža sukladno zakonodavstvu zamoljene države.

2) Nadležni organ koji pruža zamoljenu pravnu pomoć može pritom postupati i na način i u obliku koji želi država moliteljica, ukoliko to nije u suprotnosti s propisima zamoljene države.

1) Ako zamoljeni organ nije nadležan za udovoljenje zamolnici, zamolnicu upućuje nadležnom organu u zamoljenoj državi ugovornici i o tome obavještava državu molitelj icu.

2) Ako zamolnici nije bilo udovoljeno, potrebno je o tome odmah izvijestiti državu moliteljicu i navesti razloge, zašto zamolnici nije bilo udovoljeno. Ako su zajedno sa zamolnicom za pravnu pomoć poslana i druga pismena, i ta se vraćaju.

Zamoljena država može odbiti pravnu pomoć ako bi udovoljenje zamolnici bilo u suprotnosti s njezinim pravnim poretkom ili bi moglo štetiti njezinoj suverenosti ili sigurnosti.

Zamolnica za urućenje pismena mora pored podataka iz odredbe Članka e. ovoga Ugovora, sadržavati i adresu osobe kojoj se pismeno uručuje.

1) Nadležni organ izvršava urućenje sukladno propisima zamoljene države. Na izričitu molbu može se kod uručenja pismena primijeniti propis države moliteljice, ako to nije u suprotnosti s propisima zamoljene države.

2) Uručenje pismena dokazuje se sukladno propisima o uručenju, koji važe na teritoriju zamoljene države. Nadležni organ navodi u potvrdi o uručenju vrijeme i mjesto uručenja te osobu kojoj je pismeno bilo uručeno.

3) Potvrda o uručenju odmah se dostavlja državi moliteljici. Ukoliko uručenje nije moguće, potrebno je državu moliteljicu odmah izvijestiti o razlozima.

Države:ugovornice će, na molbu, jedna drugu izvijestiti o propisima, koji važe ili su važili na njezinom teritoriju te će po potrebi slati i tekstove tih propisa.

1) Ako u ovom Ugovoru nije drukčije određeno, države ugovornice ne mogu zahtijevati vraćanje troškova koji su na,stali radi pružanja pravne pomoći, osim nagrade vještaku i naknade troškova vještačenja.

2) Zamoljeni drgan može tražiti jamčevinu za troškove iz prvog stavka ovog Članka.

Državljani jedne države ugovornice su pred sudovima druge države ugovornice oslobodeni plaćanja troškova sudskog postupka pod jednakim uvjetima i u jednakom obujmo kao i državljani te države.

1) O oslobođenju od plaćanja troškova iz Članka 14. ovoga Ugovora sud zamoljene države odlučuje na prijedlog stranaka. Sukladno propisima zamoljene države o oslobodenju od plaćanja troškova sudskog postupka odlučuje se na temelju potvrde o im,ovinskom stanju koju izdaje nadležni organ one države ugovornice na čijem teritoriju stranka ima svoje stalno prebivalište.

2) Ako osoba iz prethodnog stavka ima stalno prebivalište na teritoriju treće države, potvrdu može izdati diplomatsko ili konzularno predstavništvo države ugovornice čiji je državljanin ta osoba.

3) Sud zamoljene države, koji odlučuje o molbi za oslobodenje od plaćanja troškova sudskog postupka, može zahtijevati u svezi s time dodatne obavijesti.

Osiguranje parnićnih troškova

1) Od državljanina jedne države ugovornice koji sudjeluje u postupku pred sudom druge države ugovornice kao tužitelj ili umješač, nije dopušteno zahtijevati osiguranje parničnih troškova samo zato jer je strani državljanin i na teritoriju te države nema stalno prebivalište.

2) Odredba prvog stavka ovoga Članka primjenjuje se i na pravne osobe.

1) Isprave, koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugi nadležni organ države ugovornice te Su potpisane i na njima je otisnut pečat nadležnpg organa nije potrebno dalje ovjeravati za uporabu na teritoriju druge države ugovornice.

2) Prvi stavak ovog Članka odnosi se i na prijepise i preslike isprava, koje je ovjerio sud ili drugi nadležni organ.

Javne isprave, izdane na teritoriju jedne države ugovornice imaju na teritoriju druge države ugovornice istu dokaznu snagu kao i javne isprave te države.

1) Države ugpvornice dostavljaju jedna drugoj izvode iz državnih matica te pravomoćne sudske odluke, koje se odnose na osobna stanja državljana druge države ugovornice. .

2) Isprave i sudske odluke iz prvog stavka ovoga Članka dostavljaju se besplatno svakih šest mjeseci diplomatskim putem.

Države ugovornice pod uvjetima iz ovoga Ugovora na svojem teritoriju priznaju i izvršavaju sudske odluke u gradanskim stvarima te sudske nagodbe u takvim predmetima, donesene i sklopljene pred sudom druge države ugovornice.

1) Odluke iz Članka 20. ovoga Ugovora priznaju se i izvršavaju:

1. ako je odluka pravomoćna i izvršna po zakonu drža-, ve ugovornice, na čijem je teritoriju donesena,

2. ako za stvar, u kojoj je odluka donesena, nije isključivo nadležan sud države ugovornice, na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje odnosno izvršenje odluke,

3. ako je u slučaju odluke, donesene u odsutnosti, stranka, koja se nije pojavila i nije sudjelovala u postupku, a protiv koje je donesena odluka, sukladno zakonu države ugovornice na čijem je teritoriju postupak proveden, pravilno i pravovremeno obaviještena o postupku, a u slučaju njene procesne nesposobnosti, ako je bila pravilno zastupana,

4. ako u istoj pravnoj stvari, među istim strankama, nije bila donesena pravomoćna odluka pred sudom države ugovornice, na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje ili izvršenje odluke, ,

5. ako pred sudom zamoljene države nije u tijeku već prije započeta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama,

8. ako priznanje i izvršenje odluke nije u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom zamoljene države.

2) Odluku o priznanju i izvršenju odluke države moliteljice donosi nadležni sud zamoljene države.

1) Onaj koji moli za priznanje i izvršenje odluke može molbu za priznanje i izvršenje podnijeti kod suda države ugovornice koji odlučuje o priznanju i izvršenju, ili kod suda države ugovornice koji je odluku donio. Upućivanje molbe sudu, koji je nadležan za odlučivanje o priznanju i izvršenju, izvršit će se sukladno odredbi Članka 4. ovoga Ugovora.

2) Molbi za priznanje i izvršenje odluke treba priložiti: 1. pravomoćnu odluku ili njen ovjereni prijepis s potvrdom o pravomoćnosti i izvršnosti,

2. potvrdu da je stranka koja nije sudjelovala u postupku, a protiv koje je bila donesena odluka, sukladno zakonu države koja je odluku donijela, pravilno i pravovremeno pozvana na raspravu, a u slučaju, da je stranka procesno nesposobna, još i potvrdu da je bila pravilno zastupana.

1) Postupak za priznanje i izvršenje odluke provodl se po propisima države, koja odlučuje o priznanju i izvršenje. 2) Molbu za priznanje i izvršenje može podnijeti svatko tko ima pravni interes za takvo priznanje i izvršenje.

Države ugovornice, u skladu s odredbama ovoga Ugovora, jedna drugoj pružaju pravnu pomoć u svim postupcima glede kaznenih djela, za koja su bili u trenutku, kad je pravna pomoć zamoljena, nadležni pravosudni organi države moliteljice.

Države ugovornice jedna drugoj pružaju pravnu pomoć i u prekršajnim stvarima.

Odbijanje pravne pomoći Članak 28.

Države ugovornice odbit će pravnu pomoć:

1. ako djelo, koje je navedeno u zamolnici, po pravu zamoljene države nije kazneno djelo,

2. ako bi udovoljenje zamolnici bilo u suprotnosti s pravnim poretkom zamoljene države i moglo bi, po mišljenju zamoljene države, ugroziti njezinu suverenost, sigurnost ili druge bitne interese države.

3. ako je zamolnica u svezi s djelom koje je po mišljenju zamoljene države političko ili vojno kazneno djelo. Pozivi

U pozivu osumnjičeniku, svjedoku ili drugom sud~oniku u postupku, koji se poziva iz države ugovornice ne smije biti zapriječeno poduzimanjem mjera prinude u slučaju, da se pozivu ne odazove. Ako se pozvani ne odazove pozivu, za to mu ne smije biti izrečena kaznena sankcija.

Svjedoku ili vještaku, koji se odazove pozivu suda države moliteljice, pripada pravo na naknadu putnih troškova i troškova boraska, sukladno propisima države moliteljice.

1)Ukoliko država ugovornica, koja provodi kazneni postupak, pozove kao svjedoka ili radi suoćenja osobu koja je lišena slobode u drugoj državi ugovornici, ta će se, uz njenu suglasnost, privremeno predati državi moliteljici.

2) Država moliteljica mora privremeno predanu osobu vratiti u roku, koji odredi zamoljena država.

3) Privremena predaja može se odbiti:

1. ako se osoba iz prvog stavka ovog Članka s tim ne slaže,

2. ako bi uslijed predaje, došlo do produljenja lišavanja slobode osobe iz prvog stavka ovoga Članka,

3. ako po mišljenju zamoljene države postoje drugi važni razlozi protiv njene predaje državi moliteljici.

4) Privremena predaja se odgada ako'je potrebno, da je osoba iz prvog stavka ovoga Članka prisutna u kaznenom postupku koji je u tijeku na teritoriju zamoljene države.

5) Privremeno predana osoba iz prvog stavka ovog Članka mora biti na teritoriju države moliteljice u pritvoru.

Predaju osobe iz prvog stavka Članka 29. ovoga Ugovora obavljaju nadležni organi države ugovornice, koje se dogovaraju o mjestu i vremenu predaje.

1) Svjedok ili vještak, koji se odazove pozivu suda države moliteljice, neovisno o njegovom državljanstvu ne može biti u toj državi kazneno gonjen ili pritvoren te mu se ne može na bilo koji drugi način ograničiti sloboda radi kaznenog djela koje je učinio prije dolaska na teritorij države moliteljice.

2) Osoba koja je pozvana da se pojavi pred sudom države moliteljice, da bi kazneno odgovarala za djelo, koje joj se stavlja na teret, ne smije, neovisno o državljanstvu, na njezinu teritoriju biti goniena ili pritvorena niti joj se na bilo koji drugi način smije ograničiti sloboda za djela i osude, koji nisu navedeni u pozivu, a potječu iz vremena prije njezina odlaska iz zamoljene države ugovornice.

3) Kazneno gonjenje, lišavanje slobode ili kakvo drugo ograničenje osobne slobode, dozvoljeni su:

1. radi kaznenog djela, radi kojega je netko pozvan kao okrivljenik,

2. kada se pozvani, nakon što njegova prisutnost po izjavi suda više nije potrebna, zadrži više od petnaest dana na teritoriju države moliteljice iako bi ga mogao napustiti.

3. ako se nakon što je napustio teritorij države moliteljice, na njezin teritorij dobrovoljno vrati.

1) Na izričitu molbu države moliteljice, zamoljena država obavijestit će je o mjestu i vremenu izvršenja zamolnice.

2) Sudionici u kaznenom postupku i njihovi pravni zastupnici, te predstavnici organa, uključenih u kazneni postupak, imaju u zamoljenoj državi pravo prisustvovati radnjama pravne pomoći i postavljati dodatna pitanja putem zamoljenog organa. Na njih se odgovarajuće primjenjuje odredba iz Članka 31. ovoga Ugovora.

3) Za prisutnost predstavnika pravosudnih organa države moliteljice pri pružanju pravne pomoći u zamoljenoj državi, potrebna je suglasnost zamoljene države. Suglasnost u Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo pravosuda Republike Hrvatske, a u Republici Sloveniji Ministarstvo za pravosude Republike Slovenije.

I) Države ugovornice obavještavaju jedna drugu o svim osudama državljana druge ugovornice koje su upisane u njezinu kaznenu evidenciju. Izvode iz kaznene evidencije države ugovornice izmjenjuju svakih šest mjeseci putem ministarstava pravosuda država ugovornica.

2) Države ugovornice jedna drugu obavještavaju i o drugim podacima upisanim u kaznenoj evidenciji.

1) Ako državljanin države ugovornice počini kazneno djelo na teritoriju druge države ugovornice, može država na čijem teritoriju je djelo počinjeno, pod uvjetima iz ovog ugovora, zamoliti drugu državu ugovornicu da preuzme kazneno gonjenje.

2) Nadležni organi zamoljene države provode kazneni postupak u skladu s propisima te države.

3) Pravosudni organi države moliteljice poduzet će u svezi sa zamolnicom za. preuzimanje kaznenog gonjenja sve što je potrebno da bi zamoljenoj državi omogućili obavljanje procesnih radnji koje su u njezinoj kaznenoj sudskoj nadležnosti. Te mjere obuhvaćaju i predaju organima zamoljene države okrivljenika, koji je u pritvoru u državi moliteljici.

1) U zamolnici za preuzimanje kaznenog gonjenja mora biti opisano činjenično stanje i moraju biti navedeni što potpuniji podaci o okrivljeniku; njegovu državljanstvu i prebivalištu ili boravištu.

2) Zamolnici treba priložiti:

1. spise u izvorniku ili ovjerenom prijepisu,

2. potvrdu ili druge podatke o državljanstvu osobe za koju se moli preuzimanje kaznenog gonjenja,

3. izvod odredbi iz kaznenog zakona koje su primijenjene u toj kaznenoj stvari,

4. izjave oštećenih da su suglasni sa ustupanjem kaznenog gonjenja.

3) Izjava oštećenika koja je potrebna za pokretanje kaznenog postupka u državi moliteljici vrijedi i u zamoljenoj državi.

1) Pravosudni organi države moliteljice privremeno će prekinuti mjere u svezi s gonjenjem za djelo navedeno u zamolnici za preuzimanje kaznenog gonjenja.

2) Te će se mjere uvijek obustaviti:

1. ako je okrivljenik u zamoljenoj državi pravomoćno osloboden ili je postupak obustavljen zbog pomanjkanja dokaza ili zato jer počinjeno djelo nije kažnjivo djelo,

2. ako su izrečena kazna ili mjera sigurnosti već izvršeni ili ako izvršenje po zakonu ili zbog akta pomilovanja nije više moguće,

3. za onoliko vremena za koliko je izvršenje kazne ili mjere sigurnosti potpuno ili djelomićno odgodeno.

Zamoljena država obavijestit će državu moliteljicu da li je zamoljeno kazneno gonjenje preuzela. Ako kazneno gonjenje nije preuzeto, sva se dokumentacija,u svezi tog predm~ta vraća državi moliteljici zajedno s obavijesti zašto zamolnici nije bilo udovoljeno. Ako je zamoljeno kazneno

gonjenje preuzeto, po završenom postupku, državi moliteljici dostavit će se pravomoćna odluka.

1) Ovaj Ugovor mora biti ratificiran.

2) Ratifikacijske isprave bit će izmijenjene u Ljubljani.

1) Ovaj Ugovor počinje važiti tridesetog dana po izmjeratifikaciiskih isprava.

2) Ovaj Ugovor sklopljen je na neodređeno vrijeme. Svaka dr'z,ava ugovornica može ga pismeno otkazati diplomatskim putem s otkaznim rokom od šest mjeseci.

Ugovor je sastavljen u dva izvorna primjerka, na hrvatskom i siovenskom jeziku, pri čemu su oba primjerka jednako vjerodostojna.

U Zagrebu, dana 7. veljače 1994.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama - Međunarodni ugovori”.

Klasa: 720-02194-01102
Zagreb, 24. ožujka 1994.